Pravo društava – uvod

 Sadržaj predmeta – statusni dio (opće odredbe ZTD, društva osoba, društva
kapitala, statusne promjene, povezana društva); stečajni postupak

LITERATURA:

 BARBIĆ, J., Pravo društava, Knjiga prva - opći dio, Zagreb 1999.
 BARBIĆ, J., Pravo društava, Knjiga druga – društva kapitala, Zagreb 2005.
 BARBIĆ, J., Pravo društava, Knjiga treća – društva osoba, Zagreb 2002.
 FILIPOVIĆ V., V. Gorenc, Z. Slakoper, V. Brkanić, Komentar Zakona o
trgovačkim društvima, Zagreb 2004.
 Zakon o trgovačkim društvima, redakcijski pročišćeni tekst zakona s
napomenama uz pojedine odredbe, Novi Informator, Zagreb 2006.
 Stečajni zakon (redakcijski pročišćeni tekst) i podredni propisi, RRIF, Zagreb
2006.

PROPISI:

 Zakon o trgovačkim društvima, NN 111/93, 34/99, 52/00, 118/03

 Zakon o sudskom registru, NN 1/95, 57/96, 45/99
 Zakon o javnom bilježništvu, NN 78/93, 29/94
 Stečajni zakon, NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 82/06
 Zakon o obrtu, NN 77/93, 90/96, 64/01, 71/01, 49/03
 Zakon o trgovini, NN 11/96, 75/99, 76/99, 62/01, 49/03, 103/03
 Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, NN 122/03

PRAVO DRUŠTAVA - pojam

2 načina ostvarenja suradnje više osoba radi postizanja zajedničkih interesa:

- na ugovornoj osnovi bez osnivanja posebnog pravnog subjekta (ortaštvo, tajno
društvo)
- osnivanje pravnog subjekta s posebnim vlastitim ustrojem (trgovačko društvo)

 Pravo društava - pravo privatnopravnog udruživanja osoba nastalo pravnim

poslom radi postizanja određenog zajedničkog cilja.

 Oblici društava – ortaštvo, trgovačka društva, tajno društvo, društvo za

uzajamno osiguranje, zadruge

1
Pravo društava - povijest
 U rimskom pravu razlikovanje između dviju vrsta udruživanja: universitas i
societas

 Universitas – pravna osoba s vlastitom imovinom odvojenom od članova

koji ne odgovaraju za njezine obveze

 Societas – obvezni odnos samostalnih osoba bez pravne osobnosti

(ortaštvo)

 U 10. stoljeću pojava društava osoba: commenda i compagnia

 Commenda – javlja se u Italiji u 10. st., društvo koje nastaje na temelju
ugovora kojim se imatelj kapitala (commendator) udružuje s poduzetnikom,
pomorskim prijevoznikom ili trgovcem (tractator); podjela dobiti i gubitka;
commenda je preteča komanditnog i tajnog društva

Compagnia – javlja se u Italiji u 13. st.; preteča javnog trgovačkog društva;

nastaje kao obiteljska imovina nakon smrti trgovca kojom zajednički upravljaju braća te
se ona ne dijeli

 Pojava društava kapitala u 13. stoljeću u Italiji

Preteče dioničkih društava su Britansko – istočnoindijska kompanija (1600. g.) i

Nizozemsko-istočnoindijska kompanija (1602. g.) koje nastaju radi eksploatacije kolonija
na temelju kraljevskih koncesija (sustav oktroiranja) i s javnopravnim ovlaštenjima;
pojava dioničkih društava u pomorskoj trgovini, bankarstvu i osiguranju

 Francuska revolucija promiče načela privatne autonomije i privatnog vlasništva,

uvodi se sloboda udruživanja radi ostvarenja poduzetništva; potrebno odobrenje države
za stjecanje pravne osobnosti društva (sustav koncesije)

 Prva nacionalna kodifikacija trgovačkog prava je francuski Code de commerce iz

1807. g. koji je prvi uredio pravni položaj dioničkog društva (société anonyme), prije
njega na snazi Ordonnance sur le commerce iz 1673. g.

 U Njemačkoj se 1861. g. donosi Opći njemački trgovački zakonik, u Austriji se

1862. g donosi austrijski Trgovački zakonik

 U Njemačkoj se 1892. g. donosi Zakon o društvima s ograničenom odgovornošću

kojim se uvodi društvo s ograničenom odgovornošću, dionička društva su bila uređena
Zakonom o dionicama iz 1937. g., odnosno 1965. g.

U Francuskoj se 1867. g. donosi Zakon o dioničkim društvima, a 1925. g. Zakon o

društvima s ograničenom odgovornošću; 1966. g. se donosi Zakon o trgovačkim
društvima koji je sada inkorporiran u Trgovački zakonik

2
 U Velikoj Britaniji na snazi Partnership Act iz 1890. i Companies Act iz 1985.
(1989.) g.
Pravo društava – povijesni razvoj u Hrvatskoj

 Pojava compagnia u Dalmaciji, Istri u 12. i 13. st.; statutarno pravo

Collegantia se iz Venecije proširila u Dalmaciji u pomorskom prijevozu; u Dubrovačkom

statutu iz 1272. g. uređena entega koja se primjenjivala u pomorskoj trgovini (trgovci,
brodovlasnici i mornari); kunserbe (ribarstvo), karatisti (pomorski prijevoz)

 U Dubrovniku se krajem 18. i početkom 19. st. javljaju prva osiguravajuća

dionička društva (1794., 1797. i 1803. g.)

 Primjena austrijskog Trgovačkog zakona od 1863. g. u Vojnoj Krajini, Dalmaciji i

Istri, u Hrvatskoj i Slavoniji primjena hrvatskog Trgovačkog zakona iz 1875. g.

 Primjena hrvatskog Trgovačkog zakona do 1948. g. u statusnim stvarima,

odnosno 1978. u ugovornim odnosima
Hrvatski Trgovački zakon je uređivao javno trgovačko društvo, komanditno
društvo, dioničko društvo, prigodno društvo (ortaštvo) i zadrugu

1948. g. Osnovni zakon o privatnim trgovačkim radnjama ukida postojeća trgovačka

društva

1976. g. donošenje Zakona o udruženom radu

 1988. g. se donosi Zakon o poduzećima koji ponovo uvodi trgovačka društva

1991. g. donosi se Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća u dionička društva i društva s

ograničenom odgovornošću

 1993. g. donesen Zakon o trgovačkim društvima koji je počeo primjenjivati od

1995. godine
 Izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima iz 2003. godine

Pravo društava EU – izvori

• smjernice
– prva (zaštita članova i drugih - publicitet)
– druga (zaštita članova i drugih – osnivanje društva i temeljni kapital)
– treća (spajanje d.d.)
– šesta (podjela d.d.)

3
– jedanaesta (publicitet u svezi podružnica)
– dvanaesta (d.o.o. s jednim članom)
– preuzimanje

Pravo društava EU – izvori II

• smjernice
– četvrta – računovodstvena
– sedma - računovodstvena
– osma – revizorska

• smjernice
– 3 porezne
Pravo društava EU – izvori III
• uredbe
– o europskom gospodarskom interesnom udruženju
– o europskoj zadruzi
– o europskom društvu (SE)

• smjernice kojom se nadopunjuju uredbe u svezi sa suodlučivanjem radnika

• uredbe o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda

Pravo društava EU - prijedlozi

• Proposal for a Fourteenth European parliament and Council Directive on the
transfer of the registered office of a company from one member state to another with a
change of applicable law

• COM (2003) 703(01) Proposal for a DIRECTIVE OF THE EUROPEAN

PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL on cross-border mergers of companies with
share capital

Pravo društava EU – budući razvoj

• dva smjera
– stvaranje uvjeta za puni razvoj unutarnjeg tržišta (prekogranično spajanje,
premještanje sjedišta)
– jačanje uloge članova društva, zaštita vjerovnika, obavještavanje javnosti

odgovornost uprave i nadzornog odbora

• naknade članovima uprave i nadzornog odbora

4
• suštinsko ostvarivanje prava dioničara
• uloga temeljnog kapitala
corporate governance
• “system by which companies are run”
• “system of matrix of responsibilities of directors by which companies are
governed and controlled”
• “is used to describe the system of rules and procedures employed in the conduct
and control of listed companies”
corporate governance
• pravni i faktični okvir vođenja poslova društva i nadzora
• unutarnji i vanjski okvir

unutarnji okvir
– ustroj, uloga, ovlasti i zadaće organa koji sudjeluju u vođenju poslova
društva (uprave i nadzornog odbora) te njihov međusobni odnos

vanjski okvir
– odnos organa vođenja poslova društva prema svim zainteresiranim
skupinama (stakeholders); dioničari su vrlo važna, ali su samo jedna od
zainteresiranih skupina

Pravni oblik trgovačkog društva

• numerus clausus
• određena razina autonomije volje u uređenju društva
• veća je autonomija u unutarnjem uređenju, nego li u uređenju odnosa društva
prema trećima
EU
• stajalište ES:
– obveza država članica da priznaju društva i podružnice društava, osnovanih po
pravu države članice
– izbor mjesta osnivanja (države osnivanja, pravnog poretka po kojem će se
osnovati) ne znači prijevarno zaobilaženje i zlouporabu prava
– ograničenja su moguća samo ako bi to bilo u interesu javnog poretka

EU
• posljedice
– sloboda izbora ‘najpovoljnijeg prava’
– niti država koje primjenjuje teoriju stvarnog sjedišta ne mogu osigurati
primjenu vlastitog prava na društva koja suštinski posluju na njenom terotoriju
– konkurencija pravnih poredaka

5
EU
• posljedice
– migracija društava /ulaganja u povoljniji pravni poredak
• pseudo-foreign corporations
– države se trude stvoriti komparativne prednosti svojih zakonodavstava radi
privlačenja ulaganja
• npr. suodlučivanje zaposlenih
• zaštita vjerovnika kroz institut temeljnog kapitala
• zaštita manjinskih članova

Opći dio ZTD-a

Subjekti trgovačkog prava

 Trgovac – pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku
djelatnost radi ostvarivanja dobiti, prometom robe i pružanjem usluga na tržištu (čl. 1. st.
1. ZTD)

 Trgovac pojedinac – trgovačko društvo

Trgovac pojedinac – fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u

skladu s propisima o obrtu i koja je upisana kao takva u sudski registar;
-pretpostavka za stjecanje svojstva trgovca pojedinca jest određeni iznos
godišnjeg prihoda (2.000.000,00 kn, odnosno 15.000.000,00 kn)

Trgovačko društvo - pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj određeni ZTD-om

Društva osoba – javno trgovačko društvo, komanditno društvo, gospodarsko interesno

udruženje

Društva kapitala – dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću

 Trgovačka društva stječu svojstvo pravne osobe upisom u sudski registar, a gube
ga brisanjem iz sudskog registra

PREDDRUŠTVO
- nastaje sklapanjem društvenog ugovora, odnosno usvajanjem statuta i preuzimanjem
svih dionica od strane osnivača trgovačkog društva
- traje do upisa trgovačkog društva u sudski registar;
- prava stečena u ime trgovačkog društva prije njegova upisa u sudski registar
zajednička su nepodijeljena imovina osnivača;
- za obveze koje se preuzmu u ime trgovačkog društva prije njegova upisa u sudski
registar, odgovaraju onaj tko ih je preuzeo u ime društva i osnivači (preuzme li ih
više osoba, one odgovaraju solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom)

6
PODRUŽNICA
- trgovac pojedinac i trgovačko društvo mogu izvan sjedišta imati podružnice u kojima
obavljaju svoje djelatnosti.;
- podružnica se osniva odlukom koju donosi trgovac pojedinac ili nadležni organ
trgovačkog društva u skladu s izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom,
odnosno statutom društva
 podružnice nisu pravne osobe, već njihovim poslovanjem prava i obveze stječe
društvo;
 podružnica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedište i
sjedište osnivača.
 podružnica prestaje:
1. ako osnivač donese odluku o prestanku podružnice,
2. ako osnivač prestane postojati ili ako trgovac pojedinac bude izbrisan iz
trgovačkog registra.

-podružnica se upisuje u trgovačke registre suda nadležnog po mjestu sjedišta osnivača i

suda nadležnoga po mjestu sjedišta podružnice;
-prijavu za upis podružnice u sudski registar osnivač podnosi sudu nadležnom po mjestu
sjedišta osnivača;
nakon upisa u sudski registar suda nadležnog po mjestu sjedišta osnivača, taj sud o tome
po službenoj dužnosti izvješćuje registarski sud nadležan po mjestu sjedišta podružnice
radi njezina upisa u sudski registar tog suda

TVRTKA TRGOVAČKOG DRUŠTVA

 Tvrtka - ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u
pravnom prometu koje se određuje izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom,
odnosno statutom društva

Tvrtka trgovačkog društva mora se jasno razlikovati od tvrtke drugog trgovca upisane u
sudski registar kod istog registarskog suda

Tvrtka trgovačkog društva i sve njene promjene upisuju se u sudski registar, na temelju
prijave za upis promjene tvrtke koju podnosi uprava trgovačkog društva, odnosno članovi
koji upravljaju društvom

Sadržaj tvrtke
- tvrtka trgovačkog društva mora uz naznaku kojom se pobliže obilježava ime društva
sadržavati naznaku predmeta poslovanja društva, te riječi koje upućuju na oblik
trgovačkog društva (j.t.d., k.d., d.d., d.o.o., g.i.u.; ako je član u javnom trgovačkom
društvu ili komplementar u komanditnom društvu neko društvo, u tvrtki se mora navesti

7
tvrtka ili skraćena tvrtka tog društva; tvrtka trgovca pojedinca mora sadržavati njegovo
ime i prezime te oznaku t.p.
 Podaci sadržani u tvrtki moraju biti istiniti te moraju biti distinktivni

Riječ "Hrvatska", te njene izvedenice, zastava i grb Republike Hrvatske, mogu se unijeti
u tvrtku samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske ili državnog organa koga ona
ovlasti;
- imena, grbovi, zastave i drugi državni amblemi drugih država ili međunarodnih
(međudržavnih) organizacija, te službeni znakovi za kontrolu i garanciju kvalitete mogu
biti sadržani u tvrtki uz dozvolu nadležnog organa odgovarajuće države ili međunarodne
(međudržavne) organizacije, te u slučaju da su ti sastojci sadržani u tvrtki ili u imenu
osnivača koji se unose u tvrtku trgovačkog društva

 U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke osobe samo uz njen pristanak, a
ako je ta osoba umrla, uz pristanak njenih nasljednika, kao i ime ili dio imena neke
povijesne ili druge znamenite osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla samo
ako ga se koristi na prikladan način uz pristanak nasljednika

 Tvrtka i promjene u trgovačkom društvu

- trgovačko društvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke unatoč istupanju nekih
članova iz društva ili pristupanju novih članova u društvo;
- trgovačko društvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke i ako član društva čiji su
ime ili tvrtka sadržani u tvrtki društva, promijeni svoje ime ili tvrtke;
- u slučaju istupa iz društva ili smrti člana društva čije je ime sadržano u tvrtki,
trgovačko društvo može nastaviti poslovati pod istom tvrtkom, ako za to dade
pristanak taj član društva, a ako je umro, njegovi nasljednici

Tvrtka trgovačkoga društva u stečaju ili likvidaciji

– tvrtki društva se dodaje oznaka "u stečaju" ili "u likvidaciji", te se tako upisuje u sudski
registar

 Skraćena tvrtka
 - trgovačko društvo može upotrebljavati i skraćenu tvrtku koja mora sadržavati
karakteristični dio tvrtke i naznaku oblika trgovačkoga društva; ona se upisuje u sudski
registar

 Jezik tvrtke
- tvrtka trgovačkog društva mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu;
- tvrtka može sadržavati pojedine strane riječi ako one čine ime, odnosno tvrtku člana
društva ili robni ili uslužni žig člana zaštićen u RH, odnosno njegova društva
registriranog u RH, ili ako su uobičajene u hrvatskom jeziku, ili ako za njih nema
odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku, ili ako se radi o riječima na mrtvom jeziku

 Upotreba tvrtke
 - tvrtku i skraćenu tvrtku trgovačko društvo je dužno upotrebljavati u obliku i
sadržaju u kojemu je upisana u trgovačkom registru;

8
 tvrtka ili skraćena tvrtka mora se istaknuti na poslovnim prostorijama trgovačkog
društva;
na poslovnom papiru trgovca (pismima, računima i dr.) moraju se otisnuti njegova
- tvrtka,
 sjedište,
 sud kod kojega je upisan u sudski registar i broj pod kojim je to učinjeno,
 tvrtka i sjedište pravnih osoba kod kojih se vode njegovi računi i brojevi
tih računa
(na poslovnom papiru društva kapitala moraju se navesti iznos temeljnog kapitala društva
s naznakom je li u cijelosti uplaćen, a ako nije, s naznakom koji dio toga kapitala nije
uplaćen i ukupan broj izdanih dionica, a izdaje li društvo dionice s nominalnim iznosom
ti iznosi ako se radi o poslovnom papiru dioničkog društva, prezime i najmanje početno
slovo imena članove uprave društva, a kod dioničkog društva i predsjednika nadzornog
odbora; na poslovnom papiru javnog trgovačkog društva i komanditnog društva moraju
se otisnuti i imena svih članova trgovačkog društva koji osobno odgovaraju za obveze
društva; na poslovnom papiru gospodarskog interesnog udruženja mora se navesti i
podatak o skupnoj ovlasti za zastupanje, ako su članovi uprave ovlašteni tako zastupati
udruženje)

Prijenos tvrtke
- tvrtka trgovačkog društva može se prenijeti na drugog samo zajedno s poduzećem ili s
bitnim pretežnim dijelom poduzeća

NAČELA:

 Načelo zakonitosti
- sud će odbiti upis u sudski registar tvrtke koja nije u skladu s odredbama ZTD-a

Načelo isključivosti
- u isti sudski registar ne može se upisati:
o tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj tvrtki ili
o tvrtka koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke
na što sud pazi po službenoj dužnosti;

- ako je u sudskom registru u koji treba upisati tvrtku podružnice takva tvrtka već
upisana, tvrtka podružnice mora sadržavati dodatak kojim se osigurava da se ona jasno
razlikuje od već upisane tvrtke.

 Načelo prvenstva
 - ako se sudu radi upisa u sudski registar prijave iste tvrtke ili tvrtke koje se
međusobno jasno ne razlikuju, sud će upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena

 Zaštita prava imatelja ranije prijavljene tvrtke

 - trgovac kome druga osoba upotrebom ili upisom iste ili slične tvrtke, koja je
upisana u sudski registar istoga ili drugoga suda, vrijeđa njegova prava ili ugrožava
njegov položaj u tržišnoj utakmici ili postoji opasnost da njegova prava i položaj u

9
tržišnoj utakmici budu povrijeđeni, odnosno ugroženi ili se druga osoba upotrebom tvrtke
nepovlasno koristi njegovim poslovnim ugledom ili ga prisvaja, može tužbom zahtijevati:
- da druga osoba prestane upotrebljavati tu tvrtku,
- da se tvrtka te druge osobe izbriše iz trgovačkog registra,
- te da ju se obveže da nadoknadi štetu pričinjenu upotrebom tvrtke;

 tužba se podnosi sudu koii vodi sudski registar u koji je upisana tvrtka druge
osobe, a može se podnijeti u roku od tri godine od upisa druge tvrtke u sudski registar

Predmet poslovanja trgovačkog društva

 Predmet poslovanja trgovačkog društva može biti obavljanje svake dopuštene
djelatnosti koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva; ako je
zakonom propisano da trgovačko društvo može početi obavljati djelatnost ili djelatnosti
koje čine predmet njegovoga poslovanja upisan u sudskom registru nakon što
registarskom sudu podnese odluku nadležnog tijela kojom se utvrđuje da udovoljava
tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima propisanima za obavljanje te ili
tih djelatnosti, ono ne smije početi obavljati takvu djelatnost prije nego što registarskom
sudu podnese takvu odluku; ako je zakonom za pojedine djelatnosti propisane da ih mogu
obavljati samo određeni oblici trgovačkih društava, te da se pojedine djelatnosti mogu
obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugoga akta nadležnog tijela, takve
djelatnosti mogu obavljati samo trgovačka društva za koja je to zakonom određeno,
odnosno samo ako za to dobiju propisanu suglasnost, dozvolu ili drugi akt nadležnog
tijela.

 Predmet poslovanja trgovačkog društva utvrđuje se izjavom o osnivanju društva

ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkog društva te se upisuje u sudski
registar naznakom djelatnosti koje ga čine

 Učinak upisa predmeta poslovanja društva u sudski registar

 - trgovačko društvo može obavljati djelatnosti upisane u sudskom registru;
 osim tih djelatnosti trgovačko društvo može obavljati i druge djelatnosti koje
služe obavljanju djelatnosti koja je upisana u sudski registar, ako se one u manjem
opsegu ili uobičajeno obavljaju uz upisanu djelatnost;
 valjani su pravni poslovi koje trgovačko društvo sklopi s trećim osobama izvan
djelatnosti upisane u sudski registar (ultra vires doktrina)

Sjedište trgovačkog društva

 Sjedište trgovačkog društva je mjesto u kojemu je uprava društva i odakle se
upravlja poslovima društva ili mjesto u kojemu društvo trajno obavlja svoju djelatnost,
a određeno je izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom
društva;
- trgovačko društvo može imati samo jedno sjedište te se ono upisuje u sudski registar

10
 Promjena sjedišta
 - trgovačko društvo može promijeniti sjedište na način određen izjavom o
osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva;
 za prijenos sjedišta trgovačkoga društva u inozemstvo potrebna je prethodna
suglasnost Ministarstva financija;
 promjena sjedišta trgovačkog društva upisuje se u sudski registar

Zastupanje trgovačkog društva

 Vrste zastupanja trgovačkog društva:
1) zastupnici po zakonu
2) zastupnici po punomoći
3) punomoćnik po zaposlenju
4) prokura
5) trgovačka punomoć
6) punomoć trgovačkom putniku

 Zastupnici po zakonu
 - ovlast za zastupanje trgovačkog društva po zakonu imaju osobe koje su za
pojedini oblik toga društva određene odredbama ZTD-a (komplementari, članovi uprave);
 osobe koje zastupaju trgovačko društvo te ograničenja njihovih ovlasti ako
djeluju prema trećim osobama, upisuju se u sudski registar;
 na zastupnike po zakonu primjenjuje se ograničenje sklapanja ugovora sa samim
sobom

 Zastupnici po punomoći
 - zastupnik po zakonu trgovačkog društva može dati punomoć drugoj osobi;
 punomoć se može dati u granicama ovlasti zastupnika koje su upisane u sudskom
registru;
 ako ZTD-om nije drugačije određeno, punomoć se daje sukladno odredbama
propisa kojima se uređuju obvezni odnosi;
 na zastupnike po punomoći se primjenjuje ograničenje sklapanja ugovora sa
samim sobom

 Punomoćnik po zaposlenju
 - osoba čija je dužnost da kao radnik trgovačkog društva obavlja poslove koji po
redovitom tijeku stvari uključuju i sklapanje određenih ugovora, odnosno poduzimanje
određenih pravnih radnji,
 ovlaštena je da kao punomoćnik društva sklapa i te ugovore i poduzima te pravne
radnje u granicama poslova koje obavlja;

11
 na punomoćnika po zaposlenju primjenjuje se ograničenje sklapanja ugovora sa
samim sobom

Prokura
 Prokura - prokura je trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni
ZTD-om;
 prokuru može dati samo pravna i fizička osoba koja je trgovac u smislu ZTD-a;
 prokura se daje na način predviđen izjavom o osnivanju društva ili društvenim
ugovorom, odnosno statutom trgovačkog društva i u u pisanom obliku
 Prokurist
 - prokura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi,
bez obzira na dužnost koju obnaša i poslove koje obavlja, izuzev ako što drugo nije
predviđeno izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom
trgovačkoga društva; prokura se ne može dati pravnoj osobi

 POJEDINAČNA I SKUPNA PROKURA

 - prokura se može dati jednoj ili više osoba;

 ako je prokura dana dvjema ili više osoba bez naznake da se radi o skupnoj
prokuri, svaka od tih osoba je prokurist koji samostalno zastupa trgovačko društvo
u granicama ovlasti utvrđenih ZTD-om;

 prokura dana dvjema ili više osoba smatrat će se skupnom prokurom samo
ako je tako izričito naznačeno u prokuri;

 izjave volje ili pravne radnje koje učine skupni prokuristi proizvode pravne
učinke samo ako ih učine svi skupni prokuristi zajedno.
Bit će valjane izjave volje ili pravne radnje koje učini jedan od skupnih prokurista
uz izričitu prethodnu suglasnost ili izričito naknadno odobrenje ostalih skupnih
prokurista;

 izjava volje ili pravna radnja učinjena prema jednom prokuristi ima pravni
učinak kao da je učinjena prema svima;

 znanje o pravno odlučnim činjenicama ili krivnja jednog skupnog

prokuriste proizvodi pravne učinke za vlastodavca, bez obzira na znanje ili krivnju
ostalih skupnih prokurista

 Opseg ovlasti iz prokure

- prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun
trgovačkog društva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim
organima, ustanovama s javnopravnim ovlastima, te državnim i izbranim sudovima; -
- prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkog
društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje
stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva;

12
- prokurist ne može davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama

 Ograničenje prokure
- ograničenje prokure koje nije predviđeno ZTD-om nema učinka prema trećim
osobama, bez obzira na to je li treća osoba za njih znala ili morala znati;
- ograničenje prokure na poslovanje jedne ili više podružnica ima učinka prema
trećim osobama samo ako je upisano u sudskom registru.

 Sklapanje ugovora sa samim sobom

 - prokurist ne može bez posebne ovlasti trgovačkog društva nastupati kao druga
ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a
za račun drugih osoba, ili u ime i za račun drugih osoba.

Potpis prokuriste
- Prokurist potpisuje trgovačko društvo svojim imenom i prezimenom, uz naznaku iz koje
je vidljiv njegov položaj prokuriste ili uz oznaku "p.p.".

Prijenos procure
- prokura nije prenosiva na drugu osobu;
- nema pravnog učinka odredba o prokuri ili izjava trgovačkog društva kojom se
prokurist ovlašćuje na prijenos prokure, kao ni izjava društva kojom se prijenos prokure
odobrava prethodno ili naknadno

Opoziv prokure
- prokura se može u svako vrijeme opozvati, bez obzira na sadržaj ugovora ili drugog
pravnog posla na temelju kojega je dana;
- ništava je odredba ugovora kojom se trgovačko društvo odriče prava da opozove
prokuru, kao i odredba kojom se pravo na opoziv prokure vezuje uz rok ili uz uvjet

Prokura trgovca pojedinca

 - trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne može
prenijeti na drugu osobu;
 prokura koju je dao trgovac pojedinac ne prestaje u slučaju smrti vlastodavca niti
ako je vlastodavcu oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost

Upis procure
 - davanje prokure i njezin opoziv upisuju se u sudski registar, te se prilaže odluka
o davanju odnosno opozivu prokure;
 u sudski registar upisuju se ime i prezime prokuriste;
 prema trećim osobama koje nisu znale niti morale znati da je prokura opozvana
opoziv prokure djeluje od dana upisa opoziva u sudski registar

TRGOVAČKA PUNOMOĆ

13
Pojam trgovačke punomoći
 - trgovački punomoćnik je radnik u trgovačkom društvu ili druga osoba koju
trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio njegovog poduzeća;
 trgovačka punomoć daje se u pisanom obliku

Ovlasti iz trgovačke punomoći

- trgovački punomoćnik ovlašten je sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne
radnje koje su u prometu uobičajene pri vođenju poduzeća ili dijela poduzeća na koje
se odnosi njegova punomoć ili koje su za to potrebne;
- trgovački punomoćnik ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine
svoga vlastodavca, mjenično niti čekovno ga obvezati, preuzeti obveze iz jamstva,
uzeti za njega zajam, nagoditi se niti voditi spor;
- ograničenja ovlasti trgovačkog punomoćnika, osim onih prethodno navedenih,
nemaju učinka prema trećim osobama koje za njih nisu znale niti su morale znati;
- ograničenje za sklapanje ugovora sa samim sobom odnosi se i na trgovačkog
punomoćnika;
- bez izričitog ovlaštenja vlastodavca trgovački punomoćnik ne može ovlasti iz
punomoći prenijeti na drugu osobu

Punomoć trgovačkom putniku

 Trgovac može svome radniku ili drugoj osobi dati punomoć kao trgovačkom
putniku u pisanom obliku

Ovlasti iz punomoći trgovačkom putniku

 - trgovački putnik ovlašten je u ime i za račun vlastodavca sklapati ugovore o
prodaji vlastodavčeve robe, isporučivati robu, naplaćivati cijenu iz tih ugovora, te primati
izjave od kupaca glede robe koja je predmet ugovora što ga je trgovački putnik sklopio za
vlastodavca;
 trgovački putnik ovlašten je u ime i za račun vlastodavca davati izjave i
poduzimati druge pravne radnje radi očuvanja vlastodavčevih prava iz ugovora što ga je
sklopio u njegovo ime i za njegov račun;
 ograničenje ovlasti trgovačkog putnika nema učinka prema trećoj osobi koja za to
nije znala niti morala znati;
 trgovački putnik ne može bez posebne ovlasti prodavati robu uz plaćanje na poček
ili u obrocima;
 ograničenje sklapanja ugovora sa samim sobom odnosi se i na trgovačkog putnika

SUDSKI REGISTAR
Predmet upisa
- trgovci i svi podaci određeni ZTD-om te promjene tih podataka

Registar vode trgovački sudovi; prijava za upis u sudski registar podnosi se trgovačkom
sudu nadležnom po mjestu sjedišta trgovca

14
 Ustroj i vođenje registra te postupak u registarskim stvarima uređeni su Zakonom
o sudskom registru
Način upisa - upis u sudski registar obavlja se na temelju odluke registarskog suca, na
temelju prijave za upis, a po službenoj dužnosti samo kada je to predviđeno ZTD-om

Prijava za upis (čl. 62. ZTD)

- Prijava za upis u sudski registar ili kojom se traži da se pohrane potpisi osoba
ovlaštenih za zastupanje podnosi se u obliku javno ovjerene isprave
(ta forma nije potrebna ako se njome dostavljaju samo imena predsjednika i članova
nadzornog odbora, imena, odnosno tvrtke članova društva s ograničenom odgovornošću
i podaci o njihovim temeljnim ulozima i uplatama, takvu prijavu potpisuju osobe koje su
po ZTD-u ovlaštene podnijeti prijavu za upis u sudski registar);
- uz prijavu podnose se izvornici isprava na koje se poziva prijava ili njihovi ovjereni
prijepisi, odnosno preslike;
- prijavu podnosi trgovac pojedinac osobno ili njegov prokurist, a može je podnijeti i
drugi punomoćnik koji ima javno ovjerenu punomoć; prijave za upise trgovačkoga
društva podnose za javno trgovačko društvo svi njegovi članovi, za komanditno
društvo svi komplementari, za dioničko društvo svi članovi uprave i predsjednik
nadzornog odbora a za društvo s ograničenom odgovornošću svi članovi uprave, a
ako ono ima nadzorni odbor i predsjednik toga odbora;
- prijava se podnosi se u roku od 15 dana od dana kada se ispune pretpostavke za upis
koje su propisane ZTD-om

 Objava upisa - upis u sudski registar trgovački sud objavljuje u »Narodnim

novinama«

 Javnost registra - svaka osoba može:

u radno vrijeme suda i u prisutnosti ovlaštenog djelatnika suda obaviti uvid
- u podatke upisane u registru,
-u isprave na temelju kojih je obavljen upis
-te u isprave pohranjene u registru, osim isprava glede kojih je zakonom
isključena primjena načela javnosti registra,
- može dobiti ovjereni prijepis ili presliku podataka iz registra i isprava na temelju kojih
je obavljen upis, kao i potvrde o stanju upisa za određenoga trgovca;

-sud ne smije od osobe koja traži uvid u registar i isprave, odnosno ovjereni prijepis ili
presliku podataka iz registra i isprava zahtijevati da navede razlog ili svrhu radi koje to
traži

Učinak upisa u registar (čl. 66. ZTD)

 - nitko se ne može pozivati na to da mu nisu poznati podaci upisani u sudskom
registru koji su objavljeni na način propisan ZTD-im ili aktima trgovačkog društva;
 treći se mogu pozivati na isprave i podatke koji nisu objavljeni, osim ako se za
njihov učinak zahtijeva da ih se objavi;
 svaka osoba može se pozvati na stanje upisa u registru glede pravno odlučnih
podataka i činjenica koji se sukladno ZTD-u i drugim zakonima upisuju u sudski registar,

15
 osim one osobe kojoj se dokaže da joj je bilo poznato da se stvarno stanje glede tih
podataka razlikuje od stanja upisa u registru (u pogledu radnji poduzetih prije šesnaestog
dana nakon dana objave upisa trećoj se osobi ne mogu suprotstaviti upisani podaci ni
isprave iz objave ako dokaže da za njih nije mogla znati);

-osoba koja je u dobroj vjeri ne može trpjeti štetu zbog toga što se glede pravno odlučnih
podataka i činjenica pouzdala u stanje upisa u sudskom registru;
-ako su podatak ili činjenica koji se upisuju u sudski registar netočno objavljeni, treći se
može pozvati na ono što je objavljeno, osim ako je znao da objavljeni podatak ili
činjenica ne odgovaraju onome što je upisano u sudskom registru;
-za pravni promet koji se ostvaruje preko podružnice mjerodavni su podaci o njoj upisani
u sudskom registru u kojem je ona upisana i koje objavi registarski sud



Registar je javna knjiga koja sadrži podatke i isprave o subjektima upisa za koje je upis u
registar propisan zakonom:
 1) glavna knjiga registra je dio registra koji sadrži podatke o subjektima
upisa propisane zakonom;
 2) zbirka isprava registra je dio registra koji sadrži dokaze bitne za upis
podataka o subjektima upisa u glavnu knjigu, druge dokaze dostavljene ili
sastavljene u postupku upisa, te rješenja doneseno u postupku upisa u registar;
 3) registarski uložak je dio glavne knjige koji sadrži podatke o jednom
subjektu upisa
Registar se vodi u pisanom obliku i elektroničkom obliku

U registar se upisuju sljedeće vrste subjekata upisa:

1. javno trgovačko društvo;

2. komanditno društvo;
3. gospodarsko interesno udruženje;
4. dioničko društvo;
5. društvo s ograničenom odgovornošću;
6. trgovac pojedinac;
7. ustanova;
8. zajednica ustanova;
9. zadruge;
10. savez zadruga i
11. druge osobe za koje je upis propisan zakonom

Javno trgovačko društvo, komanditno društvo, tajno društvo, gospodarsko

interesno udruženje

16
Pojam javnog trgovačkog društva (ČL. 68 ZTD)

- Javno trgovačko društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više fizičkih
ili pravnih osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki
član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno solidarno cijelom svojom
imovinom
• Supsidijarna primjena propisa ZOO-a o ortaštvu na j.t.d. (čl. 69. ZTD)
• Prijava za upis u sudski registar (čl. 70. ZTD) - prijava za upis mora sadržavati:
• tvrtku,
• sjedište i predmet poslovanja društva,
• ime i prezime i prebivalište, odnosno tvrtku i sjedište svakoga člana
društva
• imena osoba ovlaštenih da zastupaju društvo i njihove ovlasti;
Prijavi se prilaže ugovor o osnivanju društva (društveni ugovor);

U sudski registar upisuju se i :

-promjene društvenog ugovora, tvrtke i sjedišta, predmeta poslovanja društva,
-stupanje novoga člana u društvo,
- prestanak članstva u društvu
- promjene ovlasti za zastupanje društva

Pravni odnosi između članova j.t.d.

Društveni ugovor
– temeljni pravni akt društva kojim se uređuju pravni odnosi između članova društva;
dispozitivnost odredbi ZTD-a o j.t.d.

Ulozi u društvu
- ako nije drugačije ugovoreno, članovi društva moraju unijeti jednake uloge;
- kao ulog se može unijeti novac, stvari, prava, rad i druge usluge ili dobra (vrijednost
nenovčanog uloga članovi sporazumno određuju u novcu);
- član društva nije dužan povisiti prvobitno dogovoreni ulog, niti ga dopuniti ako se
on smanji zbog gubitka društva

Naknada izdataka i štete

- ako član društva učini za društvo troškove koji su potrebni za društvo, ili
- ako neposredno zbog obavljanja poslova društva
društvo mu je dužno to nadoknaditi (pravo i na kamate);

Pravo člana društva na predujam na ime troškova koji su potrebni za obavljanje poslova
društva;
Član mora društvu bez odgađanja prenijeti sve koristi koje primi od trećih osoba za
vođenje poslova društva i koje ima od vođenja poslova za društvo.

17
• Posljedice zakašnjenja
- član koji pravodobno ne uplati novčani ulog ili koji novac primljen za društvo ne
preda na vrijeme društvu ili koji za sebe neopravdano uzme novac društva ili zakasni
s unosom drugih uloga, dužan je društvu platiti zakonske zatezne kamate, (ako
društvenim ugovorom nisu ugovorene više kamate), od dana kada je morao uplatiti
ili unijeti ulog, kada je morao predati novac ili kada je neopravdano uzeo novac;
- društvo može postaviti zahtjev za naknadu veće štete

• Pozornost člana – u ispunjenju svojih obveza član društva je dužan postupati s

pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika

• Zabrana konkurencije
- član društva ne smije bez izričitog pristanka ostalih članova voditi poslove koji ulaze
u predmet poslovanja društva, niti u nekom drugom trgovačkom društvu sudjelovati
kao član koji osobno odgovara (može biti dioničar, član d.o.o.);
- smatra se da je dan pristanak, ako je ostalim članovima pri stupanju toga člana u
društvo bilo poznato da je on član drugog društva u kojemu osobno odgovara, a nije
mu članstvo u društvu bilo izričito uvjetovano s time da u drugome društvu napusti
sudjelovanje kao član koji osobno odgovara

Posljedice nedopuštene konkurencije

• - povrijedi li član društva zabranu konkurencije, društvo može od njega zahtijevati
naknadu štete;
• umjesto naknade štete, društvo može zahtijevati od člana da on poslove koje je
vodio u vlastito ime prizna kao poslove sklopljene za račun društva, odnosno da društvu
preda sve što je primio od poslova koje je obavio za tuđi račun, ili da mu ustupi pravo na
ono što bi trebao primiti iz takvog posla;
• o ostvarivanju prava društva na naknadu štete odlučuju ostali članovi društva;
• zahtjevi društva zastaruju za 3 mjeseca od dana kada su ostali članovi društva
saznali za povredu obveze zabrane konkurencije, a objektivni rok za zastaru iznosi 5
godina od dana učinjene povrede;
• ovim odredbama ne dira se u pravo ostalih članova društva da zahtijevaju
prestanak društva

• Vođenje poslova društva

• - svaki član društva ima pravo i obvezu da vodi poslove društva;
• ako je društvenim ugovorom vođenje poslova prenijeto na jednog ili na više
određenih članova društva, ostali članovi društva su od toga isključeni

• Način vođenja poslova

- ako su svi članovi društva ili više njih ovlašteni voditi poslove društva, svaki je od
njih ovlašten da ih sam vodi (pojedinačno posclovodstvo);
- ako se neki od članova društva koji su ovlašteni voditi poslove društva usprotivi
poduzimanju neke radnje, ta se radnja ne može poduzeti;

18
 - ako je društvenim ugovorom određeno da članovi društva koji su ovlašteni voditi
poslove društva to mogu činiti samo skupno, za poduzimanje svakoga posla potrebna
je, osim ako bi postojala opasnost od odgađanja, suglasnost svih ovlaštenih članova
(skupno poslovodstvo)
-
• Odstupanje od uputa. Obveza izvješćivanja
• - društvenim ugovorom može se predvijeti da se članovi društva koji su ovlašteni
voditi poslove društva moraju pridržavati uputa koje daju ostali članovi društva;
• kada postoji ta obveza, član društva može odstupiti od dobivenih uputa, ako s
obzirom na okolnosti smatra da one nisu opravdane;
• u tom slučaju mora o tome izvijestiti ostale članove društva i pričekati njihovu
odluku; član može postupiti i bez obzira na primljene upute ako bi bilo štetno da se
odgađa s poslom dok ostali članovi ne donesu odluku i ako smatra da bi oni odobrili
njegovo postupanje, kada bi im stvarno stanje bilo poznato;
• član koji je ovlašten voditi poslove društva dužan je društvu dati potrebne
obavijesti, a kada se to od njega zatraži, izvijestiti o stanju poslova i položiti račun o
svome radu

• Opseg ovlasti za vođenje poslova. Prokura

• - ovlast za vođenje poslova obuhvaća sve radnje koje se redovno poduzimaju u
poslovanju društva;
• za poduzimanje radnji koje prelaze okvir redovnog poslovanja potrebna je
suglasnost svih članova;
• za davanje prokure potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih da vode
poslove društva, osim ako bi postojala opasnost od odgađanja;
• prokuru može opozvati svaki član društva koji ju je ovlašten podijeliti sam ili
zajedno s drugim članovima

• Oduzimanje ovlasti za vođenje poslova

• - ako za to postoji važan razlog, po tužbi ostalih članova društva, sud će članu
zabraniti vođenje poslova društva;
• takav razlog postoji naročito u slučaju grube povrede obveze ili nesposobnosti
člana da redovno vodi poslove društva

• Otkazivanje ovlasti za vođenje poslova društva

• - član se može odreći ovlasti za vođenje poslova društva, ako za to postoji važan
razlog (on se ne može unaprijed odreći tog prava);
• član se može odreći ovlasti za vođenje poslova društva samo tako da za to dade
otkazni rok koji ostalim članovima omogućava da poduzmu sve ono što je potrebno za
daljnje vođenje poslova,
osim ako postoji opravdani razlog za to da se toga ovlaštenja odrekne i prije isteka takvog
roka;
• odrekne li se član ovlasti za vođenje poslova društva bez opravdanog razloga,
dužan je društvu nadoknaditi štetu koja mu uslijed toga nastane

• Pravo na obaviještenost

19
• - svaki se član može, pa i kada je isključen od vođenja poslova društva, osobno
obavijestiti o poslovima društva, pregledati knjige i obaviti uvid u dokumentaciju, te za
sebe sastaviti godišnja financijska izvješća;
• pravo na obaviještenost ne može se isključiti ni ograničiti, ako postoji razlog za
pretpostavku da se poslovi društva ne vode pošteno ni uredno

Donošenje odluka
– za donošenje odluka društva potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih da sudjeluju
u odlučivanju;
ako je društvenim ugovorom utvrđeno da se odluke donose većinom glasova, u sumnji se
većina računa prema broju članova

Račun dobiti i gubitka

- krajem svake poslovne godine utvrđuje se račun dobiti i gubitka na temelju kojeg se
svakom članu izračunava njegov udio u dobiti ili u gubitku, srazmjerno njegovome udjelu
u društvu

• Udio u dobiti i gubitku

• - jedna trećina dobiti tekuće godine dijeli se na članove društva tako da svakome
od njih pripadne dio koji odgovara njegovome udjelu u kapitalu društva;
• pri izračunavanju udjela u dobiti koji članu pripada sukladno njegovom udjelu,
ulozi koje je član tijekom poslovne godine unio u društvo računaju se u srazmjeru s
vremenom koje je proteklo od uplate;

-ako je član u poslovnoj godini smanjio svoj udio u kapitalu, uračunava se tako smanjeni
udio u srazmjeru s vremenom koje je proteklo od učinjenoga smanjenja;
preostali dio dobiti tekuće godine (preostale dvije trećine), kao i gubitak u toku poslovne
godine, dijele se na članove društva na jednake dijelove (per capita);
ako društveni ugovor sadržava odredbu koja se razlikuje od zakonom uređene podjele
preostale 2/3 dobiti, ali se njome uređuje samo udio u dobiti ili samo udio u gubitku, u
sumnji se smatra da ona vrijedi i za dobit i za gubitak

• Zabrana smanjenja udjela u kapitalu društva

• - član društva ne može bez suglasnosti ostalih članova smanjiti svoj udio u
kapitalu društva

• Vraćanje zajmova
• - na društvo u kojemu nijedan član nije fizička osoba na odgovarajući se način
primjenjuju odredbe ZTD-a o zajmu kojim se nadomješta kapital (čl. 408. ZTD) tako da
ono što se odnosi na člana društva s ograničenom odgovornošću vrijedi za člana javnog
trgovačkog društva;
• to ne vrijedi, ako je neki od članova društva javno trgovačko društvo ili
komanditno društvo u kojima je fizička osoba član koji osobno odgovara za obveze
društva

20
Pravni odnosi članova j.t.d. prema trećima

• Zabrana raspolaganja člana svojim udjelom

• - član društva ne može bez suglasnosti ostalih članova raspolagati svojim udjelom
u društvu

• Zastupanje društva
• - svaki član je ovlašten zastupati društvo, ako društvenim ugovorom nije
isključen od zastupanja;
• društvenim ugovorom može se odrediti da svi članovi ili više njih mogu zastupati
društvo samo skupno;
• članovi ovlašteni za skupno zastupanje mogu ovlastiti pojedine između sebe da u
ime društva poduzimaju određene poslove ili određene vrste poslova;
• za izjavu volje trećih prema društvu dovoljno je da je ona izjavljena jednom od
članova ovlaštenih da skupno zastupaju društvo;
• društvenim ugovorom može se odrediti da su članovi društva, kada više njih ne
djeluje skupno, ovlašteni zastupati društvo samo zajedno s prokuristom

• Opseg ovlasti za zastupanje

- član društva može sklapati pravne poslove i poduzimati pravne radnje pred -sudom i
izvan njega s time da može otuđiti i opteretiti nekretnine te dati i opozvati prokuru;
-ograničenje ovlasti za zastupanje ne djeluje prema trećima

Oduzimanje ovlasti za zastupanje

- po tužbi ostalih članova sud će članu društva zabraniti zastupanje ako za to postoji
važan razlog;
- važnim razlogom naročito se smatra teška povreda obveza ili nesposobnost člana da
uredno zastupa društvo
•
• Osobna odgovornost članova
• - za obveze društva svaki član odgovara vjerovnicima cijelom svojom imovinom i
solidarno s ostalim članovima društva;
• sporazum članova društva glede njihove odgovornosti za obveze društva koji je
suprotan neograničenoj i solidarnoj odgovornosti nema učinka prema trećima

• Prigovor i prijeboj
• - ako vjerovnik društva zahtijeva od člana da mu ispuni obvezu društva, član
društva mu može staviti prigovore koje može istaći društvo i svoje osobne prigovore;
• član društva može odbiti da vjerovniku ispuni obvezu, ako društvo ima pravo
pobijati valjanost pravnog posla iz kojega proizlazi obveza čije ispunjenje vjerovnik traži;
• član ima to pravo i onda ako se vjerovnikova tražbina može podmiriti prijebojem
s dospjelim tražbinama društva

Odgovornost novog člana

• - tko pristupi već postojećem društvu odgovara kao i ostali postojeći članovi za
obveze društva nastale prije njegovoga pristupanja društvu;

21
• drugačiji sporazum članova društva glede njihove odgovornosti nema učinka
prema trećima

Prestanak društva i istupanje članova iz društva

• Razlozi za prestanak j.t.d.:

1. istek vremena za koje je osnovano,
2. odluka članova društva,
3. pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u sudski registar bio
nezakonit,
4. stečaj društva,
5. smrt, odnosno prestanak nekoga od članova društva, ako što drugo ne proizlazi iz
društvenog ugovora,
6. otvaranje stečaja nad nekim od članova društva,
7. otkaz nekoga od članova društva ili njegovoga vjerovnika,
8. pravomoćna odluka suda.

• Otkaz člana
• - ako je društvo osnovano na neodređeno vrijeme svaki član društva može
otkazati društveni ugovor samo s posljednjim danom poslovne godine uz otkazni rok od
najmanje šest mjeseci koji mora isteći do toga dana;
• ništav je svaki sporazum kojim se isključuje pravo člana društva da otkaže
ugovor ili kojim mu se otežava to pravo

• Prestanak na temelju odluke suda - po tužbi nekog od članova društva sud će,
ako za to postoji važan razlog, donijeti odluku da društvo prestane prije isteka vremena
za koje je osnovano, odnosno, ako vrijeme njegovog trajanja nije određeno, da ono
prestane i bez otkaza;
• važan razlog naročito postoji ako koji od drugih članova društva s nakanom ili
grubom nepažnjom povrijedi neku svoju bitnu obvezu ili ako ispunjenje takve obveze ili
svrhe društva postane nemoguće ili se ta svrha već postigne;
• ništav je sporazum kojim se isključuje ili ograničava pravo člana da tužbom
zahtijeva prestanak društva;
• tužba se podnosi protiv svih ostalih članova društva

Društvo za vrijeme trajanja života člana. Prešutno nastavljanje društva

- na društvo koje se osnuje tako da traje za vrijeme trajanja života nekog od članova ili
na određeno vrijeme pa prešutno nastavi s radom, na odgovarajući se način primjenjuju
odredbe ZTD-a o otkazu člana i prestanku društva na temelju odluke suda

22
• Otkaz vjerovnika člana društva zbog tražbine prema članu
• - vjerovnik člana društva koji u posljednjih šest mjeseci bezuspješno pokuša
provesti ovrhu nad pokretnom imovinom člana društva i na temelju ovršne isprave
zaplijeni njegov udio u društvu i prenese zahtjev za isplatom onoga što bi članu pripalo iz
društva nakon što ono prestane, može otkazati društveni ugovor šest mjeseci prije kraja
poslovne godine, bez obzira na to je li društvo osnovano na određeno ili na neodređeno
vrijeme;

• vjerovnik može od društva zahtijevati samo ono što bi članu pripalo nakon
prestanka društva

• Ovlast člana koji je u dobroj vjeri za vođenje poslova društva

- ako društvo ne prestane otkazom nego na neki drugi način, član društva je ovlašten
voditi poslove društva sve dok ne sazna ili dok ne bi morao saznati da je društvo prestalo

• Smrt ili prestanak člana i stečaj člana - kada društvo prestane zbog smrti nekog
od članova, njegov nasljednik mora ostale članove bez odgađanja izvijestiti o smrti člana
i, ako postoji opasnost zbog odgađanja,
mora nastaviti s poslovima ostavitelja sve dotle dok ostali članovi zajedno s njime ne
odrede nešto drugo;

Ostali članovi dužni su na isti način privremeno nastaviti s obavljanjem poslova koji su
im povjereni (smatra se da društvo i dalje postoji);
Tako se postupa i u slučaju prestanka društva zbog otvaranja stečaja nad članom društva

• Nastavljanje društva nakon istupanja člana

• - kada je društvenim ugovorom određeno da će se u slučaju ako član otkaže taj
ugovor ili umre ili se nad njime otvori stečaj, društvo nastaviti s ostalim članovima,
iz društva istupa član kod kojega nastupe takve okolnosti u vrijeme kada bi, da nema
odredaba društvenoga ugovora, društvo prestalo

• Posljedice istupanja člana iz društva i odgovornost za obveze društva

• - udio člana koji istupa iz društva prirasta ostalim članovima;
• predmeti koje je član koji istupi iz društva dao društvu na uporabu moraju mu se
vratiti (član ne može tražiti naknadu štete za slučajno uništenje, oštećenje ili smanjenje
vrijednosti tih predmeta);
• članu koji je istupio iz društva isplaćuje se u novcu ono što bi on primio na
temelju obračuna koji bi se napravio kada bi u vrijeme njegova istupanja društvo prestalo
postojati (vrijednost imovine društva utvrđuje se službenom procjenom);
• ako vrijednost imovine društva nije dostatna za to da se pokriju dugovi društva i
udjeli članova u kapitalu društva, član koji je istupio iz društva mora društvu platiti dio
nepokrivenog iznosa, srazmjerno njegovom sudjelovanju u gubitku društva;

23
• član koji je istupio iz društva odgovara vjerovnicima za obveze društva nastale do
upisa njegova istupanja iz društva u sudski registar

• Sudjelovanje člana koji je istupio iz društva u poslovima koji nisu završeni

• - član koji je istupio iz društva sudjeluje u dobiti i u gubitku iz poslova koji u
vrijeme njegova istupanja još nisu bili završeni;
• društvo je ovlašteno završiti poslove onako kako smatra da je to najprimjerenije;
• član koji je istupio iz društva može na kraju svake poslovne godine zahtijevati da
se napravi obračun o poslovima završenim u toj godini, da mu se isplati ono što mu iz
toga pripada i da ga se izvijesti o stanju poslova koji još nisu završeni

• Nastavljanje društva s nasljednicima

• - ako je društvenim ugovorom utvrđeno da će se društvo u slučaju smrti člana
nastaviti s njegovim nasljednicima svaki nasljednik može svoje sudjelovanje u društvu
uvjetovati time da mu se na temelju dotadašnjeg udjela u dobiti prizna položaj
komanditora i dio uloga ostavitelja koji mu pripada prizna kao njegov komanditni ulog u
društvu;
• ako ostali članovi ne prihvate prijedlog nasljednika za preoblikovanjem u k.d., on
može zahtijevati da istupi iz društva bez obveze da za to dade otkazni rok;

• nasljednici mogu navedena prava ostvariti u roku od tri mjeseca od dana

pravomoćnosti odluke o nasljeđivanju
(ako nasljednik nije poslovno sposoban, a nije mu imenovan zakonski zastupnik, taj rok
počinje teći od kada mu se postavi zastupnik, odnosno od kada stekne poslovnu
sposobnost);

- ako u navedenom roku nasljednik istupi iz društva, ili u tome roku društvo prestane ili
nasljednik stekne svojstvo komanditora, odgovara za do tada nastale obveze društva samo
po propisima građanskog prava o odgovornosti nasljednika za dugove ostavitelja;
primjenu ovih odredbi ne može se isključiti društvenim ugovorom;

u slučaju da nasljednik svoj ostanak u društvu uvjetuje s time da mu se prizna položaj

komanditora, njegov se udio u dobiti može odrediti drugačije od onoga kako je to bilo
uređeno s ostaviteljem.

• Isključenje člana umjesto prestanka društva sudskim otkazom

• - nastupi li kod člana neka od okolnosti zbog koje bi ostali članovi društva imali
pravo tužbom zahtijevati da društvo prestane, sud će po tužbi tih članova donijeti odluku
da se član isključi iz društva;
• za podjelu imovine između društva i isključenoga člana odlučno je stanje imovine
društva u vrijeme podizanja tužbe kojom se traži da se član isključi iz društva.

24
• Istupanje člana umjesto prestanka društva zbog otkaza vjerovnika
• - posluži li se vjerovnik člana društva pravom na otkaz zbog tražbine prema članu,
ostali članovi mogu, na temelju njihove prethodne odluke, izjaviti vjerovniku da društvo
između tih članova ostaje (tada sa završetkom poslovne godine član dužnik istupa iz
društva);
- ova odredba primjenjuju se i u slučaju kada se nad članom društva otvori stečaj s time
da se izjava o otkazu daje stečajnom upravitelju, a stečajni dužnik s danom otvaranja
stečajnog postupka istupa iz društva

• Preuzimanje poslova društva bez provođenja likvidacije

• - ako se društvo sastoji od samo dva člana, pa u osobi jednoga od njih nastupi
razlog za isključenje, zbog kojega bi, kada bi društvo imalo veći broj članova bilo
dopušteno njegovo isključenje iz društva, sud može drugoga člana po njegovoj tužbi
ovlastiti da preuzme poslove društva s aktivom i pasivom bez da se provede likvidacija
društva;

Posluži li se vjerovnik jednog od dva člana svojim pravom na otkaz, ili se nad jednim od
dva člana otvori stečaj, drugi član ima pravo da bez provođenja likvidacije preuzme
društvo;
za obračun i diobu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe kojima se uređuje
istupanje člana iz društva

• Prijava za upis nastanka razloga za prestanak društva u sudski registar

• - sudu se podnosi prijava za upis nastanka razloga za prestanak društva u sudski
registar, osim ako ono prestaje zbog toga što se nad njime provodi stečajni postupak;
• isto vrijedi za istupanje i isključenje člana iz društva;
• ima li smrt člana za posljedicu prestanak društva ili istupanje iz društva, prijavu
se može podnijeti sudu, a da u tome ne sudjeluju nasljednici koje su u podnošenju prijave
spriječile posebne zapreke;
• prestane li društvo odlukom suda, prijavu može podnijeti svaki član društva

• Nastavljanje društva nakon stečaja - kada društvo prestaje stečajem nad njime,
ali se s vjerovnicima sklopi prisilna nagodba ili se na zahtjev stečajnog dužnika stečaj
obustavi, članovi mogu odlučiti da nastave društvo;
• sudu se mora podnijeti prijava za upis nastavljanja društva u sudski registar.

LIKVIDACIJA

25
• Trenutak pokretanja likvidacije
• - nakon nastanka razloga za prestanak društva provodi se likvidacija:
• ako članovi ne dogovore drugačiji način obračuna i podjele
• ili se nad društvom ne otvori stečaj;

• ako društvo prestane zbog otkaza kojeg izjavi vjerovnik nekoga od članova ili
zbog toga što je nad nekim od članova društva otvoren stečaj, likvidacija se ne mora
provesti samo ako se s time suglasi vjerovnik ili stečajni upravitelj

• Imenovanje likvidatora
- likvidaciju provode svi članovi društva kao likvidatori, ako odlukom članova ili
društvenim ugovorom nije određeno da je provedu pojedini članovi društva ili druge
osobe (više nasljednika jednog člana društva moraju imenovati zajedničkog
zastupnika);

- Na prijedlog neke od tih osoba likvidatore može zbog važnih razloga imenovati sud
na čijem je području sjedište društva (sud može imenovati likvidatorima osobe koje
nisu članovi društva); ako je nad nekim od članova društva otvoren stečaj, na mjesto
toga člana stupa stečajni upravitelj

• Opoziv likvidatora
• - likvidatori se opozivaju jednoglasnom odlukom osoba koje su ih imenovale;
• iz važnih razloga likvidatore može na prijedlog nekog od sudionika opozvati i
sud

• Prijava za upis likvidatora u sudski registar

• - zajedno s prijavom za upis nastanka razloga za prestanak društva sudu se
podnosi prijava za upis likvidatora u sudski registar
(isto i za promjenu likvidatora ili njihovih ovlaštenja za zastupanje);

• upis likvidatora koje imenuje sud i upis sudskog opoziva likvidatora provode se
po službenoj dužnosti.

• Poslovi likvidatora
• - likvidatori moraju završiti tekuće poslove, naplatiti tražbine društva, unovčiti
preostalu imovinu i podmiriti vjerovnike;
• radi dovršenja poslova koji su u tijeku oni mogu sklapati i nove poslove;
• u granicama svog poslovnog djelovanja likvidatori zastupaju društvo

26
• Skupno zastupanje
• - postoji li više likvidatora, oni radnje koje se tiču likvidacije obavljaju skupno,
ako se ne odredi da ih mogu poduzeti pojedinačno (takva se odluka upisuje u sudski
registar);
- likvidatori mogu ovlastiti nekoga između njih da obavi određene poslove ili određene
vrste poslova

Neograničenost ovlasti - ograničenje ovlasti likvidatora bez pravnog je učinka prema

trećima

• Vezanost likvidatora odlukama onih koji su ih imenovali

• - likvidatori, bez obzira na to tko ih je imenovao, moraju postupati po odlukama
koje glede vođenja poslova društva jednoglasno donesu osobe koje su ih imenovale

• Tvrtka i potpisivanje
• - likvidatori se moraju potpisivati tako da uz tvrtku društva navedu naznaku "u
likvidaciji“

• Financijska izvješća
- likvidatori moraju sastaviti financijska izvješća na početku i po završetku likvidacije

• Vraćanje stvari
- članovima se moraju vratiti svari koje su oni dali društvu na korištenje;
- članovi ne mogu zahtijevati naknadu štete za slučajnu propast, oštećenje ili
smanjenje vrijednosti stvari

• Podjela imovine društva

- nakon što se podmire dugovi društva, likvidatori moraju preostalu imovinu podijeliti
članovima srazmjerno njihovim udjelima u kapitalu društva što se utvrđuje na
temelju konačnih financijskih izvješća;
- za vrijeme trajanja likvidacije, ako nije potreban za podmirenje vjerovnika, novac se
može privremeno podijeliti;
- moraju se zadržati iznosi koji su potrebni za pokriće još nedospjelih ili spornih
obveza, kao i za osiguranje iznosa koji pripadaju članovima za konačnu podjelu;
- ako između članova društva dođe do spora oko podjele imovine društva, likvidatori
će odgoditi diobu sve dok se spor ne okonča.

• Podmirenje računa izmedu članova društva

• - ako imovina društva nije dostatna za to da se pokriju obveze društva i isplate
udjeli u kapitalu društva, članovi društva moraju nadoknaditi manjak u srazmjeru u
kojemu su dužni pokriti gubitak društva;
• ako se od nekoga člana ne može naplatiti iznos koji bi on morao platiti, ostali
članovi moraju snositi manjak u navedenom srazmjeru

27
• Međusobni odnosi i odnosi prema trećima
• - do okončanja likvidacije u pogledu pravnih odnosa između dotadašnjih članova
i društva prema trećima primjenjuju se odredbe ZTD-a osim ako iz odredaba o likvidaciji
ili iz svrhe likvidacije ne proizlazi što drugo

• Prijava za upis prestanka društva u sudski registar. Čuvanje poslovnih

knjiga

• - po okončanju likvidacije likvidatori moraju podnijeti prijavu sudu za upis

brisanja društva iz trgovačkog registra;
• društvo prestaje brisanjem iz trgovačkog registra;
• poslovne knjige i dokumentaciju društva likvidatori će predati na čuvanje sudu na
čijem području se nalazi sjedište društva;
• članovi i njihovi nasljednici imaju pravo uvida u poslovne knjige i u
dokumentaciju društva i mogu se njima koristiti

• Zastara
- zahtjevi prema članu društva s naslova odgovornosti za obveze zastaruju za pet
godina od prestanka društva ili od izlaska člana iz društva, ako tražbina prema
društvu ne zastaruje u kraćem roku;
- zastara počinje teći prvog narednog dana od dana u kojemu su prestanak društva ili
prestanak članstva u društvu upisani u sudski registar;
- ako vjerovnikova tražbina prema društvu dospijeva nakon navedenog upisa, zastara
počinje teći od dana dospjelosti;
- prekid zastare prema društvu koje je prestalo djeluje i prema članovima društva koji
su to bili u času prestanka društva

Pojam komanditnog društva

- komanditno društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi
trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom od kojih najmanje jedna
odgovara za obveze društva solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom
(komplementar),
a najmanje jedna odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog
uloga u društvo (komanditor)

• Supsidijarna primjena odredbi o j.t.d.

• - Ako odredbama o k.d. ZTD-a nije drugačije određeno, na komanditno društvo
primjenjuju se odredbe ZTD-a kojima se uređuje j.t.d.

• Osnivanje i upis u sudski registar

28
- društvo se osniva društvenim ugovorom; njime se moraju odrediti član ili članovi
društva koji imaju položaj komplementara kao i član ili članovi društva koji imaju
položaj komanditora;
- osim podataka koji se upisuju za j.t.d. u sudski registar upisuju se i podaci o
komanditorima i visini uloga svakoga od njih;
- prilikom objave upisa društva objavljuje se samo broj komanditora, a ne i njihova
imena i ulozi u društvo

Pravni odnosi između članova k.d.

• Sloboda ugovaranja - svi odnosi između članova društva uređuju se društvenim

ugovorom; dispozitivnost odredbi ZTD-a

• Upravljanje društvom
• - društvom upravljaju komplementari, dok komanditori nisu ovlašteni upravljati
poslovima društva;
• komanditor se ne može usprotiviti odlukama ni postupcima komplementara, osim
odlukama i postupcima koji se odnose ili se poduzimaju izvan granica redovnog
poslovanja društva

• Pravo nadzora
• - komanditor ima pravo zahtijevali da mu se predaju prijepis ili preslika godišnjih
financijskih izvješća društva radi povjere njihove ispravnosti, te da mu se u tu svrhu
dozvoli uvid u poslovne knjige društva;
• kada postoji opravdani razlog, sud će na zahtjev komanditora u svako doba
naložiti društvu da komanditoru i izvan navedenih slučajeva priopći financijska izvješća
društva u pisanom obliku, te da mu dade druga razjašnjenja i omogući uvid u poslovne
knjige društva i u druge isprave;
• komanditor nema pravo na obaviještenost koju uživaju komplementari koji su
isključeni od vođenja poslova

• Zabrana konkurencije - na komanditore se ne primjenjuje zabrana konkurencije

• Udio u dobiti i u gubitku

– podjela dobiti i sudjelovanje u gubitku kao i u j.t.d. i za komplementare i za
komanditore;
– dobit tekuće godine pripisuje se komanditorovom ulogu u kapital društva sve dok
on ne dosegne iznos koji se društvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog;

– u snošenju gubitka nastalog poslovanjem društva komanditor sudjeluje samo do

visine svoga udjela u kapitalu društva, a i s neuplaćenim dijelom iznosa koji se
društvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog;

29
 – ako društvenim ugovorom nije što drugo ugovoreno, udio svakoga člana društva u
dijelu dobiti koji prelazi 1/3 koja se dijeli prema veličini udjela (preostale 2/3),
kao i udio u snošenju gubitka, utvrđuje se u omjeru udjela koji odgovara
konkretnim okolnostima

• Isplata dobiti
• - udio u dobiti isplaćuje se komanditoru u roku određenom u društvenom
ugovoru ili odlukom komplementara, ako taj rok nije određen ugovorom;
• kada o roku za isplatu dobiti odlučuju komplementari, taj rok za komanditore ne
može biti dulji od 60 dana računajući od dana usvajanja finanacijskih izvješća društva;

• komanditor nema pravo na isplatu udjela u dobiti sve dok mu je na temelju

sudjelovanja u snošenju gubitka društva udio u kapitalu društva smanjen ispod iznosa
koji se ugovorom o osnivanju društva obvezao uplatiti kao svoj ulog;
• ako društvo kasnije u poslovanju iskaže gubitak, komanditor nije dužan vratiti
dobit koja mu je ranije bila isplaćena.

Pravni odnosi društva i članova društva prema trećim osobama

• Zastupanje
• - komanditor nije ovlašten zastupati društvo;
• iznimno se komanditoru može odlukom svih komplementara dati prokura i
trgovačka punomoć

• Odgovornost komanditora
• - komanditor ne odgovara za obveze društva ako je u cjelini uplatio ulog na koji
se obvezao društvenim ugovorom;
• ako komanditor ne uplati u cjelini ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom,
odgovara vjerovnicima društva neposredno i solidarno s ostalim članovima društva do
visine ugovorenog uloga umanjenog za uplaćeni dio;
• u odnosu prema vjerovnicima društva mjerodavan je iznos komanditorovog uloga
koji je upisan u sudskom registru, osim ako se na uobičajeni način ne objavi ili društvo
vjerovnicima na drugi način ne priopći da je taj ulog veći;

• odredba ugovora između članova društva kojom se komanditor oslobađa obveze

uplate svoga uloga ili mu se ta obveza odlaže nema učinka prema vjerovnicima društva;

• ako se komanditoru isplati njegov ulog, to prema vjerovnicima društva djeluje kao
da ulog nije uplaćen, kao i u slučaju kada komanditor sudjeluje u podjeli dobiti za
vrijeme dok je njegov uplaćeni udio u kapitalu društva zbog gubitka smanjen;

• komanditor nije dužan vratiti iznose koje je na temelju usvojenih godišnjih

financijskih izvješća primio u dobroj vjeri kao udio u dobiti društva;

30
• u odnosu prema vjerovnicima društva u kojemu nijedan od komplementara nije
fizička osoba, smatra se da komanditor nije uplatio ulog na koji se obvezao društvenim
ugovorom, ako društvo u komplementarima drži udjele (to ne vrijedi u slučaju ako je
komplementar j.t.d. ili k.d. u kojima je član koji osobno odgovara za obveze društva
fizička osoba

• Odgovornost novog člana društva

• - osoba koja u svojstvu komanditora kasnije postane članom komanditnog
društva, odgovara i za one obveze koje je društvo preuzelo prije njenog pristupa društvu.

• Smanjenje uloga. Prijava za upis promjene uloga u sudski registar

• - prema vjerovnicima društva bez učinka je smanjenje uloga komanditora sve dok
se to ne upiše u sudski registar;
• smanjenje ne djeluje prema vjerovnicima društva čija su tražbine već bila nastala
u vrijeme upisa smanjenja uloga u sudski registar;
• svi članovi društva moraju sudu podnijeti prijavu za upis povećanja i smanjenja
uloga u sudski registar

• Vraćanje zajmova
• - u društvu u kojemu nijedan od komplementara nije fizička osoba na
odgovarajući se način primjenjuju odredbe o zajmu kojim se nadomješta temeljni kapital
tako da ono što se odnosi na člana društva s ograničenom odgovornošću vrijedi za
članove komanditnog društva koji osobno odgovaraju i za komanditore;

• to se ne primjenjuje ako su članovi društva koji osobno odgovaraju j.t.d. ili k.d.
kod kojih je član koji osobno odgovara fizička osoba

• Smrt ili prestanak komanditora

• - smrt ili prestanak komanditora koji je pravna osoba ne dovodi do prestanka
društva

TAJNO DRUŠTVO

• Pojam
• - Tajno društvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni član) ulaže neku
imovinsku vrijednost u poduzeće druge osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga
stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika;
• ulog tajnoga člana ulazi u imovinu poduzetnika, te se može sastojati u novcu,
stvarima i pravima čija se vrijednost može izraziti u novcu;
• tajno društvo nije pravna osoba i nema tvrtku (u tvrtku poduzetnika ne mogu se
unijeti ime ni tvrtka tajnog člana); poduzetnik nastupa u pravnom prometu i isključivi je
nositelj svih prava i obveza

31
• Odnosi između poduzetnika i tajnog člana –
• odnosi između poduzetnika i tajnog člana uređuju se ugovorom;
• na odnose između poduzetnika i tajnog člana društva primjenjuju se supsidijarno
propisi kojima se uređuju obvezni odnosi o ortaštvu

• Pravo nadzora tajnog člana

• - tajni član ima pravo zahtijevati da mu se preda prijepis godišnjih financijskih
izvješća radi provjere njihove ispravnosti, da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne
knjige i dadu potrebna razjašnjenja;
• kada za to postoji opravdani razlog, sud će na zahtjev tajnog člana u svako doba
naložiti poduzetniku da tajnom članu priopći financijska izvješća društva u pisanom
obliku, te da mu dade druga razjašnjenja i omogući uvid u poslovne knjige društva i u
druge isprave;
• -pravo nadzora tajnog člana ne može se ugovorom isključiti ni ograničiti

Dobit i gubitak
- udio poduzetnikovog poduzeća u dobiti i u gubitku iskazanom poslovanjem tajnog
društva određuje se ugovorom;
- ako udio tajnog člana u dobiti i u gubitku nije određen ugovorom, smatrat će se da je
ugovoren udio koji je primjeren konkretnim okolnostima;
- ugovorom o tajnom društvu može se isključiti obveza tajnog člana da snosi gubitak
iskazan poslovanjem poduzetnikovog poduzeća;
- ugovorom se ne može isključiti pravo tajnoga člana na udio u dobiti;
- ako nije što drugo ugovoreno, tajni član istim udjelom sudjeluje i u gubitku i u
dobiti ostvarenoj poslovanjem poduzetnikovog poduzeća

• Račun dobiti i gubitka

• - na kraju poslovne godine utvrđuje se dobit ili gubitak poduzetnikovog poduzeća,
te se tajnom članu isplaćuje njegov udio u dobiti;
• tajni član sudjeluje u gubitku poduzetnikovog poduzeća samo do iznosa
uplaćenog uloga, odnosno do visine uloga koji se obvezao uplatiti na temelju ugovora o
tajnom društvu;
• za iznos gubitka iskazanoga poslovanjem poduzetnikovog poduzeća smanjuje se
ulog tajnoga člana;
• u slučaju gubitka iskazanoga u poslovanju poduzetnikovog poduzeća, tajni član
nije dužan vratiti dobit koja mu je ranije bila isplaćena, ali će se njegov udio u dobiti
pripisati njegovome ulogu ako je taj zbog gubitka bio smanjen, i to sve dok se ne dosegne
iznos koji se tajni član obvezao uplatiti kao ulog u tajno društvo;
• ako nije drugačije ugovoreno, iznosi obračunate dobiti koje tajni član nije naplatio
ne povećavaju njegov ulog preko iznosa koji se obvezao uplatiti na temelju ugovora o
tajnom društvu
•
• Smrt tajnog člana - smrt tajnog člana ne dovodi do prestanka društva

• Slučajevi prestanka društva – razlozi prestanka:

1. protek vremena na koji je sklopljen ugovor o tajnome društvu,

32
 2. ostvarivanje cilja zbog kojega je sklopljen ugovor o tajnome društvu ili ako
ostvarivanje toga cilja postane nemoguće, bez obzira na to je li ugovor sklopljen na
određeno ili na neodređeno vrijeme,
3. smrt ili prestanak poduzetnika koji je pravna osoba,
4. ako poduzetnik prestane obavljati gospodarsku djelatnost,
5. otvaranje stečajnog postupka nad poduzetnikom ili nad tajnim članom

• Otkaz ugovora –
• na otkaz ugovora o tajnom društvu primjenjuju se odredbe o otkazu društvnog
ugovora j.t.d.;
• svaki član društva može bez otkaznog roka otkazati ugovor o tajnom društvu i
kada je on sklopljen na određeno vrijeme, ako za to postoji važan razlog

• Obračun i dovršetak započetih poslova

• - u slučaju prestanka društva poduzetnik i tajni član sastavit će obračun, te će
poduzetnik tajnome članu isplatiti njegov ulog zajedno s pripadajućom a još
neisplaćenom dobiti;
• ako ulog tajnog člana nije bio uplaćen u cjelini, ili ako je bio smanjen zbog
gubitka tajnom članu isplatit će se dobit u dijelu u kojemu prelazi iznos uloga na koji se
tajni član obvezao ugovorom o tajnom društvu;
• ulog i udio u dobiti tajnome članu isplaćuju se u novcu, izuzev ako ugovorom o
tajnome društvu nije što drugo određeno;
• poslovi koji nisu bili dovršeni u času prestanka društva, dovršit će se u skladu s
ugovorom o tajnom društvu i odredbama ZTD-a

• Prava tajnog člana u slučaju stečaja poduzetnika - u slučaju stečaja

poduzetnika, tajni član društva ima glede prava na povrat svoga uloga položaj stečajnog
vjerovnika, ali samo u odnosu na onaj dio uloga koji prelazi iznos njegovoga udjela u
gubitku;
• tajni član dužan je u stečajnu masu uplatiti ulog na koji se obvezao ugovorom, ali
samo u dijelu u kojemu ga već nije uplatio i u dijelu u kojemu sudjeluje u snošenju
gubitka iskazanoga poslovanjem poduzetnikovog poduzeća

Pojam gospodarskog interesnog udruženja

• Pojam - gospodarsko interesno udruženje (udruženje) je pravna osoba koju

osnivaju dvije ili više fizičkih i pravnih osoba da bi
• olakšale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje čine
predmete njihova poslovanja te
• da bi poboljšale ili povećale njihov učinak ali tako da ta pravna osoba za
sebe ne stječe dobit;

- g.i.u. se osniva bez temeljnog kapitala;

33
- djelatnost udruženja mora biti u vezi s gospodarskim djelatnostima njegovih
članova kao pomoćna djelatnost njihovim djelatnostima;
- prava članova ne mogu se izraziti vrijednosnim papirima;
- drugačija odredba ugovora o osnivanju ili odluka članova udruženja je ništava;
- supsidijarna primjena odredbi ZTD-a o j.t.d.

• Predmet poslovanja
• - predmet poslovanja udruženja mora biti u svezi s gospodarskim djelatnostima
koje obavljaju članovi udruženja s time da uz to može obavljati samo pomoćnu
djelatnost;

• udruženje ne može:
• 1. ostvarivati neposredne ni posredne ovlasti vođenja ni nadzora nad djelovanjem
poduzeća njegovih članova, drugih društava i fizičkih osoba;
• 2. neposredno ni posredno držati dionice ili udjele u poduzećima članova; ono to
ne može činiti ni u drugim poduzećima izuzev kada je to potrebno radi ostvarenja cilja
udruženja ali samo za račun članova;
• 3. biti članom drugog udruženja;
• 4. pribavljati sredstava na tržištu kapitala

• Članovi udruženja
• - članovi udruženja mogu biti osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost;
• u njega se mogu učlaniti i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim
posebnim propisima

• Ugovor o osnivanju
• - ugovor o osnivanju udruženja sklapa se u obliku javnobilježničke isprave i
mora sadržavati:
• 1. tvrtku udruženja;
• 2. sjedište udruženja;
• 3. predmet poslovanja zbog kojega se udruženje osniva;
• 4. tvrtku, odnosno ime i prezime, pravni oblik, sjedište, odnosno
prebivalište članova udruženja te registar i broj pod kojim su u tome registru
upisani;
• 5. vrijeme trajanja udruženja ako se ono ne osniva na neodređeno vrijeme;

podaci iz ugovora i njihove izmjene imaju učinak prema trećima od dana objave
• Prijava za upis u sudski registar
• - udruženje se upisuje u sudski registar suda na čijem se području nalazi sjedište
udruženja navedeno u ugovoru o osnivanju;
• prijava za upis mora pored podataka iz ugovora o osnivanju sadržavati i imena i
prezimena članova uprave, njihove jedinstvene matične brojeve građana, prebivalište i
ovlaštenje za zastupanje udruženja;
• prijavu za upis udruženja i za sve promjene upisa u sudski registar podnose svi
članovi uprave udruženja, a za upis okončanja likvidacije udruženja svi likvidatori;

34
• prijavi se prilažu i odgovarajuće odluke; objave upisa u NN

• Postupanje u ime udruženja prije upisa u sudski registar

• - na prava i obveze koje se prije upisa udruženja u sudski registar steknu ili
preuzmu u ime udruženja primjenjuju se odredbe o preddruštvu

• Odgovornost članova udruženja za obveze

• - članovi udruženja odgovaraju za obveze udruženja neograničeno cijelom

svojom imovinom;
• do okončanja likvidacije udruženja vjerovnik može po svome izboru zahtijevati
ispunjenje obveze članova udruženja od svakoga člana udruženja, ako prethodno u
pisanom obliku pozove udruženje da podmiri svoju obvezu a ono to ne učini ni u
primjerenome roku po primitku poziva;
• novi član udruženja odgovara i za obveze udruženja koje su nastale prije njegova
pristupanja udruženju;
• klauzulom sadržanom u ugovoru o osnivanju ili odredbom u pravnom aktu kojim
se novog člana prima u udruženje može ga se osloboditi od odgovornosti za obveze g.i.u.,
koje ima učinka prema trećima samo ako je objavljeno

• Podjela dobiti i snošenje izdataka udruženja - dobit ostvarena obavljanjem

djelatnosti udruženja jest dobit članova i dijeli se među njima u omjeru određenom
ugovorom o osnivanju udruženja, a ako o tome u njemu nema odredaba, na jednake
dijelove;

• iznos za koji izdaci prelaze prihode udruženja treba da snose njegovi članovi u
omjeru koji je predviđen ugovorom o osnivanju, a ako o tome u njemu nema odredaba,
na jednake dijelove

• Ustupanje udjela u udruženju

• - svaki član udruženja može djelomično ili u cjelini ustupiti svoj udio u
udruženju drugom članu ili trećoj osobi;
• ustupanje je moguće samo ako se s time suglase svi ostali članovi udruženja;
• član udruženja može svoje sudjelovanje u udruženju koristiti za davanje
osiguranja, ali samo onda ako se s time slože svi ostali članovi udruženja, osim ako
ugovor o osnivanju udruženja ne određuje što drugo;
• onaj kome je dano osiguranje ne može na temelju toga postati članom udruženja
• Primanje novog člana - o primanju novog člana jednoglasno odlučuju svi
članovi udruženja

• Otkaz člana
• - član može otkazati članstvo u udruženju po odredbama sadržanim u ugovoru o
osnivanju udruženja, a ako u njemu o tome nema odredaba, uz suglasnost svih ostalih
članova udruženja;

35
• svaki član može otkazati članstvo iz važnog razloga.

• Isključenje člana
• - člana se može isključiti iz udruženja iz razloga sadržanih u ugovoru o osnivanju
udruženja a u svakome slučaju onda ako grubo povrijedi svoje obveze, ako prouzroči
teške smetnje u radu udruženja ili ako postoji opasnost da će te smetnje prouzročiti;
• člana se može po tužbi većine ostalih članova udruženja isključiti odlukom suda,
osim ako ugovor o osnivanju udruženja ne određuje nešto drugo

• Istupanje člana - član istupa iz udruženja:

• u slučaju smrti,
• ako više ne obavlja gospodarsku djelatnost,
• ako članstvo otkaže njegov vjerovnik ili
• ako je nad njime otvoren stečajni postupak;

• ako član umre, njegovi nasljednici ne mogu naslijediti članstvo, osim pod
uvjetima predviđenim ugovorom o osnivanju udruženja, a ako u njemu o tome nema
odredaba, samo uz suglasnost svih ostalih članova;

• čim član istupi iz udruženja, uprava udruženja o tome izvješćuje ostale članove, a
registarskom sudu mora podnijeti prijavu za upis istupanja člana u sudski registar;
• nakon istupanja člana udruženje i dalje postoji, i to pod uvjetima predviđenima u
ugovoru o osnivanju ili određenima jednoglasnom odlukom preostalih članova, ako
ugovorom o osnivanju nije drugačije određeno

• Prava i obveze člana koji je izašao iz udruženja

• - izađe li član iz udruženja, osim u slučaju ustupanja udjela, njegova prava i
obveze u odnosu na udruženje određuju se na temelju stanja imovine udruženja kakvo je
bilo u vrijeme njegova izlaska iz udruženja;
• vrijednost prava i obveza člana ne može se unaprijed odrediti u paušalnom iznosu

• Odgovornost člana koji je izašao iz udruženja

• - član koji izađe iz udruženja odgovara za obveze udruženja koje su nastale prije
njegova izlaska iz udruženja.

• Organi udruženja
• - organe udruženja čine članovi koji djeluju zajedno i uprava koja se sastoji od
jednog ili više članova;
• ugovorom o osnivanju mogu se predvidjeti drugi organi, kao i njihove ovlasti;
• članovi udruženja koji djeluju kao organ mogu donositi sve odluke koje su
potrebne za ostvarenje predmeta poslovanja udruženja

36
• Odlučivanje
• - svaki član ima jedan glas;
• ugovorom o osnivanju udruženja može se određenim članovima dati i više
glasova pod uvjetom da jedan član ne može sam imati većinu glasova;
• u taksativno navedenim slučajevima odluke se donose samo jednoglasno;
• u svim ostalim slučajevima ugovorom o osnivanju mogu se predvidjeti uvjeti koji
se moraju ispuniti za odlučivanje i većina koja je potrebna za donošenje svih ili
određenih odluka (ako u ugovoru o tome nema odredaba odluke se donose jednoglasno);
• na poticaj člana uprave ili na zahtjev člana udruženja član odnosno članovi
uprave dužni su se posavjetovati sa članovima udruženja kako bi donijeli odluku

• Pravo na obavještavanje
• - svaki član ima pravo da od uprave traži obavještenja o poslovima udruženja te
pravo uvida u poslovne knjige i u dokumentaciju udruženja

• Vođenje poslova
• - poslove udruženja vode jedna ili više fizičkih osoba koje se u upravu udruženja
imenuju ugovorom o osnivanju ili odlukom članova;
• u ugovoru o osnivanju udruženja, a ako u njemu o tome nema odredaba
jednoglasno donesenom odlukom svih članova, postavljaju se uvjeti za imenovanje i
opoziv članova uprave i određuju njihove ovlasti

• Zastupanje udruženja
• - udruženje prema trećima zastupa samo osoba koja čini upravu udruženja, a ako
ih je više, svaka od njih;
• član uprave obvezuje udruženje prema trećima ako djeluje u njegovo ime i onda
ako poduzima radnje koje prelaze okvir predmeta poslovanja udruženja, osim ako
udruženje dokaže da je treći znao ili da mu prema okolnostima nije moglo ostati
nepoznato da je radnja poduzeta izvan predmeta poslovanja;
• prema trećima se ne može isticati ograničenje ovlasti člana uprave sadržano u
ugovoru o osnivanju ili u odluci članova udruženja čak i ako je objavljeno;
• ugovorom o osnivanju može se predvidjeti da udruženje zastupaju samo skupno
dva ili više članova uprave

• Dužna pozornost i odgovornost članova uprave

• - članovi uprave moraju u vođenju poslova pokazati pozornost urednog i
savjesnog voditelja poslova te čuvati poslovne tajne;
• članovi uprave solidarno su odgovorni udruženju za štetu koju mu prouzroče
povredom svojih obveza, te snose teret dokaza da su postupali s pozornošću urednog i
savjesnog voditelja poslova;
• zahtjevi za naknadu štete zastaruju za pet godina;

37
• na članove uprave se primjenjuje zabrana konkurencije

• Prestanak udruženja odlukom članova

- članovi mogu donijeti odluku o prestanku udruženja koja se donosi jednoglasno, osim
ako ugovorom o osnivanju nije drugačije određeno; oni tu odluku moraju donijeti ako je:
1. isteklo vrijeme trajanja određeno ugovorom o osnivanju ili je nastupio neki drugi
razlog koji je u njemu predviđen za prestanak udruženja ili
• 2.ako je ostvaren predmet poslovanja udruženja ili ga se više ne može ostvariti;

• ako članovi udruženja u roku od tri mjeseca od isteka vremena trajanja udruženja
ne donesu odluku o prestanku udruženja, svaki član može zatražiti da sud donese takvu
odluku;
• članovi moraju donijeti odluku o prestanku udruženja ako ono više ne
zadovoljava uvjete koji su ZTD-om propisani za njegovo postojanje;
• nakon prestanka udruženja odlukom članova, uprava udruženja mora podnijeti
prijavu za upis prestanka udruženja;
• tako može postupiti i svaki član udruženja

• Prestanak udruženja odlukom suda

• - po tužbi svakoga člana udruženja, ili treće osobe koja za to ima pravni interes, ili
nadležne vlasti, mjesno nadležni sud, ako više nisu ispunjenji zakonski uvjeti za
djelovanje g.i.u., mora donijeti odluku o prestanku udruženja, osim ako se učinjeni
nedostatak ne otkloni prije nego što se ta odluka donese;
• po tužbi svakog člana sud može donijeti odluku o tome da udruženje prestaje
zbog važnog razloga.

• Likvidacija
• - prestanak dovodi do likvidacije udruženja;
• likvidaciju provode članovi uprave udruženja, ako se to ugovorom o osnivanju
udruženja ili odlukom članova ne povjeri drugim osobama;
• do okončanja likvidacije udruženje ima pravnu i poslovnu sposobnost.

Dioničko društvo – pojam, dionice

Pojam dioničkog društva

 Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s

ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice;
 dioničko društvo može imati i samo jednog dioničara

38
 Osnivači
 - osnivači društva su dioničari koji usvoje statut;
 kod sukcesivnog osnivanja osnivači su i dioničari čiji ulozi nisu u novcu, iako ne
sudjeluju u usvajanju statuta;
 statut društva mora usvojiti najmanje jedna osoba

 Temeljni kapital
 - temeljni kapital i dionice, osim onih bez nominalnog iznosa moraju glasiti na
nominalne iznose izražene u kunama;
 najniži iznos temeljnog kapitala je 200.000,00 kuna

 Najniži nominalni iznos dionica

 - društvo može izdati dionice s nominalnim iznosom ili dionice bez tog iznosa;
 - nominalni iznos dionice ne može biti manji od 10,00 kuna.;
 -ništava je dionica čiji je nominalni iznos manji od 10,00 kuna (izdavatelji takvih
dionica solidarno odgovaraju imateljima za štetu koja im je pričinjena izdavanjem
dionica);
 - nominalni iznosi dionica koji su veći od 10,00 kuna članka moraju glasiti na
iznose koji su višekratnici iznos od 10,00 kuna;
 -dionice bez nominalnog iznosa sudjeluju u temeljnom kapitalu društva u
jednakom dijelu;
 -iznos temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu ne može biti manji od
10,00 kuna;
 - udio u temeljnom kapitalu određuje se kod dionica s nominalnim iznosom
odnosom njihova nominalnog iznosa i nominalnog iznosa tog kapitala, a kod dionica bez
nominalnog iznosa brojem dionica;
 -dionica je nedjeljiva

Iznos za koji se izdaju dionice

- dionice se ne mogu izdati za iznos koji je manji od najnižeg iznosa temeljnoga kapitala;
-dionice se ne mogu izdati za iznos koji je niži od nominalnog iznosa, odnosno iznosa
temeljnog kapitala koji otpada na pojedinu dionicu bez nominalnog iznosa (al pari);
- dopušteno je izdavanje dionica za viši iznos od dijela temeljnog kapitala koji na njih
otpada (super pari)

Dionice

 Vrste dionica s obzirom na koga glase

 - dionice mogu glasiti na donositelja ili na ime;
 - dionica mora glasiti na ime ako se izdaje prije uplate punog iznosa za koji se
izdaje te kada se izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir;

39
 -iznos djelomične uplate mora se naznačiti na ispravi o dionici, a ako se dionica
izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir, upisati na računu vrijednosnih papira u
kompjutorskom sustavu Središnje depozitarne agencije na kome je dionica elektronički
zapisana;
 - u statutu društva može se odrediti da se dioničaru na njegov zahtjev dionica
koja glasi na ime zamijeni za dionicu koja glasi na donositelja ili obratno

 Privremenice
 - dioničarima se prije potpune uplate dionica mogu izdati potvrde o udjelima
(privremenice) koje moraju glasiti na ime; na privremenice primjenjuju se odredbe o
najnižem nominalnom iznosu dionice

 Vrste dionica s obzirom na sadržaj prava

 - po sadržaju prava koja daju dionice mogu biti redovne i povlaštene dionice;
 redovne dionice su dionice koje imatelju daju:
 1. pravo glasa u glavnoj skupštini društva,
 2. pravo na isplatu dijela dobiti društva (dividenda),
 3. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase
društva;

povlaštene dionice su dionice koje imatelju daju neka povlaštena prava, npr. pravo na
dividendu u unaprijed utvrđenom novčanom iznosu ili u postotku od nominalnog iznosa
dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske, odnosno
stečajne mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom društva

 Povlaštena dionica može biti kumulativna i participativna dionica;

 kumulativna povlaštena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom
o izdavanju dionica, pravo naplate kumuliranih neisplaćenih dividendi prije
isplate dividendi imateljima redovnih dionica;
 participativna povlaštena dionica daje imatelju dionice, u skladu s
odlukom o izdavanju dionica, pravo da pored određene dividende naplati i
dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica

 Rodovi dionica - dionice koje daju ista prava čine rod dionica

 Pravo glasa - svaka dionica daje pravo glasa u skupštini društva;

 bez prava glasa mogu se izdati samo povlaštene dionice, ali ukupni iznos
temeljnog kapitala koji se odnosi na takve dionice ne može preći polovinu iznosa
temeljnog kapitala društva;
 zabranjeno je izdavanje dionica koje za isti iznos temeljnog kapitala koji se na
njih odnosi daju različito pravo glasa u skupštini društva
 Sastojci dionice
 - dionica koja nije izdana u nematerijaliziranom obliku mora imati sljedeće
sastojke:
 1. oznaku da je dionica i njezin nominalni iznos ako društvo izdaje dionice
s nominalnim iznosom,

40
  2. oznaku vrste i roda dionice,
 3. tvrtku i sjedište izdavatelja dionice,
 4. tvrtku, odnosno ime osobe na koju glasi dionica na ime ili naznaku da
glasi na donositelja,
 5. datum izdavanja i broj dionice,
 6. faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice;

-dionice izdane u nematerijaliziranom obliku ne sadrže broj ni faksimil potpisa ovlaštene

osobe izdavatelja

 Dijelovi isprave o dionici

 - isprava o dionici sastoji se od tri dijela:
1. plašt dionice - mora sadržavati sve sastojke propisane ZTD-om za dionicu;
2. kuponski arak za naplatu dividendi; svaki kupon za naplatu dividende mora sadržavati
ove sastojke:
a) redni broj kupona za naplatu dividende,
b) broj dionice na koju se kupon odnosi na temelju koje se isplaćuje dividenda,
c) tvrtku izdavatelja dionice,
d) faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice;
3. talon s kojim imatelj dionice ostvaruje pravo na nove kuponske arke ako su iskorišteni
svi kuponi za isplatu dividende; talon mora sadržavati broj dionice na koju se odnosi

 Odluka o izdavanju dionica

 - odluku o izdavanju dionica donose glavna skupština ili osnivači društva u skladu
sa statutom;
 odlukom o izdavanju dionica utvrđuju se:
 1. tvrtka izdavatelja dionica,
 2. ukupni iznos na koji se izdaju dionice i broj dionica,
 3. nominalni iznosi dionica, ako se izdaju dionice s nominalnim iznosom,
 4. oznaka da dionice glase na donositelja ili na ime,
 5. izdaju li se uz izdavanje isprava o dionici ili kao nematerijalizirani
vrijednosni papiri,
 6. vrijeme upisa dionica,
 7. način upisa dionica,
 8. kod koga se, u kojem roku i na koji način uplaćuju dionice,
 9. u kojemu se roku vraćaju uplaćena sredstva ako se odustane od
izdavanja dionica,
 10. vrsta i rod dionica,
 11. redoslijed ostvarenja prvenstva iz povlaštenih dionica ako se one
izdaju u više serija;
Pod uvjetima propisanim Zakonom o tržištu vrijdnosnih papira, statutom društva se
određuje da društvo izdaje isprave o dionicama ili dionice u nematerijaliziranom obliku

 Nematerijalizirani vrijednosni papiri (čl. 124-133. ZTVP)

 - nematerijalizirani vrijednosni papir je elektronički zapis na računu vrijednosnih
papira u kompjutorskom sustavu središnje depozitarne agencije kojim se njegov

41
izdavatelj obvezuje vlasniku ispuniti obvezu sadržanu u nematerijaliziranom
vrijednosnom papiru;

 u javnoj ponudi mogu se izdavati samo nematerijalizirani vrijednosni papiri;

 nematerijalizirani vrijednosni papiri koji unutar iste vrste i istog roda daju ista
prava u pravnom prometu su zamjenjivi bez ograničenja, tako da bilo koja obveza može
biti ispunjena prijenosom bilo kojeg vrijednosnog papira iste vrste i istog roda, pa
vjerovnik ne može potraživati pojedinačno određene nematerijalizirane vrijednosne
papire.

 Na računima nematerijaliziranih vrijednosnih papira vode se podaci o vrstama,

rodovima, količinama, stvarnim pravima i nosiocima tih prava, ograničenjima stvarnih
prava, te povijesti upisa nematerijaliziranih vrijednosnih papira;

 račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira može glasiti na jednu osobu, na više

osoba koje mogu biti vlasnici, odnosno suvlasnici nematerijaliziranih vrijednosnih papira
(zajednički račun) i na banku skrbnika

 Bitni sastojci nematerijaliziranog vrijednosnog papira

 - iznimno od odredbi općih i posebnih zakona kojima se propisuju bitni sastojci
pojedinih vrsta vrijednosnih papira, kada ti vrijednosni papiri imaju oblik
nematerijaliziranoga vrijednosnog papira tada ne sadrže serijski i kontrolni broj, niti
potpise ovlaštenih osoba.

 Kome pripada pravo iz vrijednosnog papira

 - potraživanje iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira pripada njegovom
vlasniku;

 vlasnik nematerijaliziranog vrijednosnog papira je osoba na čije ime glasi račun

vrijednosnih papira kod središnje depozitarne agencije na kojem je ubilježen
nematerijalizirani vrijednosni papir;
 iznimno, kada banka skrbnik drži nematerijalizirane vrijednosne papire za tuđi
račun, odvojeno od vlastite imovine, vlasnikom tih nematerijaliziranih vrijednosnih
papira smatra se osoba za koju ih skrbnik drži

 Vlasništvo nematerijaliziranih vrijednosnih papira

 - vlasništvo i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira
stječu se njegovim prijenosom s računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira
prenositelja, na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja,
- na temelju valjanog pravnog posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva,
- odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti,
- nasljeđivanja
- na temelju zakona;

Vlasništvo i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira

stječu se u trenutku njegova upisa na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira

42
stjecatelja ili banke skrbnika koja drži nematerijalizirani vrijednosni papir za račun
stjecatelja; isto vrijedi i za prestanak vlasništva.

 Založno pravo na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima

 - založno pravo na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru stječe se
odgovarajućim upisom tog prava na računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira
na temelju valjanoga pravnog posla, sudske odluke ili zakona;

-neovisno o pravnom temelju prestanka, založno pravo na nematerijaliziranom

vrijednosnom papiru prestaje u trenutku njegovog brisanja

 Prijeboj, namira i preknjižbe nematerijaliziranih vrijednosnih papira

 - prijenos vlasništva nematerijaliziranog vrijednosnog papira na temelju
transakcije sklopljene na burzi ili uređenom javnom tržištu provodi se u postupku
prijeboja i namire;

- stjecanje i prestanak vlasništva i drugih prava nad nematerijaliziranim vrijednosnim

papirom na temelju valjanih pravnih poslova sklopljenih izvan burze i uređenoga javnog
tržišta, na temelju odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanja i na temelju
zakona provodi se odgovarajućim upisima u elektroničke zapise u postupku preknjižbi

 Dostupnost podataka iz depozitorija

- vlasnik nematerijaliziranih vrijednosnih papira,
- skrbnička banka,
- izdavatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira,
- svaki dioničar na zahtjev,
- HANFA,
-pravosudna i upravna tijela na temelju zahtjeva i u okviru ovlaštenja,
-te treće osobe koje dokažu pravni interes
imaju pravo uvida u podatke iz depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira

 Obveznost obavještavanja
 - Središnja depozitarna agencija je obvezna na način i u opsegu propisanom
svojim pravilima obavještavati:
 izdavatelje nematerijaliziranih vrijednosnih papira o nematerijaliziranim
vrijednosnim papirima koje su izdali i o vlasnicima tih vrijednosnih papira,
 vlasnike o stanju i promjenama na njihovom računu nematerijaliziranih
vrijednosnih papira,
 članove o bitnim podacima o poslovima s nematerijaliziranim vrijednosnim
papirima koje su poduzeli za svoj ili za račun nalogodavca;

 Središnja depozitarna agencija izrađuje i dostavlja HANFA-i mjesečno izvješće o

radu u roku i sa sadržajem koje propisuje HANFA;

43
 izdavatelji nematerijaliziranih vrijednosnih papira obvezni su središnju
depozitarnu agenciju izvijestiti o svim promjenama koje se odnose na nematerijalizirane
vrijednosne papire i ostvarivanje prava iz vrijednosnih papira

 Depozitorij nematerijaliziranih dionica

 - dioničarom koji ima dionicu u obliku nematerijaliziranoga vrijednosnog papira
smatra onaj dioničar čija se takva dionica nalazi na njegovom računu nematerijaliziranih
vrijednosnih papira u središnjoj depozitarnoj agenciji, niti je njihov prijenos moguće
uvjetovati vinkulacijom

Osnivanje dioničkog društva

 Osnovna radnja pri osnivanju dioničkog društva je usvajanje statuta društva (čl.
173 ZTD)

 Izjava osnivača o usvajanju statuta dioničkog društva se daje u obliku

javnobilježničke isprave;
 Bitni elementi te isprave:
1. osnivači i njihova prebivališta,
2. ako društvo izdaje dionice s nominalnim iznosima ti iznosi, u protivnom broj dionica,
iznos za koji se izdaju i, ako se izdaju dionice više rodova, rod dionica koje preuzima
svaki dioničar,
3. uplaćeni iznos temeljnoga kapitala,
4. izjava osnivača da prihvaćaju statut.

 Bitni elementi statuta dioničkog društva:

1. tvrtka i sjedište društva,

2. predmet poslovanja,
3 iznos temeljnoga kapitala,
4. podjela temeljnog kapitala na dionice s nominalnim iznosima ili na one bez tog iznosa,
kod dionica s nominalnim iznosima o tim iznosima i ukupnom broju dionica svakog
nominalnog iznosa a kod dionica bez tog iznosa samo o njihovu broju ako se izdaju
dionice više rodova, rodu dionica i broju dionica svakoga roda,
5. podaci o tome izdaju li se dionice koje glase na donositelja ili koje glase na ime,
6. broju članova uprave i nadzornog odbora,
7. načinu i obliku objave priopćenja društva,
8. vremenu trajanja i prestanku društva.

 Statutom se mogu urediti i druga pitanja, osim ako to ne isključuje Zakon,

odnosno može se odstupiti od zakonskih rješenja, osim ako su ona kogentne naravi
 Podatke i priopćenja društva objavljuju se u “Narodnim novinama”, a statutom se
mogu odrediti i druga javna glasila te elektronički informacijski mediji (Internet)(čl. 174.
ZTD)

44
 Posebne pogodnosti i troškovi i naknade osnivanja koje se daju pojedinim
dioničarima moraju se navesti u statutu dioničkog društva (čl. 175. ZTD)
 Ako ulog čine stvari i prava, potrebno ih je navesti u statutu, osobu od koje se
stječu te stvari i prava i nominalni iznos, odnosno broj dionica koji se daje za ta prava i
stvari (čl. 176. ZTD)

 Vrste osnivanja dioničkog društva: simultano i sukcesivno osnivanje

 Osnovna razlika se očituje u trenutku preuzimanja dionica društva koje se osniva

Simultano osnivanje
 Pojam (čl. 177. ZTD) – osnivači preuzimaju sve dionice društva, usvajaju i
potpisuju statut i izjavu o osnivanju društva

 Preuzimanje dionica (čl. 178. ZTD) – izjava dana kod javnog bilježnika o
osnivanju i preuzimanju obveze uplate dionica (određenje nominalnog iznosa/broja
dionica, rodu dionica, da li glase na ime ili na donositelja, te kada će se i kako uplatiti)

 Uplata dionica (čl. 179. ZTD) – uplata u novcu ili ulaganjem stvari i prava na
račun dioničkog društva; prije upisa društva u registar, potrebno je uplatiti najmanje ¼
iznosa dionice, ako se radi o ulaganju stvari i prava, oni se moraju unijeti u cjelini

 Imenovanje prvog nadzornog odbora i revizora za prvu poslovnu godinu, čiji

mandat traje do održavanja prve redovite gl. skupštine društva (čl. 180. ZTD); nadzorni
odbor imenuje prvu upravu društva

 Obveza osnivača da izrade pisano izvješće o osnivanju (čl. 181. ZTD)

 Obveza uprave i nadzornog odbora da provjere provedeno osnivanje i obveza
revizora da obavi reviziju (imenuje ga sud) u slučaju (čl. 182. ZTD):
1. ako je neki član uprave ili nadzornog odbora ujedno i osnivač društva,
2. ako su u osnivanju preuzete dionice za račun nekoga člana uprave ili nadzornog
odbora,
3. ako je neki član uprave ili nadzornog odbora u osnivanju dobio posebnu pogodnost ili
je za osnivanje, odnosno za pripremu osnivanja dobio obeštećenje ili naknadu,
4. ako je osnivanje društva bilo ulaganjem ili preuzimanjem stvari, odnosno prava.
 U slučaju nesuglasnosti između osnivača i revizora osnivanja, odlučuje sud (čl.
184. ZTD)

 Prijavu za upis društva podnose svi članovi uprave i nadzornog odbora (čl. 186.
ZTD);
 minimalni sadržaj prijave (čl. 187. ZTD);
 sud ispituje da li je društvo uredno osnovano i da li je prijava potpuna (čl. 188.
ZTD), sud će odbiti upis u slučaju ako revizor osnivanja dade negativno mišljenje ili ako
statut nema bitne elemente, ograničava ili smanjuje prava vjerovnika, te sadrži odredbe
koje ga čine ništavim

45
 Ako društvo ima samo jednog dioničara, upisuju se u registar i podaci o njemu
(čl. 189.a ZTD)
 Odgovornost osnivača (čl. 191. ZTD) – solidarna odgovornost osnivača prema
društvu zbog nedostataka i pogreški u postupku osnivanja, pojedini osnivač se može
osloboditi odgovornosti ako nije znao ili nije mogao znati za te nedostatke
 Odgovornost trećih osoba (čl. 192. ZTD) te članova uprave i nadzornog odbora
(čl. 193. ZTD)
 Zabrana izdavanja dionica i prijenosa prava sudjelovanja u društvu prije upisa
društva u sudski registar (čl. 194. ZTD)

 Nastavak osnivanja društva (čl. 194.a ZTD)

 – obveza provedbe posebnog postupka u slučaju naknadnog sklapanja ugovora s
osnivačima i dioničarima kojima društvo stječe stvari i prava (utvrđenje roka sklapanja
ugovora (2. godine od upisa) i vrijednosti stvari i prava koje se stječu (1/10 temeljnog
kapitala);
 time se sprečava izbjegavanje strogih propisa o reviziji pri osnivanju društva
ulaganjem stvari i prava (suglasnost gl. skupštine i upis ugovora u sudski registar)

Sukcesivno osnivanje
 Pojam (čl. 195. ZTD) – osnivači usvajaju statut, preuzimaju dio dionica i upućuju
javni poziv (prospekt) za upis dionica
 Bitni elementi javnog poziva za upis dionica (čl. 196. ZTD)
 Sadržaj i postupak izdavanja prospekta detaljnije uređeni Zakonom o tržištu
vrijednosnih papira, nadzor nad postupkom provodi Agencija za nadzor financijskih
usluga
 Upisivanje i uplata dionica, izvješće o osnivanju i revizija osnivanja identični kao
i kod simultanog osnivanja (čl. 197. ZTD)
 Izdavanje upisnica koje potpisuje upisnik o preuzimanju obveze uplate dionica
(čl. 198. ZTD)

 Neuspjeli upis (čl. 199. ZTD)

 – rok za upis dionica ne može biti dulji od 3 mjeseca; ako u tom roku sve dionice
nisu upisane i uplaćene, osnivači mogu sami u daljnjem roku od 15 dana upisati ili
uplatiti dionice;
 ako to ne učine, osnivanje nije uspjelo, a upisnike treba pozvati da podignu
uplaćene iznose

 Raspoređivanje upisanih dionica (čl. 201. ZTD)

 – u slučaju uspjelog upisa dionica, osnivači ih moraju rasporediti u roku od 15
dana upisnicima
 Uplate dionica pripadaju društvu, a njima uprava može raspolagati nakon upisa
društva u sudski registar (čl. 202. ZTD)

46
 Održavanje osnivačke skupštine (čl. 203. ZTD) – rok od 2 mjeseca od isteka
roka za upis dionica; ako se ona ne održi u propisanom roku, smatra se da osnivanje nije
uspjelo;
 osnivačkoj skupštini prisustvuje javni bilježnik koji vodi zapisnik;
 osnivačka skupština utvrđuje da li su upisane, tj. preuzete i raspoređene sve
dionice te uneseni ulozi, utvrđuje troškove osnivanja na teret društva, te imenuje tijela
društva
 Svaka dionica daje pravo na jedan glas, a odluke se donose većinom glasova,
kvorum od većine svih dionica (čl. 208. ZTD)

Pravni odnosi između društva i dioničara

 Načelo jednakog položaja svih dioničara (čl. 211. ZTD)
 Temeljna obveza dioničara je uplata iznosa na koji je izdana dionica ili da prenesu
stvar ili pravo na društvo (čl. 212. ZTD)
 U slučaju zakašnjenja s uplatom, dioničar plaća društvu zakonsku zateznu kamatu
(moguće je odrediti kamatnu stopu i statutom, kao i plaćanje ugovorne kazne)(čl. 213.
ZTD)
 Davanje naknadnog roka za uplatu dionica uz prijetnju oduzimanja dionica i
uplaćenih iznosa (čl. 214. ZTD)
 Odgovornost prednika isključenog dioničara koji je upisan u registar dionica da
plati preostali dio iznosa (čl. 215. ZTD), ako se to ne učini dionica se prodaje na burzi

 Zabrana upisa vlastitih dionica (čl. 219. ZTD)

 Upotreba dobiti društva (čl. 220. ZTD)

 – zakonom propisani redoslijed ostvarene dobiti društva:
1. za pokriće gubitka prenesenog iz ranijih godina,
2. za unos u zakonske rezerve,
3. za unos u rezerve za vlastite dionice, ako ih je društvo steklo ili ih namjerava
steći,
4. za unos u statutarne rezerve, ako ih društvo ima.
 Unos dodatnih iznosa dobiti u rezerve nakon utvrđenja godišnjih financijskih
izvješća od strane uprave i nadzornog odbora (najviše do ½ iznosa dobiti), to se određuje
statutom društva te se unos vrši dok rezerve ne dosegnu visinu od ½ temeljnog kapitala
društva;
 to može odlučiti i gl. skupština ako ona utvrđuje godišnja financijska izvješća
 Gl. skupština pri donošenju odluke o uporabi dobiti može odrediti i dodatne
uplate u rezerve

 Pravo dioničara na udio u dobiti nakon pokrića gubitaka i popunjavanja rezervi

društva

 Plaćanje predujma dividende (čl. 221. ZTD)

 – statutom se može ovlastiti uprava da isplati dioničarima predujam na ime
dividende i uz suglasnost nadzornog odbora

47
Zakonske rezerve (čl. 222. ZTD)
 – u njih se mora unijeti 5 % dobiti koja je umanjena za gubitke iz prethodne
godine, sve dok te rezerve zajedno s kapitalnim rezervama ne dosegnu visinu od 5 %
temeljnog kapitala društva ili veći iznos određen statutom,
 zakonske rezerve se upotrebljavaju:
1. za pokrivanje gubitka iz tekuće godine, ako se on ne pokrije iz dobiti prethodne godine
niti se to može učiniti korištenjem drugih rezervi,
2. za pokrivanje gubitka iz prethodne godine, ako se on ne pokrije iz dobiti tekuće godine
niti se to može učiniti korištenjem drugih rezervi.

 Podjela dobiti (čl. 223. ZTD) – obavlja se razmjerno veličini udjela pojedinih
dioničara u temeljnom kapitalu društva

 Registar dionica (čl. 226. ZTD)

 – dioničko društvo ga vodi i u njega upisuje podatke o dionicama koje glase na
ime i o njihovim imateljima, prema društvu se dioničarima smatraju samo one osobe koje
su upisane u registar dionica

 Prijenos dionica koje glase na ime (čl. 227. ZTD) – prenose se i indosamentom,
statutom je moguće predvidjeti i vinkulaciju za prijenos dionica u materijalnom obliku
koje glase na ime, suglasnost daje uprava
 Više ovlaštenika na dionici (čl. 228. ZTD) – svoja prava ostvaruju putem
zajedničkog zastupnika
 Amortizacija mjenice (čl. 230. ZTD)

Vlastite dionice
 Ograničenja u pogledu stjecanja vlastitih dionica od strane društve jer se time
ugrožava temeljni kapital društva (svrha stjecanja, iznos, mirovanje prava, obveza
otuđenja vlastitih dionica u određenim rokovima)(čl. 233. ZTD)

Svrha stjecanja:
1. ako je stjecanje potrebno da bi se od društva otklonila teška šteta koja neposredno
predstoji,
2. ako dionice treba ponuditi da ih steknu zaposleni u društvu ili u nekome od društava
koje je s njime povezano.
3. ako se dionice stječu zato da bi se po odredbama ovoga Zakona dioničarima dala
otpremnina,
4. ako je stjecanje nenaplatno ili ako stjecanjem financijska institucija kupuje dionice
komisiono,
5. na temelju univerzalnog pravnog sljedništva ili
6. na temelju odluke glavne skupštine o povlačenju dionica po propisima o smanjenju
temeljnoga kapitala društva,
7. na temelju ovlasti glavne skupštine za stjecanje dionica koja vrijedi najviše 18 mjeseci
i određuje najnižu i najvišu cijenu koja se može platiti za te dionice te udio temeljnog

48
kapitala koji se odnosi na te dionice s time da ne može prijeći deseti dio spomenutog
kapitala.
 Na stečene dionice zajedno s postojećim vlastitim dionicama društva ne smije
otpadati više od 10 % temeljnog kapitala društva te uz obvezu stvaranja rezervi za takve
dionice
 Uprava mora izvijestiti gl. skupštinu o razlozima i količini stjecanja vlastitih
dionica
 Ništavost pravnih poslova kojima društvo daje predujam, zajam ili osiguranje za
stjecanje vlastitih dionica (čl. 234. ZTD)

 Mirovanje prava iz vlastitih dionica (čl. 235. ZTD)

 Obveza otuđenja i povlačenja vlastitih dionica (čl. 236. ZTD)

 – obveza otuđenja u roku od 1 godine ako su stečene protivno zakonu, a ako
premašuju dopušteni iznos, višak u roku od 3 godine;
 ako se u navedenim rokovima ne otuđe, društvo ih mora povući

Tijela dioničkog društva

Uprava, nadzorni odbor, glavna skupština

Osnovni sustavi unutarnjeg ustrojstva

 Monistički sustav: upravni odbor, glavna skupština (USA, GB)
 Dualistički sustav: uprava, nadzorni odbor, glavna skupština (D, HR, SLO)
 Mješoviti sustav: mogućnost izbora između monističkog i dualističkog sustava (F,
Societas Europae)
Monistički sustav
Dualistički sustav

Uprava – sastav i imenovanje

 Broj članova uprave određen statutom ( 1 član ili više, u slučaju više članova
jedan se imenuje predsjednikom)
 Član uprave može biti samo fizička osoba koje je potpuno poslovno sposobna i
nije kažnjena za određena kaznena djela ili joj je izrečena mjera sigurnosti zabrane
obavljanja zanimanja (čl. 239. ZTD), dodatni uvjeti se propisuju statutom društva
 Članove uprave i predsjednika imenuje nadzorni odbor na razdoblje od najviše 5
godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja (čl. 244. st. 1. ZTD)
 Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju člana uprave i
predsjednika uprave zbog važnih razloga (npr. gruba povreda dužnosti, nesposobnost za
uredno obavljanje poslova, izglasavanje nepovjerenja na glavnoj skupštini)(čl. 244. st. 2.
ZTD)

 Mogućnost davanja pisane ostavke predsjednika i člana uprave nadzornom

odboru (čl. 244.a ZTD)

49
 Imenovanje članova uprave od strane suda u hitnim slučajevima na zahtjev
zainteresirane strane, sve dok se ne imenuje član uprave na način propisan statutom
društva (čl. 255. ZTD)
 Obveza podnošenja prijave o promjeni sastava uprave i ovlasti za zastupanje (čl.
245.a ZTD)

Uprava – ovlasti

 Vođenje poslova društva (čl. 240. ZTD):

• Uprava vodi poslove društva na vlastitu odgovornost;
• načelno se primjenjuje skupno vođenje, ali se statutom može odrediti drugačije;
• u slučaju podjele glasova u upravi, odlučujući glas ima predsjednik uprave, osim
ako je drugačije određeno statutom;

• donošenje poslovnika o radu uprave

 Zastupanje društva (čl. 241. ZTD):

• uprava poduzima sve pravne radnje zastupanja u poslovima, pred sudom i tijelima
vlasti;
• načelno se primjenjuje skupno zastupanje, ali se statutom može odrediti drugačije;
• nije moguće ograničiti ovlast uprave da zastupa društvo

 Priprema i provedba odluka glavne skupštine (čl. 243. ZTD):

Uprava je dužna da:
• na zahtjev gl. skupštine priprema odluke i opće akte koje donosi gl. skupština;
• priprema ugovore koji se sklapaju uz suglasnost gl. skupštine;
• provedba odluka gl. Skupštine

 Izrada izvješća koja se podnose nadzornom odboru o tijeku poslovanja i

stanju društva najmanje jednom godišnje (čl. 250. ZTD)

OBVEZE UPRAVE
 Obveza uprave da
 u slučaju pojave gubitaka sazove glavnu skupštinu,
 u slučaju pojave insolventnosti ili prezaduženosti da zatraži otvaranje
stečajnog postupka (najkasnije u roku od 3 tjedna) i da ne obavlja plaćanja (čl.
251. ZTD)

Sastavljanje godišnjih financijskih izvješća i izvješća o stanju društva i njihovo utvrđenje

zajedno s nadzornim odborom te podnošenje prijedloga odluke o upotrebi dobiti (čl.
300.a-300.d ZTD)

Sazivanje i utvrđenje dnevnog reda gl. skupštine (čl. 277. ZTD)

50
Uprava – dužna pozornost i odgovornost članova uprave
 Obveza članova uprave:
 da vode poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog
gospodarstvenika
 da čuvaju poslovne tajne društva (čl. 252. st. 1. ZTD)
 Članovi uprave koji povrijede svoje obveze odgovaraju društvu solidarno za
nastalu štetu, teret dokaza o primjeni dužne pozornosti pada na članove uprave (čl. 252.
st. 2. ZTD)
 Moguće oslobođenje od odgovornosti ako se radnja temelji na odluci gl.
skupštine;
 društvo se može odreći zahtjeva za naknadu štete ili o tome sklopiti nagodbu po
proteku 3 godine od nastanka zahtjeva uz uvjet da se s time suglasi gl. skupština i da se
tome ne protive manjinski dioničari koji drže dionice koje čine najmanje 10 % temeljnog
kapitala društva (čl. 252. st. 4. ZTD)

 Zahtjev za naknadu štete postavlja društvo na temelju odluke gl. skupštine ili na
zahtjev manjinskih dioničara (čl. 273.a st. 1. ZTD);
 u tu svrhu gl. skupština može imenovati posebnog zastupnika (čl. 273.a st. 2.
ZTD);
 u slučaju ako gl. skupština ne postavi zahtjev u roku od 6 mjeseci od održavanja
gl. skupštine, manjinski dioničari (oni koji drže dionice koje čine 5 % temeljnog kapitala
ili iznos od najmanje 4.000.000,00 kuna) mogu zahtijevati od suda imenovanje posebnog
zastupnika ako postoji osnovana sumnja da je društvu nepoštenim djelovanjem ili
grubom povredom zakona/statuta pričinjena šteta
 Zahtjev za naknadu štete mogu postaviti i vjerovnici društva ako se ne mogu
namiriti iz imovine društva, u slučaju grube povrede dužne pozornosti člana društva (čl.
252. st. 5. ZTD)
 Zahtjevi za naknadu štete zastarijevaju u roku od 5 godina (čl. 252. st. 6. ZTD)

Uprava - zabrana konkurencije i sukobi interesa

 Zabrana konkurencije (čl. 248. ZTD) - član uprave ne može bez suglasnosti
nadzornog odbora:
a) za svoj ni za tuđi račun obavljati poslove koji ulaze u predmet poslovanja društva;
b) ne može biti član uprave ni nadzornog odbora u drugome društvu koje se bavi
poslovima iz predmeta poslovanja društva;
c) ne može u prostorijama društva obavljati poslove za svoj niti za tuđi račun
d) ne može biti član trgovačkoga društva koji osobno odgovara za obveze toga društva
(komplementar), ako se ono bavi poslovima iz predmeta poslovanja društva.

 Ako član uprave postupi protivno zabrani konkurencije, društvo od njega može
tražiti naknadu štete ili da dopusti da se sklopljeni pravni poslovi za svoj račun smatraju
sklopljenima za račun društva, a one koje je sklopio za tuđi račun, da primljene iznose
prenese na društvo ili mu ustupi zahtjeve za naplatu (čl. 248. st. 2. ZTD)

51
 Davanje kredita članovima uprave i prokuristima (čl. 249. ZTD)
 – društvo može dati kredit članu uprave, prokuristu i članovima njihovih užih
obitelji samo na temelju odluke nadzornog odbora, a ugovor o kreditu se mora sklopiti u
roku od 3 mjeseca od davanja odobrenja,
 tako se postupa i u slučaju kredita u odnosima između vladajućeg i ovisnog
društva;
 ako je kredit dan bez suglasnosti postoji obveza vraćanja bez odgode

 Sklapanje ugovora sa samim sobom (čl. 41. st. 3. ZTD)

 – član uprave i prokurist ne mogu bez suglasnosti nadzornog odbora ili posebne
ovlasti sadržane u statutu društva nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom
sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime, a za račun drugih osoba, ili u
ime i za račun drugih osoba.
Uprava – naknade za rad

 Naknade za rad članova uprave (čl. 247. ZTD)

 – naknade za rad članova uprave određuje nadzorni odbor sukladno poslovima
koje obavlja član uprave i njegovoj uspješnosti te stanju društva;
 nadzorni odbor može te naknade primjereno smanjiti ako se naknadno bitno
pogoršaju prilike društva, uz pravo člana uprave na raskid ugovora u tom slučaju

 Sudjelovanje članova uprave u dobiti društva (čl. 246. ZTD) – varijabilni dio
naknade za rad članova uprave ovisan o uspješnosti društva

Nadzorni odbor – sastav i imenovanje

 Broj članova nadzornog odbora (čl. 254.)

 – najmanje 3 člana, a moguće je statutom odrediti i veći broj, ali uvijek neparan,
 najveći broj članova nadzornog odbora ovisan o iznosa temeljnog kapitala
društva (do 12.000.000,00 kuna, 9 članova; do 20.000.000,00 kuna, 15 članova; preko
80.000.000,00 kuna, 21 član)

 Predstavnik radnika u nadzornom odboru (čl. 166. Zakona o radu)

- u trgovačkom društvu u kojem je zaposleno više od 200 radnika,
-u trgovačkom društvu u kojem se kao dioničar, odnosno član pojavljuje
Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s udjelom on
najmanje 25 % temeljnog kapitala društva
- u javnim ustanovama,
neovisno o broju radnika u tom društvu, odnosno ustanovi,
jedan član nadzornog odbora, odnosno drugog odgovarajućeg tijela, mora biti
predstavnik radnika,
- predstavnika radnika imenuje i opoziva radničko vijeće, odnosno radnici

52
 Za člana nadzornog odbora može se imenovati samo fizička osoba koja ima punu
poslovnu sposobnost, a statutom je moguće odrediti uvjete koje ona mora ispunjavati (čl.
255. st. 1. ZTD)
 Za člana nadzornog odbora ne može se imenovati:
• član uprave društva;
• član nadzornog odbora u deset društava;
• član uprave društva koje je ovisno u odnosu na dioničko društvo;
• član uprave drugog društva kapitala u čijem se nadzornom odboru nalazi član
uprave društva;
• osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 239. stavka 2. ZTD (kažnjavanje za
određena kaznena djela i izricanje mjere sigurnosti).
 Član nadzornog odbora ne može biti istodobno i član uprave, trajni zamjenik
člana uprave, prokurist ni punomoćnik društva (čl. 261. st. 1. ZTD)

 Imenovanje i izbor članova nadzornog odbora (čl. 256. ZTD)

 – članove nadzornog odbora izabire gl. skupština društva, a statutom je moguće
predvidjeti da određeni dioničari imenuju određeni broj članova nadzornog odbora, i to
najviše 1/3 ukupnog broja članova nadzornog odbora;
 pravo imenovanja mogu imati određeni dioničari ili imatelji određenih dionica
(dionice koje glase na ime i za čiji je prijenos potrebna vinkulacija)
 Prijedlog za izbor članova nadzornog odbora podnosi prethodni nadzorni odbor ili
dioničari društva

 Imenovanje članova nadzornog odbora od strane suda (čl. 257. ZTD)

 – sud imenuje nedostajuće članove nadzornog odbora za valjano odlučivanje na
zahtjev uprave, člana nadzornog odbora ili dioničara

 Mandat članova nadzornog odbora (čl. 258. ZTD) – najviše 4 godine uz

mogućnost reizbora

 Opoziv članova nadzornog odbora (čl. 259. ZTD)

 – gl. skupština opoziva člana nadzornog odbora prije isteka mandata odlukom
koju donosi ¾ većinom, a imenovanog člana onaj dioničar koji ga je imenovao;
 opoziv može obaviti i sud na zahtjev nadzornog odbora ili manjinskih dioničara
(oni koji imaju dionice koje čine 10 % temeljnog kapitala) kada za to postoje važni
razlozi (čl. 260. ZTD)

 Ostavka člana nadzornog odbora (čl. 260.a ZTD) – pisana ostavka podnosi se
upravi društva
 Uprava i predsjednik nadzornog odbora prijavljuju svaku promjenu sastava
nadzornog odbora na upis u sudski registar bez odgode (čl. 262. ZTD)

Nadzorni odbor – ovlasti

 Nadležnosti nadzornog odbora (čl. 263. ZTD):

53
a) nadzor rada uprave;
b) pregled i ispitivanje poslovnih knjiga i isprava društva, blagajne, vrijednosnih papira i
drugih stvari;
c) davanje naloga revizoru za ispitivanje godišnjih financijskih izvješća;
d) podnošenje izvješća o obavljenom nadzoru glavnoj skupštini društva;
e) sazivanje gl. skupštine društva;
f) davanje suglasnosti za obavljanje određenih poslova ako je tako određeno statutom ili
odlukom nadzornog odbora (ako nadzorni odbor uskrati suglasnost, uprava je može
zatražiti od gl. skupštine koja odnosi odluku s većinom od ¾ danih glasova)

 Zastupanje društva prema članovima uprave (čl. 268. ZTD)

 Nadzorni odbor ne može sudjelovati u vođenju poslova društva, ali može na

razdoblje od najviše 1 godine imenovati određenog svojeg člana za zamjenika člana
uprave koji nedostaje ili ne može obavljati svoju funkciju (čl. 261. st. 2. ZTD) pri čemu
mu miruje funkcija u nadzornom odboru

 Način rada nadzornog odbora (čl. 264-267. ZTD)

 – nadzorni odbor izabire svojeg predsjednika i zamjenika predsjednika,
 - postoji i mogućnost imenovanja posebnih komisija koje pomažu nadzornom
odboru u donošenju odluka i nadzoru nad njihovom provedbom,
 sjednice nadzornog odbora saziva njegov predsjednik na zahtjev njegovih članova
ili uprave društva; sjednicama mogu prisustvovati samo članovi nadzornog odbora i
članovi uprave društva,
 odluke se donose većinom glasova, ako statutom nije određeno drugačije

 Obveza ustanovljavanja revizorskog odbora u trgovačkim društvima od od

javnog interesa (čl. 27. i 28. Zakona o reviziji)
 - trgovačka društva od javnog interesa (trgovačka društva uvrštena na burzi u
prvoj kotaciji ili kotaciji javnih dioničkih društava, banke i druge financijske institucije,
trgovačka društva od posebnog državnog interesa čiji temeljni kapital prelazi
300.000.000,00 kuna prema Odluci Vlade Republike Hrvatske o popisu trgovačkih
društava od posebnog državnog interesa)
imaju obvezu imenovati revizorski odbor koji se sastoji od članova nadzornog odbora i
članova imenovanih od nadzornog odbora, a koji pomaže nadzornom odboru u nadzoru
nad postupkom financijskog izvještavanja i provedbom revizije godišnjih financijskih i
konsolidiranih izvještaja, te prati neovisnost vanjskog revizora i daje preporuke skupštini
za njegov izbor

Nadzorni odbor – dužna pozornost i odgovornost, sukobi interesa i naknada za rad

 Dužna pozornost i odgovornost (čl. 272. ZTD) – isto što i za članove uprave
društva
 Na članove nadzornog odbora se ne primjenjuju odredbe o zabrani konkurencije

54
 U slučaju sklapanja ugovora između člana nadzornog odbora i društva izvan
njegove funkcije člana nadzornog odbora, treba pribaviti suglasnost nadzornog odbora
(čl. 270. ZTD), kao i u slučaju kada društvo daje kredite članovima nadzornog odbora i
članovima njihove uže obitelji (čl. 271. ZTD)
 Naknada za rad članova nadzornog odbora određuje se statutom društva, a može
je odobriti i gl. skupština, naknada se može odrediti i u obliku sudjelovanja u dobiti
društva (čl. 269. ZTD)

Tijela dioničkog društva II

Uprava, nadzorni odbor, glavna skupština

Glavna skupština - ovlasti

 Tijelo u kojem svoja prava ostvaruju dioničari, u njezinom radu moraju
sudjelovati i članovi uprave i nadzornog odbora (čl. 274. ZTD)
 Mogućnost prijenosa rada gl. skupštine i putem videokonferencije, ako je tako
određeno statutom ili poslovnikom o radu gl. skupštine

 Ovlasti
 – gl. skupština odlučuje u pitanjima koja su izričito određena zakonom i statutom
društva, a osobito o:
1. izboru i razrješenju članova nadzornog odbora, osim ako ih se ne imenuje u taj odbor.
2. upotrebi dobiti (uvjet prethodno izvješće nadzornog odbora),
3. davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog odbora,
4. imenovanju revizora društva.
5. izmjenama statuta,
6. povećanju i smanjenju temeljnoga kapitala društva (uvjet prethodno izvješće
nadzornog odbora).
7. imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju društva ili radnji
vođenja poslova društva i utvrđivanju naknade za njegov rad,
8. prestanku društva.

 o pitanjima vođenja poslova društva gl. skupština može odlučivati samo onda ako
to od nje zatraži uprava društva.
 Davanje razrješnice članovima uprave i nadzornog odbora jednom godišnje pri
predočenju godišnjih financijskih izvješća i donošenju odluke o upotrebi dobiti (čl. 276.);

55
 razrješnicom se odobrava rad uprave i nadzornog odbora, ali to ne utječe na
zahtjeve za naknadu štete prema tim osobama;
 odvojeno glasovanje za svakog pojedinog člana ako tako odredi gl. skupština ili to
zahtijevaju manjinski dioničari (drže dionice koje čine 10 % temeljnog kapitala društva)

Glavna skupština – sazivanje

 Gl. skupština se saziva u slučajevima određenim zakonom i statutom i kada to
zahtijevaju interesi društva (čl. 277. ZTD)

 Obveza održavanja tzv. redovite gl. skupštine -nakon što uprava dobije izvješće
nadzornog odbora o godišnjim financijskim izvješćima, izvješću o stanju društva i
prijedlogu odluke o upotrebi dobiti (ako se radi o povezanim društvima i izvješće po
stanju koncerna) i to u prvih 8 mjeseci tekuće poslovne godine

 Ovlast sazivanja gl. skupštine -ima uprava društva o čemu odlučuje običnom
većinom

 Obveza objave poziva za gl. Skupštinu- u glasilu društva uz naznaku svih

podataka koji su potrebni za njezino održavanje, omogućavanje prethodnog
razgledavanja godišnjih financijskih izvješća, izvješća o stanju društva, izvješća
nadzornog odbora i prijedloga odluke o upotrebi dobiti;
 održavanje gl. skupštine u sjedištu društva ili drugdje ako je tako određeno
statutom, odnosno u sjedištu burze

 Odašiljanje poziva- preporučenim pismom ako su dioničari poimence poznati

 Ako gl. skupštini prisustvuju svi dioničari, moguće je valjano odlučivanje i u

slučaju povrede zakonskih odredbi o sazivanju gl. skupštine, a tome se ne protivi nijedan
dioničar

 Sazivanje gl. skupštine na zahtjev manjine (čl. 278. ZTD)

 – obrazloženi pisani zahtjev mogu podnijeti dioničari čije dionice čine 5 %
temeljnog kapitala društva (statutom je moguće odrediti i niži prag);
 pod istim uvjetima je moguće zatražiti i objavu predmeta odlučivanja na gl.
skupštini;
 ako uprava ne postupi po zahtjevu, nadležni sud može ovlastiti manjinske
dioničare da sami sazovu gl. skupštinu; troškove sazivanja snosi društvo
 Obveza sazivanja gl. skupštine najmanje 1 mjesec prije dana njezinog održavanja
(čl. 279. ZTD)

 Sudjelovanje na gl. skupštini -moguće je odredbama statuta uvjetovati

prethodnom pohranom dionica u određenom vremenu i prijavom sudjelovanja (najkasnije
7 dana prije održavanja gl. skupštine), one se mogu pohranjivati u sjedištu društva, kod
javnog bilježnika ili Središnje depozitarne agencije ili druge financijske agencije koja se
bavi čuvanjem vrijednosnih papira

56
 Obveza objave dnevnog reda, prijedloga izmjene statuta, sadržaja određenog
ugovora koji se sklapa uz suglasnost gl. skupštine i prijedloga odluka o kojima će se
odlučivati na gl. skupštini (čl. 280. ZTD), posljedica neobjave je nemogućnost
odlučivanja

 Obveza uprave da u roku 12 dana od objave poziva za gl. skupštinu uputi

priopćenje financijskim institucijama i udrugama dioničara koji su glasovali ranije kao
skrbnici (zastupnici) dioničara (čl. 281. ZTD);

 obveza priopćenja odluka gl. skupštine na zahtjev člana nadzornog odbora ili
dioničara; ista obveza priopćenja postoji i u pogledu prijedloga i protuprijedloga s
obrazloženjem dioničara ako ih je dao 2 tjedna prije održavanja gl. skupštine (čl. 282.
ZTD);
 određeni slučajevi kada nije potrebno obaviti priopćenje; tako se postupa i u
slučaju prijedloga dioničara za izbore i imenovanja (čl. 283. ZTD)

 Obveza skrbnika (i udruge dioničara) koji najkasnije 2 tjedna prije održavanja gl.
skupštine imaju dionice dioničara da ih izvijeste o priopćenjima iz čl. 281. ZTD-a (čl.
284. ZTD); obveza da im proslijedi vlastite prijedloge glasovanja, da traži upute za
glasovanje, da izvijesti o mogućim sukobima interesa (njegovi udjeli u društvu, ili
ispreplitanja u članstvu uprave ili nadzornog odbora)

Glavna skupština – zapisnik i pravo na obaviještenost

 Gl. skupština može ¾ većinom usvojiti svoj pravilnik o radu (čl. 285. ZTD),
 na gl. skupštini se sastavlja popis svih prisutnih i zastupanih dioničara kojeg
potpisuje predsjednik gl. skupštine
 O održanoj gl. skupštini javni bilježnik vodi zapisnik te mu se dostavlja popis
sudionika i dokaz o sazivanju gl. skupštine (čl. 286. ZTD);
 uprava dostavlja zapisnik s prilozima registarskom sudu po okončanju gl.
skupštine

 Pravo dioničara na obaviještenost (čl. 287. ZTD)

 – obveza uprave da daje obavijesti dioničaru na njegov zahtjev;
 u određenim slučajevima ona može uskratiti davanje obavijesti;
 ako dioničaru bude uskraćena obavijest može tražiti da se to zabilježi u zapisnik
 Dioničar kojemu je uskraćena obavijest može tražiti od suda da naloži upravi
davanje obavijesti (čl. 288. ZTD)

Glavna skupština – pravo glasa

 Kvorum (čl. 289. ZTD)
 – određuje se statutom;
 ako kvorum ne postoji potrebno je pri sazivanju gl. skupštine odrediti kada će se
održati naredna gl. skupština na kojoj se može valjano odlučivati neovisno o broju
dioničara koji su prisutni, osim ako statut to isključuje

57
 Potrebna većina (čl. 290. ZTD) – odluke se donose običnom većinom, osim ako
zakon ili statut ne određuje drugačije

 Pravo glasa (čl. 291. ZTD)

 – određuje se prema odnosu nominalnog iznosa dionica, odnosno broja dionica i
iznosa temeljnog kapitala;
 statutom moguće ograničiti pravo glasa na najviši broj glasova (to se ne
primjenjuje na uvrštene dionice);

 uračunavanje udjela;
 pravo glasa se stječe potpunom uplatom uloga (statutom je moguće odrediti i
drugačije, za djelomično uplaćenu dionicu stječe se pravo na jedan glas);
 zalaganjem dionice ne gubi se pravo glasa;
 pravo glasa moguće ostvarivati i preko punomoćnika (pisana punomoć koju čuva
društvo);
 način glasovanja određuje se statutom

 Ostvarivanje prava glasa preko financijskih institucija (čl. 292. ZTD)

 – financijske institucije moraju imati pisanu punomoć ili punomoć u
elektronskom obliku; ne mogu glasovati za dioničara ako i one imaju udio u društvu veći
od 5 %, osim ako ne ostvaruje svoje pravo glasa;
 moguć opoziv punomoći u svako doba;
 pri ostvarivanju prava glasa ona mora imenovati dioničara za kojeg glasa te se
mora pridržavati primljenih uputa;
 ako je financijska institucija skrbnik mora glasovati sukladno uputama dioničara

 Isključenje prava glasa u slučaju postojanja sukoba interesa (čl. 293. ZTD);
ništavost ugovora o vezivanju glasova dioničara sukladno uputama društva i njezinih
tijela

 Glasovanje o prijedlozima dioničara za imenovanja članova nadzornog

odbora(čl. 294. ZTD)
 – o tim prijedlozima se glasuje prije prijedloga prethodnog nadzornog odbora ako
to traže manjinski dioničari čije dionice čine 10 % temeljenog kapitala društva

Glavna skupština – posebne odluke

 Održavanje posebnih skupština na kojima odluke donose određeni dioničari,

odnosno donošenje odluka odvojeno na gl. skupštini društva (čl. 295. ZTD),

58
 -sazivanje posebne skupštine mogu tražiti samo dioničari koji imaju na to pravo i
koji imaju dionice koje čine 10 % svih udjela na temelju kojih se može glasovati

Povlaštene dionice bez prava glasa

 Statutom društva je moguće odrediti da povlaštene dionice ne daju pravo glasa
njihovim imateljima (čl. 296. ZTD),
 inače one daju sva članska prava koja imaju i drugi dioničari
 Ukupni iznos izdanih povlaštenih dionica bez prava glasa ne smije biti veći od
polovice temeljnog kapitala društva (čl. 169. st. 2. ZTD)

 Imatelji povlaštenih dionica bez prava glasa stječu privremeno pravo glasa u
slučaju ako im se ne isplati ili djelomično isplati povlašteni iznos na ime dobiti sve dok
im se ne isplate zaostaci (čl. 296. st. 2. ZTD)
 Povlaštene dionice bez prava glasa društvo izdaje kada želi pribaviti potrebni
kapital za poslovanje, i to vlastiti kapital, a da se pritom ne mijenja struktura dioničara s
obzirom na njihovo pravo glasa u gl. skupštini

 Za donošenje odluke o ukidanju ili ograničavanju povlaštenosti potrebna je

suglasnost povlaštenih dioničara, kao i za njihovo izdavanje (čl. 297. ZTD); suglasnost se
daje na posebnoj skupštini ili na odvojenom glasovanju na gl. skupštini i to ¾ većinom;
ukidanjem povlaštenosti dionice postaju dionice s pravom glasa
Posebna revizija
 Svrha provedbe posebne revizije je pribavljanje potrebnih informacija i dokaza
koji su potrebni za vođenje odgovarajućih postupaka protiv osnivača, uprave i nadzornog
odbora za štetu koju su nanijeli društvu;
 ona se provodi nakon ranije provedene revizije osnivanja i redovite revizije
godišnjih financijskih izvješća
 Odluku o imenovanju posebnog revizora donosi gl. skupština običnom većinom
glasova radi ispitivanja radnji pri osnivanju društva, vođenju poslova društva i povećanja
i smanjenja temeljnog kapitala društva (čl. 298. ZTD),
 u imenovanju posebnog revizora ne može sudjelovati član uprave ili nadzornog
odbora koji se nalazi u sukobu interesa

 Ako gl. skupština odbije imenovati posebnog revizora, to će učiniti sud na zahtjev
manjinskih dioničara koji drže dionice koje čine 5 % temeljnog kapitala društva ako
postoji opravdana sumnja:
- da su počinjenje nepravilnosti
- ili grubo povrijeđen zakon ili statut,
uz uvjet da pohrane svoje dionice i učine vjerodostojnim da su najmanje 3 mjeseca prije
održavanja gl. skupštine bili dioničari.

-Zahtjev se mora podnijeti u roku od 15 dana od održavanja gl. skupštine koja je odbila
imenovati posebnog revizora,
- za posebnog revizora se imenuje osoba koja ispunjava uvjete za ovlaštenog revizora i
koja se bavi tim poslom

59
 Manjinski dioničari koji drže dionice koje čine 10 % temeljnog kapitala ili
najmanje 8.000.000,00 kuna mogu tražiti od suda imenovanje drugog posebnog revizora
umjesto onog kojeg je imenovala gl. skupština, ako se razlozi za to nalaze u osobi
imenovanog posebnog revizora (nema stručna znanja, prezauzetost, nepouzdanost),
 zahtjev se podnosi u roku od 14 dana od održavanja gl. skupštine koja je obavila
imenovanje

 Pravo posebnog revizora na pregled svih poslovnih knjiga i dokumentacije

društva, obveza uprave na suradnju (čl. 299. st. 1. i 2. ZTD),
 posebni revizor izrađuje pisano izvješće koje dostavlja uprave, a koja ga
prosljeđuje nadzornom odboru i stavlja na dnevni red sljedeće g. skupštine
 Pravo posebnog revizora na naknadu troškova i nagradu za obavljeni rad na teret
društva (čl. 300. ZTD)

Utvrđenje godišnjih financijskih izvješća

 Financijska izvješća sastavlja uprava društva (čl. 300.a ZTD)
 Uprava je dužna podnijeti godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva
(kao i konsolidirana financijska izvješća i izvješće o stanju koncerna) i prijedlog odluke o
upotrebi dobiti na uvid nadzornom odboru
 (svaki član nadzornog odbora ima pravo uvida u te dokumente, te se oni
dostavljaju svakom članu, odnosno članovima komisija nadzornog odbora)(čl. 300.b
ZTD)

 Nadzorni odbor ima obvezu ispitati navedena izvješća i prijedlog odluke, a u

njegovom radu ima obvezu sudjelovati i revizor ako je objavio reviziju i dati potrebna
izvješća i objašnjenja (čl. 300.c ZTD)
 O obavljenom ispitivanju nadzorni odbor sastavlja pisano izvješće koje dostavlja
gl. skupštini, u kojem - zauzima stav o izvješću o reviziji,
-navodi da li ima primjedaba i da li daje suglasnost na podnesena
godišnja financijska izvješća

 Svoje izvješće nadzorni odbor dostavlja i upravi u roku 1 mjeseca od kada su mu

dostavljena sva potrebna izvješća,
 ako to ne učini uprava mu daje naknadni rok ne duži od 1 mjeseca, a ako ni tada
ne podnese izvješće smatra se da nije dao suglasnost na izvješća uprave

 U slučaju ako nadzorni odbor dade suglasnost na izvješća uprave, smatra se da su

godišnja financijska izvješća utvrdili uprava i nadzorni odbor te se to navodi u izvješću
nadzornog odbora gl. skupštini (čl. 300.d ZTD)

 Uprava je dužna sazvati gl. skupštinu odmah kada dobije izvješće nadzornog
odbora o obavljenom pregledu godišnjih financijskih izvješća, izvješća o stanju društva i
izvješća o reviziji te prijedlogu odluke o upotrebi dobiti (čl. 277. st. 1. ZTD)

60
Glavna skupština samo iznimno utvrđuje godišnja financijska izvješća kada joj to
prepuste uprava i nadzorni odbor ili kada nadzorni odbor ne dade suglasnost na
spomenuta izvješća (čl. 300.e ZTD),
- ako gl. skupština izmijeni godišnja financijska izvješća koja su revidirana, potrebno je
obaviti novu reviziju i o tome podnijeti izvješće o reviziji u roku od 2 tjedna od utvrđenja
godišnjih financijskih izvješća od strane gl. skupštine

Prijenos dionica manjinskih dioničara (squeeze-out)

 Postupak koji se provodi nakon uspješnog okončanja postupka preuzimanja, kada
glavni dioničar stekne više od 95 % udjela u temeljnom kapitalu društva

 Gl. skupština na zahtjev gl. dioničara (onaj koji ima najmanje 95 % udjela u
temeljnom kapitalu društva) donosi odluku o tome da mu se prenesu preostale dionice
manjinskih dioničara, a da im se zauzvrat plati primjerena otpremnina u novcu (čl. 300.g
ZTD)

 Gl. dioničar određuje iznos otpremnine sukladno prilikama u društvu u trenutku

donošenja odluke gl. skupštine, na koji se obračunavaju kamate za vrijeme od upisa
odluke u sudski registar do isplate manjinskim dioničarima,
 gl. dioničar je dužan upravi dostaviti jamstvo banke da će isplatiti otpremninu i
kamate (čl. 300.g ZTD);
 gl. dioničar podnosi izvješće u kojem navodi pretpostavke za prijenos dionica i
obrazlaže primjerenost otpremnine,
 primjerenost otpremnine ispituje i revizor,

 pravo uvida manjinskih dioničara u spomenuta izvješća i prijedloge (čl. 300.h

ZTD);

 obveza gl. dioničara da objasni izvješća i prijedloge (čl. 300.j ZTD);

 Uprava podnosi prijavu odluke gl. skupštine o prijenosu dionica za upis u sudski
registar i dostavlja zapisnik i druge isprave, kao i izjavu uprave da odluka gl. skupštine
nije pobijana (čl. 300.j ZTD),
 upisom odluke o prijenosu dionica manjinskih dioničara sve dionice prelaze na gl.
dioničara

 Mogućnost sudskog ispitivanja primjerenosti otpremnine (čl. 300. k ZTD),

 zahtjev se mora podnijeti u roku od 2 mjeseca od dana upisa odlike o prijenosu
dionica u sudski registar, neprimjerenost otpremnine ne može biti osnova za pobijanje
odluke o prijenosu dionica

Izmjene statuta i povećanje temeljnog kapitala dioničkog društva

Izmjene statuta društva

61
 Odredbe statuta mogu se mijenjati samo na temelju odluke glavne skupštine (čl.
301. ZTD), gl. skupština može ovlastiti nadzorni odbor da uskladi tekst statuta

 Odluka o izmjeni statuta donosi se ¾ većinom, a statutom je moguće odrediti i

veću većinu i dodatne pretpostavke
 Ako se izmjenom statuta zadire u postojeće odnose između različitih rodova
dionica, potrebna je posebna suglasnost onih dioničara koji imaju rod dionica na čiju
štetu ide izmjena statuta,
 oni svoju suglasnost donose na posebnoj skupštini ili u odvojenom glasovanju na
gl. skupštini

 Prijenos imovine društva (čl. 301.a ZTD)

 – uprava načelno ima slobodu u vođenju poslova društva, ali u slučaju ako bi
sklopila određene ugovore koji bi mogli biti štetni za dioničare, bit će dužna pribaviti
suglasnost gl. skupštine (npr. sklapanje ugovora kojim se imovina društva prenosi na
većinskog dioničara)
 ZTD zahtijeva od uprave da pribavi suglasnost gl. skupštine u slučaju sklapanja
ugovora kojim se društvo obvezuje prenijeti cijelu imovinu ili imovinu čija je vrijednost
veća od ¼ temeljnog kapitala ako to predstavlja značajnu strukturnu promjenu društva,
osim u slučaju pripajanja, spajanja ili podjele društva
 Gl. skupština odluku donosi ¾ većinom, a statutom je moguće odrediti i veću
većinu u ispunjenje dodatnih pretpostavki
 Obveza objave takvog ugovora u poslovnim prostorijama društva i davanja uvida
svim dioničarima
 Ako prijenosom imovine dolazi do prestanka društva, prijavi za upis nastupanja
razloga za prestanak društva prilaže se i ugovor ovjeren od javnog bilježnika

 Ako se dioničarima nameću dodatne obveze, potrebno je pribaviti suglasnost svih

dioničara na koje se takva odluka donosi,
 isto se traži i u slučaju ako se radi o prijenosu dionica koje glase na ime i
privremenica za koje se traži suglasnost društva (vinkulacija),
 odluka mora biti jednoglasna (čl. 302. ZTD)

 Upis izmjene statuta u sudski registar (čl. 303. ZTD)

 – prijavi za upis izmjene statuta mora se priložiti potpuni tekst statuta koji je
ovjeren od javnog bilježnika, a koji potvrđuje autentičnost učinjenih izmjena;
 ako je za izmjenu potrebno odobrenje nadležnog državnog tijela, potrebno je
priložiti i njegovu odluku;
 ako se izmjena statuta ne odnosi na bitne elemente koji se upisuju u sudski
registar, dovoljno je pozvati se na isprave pohranjene u registru;
 ako se izmjena odnosi na podatke koji se moraju objaviti, objavljuje se i izmjena
statuta; upis izmjene statuta ima konstitutivni učinak
Povećanje temeljnog kapitala dioničkog društva

62
 Pri osnivanju dioničkog društva u statutu se određuje iznos temeljnog kapitala,
njegovoj podjeli na dionice s nominalnim iznosima i njihovom broju, rodovima i broju
dionica svakog roda;
 svaka naknadna promjena temeljnog kapitala društva zahtijeva izmjenu statuta
društva

 Povećanje temeljnog kapitala

 – odluka o povećanju temeljnog kapitala se donosi u slučaju kada društvo treba
dodatna novčana sredstva koja pribavlja izvana, a koja su potrebna za širenje opsega
poslovanja;

 drugi mogući oblik pribavljanja kapitala je uzimanje kredita kada dioničko

društvo ulazi u dužničko-vjerovnički odnos (tuđi kapital), izdavanjem obveznica

 Vrste povećanja temeljnog kapitala:

• Efektivno povećanje kapitala (izdavanjem novih dionica temeljem dodatnih
uplata)
• Nominalno povećanje kapitala (povećanje kapitala iz vlastitih sredstava društva)

 Efektivno povećanje kapitala:

• Povećanje kapitala ulozima (čl. 304. ZTD)
• Uvjetno povećanje kapitala (čl. 313. ZTD)
• Odobreni kapital (čl. 323. ZTD)

 Nominalno povećanje kapitala :

 mogućnost pretvorbe zadržanih dobitaka, ostalih rezervi i kapitalnih rezervi
društva u temeljni kapital društva, koju mora potvrditi revizor

Povećanje temeljnog kapitala ulozima (čl. 304-312. ZTD)

 Odluka o povećanju temeljnog kapitala ulozima donosi se 3/4 većinom, a
statutom je moguće odrediti i drugačija većina (moguće i manja),
 ako se radi o izdavanju povlaštenih dionica bez prava glasa može se odrediti
samo veća većina, kao i ispunjenje dodatnih pretpostavki;
 povećanje temeljnog kapitala ulozima moguće je samo izdavanjem novih dionica
 U slučaju ako je društvo izdalo više rodova dionica, za izdavanje novih dionica
potrebna je posebna suglasnost dioničara svakog roda dionica (održava se posebna
skupština ili odvojeno glasovanje na gl. skupštini)

 U slučaju ako se kao ulog daju stvari i prava, u odluci o povećanju kapitala ona se
moraju navesti, kao i osobe ulagatelja te broj dionica koje dobivaju za te uloge,
 ako se tako ne postupi bez učinka su ugovori o unosu stvari i prava;

 ako se u sudski registar upiše povećanje kapitala ulaganjem stvari i prava, a ona
nisu određena u odluci, niti su objavljena, povećanje kapitala je valjano;

63
 obveza provedbe revizije vrijednosti stvari i prava (čl. 305. ZTD)
 Odluka o povećanju temeljnog kapitala ulozima upisuje se u sudski registar, a u
prijavi za upis se moraju navesti ulozi u dotadašnjem kapitalu koji nisu uplaćeni, kao i
razlog njihove neuplate,
 odluci se prilaže i izvješće revizora u slučaju ulaganja stvari i prava (čl. 306.
ZTD)

 Način upisivanja novih dionica (čl. 307. ZTD)

 – nove dionice upisuju se putem pisane izjave (upisnice) koja identificira
osobu upisnika,
broj i rod novih dionica,
vrstu i opis uloga (stvari, prava)
kao i rok u kojem valja i obvezuje upisnica;
-upisnicom se upisnik obvezuje preuzeti i uplatiti dionice;
- ako je povećanje kapitala upisano u registar, a upisnik je ostvarivao dioničarska prava
ili ispunjavao obveze na temelju upisnica, ne može se pozivati na ništavost ili
neobveznost upisnice;
-upisnica se ne primjenjuje u slučaju primjene odredbi Zakona o tržištu vrijednosnih
papira (ZTVP se ne primjenjuje na izdavanje dionica pri osnivanju dioničkog društva)

 Pravo prvenstva (čl. 308. ZTD)

 – svaki postojeći dioničar ima pravo prvenstva pri upisu novih dionica ako
postavi takav zahtjev,
 rok za postavljanje takvog zahtjeva iznosi najmanje 14 dana;
 na taj način postojeći dioničari stječu dionice pod povoljnijim uvjetima te čuvaju
svoje postojeće udjele u temeljnom kapitalu društva;
 pravo na upis novih dionica može se dati trećim osobama samo ako je očuvano
pravo postojećih dioničara na upis;
 u glasilu društva se objavljuje iznos za koje se dionice izdaju i rok za postavljanje
zahtjeva za ostvarivanje prava prvenstva;

 pravo prvenstva se može isključiti u cijelosti ili djelomično u odluci o povećanju

temeljnog kapitala i to ¾ većinom (statutom se može propisati i veća većina i ispunjenje
dodatnih pretpostavki), uz uvjet da je to isključenje uredno objavljeno;
 uprava podnosi gl. skupštini izvješće o razlozima za isključenje prava prvenstva;
 isključenjem prava prvenstva ne smatra se slučaj kada nove dionice preuzima
financijska institucija uz obvezu da ih ponudi dioničarima

 Prijava za upis povećanja kapitala i konstitutivnost upisa, te njegova objava (čl.

309., 310. i 311. ZTD)

 Prije upisa povećanja kapitala u sudski registar dioničari ne mogu prenositi svoja
prava iz novih dionica, a dioničko društvo izdavati dionice ni privremenice (one su
ništave ako su izdane prije toga), čime se sprečavaju moguće manipulacije,

64
 Za štetu koja bi bila pričinjena takvim izdavanjem njihovim imateljima,
odgovaraju IZDATNICI kao solidarni dužnici. (čl. 312. ZTD)

Uvjetno povećanje temeljnog kapitala (čl. 313-322. ZTD)

 Odlika uvjetnog povećanja kapitala je ta da se njime ne utvrđuje unaprijed iznos
novih dionica koje treba izdati, budući da to ovisi o tome da li svoje pravo na upis tih
uvjetnih dionica žele ostvariti osobe kojima su namijenjene te dionice

 Glavna skupština može donijeti odluku o uvjetnom povećanju kapitala

izdavanjem novih dionica:
1) da bi se zamjenjive obveznice pretvorile u dionice, ili,
2) da bi se ostvarilo pravo prvenstva na upis novih dionica koje daje društvo (čl. 313.
ZTD).

 Odluka o uvjetnom povećanju kapitala se može donijeti zbog:

1. ostvarivanja prava vjerovnika društva na zamjenu zamjenjivih obveznica u dionice i

prava prvenstva pri upisu novih dionica društva,
2. pripreme za pripajanje više društava,
3. ostvarenja prava na dionice zaposlenika i članova uprave društva ili nekog s njim
povezanog društva na temelju odluke glavne skupštine,
4. davanja dionica vladajućeg društva dioničarima odnosno članovima ovisnoga društva
ako je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva ili ugovor o prijenosu dobiti ili dionica
glavnoga društva dioničarima odnosno članovima priključenog društva.

 Nominalni iznos uvjetnog kapitala ne smije prijeći polovicu, a u slučaju

ostvarenja prava zaposlenika i članova uprave društva na dionice 10 % temeljnog
kapitala društva u trenutku donošenja odluke o uvjetnom povećanju kapitala društva
 Ako je odluka gl. skupštine protivna ovoj odredbi, ona je ništava;
 pravo prvenstva na upis novih dionica pored postojećih dioničara imaju i
vjerovnici koji imaju zamjenjive obveznice

 Odluka o uvjetnom povećanju kapitala društva donosi se ¾ većinom, a statutom je

moguće odrediti i veću većinu i ispunjenje dodatnih pretpostavki;
 u odluci se mora naznačiti:
o svrha,
o osobe koje imaju pravo prvenstva pri upisu,
o iznos novih dionica ili mjerila za njegovo određenje
o te posebnosti vezane za zaposlenike i članove uprave društva kao ovlaštenike
kod uvjetnog povećanja kapitala društva (čl. 314. ZTD)

 Moguće davanje uloga u stvarima i pravima (čl. 315. ZTD)

 ulaganjem prava ne smatra se davanje obveznice u zamjenu za dionice,
 ovo se ne primjenjuje u slučaju ako se uvjetno povećanje temeljnog kapitala
provodi zbog zaposlenika i članova uprave društva,
 odredbe su slične odredbama kod povećanja temeljnog kapitala ulozima

65
 Prijava i objava upisa odluke o uvjetnom povećanju kapitala u sudski registar (čl.
316. i 317. ZTD)
 Ništavost dionica koje su izdane prije upisa odluke o uvjetnom povećanju kapitala
društva u sudski registar (čl. 318. ZTD)
 Pravo upisa se ostvaruje pisanom izjavom (čl. 319. ZTD)

 Uprava može izdati uvjetne dionice samo zbog svrhe određene u odluci gl.
skupštine i nakon što se uplati puni iznos koji proizlazi iz odluke (čl. 320. ZTD)

 Temeljni kapital je povećan izdavanjem dionica (čl. 321. ZTD)

 Obveza prijave izdanih uvjetnih dionica po okončanju poslovne godine

registarskom sudu (čl. 322. ZTD)

Odobreni temeljni kapital (čl. 323-327. ZTD)

 Odobreni temeljni kapital predstavlja pojednostavljeni postupak povećanja
temeljnog kapitala društva u odnosu na redovito povećanje, gdje uprava donosi
samostalno odluku o povećanju temeljnog kapitala;
 ono omogućava brzu reakciju uprave na prilike koje se javljaju u poslovanju;
 ova ovlast uprave je vremenski i kvantitativno (najviši iznos odobrenog kapitala)
ograničena, te uprava mora pribaviti suglasnost nadzornog odbora za izdavanje novih
dionica

 Statutom se može ovlastiti uprava da u roku od najviše 5 godina od upisa društva

u sudski registar, izdavanjem novih dionica uz uplate uloga, poveća temeljni kapital do
određenog nominalnog iznosa (čl. 323. ZTD);
 ovlast upravi se može dati i izmjenom statuta za vrijeme od najviše 5 godina od
upisa izmjene statuta u sudski registar, o čemu odluku donosi gl. skupština ¾ većinom
(statutom je moguće odrediti i veću većinu te ispunjenje dodatnih pretpostavki)

 Nominalni iznos odobrenog kapitala ne smije preći polovicu nominalnog iznosa

temeljnog kapitala društva u vrijeme davanja ovlasti, a nove dionice se mogu izdati samo
uz suglasnost nadzornog odbora;

 statutom se može odrediti da se nove dionice izdaju zaposlenima (naknadna

mogućnost da i zaposlenici postanu dioničari društva u kojem rade)

 Odgovarajuća primjena odredbi o upisu, pravu prvenstva na nove dionice, prijavi

i objavi upisa odluke o odobrenom kapitalu u sudski registar, te zabrani izdavanja
prijevremenih dionica propisanih kod redovitog povećanja temeljnog kapitala društva (čl.
324. ZTD)

66
Uprava odlučuje:
-o sadržaju prava iz dionica
-o uvjetima za izdavanje dionica i
- isključenju prava prvenstva,
ako to nije određeno u ovlasti za povećanje temeljnog kapitala, uz suglasnost nadzornog
odbora;
- mogućnost izdavanja novih povlaštenih dionica bez prava glasa na temelju ovlasti za
odobreni temeljni kapital, ako je uprava na to ovlaštena statutom (čl. 325. ZTD)

 Nove dionice se mogu izdavati za uloge u stvarima ili pravima samo ako je to
predviđeno u ovlasti uprave (čl. 326. ZTD)
 U slučaju ako su prije upisa društva u sudski registar sklopljeni ugovori o unosu
stvari ili prava za odobreni temeljni kapital, statutom se moraju utvrditi uvjeti za
izdavanje dionica za takve udjele (čl. 327. ZTD)

Povećanje temeljnog kapitala iz sredstava društva (čl. 328-340. ZTD)

 Radi se o nominalnom povećanju temeljnog kapitala društva bez dodatnih uplata
društvu, već se vlastiti izvori sredstava društva pretvaraju u temeljni kapital (tzv. gratis
dionice)

 Odluku o pretvorbi kapitalne dobiti, rezervi i zadržane dobiti u temeljni kapital

društva donosi glavna skupština ¾ većinom
 (statutom je moguće predvidjeti i drugačiju većinu, kao i ispunjenje dodatnih
pretpostavki)(čl. 328. ZTD)

 Odluka o povećanju temeljnog kapitala donosi se nakon utvrđenja računa dobiti i

gubitka za proteklu poslovnu godinu i na temelju godišnjih financijskih izvješća (mora ih
pregledati revizor);
 društvo s dionicama bez nominalnog iznosa može povećati temeljni kapital bez
izdavanja novih dionica kao u odluci gl. skupštine opiše način na koji je to obavljeno

 Kapitalna dobit i rezerve koje se pretvaraju u temeljni kapital moraju biti

prikazane u financijskim izvješćima;
 rezerve se mogu pretvoriti ako prelaze 5 % iznosa temeljnog kapitala društva
(statutom je moguće odrediti i veći dio);
 ako je u računu dobiti i gubitka prikazan gubitak društva, nije moguća pretvorba
kapitalne dobiti i rezervi, već ona služe za pokriće gubitaka;
 namjenske rezerve se smiju pretvoriti samo ako je to u skladu s njihovom svrhom
(čl. 329. ZTD)
 Odluka o povećanju temeljnog kapitala mora se upisati u sudski registar (čl. 331.
ZTD); konstitutivnost upisa (čl. 332. ZTD)
 Pravo na dionice imaju postojeći dioničari razmjerno njihovim dotadašnjim
udjelima u temeljnom kapitalu; u slučaju ako raspodjelom novih dionica pojedini

67
dioničar stekne dio nove dionice, iz dijela dionice ne može ostvarivati prava, ali ga može
prenositi i nasljeđivati (čl. 334. ZTD)

 Objava poziva za preuzimanje dionica (čl. 335. ZTD)

 – poziv vrijedi 1 godinu, a nakon toga društvo prodaje nepreuzete dionice na burzi
za račun ovlaštenika
 U povećanju kapitala sudjeluju i vlastite dionice te djelomično uplaćene dionice,
 povećanje se obavlja povećanjem nominalnog iznosa dionica ili izdavanjem novih
dionica (čl. 336. ZTD)
 Nove dionice sudjeluju u dobiti za cijelu poslovnu godinu u kojoj je donesena
odluka o povećanju temeljnog kapitala, osim ako je drugačije odlučeno u odluci gl.
skupštine (čl. 338. ZTD)

 Zabrana izdavanja dionica i privremenica prije upisa odluke gl. skupštine o

povećanju temeljnog kapitala u sudski registar (čl. 340. ZTD)

 Izdavanje zamjenjivih obveznica i obveznica s promjenjivom

kamatomčl.341.ZTD
 – odluku o izdavanju obveznica koje vjerovnicima daju pravo da iz zamjene za
dionice ili pravo prvenstva pri upisu dionica, kao i one koje pravo vjerovnika stavljaju u
vezu s pravom dioničara u dobiti 
donosi gl. skupština ¾ većinom (statutom je moguće odrediti i drugačiju većinu i
ispunjenje dodatnih pretpostavki);
-također je moguće upravi dati ovlast za izdavanje zamjenjivih obveznica i to najviše za 5
godina,
- odluku o izdavanju zamjenjivih obveznica potrebno je upisati u sudski registar te je
objaviti;
- isto vrijedi i za užitnička prava (posebno pravo na sudjelovanje u dobiti društva;
užitnice daju samo imovinska prava dioničarima ili nedioničarima);
-dioničari imaju pravo prvenstva pri stjecanju zamjenjivih obveznica, dividendnih
obveznica i užitnica na njihov zahtjev (čl. 341. ZTD)

Smanjenje temeljnog kapitala dioničkog društva – ništavost i pobojnost

odluka glavne skupštine

Smanjenje temeljnog kapitala dioničkog društva

 Razlozi za smanjenje temeljnog kapitala mogu biti:
• Smanjenje pasive društva, budući da se temeljni kapital iskazuje u pasivi (ako je pasiva
veća od aktive)
• Smanjenje temeljnog kapitala radi oslobađanja sredstava koja će se staviti u rezerve
društva ili će se isplatiti dioničarima (u slučaju ako su pasiva i aktiva jednake)
• Olakšanje isplate dividende ili oslobođenje od obveze uplate neuplaćenog dijela preuzetih
dionica
• Omogućavanje podjele dioničkog društva

68
• Istodobno smanjenje i povećanje temeljnog kapitala u slučaju smanjenja iznosa
temeljnog kapitala ispod zakonskog minimuma, radi pokrivanja gubitaka ili smanjenje prava
dioničara

 Vrste smanjenja temeljnog kapitala:

a) Redovno smanjenje temeljnog kapitala (čl. 342-348. ZTD)
b) Pojednostavnjeno smanjenje temeljnog kapitala (čl. 349-351. ZTD)
c) Smanjenje temeljnog kapitala povlačenjem dionica (čl. 352-354. ZTD)

Redovno smanjenje temeljnog kapitala

 Odluku o redovnom smanjenju temeljnog kapitala donosi gl. skupština ¾ većinom;
statutom je moguće odrediti i veću većinu i ispunjenje dodatnih pretpostavki (čl. 342. ZTD)
 Ako je društvo izdalo više rodova dionica, suglasnost za smanjenje temeljnog kapitala
moraju dati dioničari svakoga roda posebno na posebnoj skupštini ili na odvojenom glasovanju na
gl. skupštini
 U odluci o smanjenju mora se navesti svrha smanjenja temeljnog kapitala, a osobito ako
se dijelovi tog kapitala vračaju dioničarima, iznos smanjenja temeljnog kapitala i način smanjenja
temeljnog kapitala
 Temeljni kapital se smanjuje smanjenjem nominalnih iznosa dionica, ako je društvo
izdalo dionice s nominalnim iznosima;
 ako bi smanjenjem temeljnog kapitala nominalni iznos pojedine dionice pao ispod
zakonskog minimuma, smanjenje se provodi spajanjem dionica;
 ako je društvo izdalo dionice bez nominalnih iznosa smanjenje se provodi bez zadiranja
u broj dionica, ali valja voditi računa o najnižem nominalnom iznosu dionice

 Odluka o smanjenju temeljnog kapitala se podnosi na upis u sudski registar, te se prijavi

prilažu prijepisa zapisnika s gl. skupštine i primjerak izmijenjenog statuta, koji su ovjereni od
javnog bilježnika (čl. 343. ZTD);
 upis u sudski registar ima konstitutivni učinak (čl. 344. ZTD)

 Zaštita vjerovnika društva (čl. 345. ZTD)

 – smanjenjem temeljnog kapitala mogu se ugroziti interesi vjerovnika, pa ZTD
vjerovnicima čije su tražbine nastale prije objave upisa odluke u sudski registar i koji ne mogu
tražiti da ih se podmiri daje pravo da traže osiguranje;
 vjerovnici takav zahtjev moraju podnijeti u roku od 6 mjeseci od objave odluke te ih se
na to pravo mora upozoriti u objavi;
 osiguranje ne mogu tražiti vjerovnici koji u slučaju stečaja imaju pravo prvenstvenog
namirenja iz stečajne mase dužnika (oni su već osigurani, tako i u slučaju ako vjerovnik ima
zalog pokretnine, hipoteku, jamstvo, bankarsku garanciju, fiducijarno vlasništvo i sl.)

 Na temelju smanjenja temeljnog kapitala moguće su isplate dioničarima po proteku 6

mjeseci od objave upisa odluke o smanjenju u sudski registar i nakon što su vjerovnici na svoj
zahtjev dobili osiguranje ili su im plaćene tražbine;
 dioničare nije moguće osloboditi obveze uplate uloga prije navedenog vremena ni prije
podmirenja vjerovnika ili davanja osiguranja na temelju pravovremenog zahtjeva;
 pravo vjerovnika na osiguranje ne ovisi o eventualnim plaćanjima dioničarima na
temelju smanjenja temeljnog kapitala (čl. 345. st. 2. i 3. ZTD)

 Oglašavanje isprava o dionicama nevažećim (čl. 346. ZTD)

69
 – u slučaju ako pri smanjenju temeljnog kapitala dođe do spajanja dionica (zamjenom,
pečatiranjem i sl.), društvo može oglasiti nevažećim one dionice koje mu nisu predane unatoč
postavljenom pozivu, kao i u slučaju ako se radi o predanim dionicama čiji broj nije dovoljan za
zamjenu s novim dionicama, a ako te predane dionice nisu stavljene na raspolaganje društvu da ih
ono unovči za račun ovlaštenika;
 u pozivu za predaju mora se upozoriti na posljedice nepredaje te se on oglašava u glasilu
društva (prethodno davanje naknadnog roka za predaju putem preporučenog pisma);
 dionice se oglašavaju nevažećim u glasilu društva;
 nove dionice koje treba izdati umjesto nevažećih dionica društvo mora odmah prodati za
račun ovlaštenika na burzi ili javnim nadmetanjem vodeći računa o najpovoljnijoj cijeni

 U sudski registar se podnosi prijava za upis smanjenja temeljnog kapitala zajedno s

prijavom odluke o smanjenju temeljnog kapitala;
 ovaj upis ima deklaratorni značaj (čl. 347. ZTD)

 Mogućnost smanjenja temeljnog kapitala ispod zakonskog minimuma, uz uvjet

istodobnog povećanja temeljnog kapitala na zakonski minimum, osima ako se to povećanje ne
ostvaruje ulozima u stvarima i pravima (čl. 348. ZTD);
 odluka o smanjenju i povećanju temeljnog kapitala se mora upisati u sudski registar u
roku od 6 mjeseci od donošenja odluke o povećanju, inače su ništave;
 u taj rok se ne računa vrijeme trajanja spora povodom tužbe za pobijanje ili oglašavanje
ništavom odluke gl. skupštine;
 odluke i povećanje temeljnog kapitala se mogu upisati samo zajedno u sudski registar;
 ovime se odstupa od pravila da se smanjenjem temeljnog kapitala ne smije ići ispod
zakonskog minimuma radi saniranja dioničkog društva

Pojednostavnjeno smanjenje temeljnog kapitala

 Pojednostavnjeno smanjenje temeljnog kapitala je moguće radi saniranja društva i to
onda kada je već potrošen dio kapitalne dobiti i dio rezervi društva u visini većoj od 5 %
temeljnog kapitala koji preostane nakon smanjenja kapitala i rezervi; smanjenje nije dopušteno
dok društvo ima neraspoređenu dobit
 Kapitalnu dobit (kapitalne rezerve) čine:
 svote ostvarene kod emitiranja dionica super pari,
 svote ostvarene kod izdavanja zamjenjivih obveznica za stjecanje prava prvokupa
i zamjenu za dionice,
 svote od dodatnih uplata koje uplaćuju dioničari kao jamstvo za povlaštenost
njihovih dionica i
 svote drugih dodatnih uplata koje uplaćuju dioničari u vlastiti kapital
 Svrha smanjenja temeljnog kapitala na pojednostavnjeni način može biti samo:
a) pokriće (izravnavanje) smanjenja imovine društva,
b) pokrivanje gubitaka, i
c) prijenos sredstava u kapitalnu dobit i zakonske rezerve (čl. 349. ZTD)

 Odluku o smanjenu donosi gl. skupština ¾ većinom (statutom je moguće odrediti i veću
većinu i dodatne pretpostavke) uz posebnu suglasnost imatelja dionica različitih rodova;
smanjenje se provodi smanjenjem nominalnih iznosa dionica ili njihovim spajanjem
 Odgovarajuća primjena odredbi čl. 343-344. i 346-348. ZTD

Iznosi dobiveni pojednostavnjenim smanjenjem temeljnog kapitala ne smiju se isplatiti

dioničarima i ne mogu se koristiti za to da ih se oslobodi od uplate uloga (čl. 350. ZTD), čime se
štite vjerovnici društva

70
 Zabrana isplate dobiti dioničarima sve dok zakonske rezerve i kapitalna dobit ne dosegnu
iznos od 5 % temeljnog kapitala (temeljni kapital je nominalni iznos koji proizlazi iz smanjenja
kapitala ali ne manji od zakonskog minimuma) čime se financijski jača društvo i štite vjerovnici
(čl. 351. st. 1. ZTD)

Prestanak dioničkog društva – Europsko dioničko društvo (Societas Europae)

 Razlozi za prestanak dioničkog društva (čl. 367. ZTD) –

1. istek vremena određenog u statutu, ako je društvo bilo osnovano na određeno vrijeme,
2. odluka glavne skupštine koja se mora donijeti ¾ većinom temeljnog kapitala
zastupljenog na glavnoj skupštini društva pri donošenju odluke, ako se statutom za to ne
traži veća većina ili ispunjenje dodatnih pretpostavki,
3. pravomoćna odluka registarskog suda kojom se određuje brisanje društva po službenoj
dužnosti,
4. pripajanje društva drugome društvu i spajanje s drugim društvom,
5. odluka stečajnog suca o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka na temelju članka
63. stavak 1. Stečajnog zakona,
6. provođenje stečajnog postupka,
7. ukidanje društva

 Dioničko društvo koje nema imovine može prestati brisanjem iz sudskog registra
na prijedlog nadležnog tijela porezne uprave ili po službenoj dužnosti;

 trgovački sud briše društvo iz sudskog registra po službenoj dužnosti ako ono u
razdoblju od 3 uzastopne godine ne ispuni svoju obvezu objave svojih godišnjih
financijskih izvješća s prilozima niti ih dostavi u roku od 6 mjeseci nakon što mu sud
priopći namjeru brisanja, a društvo ne učini vjerojatnim da ima imovinu;
 u tom slučaju se ne provodi likvidacija društva, a ako se naknadno utvrdi
postojanje imovine provodi se postupak likvidacije,
 likvidatore imenuje sud na prijedlog zainteresiranih osoba;
 sud dostavlja obavijest o namjeri brisanja upravi društva po propisima o dostavi i
ostavlja im primjereni rok za prigovore, moguće odrediti i objavu te obavijesti
 Statutom je moguće odrediti i druge slučajeve prestanka

 Ako odluku o prestanku donosi gl. skupština, ona se prijavljuje radi upisa u sudski
registar, a ako je donosi sud, upisuje se po službenoj dužnosti (čl. 368. ZTD)
 Ako se prijava ne podnese, sud će uputiti ponovni poziv uz upozorenje da će po
proteku dodatnog roka to učiniti on po službenoj dužnosti i imenovati likvidatore
 Odluka o prestanku se objavljuje u Narodnim novinama

Likvidacijski postupak
 Svrha provedbe postupka likvidacije je:
 razrješenje svih postojećih pravnih odnosa društva (naplata tražbina
prema trećima i plaćanje dugova prema trećima),

71
  unovčenje imovine društva i
 vraćanje ostatka likvidacijske mase dioničarima društva, kada nastanu
razlozi za prestanak društva
 Ako se nad društvom ne otvori stečajni postupak, provodi se postupak likvidacije,
osim u slučaju pripajanja i spajanja društva, ili ako društvo nema imovine;
 na društvo se do zaključenja likvidacije primjenjuju propisi koji se primjenjuju i
na društvo koje nije u likvidaciji, osim ako to nije u suprotnosti s odredbama o likvidaciji
i njezinom svrhom (čl. 369. ZTD)
 Nakon upisa odluke o otvaranju likvidacije upiše u sudski registar, u tvrtku
društva se stavlja naznaka “u likvidaciji” (čl. 370. ZTD)

 Postupak likvidacije provode članovi uprave kao likvidatori (čl. 371. ZTD);
statutom ili odlukom gl. skupštine za likvidatore se mogu imenovati druge osobe koje
ispunjavaju zakonske uvjete za člana uprave, likvidator može biti i pravna osoba
 Manjinski dioničari koji imaju dionice koje čine 5 % temeljnog kapitala ili iznos
od 4.000.000,00 kuna (moraju učiniti vjerojatnim da du najmanje 3 mjeseca imatelji
dionica u društvu) i nadzorni odbor mogu postaviti zahtjev sudu da imenuje ili opozove
likvidatore kada postoje za to važni razlozi;
 likvidatori koje imenuje sud imaju pravo na naknadu troškova i nagradu za rad, a
ako društvo i likvidatori ne postignu sporazum, o tome odlučuje sud
 Glavna skupština može opozvati likvidatore u svako doba (osim onih koje je
imenovao sud)
 Supsidijarna primjena odredbi ZTD-a o upravi na likvidatore

 Upis imenovanih likvidatora i njihovih ovlasti u sudski registar (čl. 372. ZTD)

 Pozivanje vjerovnika za prijavu tražbina (čl. 373. ZTD)

 – uz upućivanje na prestanak društva, upućuje se i poziv vjerovnicima da prijave
svoje tražbine;
 poziv se objavljuje triput u razmacima od 15-30 dana u glasilu društva, uz
naznaku da vjerovnici prijave svoje tražbine u roku od 6 mjeseci od posljednje objave
poziva

 Obveze likvidatora (čl. 374. ZTD)

– okončanje tekućih poslova,
– naplata tražbina,
– unovčenje imovine društva,
– podmirenje vjerovnika;
– mogućnost ulaženja u nove poslove;
likvidatori imaju položaj uprave, a nadgleda ih nadzorni odbor; na njih se ne primjenjuje
zabrana konkurencije; podaci na poslovnim papirima društva u likvidaciji

 Ovlasti likvidatora (čl. 375. ZTD) –

 zastupaju društvo; skupno zastupanje, osim ako je drugačije određeno statutom ili
odlukom suda;

72
 statutom ili odlukom suda moguće je odrediti pojedinačnog likvidatora koji
samostalno ili skupno s prokuristom zastupa društvo, to može odrediti i nadzorni odbor,
ako je ovlašten na to statutom ili odlukom gl. skupštine;
 raspodjela određenih poslova između likvidatora koji su ovlašteni skupno
zastupati društvo;
 nije moguće ograničiti ovlasti likvidatora na zastupanje

 Izrada početnih likvidacijskih financijskih izvješća (čl. 376. ZTD)

 – obveza likvidatora da izrade početna likvidacijska financijska izvješća i izvješće
o stanju društva;
 gl. skupština odlučuje o utvrđenju početnih likvidacijskih financijskih izvješća,
davanju razrješnice likvidatorima i članovima nadzornog odbora;
 sud može odlučiti da nije potrebno provesti reviziju tih izvješća, ako to ne
zahtijevaju interesi vjerovnika i dioničara

 Obustava likvidacije i pokretanje stečaja (čl. 377. ZTD)

 – ako likvidatori na temelju prijavljenih tražbina da imovina društva nije dostatna
za podmirenje tražbina vjerovnika, moraju obustaviti likvidacijski postupak i predložiti
provedbu stečajnog postupka

 Izvješće o provedbi likvidacije i prijedlog za diobu (čl. 378. ZTD)

 – nakon podmirenja dugova društva, likvidatori imaju obvezu izraditi izvješće o
provedenoj likvidaciji i prijedlog o podjeli imovine, ako u odluci o prestanku društva nije
određeno drugačije;
 izvješće i prijedlog prihvaća tijelo koje je donijelo odluku o prestanku društva
(gl. skupština, sud);
 ako gl. skupština prihvaća izvješće i prijedlog pa se ne sastane nakon dva poziva,
ili bude nepodobna za odlučivanje smatra se da su izvješće i prijedlog prihvaćeni kako su
predloženi

 Zaštita vjerovnika (čl. 379. ZTD)

 – podjela imovine društva dioničarima tek po proteku 1 godine od dana kada je
treći put objavljen poziv vjerovnicima da prijave tražbine;
 u slučaju ako neki vjerovnik ne prijavi svoje tražbine, dugovani iznos treba
pohraniti kod suda, a stvari u javno skladište na razdoblje od 6 mjeseci;
 ako se i u tom razdoblju ne namiri vjerovnik bez krivnje društva, provodi se
javna prodaja, a ostvareni iznos se predaje općini na čijem području je sjedište društva;

 vjerovnici čije tražbine nisu bile poznate društvu, a nisu ih pravovremeno

prijavili, mogu tražiti njihovo podmirenje samo iz imovine koja nije podijeljena
dioničarima;
 ako se radi o spornim tražbinama, imovina društva se može dijeliti između
dioničara, ako je vjerovniku sporne tražbine dano osiguranje za naknadno namirenje;
 dioničar koji ima tražbine prema društvu koje ne proizlaze iz njegovog članstva u
društvu ima isti položaj kao i vjerovnici

73
 Podjela imovine (čl. 380. ZTD)
 – likvidatori na temelju odluke o podjeli imovine moraju podijeliti dioničarima
imovinu u roku od 30 dana od dana donošenja odluke na način određen statutom;
 Imovina se dijeli razmjerno sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu;
 ako ulozi nisu uneseni u istom omjeru za sve dionice, nadoknađuje se ono što je
uloženo, a ostalo se dijeli razmjerno sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu;
 ako imovina nije dostatna za povrat uloženog, gubitak snose dioničari razmjerno
sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu
 Pravo na naknadu i nagradu likvidatora (čl. 381. ZTD)
 – naknada troškova i nagrada za rad na teret društva;
 nju određuje gl. skupština, a u slučaju spora sud;
 isplate naknade i nagrade se obavlja nakon podmirenja tražbina vjerovnika , a
prije podjele imovine dioničarima; moguće i prijevremene isplate ako to ne oštećuje
vjerovnike

 Okončanje likvidacije (čl. 382. ZTD)

 – nakon podjele imovine dioničarima likvidatori podnose gl. skupštini zaključna
likvidacijska financijska izvješća i izvješće o provedenoj likvidaciji;
 likvidatori podnose sudu prijavu za upis brisanja društva u sudski registar i dokaz
o prihvaćanju zaključnih likvidacijskih financijskih izvješća i izvješća o provedenoj
likvidaciji;
 prestanak društva brisanjem;
 čuvanje poslovnih knjiga i isprava društva u sudskom registru;
 mogućnost nastavka postupka likvidacije

 Odgovornost likvidatora za štetu (čl. 383. ZTD)

 – nakon brisanja društva iz sudskog registra, nije moguće pobijati radnje
likvidatora, ali vjerovnici mogu tražiti od njih naknadu štete;
 ograničenje odgovornosti likvidatora na iznos nagrade za rad uvećan za 5 puta;
 ako to nije dovoljno za naknadu štete, za nju odgovaraju solidarno svi dioničari
do visine isplaćene imovine društva;
 prema dioničarima likvidator odgovara po općim pravilima o odgovornosti za
štetu; zahtjevi za naknadu štete zastaruju u roku od 1 godine od brisanja društva iz
sudskog registra;
 solidarna odgovornost likvidatora

 Nastavljanje društva (čl. 384. ZTD)

 – ako društvo prestaje zbog proteka vremena ili na temelju odluke gl. skupštine,
gl. skupština može do podjele imovine dioničarima donijeti odluku o nastavljanju
društva;
 odluka o tome se donosi ¾ većinom (statutom je moguće odrediti i veću većinu te
ispunjenje dodatnih pretpostavki);
 isto vrijedi i u slučaju otvaranja stečajnog postupka, ali se on obustavi na
prijedlog društva ili ga se zaključi nakon pravomoćnosti rješenja o potvrdi stečajnog
plana ili se otkloni razlog za brisanje društva koje je naloženo odlukom suda;

74
 konstitutivni učinak upisa odluke o nastavljanju društva u sudski registar

Ništavost društva
(čl. 384.a-384.c ZTD)
 Sankcija za određene nepravilnosti i nedostatke vezane uz dioničko društvo koji
su bitni za njegovi identifikaciju, upis u sudski registar i formiranje temeljnog kapitala
 Tužba za utvrđenje ništavosti (čl. 384.a ZTD) – tužba za utvrđenje ništavosti
može se podnijeti zbog:
 ako se u statutu društva odnosno u izjavi o preuzimanju dionica pri
njegovu osnivanju ne navode tvrtka društva, visina temeljnog kapitala, ulozi u
društvo, predmet poslovanja ili su odredbe o predmetu poslovanja ništave ili nisu
poštovani propisi o najmanjoj dopuštenoj uplati dionica niti propisi o uvjetima i
postupku za upis u sudski registar;
ovlast za podnošenje tužbe ima svaki dioničar, svaki član uprave i svaki član nadzornog
odbora
 Ako se nedostatak može ukloniti, tužba se može podići tek nakon što ovlaštenik
za podizanje tužbe zatraži od društva da ukloni nedostatak, a ono to ne učini u roku od 3
mjeseca
 Tužba se mora podići kod nadležnog suda u roku od 3 godine od dana upisa
društva u sudski registar, odgovarajuća primjena odredbi zakona o tužbi za pobijanje
odluka gl. skupštine

 Uprava društva mora javno ovjerenu presliku tužbe dostaviti registarskom sudu
bez odgode od dana kada je podignuta, a sud koji je donio presudu dostavit će je
registarskom sudu u roku od 15 dana od dana njezine pravomoćnosti;
 registarski sud upisuje u sudski registar zabilježbu spora, a ništavost društva
nakon što mu se dostavi pravomoćna presuda; ako je tužba odbijena, briše se zabilježba
spora
 Nedostatak statuta koji se odnosi na predmet poslovanja može se otkloniti
izmjenom statuta (čl. 384.b ZTD)

 Učinak upisa ništavosti u sudski registar (čl. 384.c ZTD)

 – nakon upisa ništavosti u sudski registar provodi se likvidacija društva;
 ništavost upisa ne utječe na pravne poslove poduzete u njegovo ime;
 dioničari koji nisu u potpunosti uplatili dionice dužni su to učiniti u mjeri koliko
je potrebno da se podmire obveze društva

Europsko dioničko društvo (Societas Europae- SE)

 Prve ideje za uspostavu Europskog dioničkog društva (SE) nastaju 1959. godine
(Ulmer, Sanders),
 Europska Komisija 1970. godine donosi prvi Prijedlog Uredbe o Europskom
dioničkom društvu, koji je prihvaćen i objavljen 1975. godine,
 poteškoće u usvajanju konačnog teksta Uredbe, osobito u pogledu pitanja
suodlučivanja radnika

75
 8.10. 2001. godine usvojena Uredba o Statutu Europskog dioničkog društva i
Smjernica koja dopunjuje Statut Europskog dioničkog društva u vezi sa suodlučivanjem
radnika
 Svrha ustanovljavanja SE je uspostava trgovačkog društva s jedinstvenim
pravnim položajem na unutarnjem tržištu EU koji će olakšati prekogranične poslovne
aktivnosti i olakšati prijenos sjedišta društva iz jedne u drugu državu

 Osnovna obilježja Europskog dioničkog društva (SE) –

• Dioničko društvo osnovano na području EU s vlastitom pravnom osobnošću (čl.

1. Uredbe),
• Minimalni temeljni kapital 120.000,00 eura (mogući i viši kapital ako nacionalni
propisi određuju tako za npr., banke, osiguravajuća društva i sl.)(čl. 4. Uredbe),
• Registrirano sjedište SE na području EU u istoj državi članici u kojoj se nalazi i
njegovo stvarno sjedište;
• nije moguć prijenos registriranog sjedišta bez prijenosa stvarnog sjedište čime se
otežava mobilnost SE;
• primjena teorije stvarnog sjedišta (promjena mjerodavnog prava)(čl. 7. Uredbe),

4. Uređen postupak za prijenos sjedišta društva;

odluku donosi gl. skupština;
zaštita vjerovnika i dioničara;
nemogućnost prijenosa sjedišta u slučaju otvaranja postupka ukidanja, likvidacije ili
stečaja nad SE (čl. 8. Uredbe),

5. Pravni izvori za SE: odredbe Uredbe,

odredbe statuta SE, nacionalni pravni propisi (usklađeni i neusklađeni), koji se
primjenjuju na dionička društva,

6. Objava odluka o osnivanju i prestanku SE i prijenosu sjedišta u službenim

novinama EU;
upis SE u sudski registar one države članice u kojoj je smješteno sjedište SE (čl. 12-
14. Uredbe)

Društvo s ograničenom odgovornošću – osnivanje i pravni odnosi između članova i

društva

Pojam društva s ograničenom odgovornošću (čl. 385. ZTD)

76
 Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više
pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed
dogovorenom temeljnom kapitalu.

 Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki.

 Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima.

Način osnivanja društva (čl. 387. ZTD)

 Društveni ugovor - društvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju
osnivači.
 Oblik ugovora: javnobilježnička isprava, a potpisuju ga svi osnivači
 Izmjena ZTD: osim JBI privatna isprava koju potvrdi javni bilježnik«)

 Izjava o osnivanju društva - kada društvo osniva jedan osnivač, društveni

ugovor zamjenjuje izjava osnivača o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću
dana kod javnog bilježnika.

 Punomoć - punomoćnici osnivača moraju imati punomoć ovjerenu kod javnog

bilježnika.

 Punomoć nije potrebna ako je zastupnik osnivača po zakonu ovlašten da za njega

sklopi društveni ugovor i dade izjavu koja se traži za osnivanje društva.
 Sukcesivno osnivanje društva nije dopušteno.

Sadržaj društvenoga ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva (čl. 388. ZTD)

 Obvezan sadržaj društvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva:

 1. ime, prezime, odnosno tvrtku, prebivalište, odnosno sjedište osnivača, a ako je
osnivač fizička osoba i njen jedinstveni matični broj građana,
 2. tvrtku i sjedište društva,
 3. predmet poslovanja društva,
 4. ukupni iznos temeljnoga kapitala, te iznos svakog pojedinačnog uloga
osnivača, a sastoji li se ulog od stvari ili prava, mora ih se detaljno opisati i naznačiti
njihovu vrijednost,
 5. odredbu o tome osniva li se društvo na određeno ili na neodređeno vrijeme,
 6. prava i obveze koje članovi imaju prema društvu pored uplate svojih uloga, te
prava i obveze koje društvo ima prema osnivačima.

Temeljni kapital društva (čl. 389. ZTD)

 Temeljni kapital društva - mora biti izražen u kunama.
 Najniži iznos temeljnoga kapitala je protuvrijednost od 20.000 kn.

Temeljni ulozi (čl. 390. ZTD)

77
 Temeljni ulozi - temeljni ulog ne može biti manji od protuvrijednosti od 200 kn
 Temeljni ulog mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto.
 Zbroj temeljnih uloga mora odgovarati iznosu temeljnoga kapitala društva.
 Temeljni ulog može se unijeti ulaganjem stvari i prava.

 Prije upisa društva u trgovački registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje
četvrtinu temeljnoga uloga kojega uplaćuje u novcu, s time da ukupni iznos svih uplata u
novcu i vrijednost unesenih stvari i prava ne mogu biti manji od protuvrijednosti od
10.000 kn
 Polovina temeljnog kapitala mora se u pravilu uplatiti u novcu (postoje i izuzeci
čl.390/7 ZTD)

Dodatne uplate ili druge činidbe (novo)

 Ne utječu na povećanje TK
 Dodatne obveze moraju biti razmjerne poslovnim udjelima – suprotan sporazum
bez učinka
 Dodatne uplate mogu u DU biti ograničene određenim iznosom
 Može se predvidjeti da članovi trebaju donijeti odluku o dodatnim uplatama
(mogu predvidjeti ¾ većinu ) ako ne, jednoglasno.
 Posljedice propuštanja dodatnih uplata kada je iznos uplate ograničen iznosom
– primjenjuju se odredbe ZTD o zakašnjenju s uplatom temeljnog uloga, ako
društvenim ugovorom nije što drugo predviđeno.
– Prednik člana društva odgovara za plaćanje društvu samo do visine obveze u
vrijeme podnošenja prijave za upis njegova izlaska iz društva u knjigu poslovnih udjela.

Kada dodatna uplata nije ograničena određenim iznosom

 Ako je taj član u cijelosti uplatio temeljni ulog može se osloboditi obveze
plaćanja koja otpada na njegov poslovni udio
– 1) tako da u roku od mjesec dana nakon što se od njega zahtijeva plaćanje društvu
stavi svoj poslovni udio na raspolaganje.
– 2) Ako on u tome roku ne plati/ ne koristi se spomenutim pravom, društvo ga
može preporučenim pismom obavijestiti da se smatra kako je svoj poslovni udio stavio na
raspolaganje društvu.
– 1, 2 = Društvo mora u roku od mjesec dana (od primitka spomenute izjave člana
društva, odnosno od spomenute obavijesti članu)
 njegov poslovni udio izložiti prodaji javnim nadmetanjem,
 prodaji na drugi način samo ako se s time suglasi član društva o čijem je
poslovnom udjelu riječ
 iznos postignut prodajom ( nakon pokrića troškova prodaje i podmirenja obveze
dodatnog plaćanja) isplaćuje se članu društva..

Kada dodatna uplata nije ograničena određenim iznosom

 Ono što je uplaćeno može se vratiti članovima društva ako nije potrebno za
pokriće gubitka društva.

78
 Povrat uplaćenog dopušten je članovima samo u omjeru njihovih temeljnih
uloga i ne prije isteka tri mjeseca od kada društvo objavi odluku o povratu.
 ? Što ako DU predviđa dodatne uplate i prije potpune uplate temeljnih uloga
– Prije povrata dodatnih uplata moraju se u potpunosti uplatiti temeljni ulozi
– U protivnom članovi uprave i preostali članovi društva odgovaraju društvu po
odredbama članaka 407. i 430. ZTD (nedopuštena primanja i dužna pozornost)

Troškovi osnivanja / prijava

 Naknada troškova za pripremne radnje ili za osnivanje društva osnivačima se ne
smije isplaćivati iz temeljnog kapitala.
 Iznos troškova ne može se priračunati temeljnom kapitalu kao ulog.

 Podnošenje prijave:
– Nakon sklapanja društvenog ugovora
– Uplate uloga (ZTD i DU)
– Imenovanja 1 ili više članova uprave
– Imenovanje NO (ako ga doo mora imati)
– Ako su ulozi u stvarima ili pravima moraju se unijeti tako da se njima može
slobodno raspolagati nakon što se društvo upiše u registar
– Prijava ima svoje bitne sastojke – čl.394.st.4. ZTD
– Sud ispituje: urednost osnivanja, propisani sadržaj prijave i propisane priloge
Upis u trgovački registar (čl. 396. ZTD)

U trgovački registar upisuju se:

 1. tvrtka, sjedište i predmet poslovanja društva,
 2. ukupni iznos temeljnoga kapitala,
 3. dan sklapanja društvenog ugovora,
 4. vrijeme trajanja društva ako je ono određeno društvenim ugovorom ili izjavom
o osnivanju društva,
 5. imena članova uprave, predsjednika i članova nadzornog odbora, ako ga
društvo ima, njihovo prebivalište i jedinstveni matični broj građana,
 6. ovlasti za zastupanje društva,
 7. ime i prezime i jedinstveni matični broj građana, odnosno tvrtka jedinoga
osnivača.

Objava upisa (čl. 396. ZTD)

 1. podaci koji se upisuju u trgovački registar
 2. odredbe društvenoga ugovora ili izjave o osnivanju društva o načinu kako
društvo objavljuje svoja priopćenja, ako ugovor, odnosno izjava sadržavaju te odredbe.

Odgovornost članova društva i članova uprave društva pri osnivanju (čl. 397. ZTD)

79
 Odgovornost za štetu - članovi društva i članovi uprave društva zbog pogrešnih
podataka
 Solidarna odgovornost - ako je društvo s nakanom ili s grubom nepažnjom
oštećeno ulozima ili troškovima osnivanja društva, svi članovi odgovaraju za štetu kao
solidarni dužnici.

 Oslobođenje od odgovornosti - član društva i član uprave društva oslobađa se od

odgovornosti ukoliko nije znao za činjenice na kojima se temelji odgovornost niti bi za
njih morao znati da je upotrijebio pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika.

 Društvo se ne može odreći ovih zahtjeva niti o njima sklopiti nagodbu, ako je
ispunjenje spomenutih obveza potrebno da bi društvo podmirilo svoje vjerovnike.
 Zahtjevi društva zastarijevaju protekom pet godina od dana upisa u trgovački
registar, odnosno od dana kada je radnja učinjena.

Temeljni ulozi

 Uplata temeljnih uloga (čl. 398. ZTD)

 Temeljni ulog - svaki je član dužan u skladu s društvenim ugovorom i odlukama

organa društva uplatiti dio temeljnoga kapitala koji je preuzeo.
 Obveza uplate mora biti razmjerna razmjeru poslovnih udjela (novo! ZID ZTD
čl.182 – čl.391. ZTD)

 Zatezne kamate (čl. 399 ZTD)

 Zakonske zatezne kamate dužan je društvu platiti član društva koji pravodobno
ne uplati ulog, osim ako društvenim ugovorom ili odlukom organa društva donesenom
prije preuzimanja obveze uplate nije određena viša kamata.

Isključenje člana društva koji je u zakašnjenju tzv. kaduciranje (čl. 400. ZTD)

 Člana društva koji je u zakašnjenju s uplatom uloga društvo:

 Poziv pisanim putem da ispuni svoju obvezu u naknadnome roku
 + upozorenje da će, ako ne uplati temeljni ulog, biti isključen iz društva.

 Poziv treba poslati preporučenim pismom

 Naknadni rok ne može biti kraći od mjesec dana.
 Ako se poziv upućuje za više članova, naknadni rok za sve mora biti jednak.

 Društvo može protiv člana ustati s tužbom koja glasi na uplatu ulog,
 to ne otklanja mogućnost da se člana isključi iz društva.
 Ne može se neke članove isključiti a neke ne (izmjene ZTD)
Tko uplaćuje ulog ako ne član koji kasni?

80
 1) prednici člana: neposredni i svi raniji prednici upisani u knjigu poslovnih
udjela u posljednjih 5 godina
– isplata od ranijeg samo ako od kasnijeg nije bila uspješna (1 mjesec)

 2) prodaja uloga javnim nadmetanjem

– (izuzetak: mogu ga po stvarnoj cijeni iskupiti članovi uz suglasnost isključenog),
– Provodi je sud ili osoba ovlaštena za dražbu

 3) drugi oblici prodaje: slobodna prodaja dopuštena samo izuzetno

– ako je prodaja dogovorena za iznos koji nije niži od vrijednosti udjela iskazane u
bilanci (u roku od 1 mjesec poslije ne)

 4) ako se ulog ne iskupi ni na koji od ovih načina moraju ga isplatiti svi ostali
članovi (razmjerno poslovnim udjelima

Vraćanje uloga /isplata kamata

 Sve je posljedica načela održavanja kapitala
– zabrana vraćanja uloga
– Zabrana isplate kamate na temeljni ulog
 »Članovima se ne smije isplatiti kamata na uplaćeni temeljni ulog niti se može
ugovoriti takva obveza društva.«

Nedopuštena primanja (čl.407)

 Nedopuštene isplate (vraćanje uloga, kamate na ulog) moraju se vratiti
 Može se zadržati isplata na temelju podjele dobiti ako je primljena u dobroj vjeri
 Ako se ne može naplatiti od člana a isplatom je smanjen temeljni kapital –
odgovaraju članovi razmjeno temeljnim ulozima
 Ne postoji mogućnost oslobođenja od obveze
 Zastara 5 godina od primanja uplate
Zajam kojim se nadomješta kapital (čl. 408. ZTD)
 Zajam koji član da društvu u vrijeme kada ga ono ne bi moglo uzeti pod
uobičajenim tržišnim uvjetima tretira se kao vlastiti kapital društva
 Izmijenjeno ZID ZTD: više se ne kaže da se tretira kao vlastiti kapital, nego se
propisuje da u slučaju stečaja može ostvarivati zahtjev za povrat zajma samo kao stečajni
vjerovnik nižeg isplatnog reda.
 Ako treća osoba pozajmi društvu a član dade osiguranje (jamstvo), u stečaju ta
osoba može ostvarivati zahtjev za povrat zajma samo za onaj iznos za koji se nije uspjela
namiriti iz dobivenog osiguranja (čl.192. ZID ZTD – čl.408. ZTD)
 Analogna primjena i na druge zajmu slične radnje

81
Poslovni udjeli

Određenje poslovnih udjela (čl. 409. ZTD)

 Poslovni udio člana društva određuje se prema veličini preuzetoga temeljnoga
uloga, osim ako je u društvenom ugovoru drukčije određeno.
 Član društva može imati više poslovnih udjela.
 Zabranjeno je izdavanje isprava o kojima ovisi postojanje prava na isplatu
dividende, a izdane isprave nisu valjane.

Knjiga poslovnih udjela (čl. 410. ZTD)

 Knjigu poslovnih udjela dužna je voditi uprava društva.
 U knjigu se upisuju sljedeći podaci:
– tvrtka, odnosno ime, sjedište, odnosno prebivalište svakoga člana društva; ako je
član društva pravna osoba podaci o njenom upisu u odgovarajućem registru; ako je član
društva fizička osoba, njegov jedinstveni matični broj građana,
– iznos temeljnoga uloga u društvo koji je preuzeo i što je na temelju toga uplatio,
– eventualne dodatne činidbe koje je dužan ispuniti prema društvu i koje je ispunio,
– sve obveze koje terete poslovni udio i
– broj glasova koje ima pri donošenju odluka članova društva;
– opterećenja i podjele poslovnih udjela te sve druge promjene.

 U roku od tri dana nakon svake promjene upisa uprava društva dužna je o
promjeni obavijestiti registarski sud (izmjena ZTD).

Knjiga poslovnih udjela

 Sadržaj knjige poslovnih udjela
 u siječnju svake godine predaje se registarskome sudu od njega potpisani
– popis članova društva
– s navod o visini njihovih temeljnih uloga
– što je na temelju toga uplaćeno
– što je društvo eventualno vratilo članu.
–
 Članovi uprave odgovaraju neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom*
društvu vjerovnicima, članovima društva i drugim osobama* za štetu zbog netočnog
nepravodobnog upisa, netočnih izjava ili nedanih izjava sudu. (* Novi ZTD)

Učinak upisa u knjigu poslovnih udjela (čl. 411. ZTD)

 Tko se smatra članom društva

– samo onaj tko je upisan u knjizi poslovnih udjela
– + o čijem je članstvu obaviješten registarski sud.
 Što ako se stanje u KPU i u obavijesti ne poklapa
– osobe navedene u spomenutoj obavijesti (novi čl.411/1 ZTD – čl.194. ZID ZTD)
 Upis u knjigu poslovnih udjela smatra se obavljenim kada društvu prispije prijava
za upis, koja ispunjava uvjete za takav upis.
 Zašto – jer uprava može otezati upis

82
Raspolaganje poslovnim udjelom (čl. 412. ZTD)

 Poslovni udjeli mogu se

– prenositi (ugovorom u obliku javnobilježničke isprave, ali i privatne isprave
ovjerene kod javnog bilježnika),
– založiti
– nasljeđivati.
 Za prijenos poslovnog udjela nije potrebna promjena društvenog ugovora
 Ako član društva stekne nove poslovne udjele, svaki od udjela toga člana
zadržava samostalnost.
 Poslovni udio uz kojega je vezana obveza ispunjenja dodatnih činidbi može se
prenositi samo uz suglasnost društva.

Prijenos poslovnog udjela uz suglasnost društva - vinkulacija (čl. 413. ZTD)

 Društvenim ugovorom može biti predviđeno da se poslovni udio može prenijeti

na drugu osobu samo uz suglasnost društva.
 Ako društvo uskrati suglasnost, član društva koji želi prenijeti taj udio može,
tražiti od trgovačkog suda da mu dozvoli prijenos toga udjela.
 Sud će dozvoliti prijenos poslovnog udjela, ako nema valjanih razloga za to da
uskrati davanje dozvole za prijenos, a prijenos se može obaviti bez štete za društvo,
njegove članove i vjerovnike.
 Ako se poslovni udio koji se može prenijeti samo uz suglasnost društva treba
prodati u sudskom ovršnom postupku, izvršni sud mora procijeniti vrijednost toga udjela
i o odobrenju prodaje obavijestiti društvo i sve vjerovnike te im priopćiti procijenjenu
vrijednost udjela.

Prijenos poslovnog udjela nasljeđivanjem (čl. 414. ZTD)

 U društvenom ugovoru može se za slučaj nasljeđivanja poslovnog udjela odrediti

da ga je nasljednik dužan prenijeti nekome drugome članu društva ili osobi koju odredi
društvo,
 Cijena - po dogovoru ili po cijeni koja odgovara vrijednosti poslovnog udjela
iskazanoj u posljednjim financijskim izvješćima društva.

Više ovlaštenika na poslovnome udjelu (čl. 417. ZTD)

 Ako na poslovnome udjelu ima više ovlaštenika, oni mogu prava iz udjela
ostvarivati samo zajedno, a solidarno odgovaraju za obveze koje otpadaju na taj udio.
 Pravne radnje koje društvo treba poduzeti prema imatelju poslovnoga udjela
valjano su poduzete, te djeluju prema svim ovlaštenicima, ako nema zajedničkog
zastupnika svih ovlaštenika, poduzme li ih i samo prema jednome od njih.

83
Stjecanje i uzimanje u zalog vlastitih poslovnih udjela (čl. 418. ZTD)

 Društvo ne može stjecati ni uzimati u zalog vlastite poslovne udjele za koje

nije u cjelini uplaćen temeljni ulog.
 Društvo može stjecati vlastite poslovne udjele za koje je u cjelini uplaćen
temeljni ulog
– ako to čini imovinom koja prelazi temeljni kapital društva i
– ako društvo može po zakonu stvoriti propisane rezerve za stjecanje vlastitih udjela
bez da s time smanjuje temeljni kapital društva

 Prava i obveze iz vlastitog poslovnog udjela miruju.

 Slična ograničenja vrijede i za zalog

Učinak istupanja ili isključenja člana iz društva (čl. 421. ZTD)

 Istupanjem i isključenjem člana prestaje njegovo članstvo u društvu i sva prava

koja iz toga proizlaze.
 Član koji istupi iz društva i član koji je iz društva isključen imaju pravo da im se
nadoknadi tržišna vrijednost njihova poslovnoga udjela kakva je bila u vrijeme istupanja.
 Ako društvo od člana traži nadoknadu pričinjene štete ili član treba da ispuni neke
druge obveze prema društvu, vrijednost temeljnoga uloga neće mu se nadoknaditi dok ne
podmiri štetu niti ispuni te obveze.
 Članstvo člana prestaje kad mu se isplati spomenuta naknada.

Društvo s ograničenom odgovornošću – tijela društva

Uprava

Vođenje poslova društva (čl. 422. ZTD)

 Uprava društva
– 1 ili više direktora
– imenuje ju skupština ( ali i NO ako je ovlašten društvenim ugovorom (VTS - Pž-
3805/99),
– članovi se upisuju u registar (upis nema konstitutivni značaj – otkad imenovani
prihvati)
 Uprava vodi poslove društva na vlastitu odgovornost.

 Način rada uprave

– propisuje se društvenim ugovorom
– + posebnim aktom koji uprava donosi sa tom svrhom.

84
 Više članova uprave
– članovi zajedno poduzimaju radnje potrebne za vođenje poslova društva, osim
ako postoji opasnost od toga da se radnje pravodobno ne poduzmu ili ako je društvenim
ugovorom drukčije određeno.

Uprava
 Što ako je svaki član uprave ovlašten sam poduzimati radnje vođenja poslova
društva ?
– ne smije poduzeti nakanjenu radnju usprotivi li se tome neki od članova uprave,
osim ako spomenutim ugovorom nije drugačije određeno.

 Dva nivoa odnosa:

– imenovanje
– ugovor o obavljanju poslova društva.
– Jedno vrijeme član uprave radnopravnom odnosu - ukinuto odlukom USH.
– Visina naknade: primjerena poslu i stanju društva.
– Strože dodijeljivanje kredita: može im se dati samo na temelju odluke članova NO
ili skupštine ako društvo nema NO.

Imenovanje članova uprave (čl. 423. ZTD)

 Član uprave može biti potpuno poslovno sposobna fizička osoba.

 Članovi društva svojom odlukom imenuju upravu društva.
 Ako je društvenim ugovorom određeno da ih bira NO, tada ih i opoziva (osim
ako nije drukčije uređeno)
 U društvenom ugovoru može se predvidjeti da će upravu imenovati i neko
javnopravno tijelo (najveći ili jedini dioničar osoba javnog prava).
 Ako broj članova uprave padne ispod broja koji je društvenim ugovorom određen
kao najmanji broj članova uprave da bi ona mogla voditi poslove društva i zastupati ga, a
nisu određeni njihovi zamjenici (svojstvo zamjenika nije bitno u prijavi za upis – prema
van svi jednaki, VTS Pž 28/97), članovi društva moraju svojom odlukom bez odgađanja
imenovati članove koji nedostaju.
 Društvenim se ugovorom može odrediti da za vrijeme dok članovi društva ne
imenuju nove članove, nadzorni odbor može imenovati članove koji nedostaju.
 Ako otpadnu svi članovi uprave ili oni nisu u mogućnosti obavljati svoje dužnosti,
nadzorni odbor je dužan članove uprave imenovati bez odgađanja.
 Ako društvo nema nadzorni odbor ili ako on ne postupi onako kako je to
propisano u prethodnome stavku ovoga članka, sud će na prijedlog zainteresirane osobe
ili po službenoj dužnosti postaviti privremenog upravitelja

Opoziv članova uprave (čl. 424. ZTD)

 Članovi uprave svakodobno opozivi

– kod d.d. samo ako postoji za to važan razlog

85
– to nema utjecaja na pravo članova uprave iz ugovora koje su oni sklopili s
društvom
– odluka običnom većinom.
 Člana uprave koji je i član društva može se, ako za to postoji važan razlog,
opozvati i odlukom suda.

 Pitanje može li NO opozvati upravu (Pž 2764/99 – ne – napušteno)

Opoziv članova uprave (čl. 424. ZTD)
 Društveni ugovor može otežati opozivanje članova uprave
– Npr. samo ako za to postoji važan razlog (primjer: ne mora biti povreda, krivnja,
šteta, već i bolestm neslaganje itd.).
– Opoziv djeluje od priopćenja
 Prethodne odredbe ne primjenjuju se na članove uprave koje imenuje javnopravno
tijelo
– Oni su svakodobno opozivi uvijek.
 Imenovanje i opoziv može se razdvojiti na način da jedan organ odlučuje o
imenovanju a drugi o opozivu ali to nije čest slučaj.

Ostavka i upis članova uprave u trgovački registar (čl. 425. ZTD)

 Moguća i ostavka – novo: čl.424a ZTD
 Nije potrebna odluka u društvu
 Djeluje:
– od dana kada je izjavljena ako je važan razlog
– ako nema važnog razloga 14 dana od dana izjave društvu.
 Izjavljuje se u pisanom obliku – skupštini ako je ona ovlaštena za imenovanje, ili
NO
 Opoziv ostavke – samo uz suglasnost onoga kome je propisno izjavljena
 Članovi uprave, njihova ovlaštenja za zastupanje i sve promjene (opoziv
imenovanja, ostavka, imenovanje novog člana bez odgađanja se upisuju u trgovački
registar.
 Javno ovjerovljeni potpisi novih članova radi pohrane u registru.
 Upis je deklaratorne naravi
Zastupanje (čl. 426. ZTD)

 Društvo zastupa uprava.

 Članovi uprave skupno zastupaju društvo, osim ako u društvenom ugovoru nije
drugačije određeno,
 Ako uprava ima više članova, društvenim ugovorom može se odrediti da društvo
zastupa jedan član uprave + prokurist.
 Očitovanja volje prema društvu valjana su, ako se učine i samo prema jednoj od
osoba koje su skupno ovlaštene za zastupanje.

Ograničenje ovlasti za zastupanje (čl. 427. ZTD)

 postavljaju se društvenim ugovorom, odlukom članova društva i Obveznim
uputama nadzornog odbora.
 Ograničenja su bez pravnoga su učinka prema trećima.

86
Poslovne knjige i financijska izvješća (čl. 428. ZTD)
 Uprava društva odgovara za uredno vođenje poslovnih knjiga.
 Uprava odgovara za izradu financijskih izvješća društva.
 Uprava mora izrađena financijska izvješća i mišljenje revizora (ako postoji)
dostaviti članovima bez odgađanja
 Članovi imaju pravo uvida u poslovne knjige koje se može ograničiti ili isključiti
samo ako društvo ima nadzorni odbor

Društvo s ograničenom odgovornošću – izmjena društvenog ugovora,

povećanje i smanjenje temeljnog kapitala, prestanak

IZMJENA DRUŠTVENOG UGOVORA

Oblik izmjene (čl. 454. ZTD)

 Društveni ugovor može se izmijeniti samo odlukom članova društva.

 Odluka mora biti u obliku javnobilježničke isprave (sada i privatna isprava).
 Odluka o izmjeni nema učinka dok se ne upiše u trgovački registar.

Odlučivanje o izmjeni (čl. 455. ZTD)

 Odluka o izmjeni društvenog ugovora donosi se većinom od najmanje tri

četvrtine od danih glasova.
 Društvenim ugovorom može se odrediti da je za to potrebna veća većina a može
se zahtijevati ispunjenje i dodatnih pretpostavki.

 Odluka o odredbama da treba imenovati nadzorni odbor i o smanjenju

nagrade koja po društvenom ugovoru pripada članovima uprave i nadzornog odbora
donosi se običnom većinom glasova.
 Odluka o izmjeni predmeta poslovanja donosi se jednoglasno, osim ako
društvenim ugovorom nije drukčije određeno.
 Odluka o tome da se povećaju obveze članova prema društvu koje proizlaze iz
društvenog ugovora ili da se pojedinim članovima smanje prava koja imaju na temelju
toga ugovora može se donijeti samo onda ako se s time suglase svi članovi društva na
koje se odnosi povećanje obveza ili smanjenje prava (prije svega to vrijedi za odluke
kojima se u društveni ugovor unose odredbe o mjeri u kojoj treba uplatiti uloge u temeljni
kapital društva ili treba da se o tome u ugovoru mijenjaju odredbe koje su u njemu
sadržane).

Upis u trgovački registar. Objava upisa (čl. 456. ZTD)

87
 Svaka izmjena društvenog ugovora mora se prijaviti registarskom sudu radi
upisa u trgovački registar.

 Prijavi treba priložiti učinjene izmjene u obliku javnobilježničke isprave s

dokazom da su valjano učinjene i potvrdu javnog bilježnika da neizmijenjene odredbe
društvenog ugovora koji se nalazi kod registarskog suda zajedno s učinjenim izmjenama
u potpunosti odgovaraju tekstu toga ugovora koji se prilaže.

Povećanje temeljnoga kapitala

Način povećanja temeljnoga kapitala (čl. 457. ZTD)

 Za povećanje temeljnoga kapitala potrebna je odluka članova društva o izmjeni

društvenog ugovora.
 Temeljni kapital može se povećati uplatama novih (efektivno) ili povećanjem
postojećih temeljnih uloga ali i unošenjem rezervi i dobiti društva u temeljni kapital
(nominalno).

Upis povećanja temeljnoga kapitala novim uplatama u trgovački registar. Objava

upisa (čl. 458. ZTD)
 Prijava za upis povećanja temeljnoga kapitala u trgovački registar mora se
podnijeti registarskom sudu čim se preuzmu i uplate ulozi u povećani temeljni kapital.
 Temeljni kapital je povećan od upisa odluke o povećanju toga kapitala u trgovački
registar (čl. 461. ZTD)

Smanjenje temeljnoga kapitala

Način smanjenja temeljnoga kapitala (čl. 462. ZTD)

Temeljni kapital društva može se smanjiti samo na temelju odluke članova društva o
izmjeni društvenoga ugovora te nakon što se provede postupak koji je propisan ovim
Zakonom.
 U odluci moraju se navesti opseg i svrha smanjenja temeljnoga kapitala i kako će
se to provesti.
 Smanjenjem temeljnoga kapitala smatra se svako smanjenje visine toga
kapitala određene u društvenome ugovoru bez obzira na to provede li se smanjenje
vraćanjem članovima društva njihovih temeljnih uloga, sniženjem nominalnog iznosa tih
uloga ili potpunim, odnosno djelomičnim oslobađanjem članova društva ili njihovih
pravnih prednika od obveze da u cjelini uplate temeljne uloge.

Prijava za upis naknade da se smanji temeljni kapital u trgovački registar (čl. 463.
ZTD)

88
Registarskome sudu mora se podnijeti prijavu da se u trgovački registar upiše nakana
društva da smanji temeljni kapital.

PRESTANAK
Razlozi za prestanak (čl. 466. ZTD)

Razlozi za prestanak društva jesu:

 istek vremena određenog u društvenom ugovoru,
 odluka članova,
 pripajanje društva drugome društvu i spajanje s drugim društvom,
 pravomoćna odluka suda kojom se odbija otvaranje stečajnog postupka zbog
nemogućnosti da se iz stečajne mase pokriju troškovi stečajnog postupka,
 pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u trgovački registar
bio nezakonit,
 provođenje stečajnog postupka,
 odluka registarskog suda donesena napose po odredbama članka 367. stavka 2. i
3. i članka 398. stavka 6. ZTD-a
 ukidanje društva.
 Društvenim ugovorom mogu se predvidjeti i drugi razlozi za prestanak društva.

Odluka članova o prestanku društva (čl. 467. ZTD)

 Ako društvo prestaje odlukom članova društva, odluka se donosi u obliku

javnobilježničke isprave s većinom od najmanje tri četvrtine od danih glasova, osim ako
društvenim ugovorom nije propisano drukčije.

Povezana društva
Povezana društva – pojam i svrha

 Pravno samostalna trgovačka društva koja su međusobno povezana kapitalom ili

poduzetničkim ugovorom
 Iz toga slijedi razlikovanje faktičnog i ugovornog koncerna
 Hrvatsko pravo po uzoru na njemačko pravo sadrži posebne odredbe o povezanim
društvima (tako i Slovenija, Portugal, Tajvan, Brazil)
 U drugim pravima se na povezana društva primjenjuju opći pravni instituti prava
društava (GB, F)

 Svrha povezivanja trgovačkih društava jest njihovo okrupnjavanje radi

mobilizacije resursa, prilagodbe tržištu i osvajanja novih tržišta; tome doprinosi i proces
globalizacije gospodarstva

89
 Negativnosti pojave povezanih društava se očituju u monopolima na tržištu,
nastanku štete za ovisna društva, njihove članove i vjerovnike te uspostava tehnološke
ovisnosti ovisnih društava o vladajućim društvima
 Primjeri povezanih društava: INA-MOL, Adris Grupa, Lura
Povezana društva – vrste (čl. 473. ZTD)
 Društva povezana kapitalom:

• Društvo s većinskim sudjelovanjem u drugom društvu,

• Ovisno i vladajuće društvo,
• Društvo koncerna,
• Društva s uzajamnim udjelima.

 Društva povezana poduzetničkim ugovorima:

• Ugovor o vođenju poslova društva/ugovor o prijenosu dobiti,
• Ostali poduzetnički ugovori.

Društvo s većinskim sudjelovanjem u drugom društvu (čl. 474. ZTD)

 Ako jedno društvo ima većinu udjela ili većinsko pravo odlučivanja u drugome
pravno samostalnome društvu (većinsko sudjelovanje), smatra se da se to drugo društvo
nalazi u većinskome sudjelovanju, a prvo društvo s većinskim sudjelovanjem u njemu

 O većinskom sudjelovanju govorimo kad jedno trgovačko društvo ima više od 50

% udjela u temeljnom kapitalu drugog trgovačkog društva, ali bi to mogao biti i niži
poslovni udio (25-50 %) u određenim slučajevima

 Izračunavanje udjela
 - udio koji pripada jednom društvu određuje se na temelju odnosa nominalnog
iznosa udjela koji mu pripada prema ukupnom temeljnom kapitalu drugog, odnosno
brojem tih dionica, ako je to društvo izdalo dionice bez nominalnog iznosa (vlastite
udjele društva treba odbiti od temeljnoga kapitala;
 s njima se izjednačuju udjeli koji pripadaju nekom drugom tko ih drži za račun
toga društva);
 broj glasova koji u skupštini društva pripada nekom društvu određuje se prema
odnosu broja glasova koje ono može koristiti na temelju udjela koji mu pripadaju, prema
ukupnom broju svih glasova (od ukupnog broja glasova moraju se odbiti glasovi koji
pripadaju vlastitim udjelima i udjelima koje netko drugi drži za račun toga društva)

 Uračunavanje udjela
 - kao udjeli koji pripadaju društvu računaju se i oni udjeli koji pripadaju društvu
koje je o njemu ovisno ili koje za njegov račun ili za račun društva koje je o njemu ovisno
drži netko drugi, a ako društvo pripada trgovcu pojedincu i udjeli koji inače ulaze u
njegovu imovinu

Ovisno i vladajuće društvo (čl. 475. ZTD)

90
 Ovisno društvo je pravno samostalno društvo na koje neko drugo društvo
(vladajuće društvo) ima neposredno ili posredno prevladavajući utjecaj.
 Pod prevladavajućim utjecajem se podrazumijeva mogućnost vladajućeg društva
da utječe na vođenje poslova i donošenje odluka u ovisnom društvu

 Prevladavajući utjecaj može nastati kao posljedica:

• Postojanje većinskog sudjelovanja jednog trgovačkog društva u drugom,
• Sporazum o suradnji 2 ili više manjih trgovačkih društava koja zajedno imaju
vladajući položaj u ovisnom društvu
• Kombinacija različitih okolnosti

 Neposredno i posredno (višestruka ovisnost) prevladavajući utjecaj

 Ovisnost postoji kad jedno društvo može utjecati na sastav tijela drugog društva,
pri čemu je dovoljno da utječe samo na financiranje poslovanja ovisnog društva te ono
mora biti trajnije naravi

Koncern i koncernsko društvo (čl. 476. ZTD)

 Ako se vladajuće i jedno ili više ovisnih društava objedine jedinstvenim vođenjem
od strane vladajućega društva, ona čine koncern, a pojedinačna društva su društva
koncerna

 Vrste koncerna – vertikalni / horizontalni; ugovorni / faktični; centralizirani /

decentralizirani

 Koncern može nastati:

• Osnivanje novog društva i prijenos dijela imovine i djelatnosti društva-osnivača;
• Preuzimanje dionica/udjela u drugom društvu od strane trgovačkog društva
• Sklapanje ugovora o vođenju poslova društva

 Zakon presumira nastanak koncerna u sljedećim slučajevima:

 sklapanje ugovora o vođenju poslova društva (čl. 479. ZTD),
 priključenje društva (čl. 503. ZTD),
 postojanje odnosa ovisnog i vladajućeg društva

 Pojam jedinstvenog vođenja

 – vođenje poslova više trgovačkih društava od strane istih osoba radi postizanja
jednog nadređenog cjelovitog poduzetničkog interesa i to jedinstvenim organiziranjem i
financiranjem djelatnosti trgovačkih društava

Društva s uzajamnim udjelima (čl. 477. ZTD)

 Društva s uzajamnim udjelima su društva kapitala sa sjedištem u Republici
Hrvatskoj koja su povezana tako da svako društvo ima više od 25 % udjela u drugome
društvu.

 Za izračunavanje i uračunavanje udjela primjenjuju se odredbe čl. 474. st. 2. i 4.

ZTD-a

91
 Presumpcija postojanja odnosa između vladajućeg i ovisnog društva u slučaju
postojanja jednostranog ili uzajamnog većinskog udjela ili neposrednog ili posrednog
vladajućeg utjecaja

 Postojanje uzajamnih udjela može ugroziti načelo očuvanja temeljnog kapitala i

dovesti do osamostaljivanja uprava društava
 Stoga se propisuje obveza obavještavanja o stjecanju kvalificiranih udjela (čl.
478. ZTD) te se ograničava korištenje prava iz takvih udjela (čl. 511. ZTD)
 Obveza obavještavanja (čl. 478. ZTD)
 - čim jedno društvo stekne više od 25 % dionica ili udjela u nekom društvu
kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj mora o tome bez odgađanja pismeno
obavijestiti to društvo, kao i u slučaju stjecanja većinskog sudjelovanja (više od 50 %
udjela), te slučajevima prestanka postojanja kvalificiranih udjela
 Stjecanje, odnosno otpuštanje se moraju objaviti i u glasilu društva
 Dok se ne ispuni obveza obavještavanja nije moguće ostvarivati prava iz stečenih
udjela

 Uračunavanje udjela
 – kao udjeli koji pripadaju društvu koje ima obvezu obavještavanja uračunavaju
se i udjeli koje društvo, od njega ovisno društvo ili netko tko ih drži za njegov račun ili za
račun društva koje je od njega ovisno može tražiti da mu se prenesu,
te oni za čije preuzimanje je u obvezi društvo, neko društvo koje je ovisno o njemu ili
netko tko djeluje za račun društva ili društva koje je o njemu ovisno.

 Ograničenje prava (čl. 511. ZTD)

 - Ako društvo kapitala i neko drugo takvo društvo imaju udjele jedno u drugome,
mogu ako su im oni poznati koristiti prava iz takvih udjela najviše do 25 % svih udjela
drugoga društva;
 spomenuto ograničenje vrijedi od trenutka primitka obavijesti o uzajamnim
udjelima od drugog društva odnosno od trenutka kada mu postojanje međusobnih udjela
postane poznato

Poduzetnički ugovori – vrste (čl. 479. i 480. ZTD)

 Ugovor kojim društvo kapitala podvrgava vođenje poslova društva drugome
društvu jest ugovor o vođenju poslova društva

 Ugovor kojim se takvo društvo obvezuje da će drugome društvu prenijeti cijelu

svoju dobit jest ugovor o prijenosu dobiti; ovim ugovorom smatra se i ugovor kojim se
društvo kapitala obvezuje da će svoje poduzeće voditi za račun drugoga društva(ugovor o
vođenju vlastitog poduzeća)

 Ostali poduzetnički ugovori (čl. 480. ZTD):

1. obvezuju da će svoju dobit ili dobit pojedinih dijelova svoga poduzeća (svojih pogona)
u potpunosti ili djelomično udružiti s dobiti drugih društava ili pojedinih dijelova
poduzeća (pogona) tih društava radi podjele zajedničke dobiti (ugovor o zajednici dobiti),

92
2. obvezuju da će dio svoje dobiti ili dobiti pojedinih dijelova svog poduzeća (pogona) u
potpunosti ili djelomično prenijeti nekom drugom (ugovor o djelomičnom prijenosu
dobiti),

3. obvezuju da će svoje poduzeće ili dio svoga poduzeća (pogon) dati u zakup drugom
(ugovor o zakupu poduzeća ili pogona) ili da će svoje poduzeće ili dio svoga poduzeća
prepustiti da ga drugi vodi u svoje ime i za svoj račun (ugovor o prepuštanju poduzeća ili
pogona)

Poduzetnički ugovori – sklapanje, izmjena i prestanak (čl. 481-486. ZTD)

 Sklapanje poduzetničkog ugovora:

1. Suglasnost skupštine društva koje se obvezuje na karakterističnu činidbu (3/4 većina ili
veća + dodatne pretpostavke; ako se radi o ugovoru o vođenju poslova društva ili o
prijenosu dobiti, potrebna je i suglasnost skupštine drugog društva kapitala; pisani oblik
ugovora)

2. Uprava svakog društva čija skupština mora odobriti poduzetnički ugovor sastavlja
izvješće o pravnim i gospodarskim razlozima sklapanja poduzetničkog ugovora, te
primjerenosti naknade ili otpremnine i načinu njezinog određivanja (moguće i zajedničko
izvješće) (čl. 481. ZTD)

3. Obveza revizije poduzetničkog ugovora, a osobito primjerenosti naknade i otpremnine

(revizore imenuje uprava ovisnog društva ili sud, revizija nije potrebna ako sve udjele u
ovisnom društvu drži vladajuće društvo)(čl. 481.a ZTD)

4. Mogućnost uvida u poduzetnički ugovor, izvješće uprave i izvješće revizora u sjedištu

društva do održavanja skupštine društva koja daje suglasnost, kao i tijekom skupštine,
kada ga uprava mora objasniti (čl. 481.b ZTD)

5. Upis poduzetničkog ugovora u sudski registar onog društva koje se obvezalo na

karakterističnu činidbu, konstitutivni učinak upisa (čl. 482. ZTD)

 Izmjena ugovora (čl. 483. ZTD)

 – izmjena samo uz suglasnost skupštine, primjena istog postupka kao i u slučaju
sklapanja poduzetničkog ugovora;
 posebna suglasnost vanjskih dioničara ako se mijenjaju odredbe o naknadi ili
otpremnini

 Otkaz i raskid ugovora (čl. 484. i 485. ZTD)

 – odluku donosi uprava društva bez suglasnosti skupštine;
 pisani oblik otkaza ili raskida;
 posebna suglasnost vanjskih dioničara ako poduzetnički ugovor predviđa
primjerenu naknadu ili otpremninu

93
 Upis prestanka poduzetničkog ugovora u sudski registar (čl. 486. ZTD) –
deklaratorni učinak

Poduzetnički ugovori – osiguranje društva i vjerovnika (čl. 487-490. ZTD)

 Radi zaštite društva i vjerovnika zakon u slučaju sklapanja poduzetničkih ugovora
predviđa posebne odredbe o formiranju zakonskih rezervi, najvišem iznosu prijenosa
dobiti, preuzimanju gubitka ovisnog društva i zaštiti vjerovnika kogentne naravi

 Zakonske rezerve (čl. 487. ZTD)

 – obveza bržeg popunjavanja zakonskih rezervi ovisnog društva u slučaju
sklapanja ugovora o prijenosu cijele dobiti ili ugovora o vođenju poslova društva;
 ako je sklopljen ugovor o djelomičnom prijenosu dobiti, primjena uobičajenog
režima popunjavanja zakonskih rezervi

 Najviši iznos prijenosa dobiti (čl. 488. ZTD)

 – ograničenje iznosa dobiti ovisnog društva koja se prenosi na vladajuće društvo
u slučaju sklapanja ugovora o prijenosu cijele dobiti ili djelomičnom prijenosu dobiti

 Preuzimanje gubitka ovisnog društva (čl. 489. ZTD)

 – u slučaju sklapanja ugovora o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti,
vladajuće društvo mora pokriti svaki godišnji gubitak koji nastane za vrijeme trajanja
ugovora, ako ga se ne pokrije iz ostalih rezervi koje su nastale iz dobiti ovinsog društva;

 ako je sklopljen ugovor o zakupu pogona, vladajuće društvo mora pokriti svaki
godišnji gubitak koji nastane za vrijeme trajanja ugovora, ako ugovorena protučinidba
nije u visini primjerene naknade;

 ovisno društvo se može odreći prava na naknadu gubitka po proteku 3 godine od

prestanka ugovora uz pristanak vanjskih dioničara i bez prigovora manjinskih dioničara
(10 % temeljnog kapitala)

 Zaštita vjerovnika (čl. 490. ZTD)

 – u slučaju prestanka ugovora o vođenju poslova društva ili o prijenosu dobiti,
vladajuće društvo mora vjerovnicima ovisnog društva dati osiguranje, ako oni postave
takav zahtjev u roku 6 mjeseci;
 pravo na osiguranje nemaju vjerovnici koji imaju pravo prvenstvene naplate u
stečajnom postupku

Poduzetnički ugovori – osiguranje vanjskih dioničara (čl. 491-492. ZTD)

 Vanjski dioničari (čl. 478.a ZTD) – u slučaju sklapanja ugovora o vođenju
poslova društva ili o prijenosu dobiti, vanjski su dioničari oni dioničari ovisnog društva
koji istodobno nisu i dioničari odnosno članovi vladajućeg društva;

94
 vanjski dioničar nije vladajuće društvo; to su i članovi d.o.o. ako je ono ovisno
društvo

 Vanjski dioničari imaju pravo na primjerenu naknadu kojom im se nadoknađuju

gubici koji nastaju uslijed izmijenjenog položaja ovisnog društva, odnosno pravo na
otpremninu i istupanje iz ovisnog društva

 Primjerena naknada (čl. 491. ZTD)

 - u ugovoru o vođenju poslova društva i o prijenosu dobiti mora se predvidjeti
primjerena naknada vanjskim dioničarima ovisnog društva;
 primjerena naknada nije potrebna ako u trenutku sklapanja ugovora nema
vanjskih dioničara;
 primjerena naknada određuje se u visini godišnjih iznosa koji bi se mogli isplatiti
kao predvidiva prosječna dividenda za pojedinu dionicu, odnosno udio uzimajući u obzir
sadašnje i buduće stanje društva i odgovarajuće okolnosti;

 ništavost ugovora kao nema primjerene naknade;

 ako je ona neprimjereno određena, određuje je sud na zahtjev vanjskog dioničara
koji mora podniieti u roku od 2 mjeseca od sklapanja ugovora;
 ako sud odredi primjerenu naknadu, vladajuće društvo može u roku od 2 mjeseca
od pravomoćnosti odluke raskinuti ugovor, bez pridržavanja otkaznog roka

 Otpremnina (čl. 492. ZTD)

 - ugovor o vođenju poslova društva i o prijenosu dobiti mora sadržavati obvezu
vladajućeg društva da na zahtjev vanjskih dioničara preuzme njihove dionice, odnosno
udjele u zamjenu za isplatu primjerene otpremnine koja je određena ugovorom;
 otpremnina se može dati u dionicama vladajućeg društva, ili isplatom u novcu;

 ako se kao otpremnina daju dionice vladajućeg društva, otpremnina se smatra

primjerenom ako se dionice daju u omjeru koji bi se davao u slučaju spajanja društava uz
mogućnost doplata u novcu;

 ako ugovor ne sadržava odredbe o otpremnini ili ako se ona neprimjerena, svaki
vanjski dioničar može u roku od 3 mjeseca od objave upisa ugovora u sudski registar
zahtijevati od suda da ju odredi;
 sud će odrediti da se otpremnina isplati u novcu, ako ugovor ne predviđa
stjecanje dionica vladajućeg društva

Ovlasti i odgovornost u slučaju ovisnosti društva – ugovor o vođenju poslova

društva (čl. 493-495. ZTD)

 Pravo vođenja poslova ovisnog društva (čl. 493. ZTD)

 - ugovor o vođenju poslova društva ovlašćuje vladajuće društvo da upravi ovisnog
društva daje upute o vođenju njezinih poslova, pri čemu je moguće dati i štetne upute ako
služe interesima vladajućeg društva ili koncerna;

95
 uprava ovisnoga društva mora slijediti upute vladajućeg društva, a može ih odbiti
ako je očito da one nisu u interesu vladajućeg društva ili koncerna;
 ako se upravi ovisnoga društva daju upute za neki posao uz potrebnu suglasnost
nadzornog odbora, a odbor je ne dade na vrijeme, uprava to mora priopćiti vladajućemu
društvu;
 u slučaju ako vladajuće društvo ponovi uputu, suglasnost nadzornog odbora više
nije potrebna;
 ako vladajuće društvo ima nadzorni odbor, uputa se može ponoviti samo uz
odobrenje tog odbora

 Odgovornost zakonskih zastupnika vladajućeg društva (čl. 494. ZTD)

 - zakonski zastupnici vladajućeg društva moraju pri davanju upute ovisnome
društvu primijeniti pozornost urednog i savjesnog voditelja poslova;
 ako povrijede svoje obveze, zakonski zastupnici vladajućeg društva odgovaraju
ovisnom društvu za naknadu štete kao solidarni dužnici;
 teret dokaza primjene dužne pozornosti pada na njih;

 ovisno društvo može odustati od zahtjeva za naknadu štete ili se nagoditi po

proteku 3 godine od nastanka prava na naknadu, uz suglasnost vanjskih dioničara i bez
prigovora manjinskih dioničara (10 % temeljnog kapitala);
 rok ne vrijedi ako obveznik nije sposoban za plaćanje ili ako je radi otklanjanja ili
izbjegavanja stečajnog postupka sklopio nagodbu sa svojim vjerovnicima;

 svaki član društva može samo u korist društva postaviti zahtjev za naknadu štete,
a vjerovnici društva, ako se ne mogu namiriti od društva (obveza naknade štete
vjerovnicima ne može se isključiti odricanjem ni nagodbom koju sklopi ovisno društvo);
 zahtjevi za naknadu štete prema zakonskim zastupnicima zastaruju za 5 godina

 Odgovornost članova uprave i nadzornog odbora ovisnog društva (čl. 495.

ZTD)
 – članovi uprave i nadzornog odbora ovisnog društva odgovaraju kao solidarni
dužnici, pored zakonskih zastupnika vladajućeg društva, ako svojim djelovanjem
povrijede svoje obveze (kontrola opravdanosti štetnih uputa, suglasnost nadzornog
odbora i sl.);
 teret dokaza primjene dužne pozornosti pada na članove uprave i nadužzornog
odbora ovisnog društva;
 suglasnost nadzornog odbora ne isključuje obvezu naknade štete članova uprave
ovisnog društva ne isključuje se time što se nadzorni odbor suglasio s nekom radnjom;
 odgovarajuća primjena odredbi o odricanju i nagodbi o zahtjevu o naknadi štete i
podnošenju zahtjeva

Ovlasti i odgovornost u slučaju ovisnosti društva – ostali slučajevi (ugovorna ili

faktična povezanost) (čl. 496-502. ZTD)

96
 Granice utjecaja (čl. 496. ZTD)

 - Ako nije sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, vladajuće društvo ne

može davati štetne upute ovisnom društvu osim ako se vladajuće društvo obveže da
će ovisnom društvu nadoknaditi štetu koja bi mu time nastala;

 ako se šteta ne nadoknadi u poslovnoj godini, mora se najkasnije na kraju

poslovne godine u kojoj je ovisnom društvu počinjena šteta utvrditi vrijeme i način
namirenja štete;
 ovisnom društvu mora se osigurati pravo prvenstva pri podmirenju zahtjeva

 Izvješće uprave ovisnog društva o odnosima s povezanim društvima (čl. 497.

ZTD)
 - ako nije sklopljen ugovor o vođenju poslova društva, uprava ovisnog društva
mora u prva 3 mjeseca poslovne godine izraditi izvješće o odnosima društva s povezanim
društvima (popis poslova poduzetih s vladajućim društvom ili u skladu s njihovim
uputama, razlozi poduzimanja radnji, mjere za uklanjanje šteta, primjerenost odštete);

 izjava o nadoknadi štete unosi se u izvješće o stanju društva;

 izvješće se ne podnosi ako je ako je između vladajućeg i ovisnog društva
sklopljen ugovor o prijenosu dobiti

 Revizija izvješća o ovisnosti (čl. 498. ZTD) – obveza revizije ako tome podliježu
godišnja financijska izvješća i izvješće o stanju ovisnog društva

 Ispitivanje od strane nadzornog odbora ovisnog društva (čl. 499. ZTD)

 - uprava mora izvješće o ovisnosti i izvješće revizora dostaviti nadzornome
odboru;
 nadzorni odbor mora ispitati izvješće o ovisnosti i izvješće o reviziji i o tome
izvijestiti glavnu skupštinu;
 na kraju svog izvješća nadzorni odbor mora izjaviti ima li prigovora na izvješće o
ovisnosti i primjerenost naknade štete;
 obveza sudjelovanja revizora u radu nadzornog odbora

 Posebno ispitivanje (čl. 500. ZTD)

 - na zahtjev nekog od dioničara ili člana ovisnog društva sud može odrediti da se
posebno ispitaju poslovni odnosi društva s vladajućim društvom; a osobito:
 ako je revizor ograničio izjavu ili ju je odbio dati,
 ako je nadzorni odbor stavio prigovore na izjavu uprave na kraju svoga
izvješća o ovisnosti,
 ako je uprava izjavila da društvo nije bilo primjereno obeštećeno

97
 Odgovornost vladajućega društva i njegovih zakonskih zastupnika (čl. 501.
ZTD)
 – ako vladajuće društvo dade štetne upute ovisnom društvu s kojim nema ugovor
o vođenju poslova društva, a da se štetu stvarno ne nadoknadi do kraja poslovne godine
niti se dade prednost ovisnom društvu pri zahtjevu za naknadu štete,
vladajuće društvo mora ovisnom društvu nadoknaditi svu štetu koja iz toga proizađe;

 zahtjev za naknadu štete mogu pojedinačno postaviti i dioničari i članovi društva

bez obzira na štetu koja im je prouzročena štetom počinjenom društvu;
 uz vladajuće društvo, jamče kao solidarni dužnici i zakonski zastupnici društva,
koji su dali štetne upute;

 nema obveze naknade štete, ako bi uredan i savjestan voditelj poslova nekoga
nezavisnoga društva ušao u takav pravni posao

 Odgovornost tijela ovisnog društva (čl. 502. ZTD)

 - članovi uprave ovisnog društva odgovaraju solidarno s zakonskim zastupnicima

vladajućeg društva ako povrijede svoje obveze pri izradi izvješća o ovisnosti;
 teret dokaza dužne pozornosti pada na članove uprave;
 članovi nadzornog odbora odgovaraju solidarno s zakonskim zastupnicima
vladajućeg društva ako povrijede svoju obvezu da provjere izvješće o ovisnosti i o tome
izvijeste skupštinu ovisnog društva;
 nema obveze da se nadoknadi šteta, ako se radnja temelji na zakonitoj odluci
skupštine

Priključena društva (čl. 503-510. ZTD)

 Priključenje predstavlja potpunu gospodarsku integraciju jednog društva kapitala
u drugo, pri čemu oba zadržavaju svoju pravnu samostalnost;
 ono je stadij između povezanosti i fuzije društava;
 priključeno društvo zadržava svoju pravnu samostalnost radi očuvanja dobrog
imena (good will)

 Vrste priključenja: redovito priključenje i priključenje odlukom većine

 Redovito priključenje (čl. 503. ZTD)

 - glavna skupština d.d. ili skupština d.o.o. može donijeti odluku o priključenju
društva drugome d.d. ili d.o.o. čije je sjedište u RH (glavnom društvu), ako sve dionice
društva, odnosno jedini udio u društvu drži buduće glavno društvo (na tu se odluku ne
primjenjuju odredbe zakona i statuta o promjeni statuta);
 odluka o priključenju je pravovaljana ako se s njome suglasi skupština budućeg
glavnoga društva, pri čemu se ta odluka donosi ¾ većinom zastupljenog temeljnog
kapitala (statutom se može odrediti i veća većina i ispunjenje dodatnih pretpostavki);

98
 omogućavanje uvida svim dioničarima i članovima društava koja sudjeluju u
priključenju u odluku o priključenju, izvješće o priključenju i godišnja financijska
izvješća i izvješća o stanju društva za zadnje 3 godine onih društava koja sudjeluju u
priključenju, kao i tijekom trajanja skupštine;
 uprava mora objasniti priključenje;
 uprava priključenog društva mora podnijeti prijavu za upis priključenja u sudski
registar u kojemu je ono upisano;
 konstitutivni učinak upisa

 Priključenje odlukom većine (čl. 504. ZTD)

 - skupština d.d. ili d.o.o. može donijeti odluku o priključenju društva drugom d.d.
ili d.o.o. koje ima sjedište u RH i onda ako dionice društva, odnosno udio u društvu u
ukupnom iznosu koji čini 95% temeljnog kapitala društva drži buduće glavno društvo
(vlastite dionice i dionice koje netko drugi drži za račun društva odbijaju se od temeljnog
kapitala društva);
 odgovarajuća primjena odredbi o redovitom priključenju (čl. 503. st. 1., 2., 6. i 7.
ZTD);
 oglašavanje priključenja kao točke dnevnoga reda skupštine valjano je ako
sadržava tvrtku i sjedište budućeg glavnog društva i ponuda otpremnine dioničarima
priključenog društva;
 priključenje moraju provjeriti revizori koje imenuje uprava budućeg glavnog
društva, te sastaviti izvješće o reviziji i primjerenosti otpremnine;

 pravo uvida svih članova društava koja sudjeluju u priključenju prije i tijekom
skupštine u odluku o priključenju, izvješće uprave budućeg glavnog društva o razlozima
priključenja, godišnja financijska izvješća i izvješća o stanju društva svih društava koja
sudjeluju u priključenju za zadnje 3 godine i izvješće o reviziji priključenja;
 na početku rasprave o davanju suglasnosti na priključenje, uprava ga mora
objasniti

 Otpremnina dioničarima ili članovima priključenog društva (čl. 504.a ZTD)

 - upisom priključenja u sudski registar sve dionice, odnosno udjeli koje ne drži
glavno društvo prelaze na to društvo;
 dioničari, odnosno imatelji udjela koji istupaju iz društva imaju pravo na
primjerenu otpremninu (kao otpremnina se daju dionice glavnog društva ili isplate u
novcu);
 svaki dioničar, odnosno član priključenog društva koji istupa iz društva može
zahtijevati da sud odredi otpremninu, ako smatra da ona nije primjerena ili ako glavno
društvo otpremninu nije uopće ponudilo u roku od 2 mjeseca od upisa priključenja u
sudski registar (zbog toga se odluka o priključenju ne može pobijati)

 Zaštita vjerovnika (čl. 505. ZTD)

99
 - Vjerovnicima priključenog društva mora se dati osiguranje ako drugačije ne
mogu podmiriti svoje tražbine, ako se u tu svrhu jave u roku od 6 mjeseci nakon objave
upisa priključenja;
 pravo da se zahtijeva osiguranje nemaju vjerovnici koji u slučaju stečaja imaju
prvenstveno pravo namirenja iz stečajne mase

 Odgovornost glavnog društva (čl. 506. ZTD)

 - od upisa priključenja glavno društvo odgovara vjerovnicima priključenog
društva kao solidarni dužnik za obveze tog društva koje su nastale prije i koje nastanu
nakon priključenja;
 glavno društvo može staviti prigovore koji nisu njegovi osobni prigovori samo
ako bi ih moglo staviti i priključeno društvo, ako se radi o zahtjevima za podmirenje
obveza priključenog društva nastalih prije priključenja;
 glavno društvo može odbiti ispuniti zahtjev vjerovnika sve dok priključeno
društvo može pobijati pravni posao na temelju kojega je nastala obveza ili ako se
vjerovnik može namiriti prijebojem protiv dospjele tražbine priključenog društva

 Ovlasti glavnoga društva i odgovornost članova uprave (čl. 507. ZTD)

 - glavno društvo je ovlašteno davati upute za vođenja poslova upravi
priključenog društva, uključujući i štetne upute

 Zakonska rezerva, prijenos dobiti, preuzimanje gubitka (čl. 508. ZTD)

 - na priključena društva ne primjenjuju se odredbe o stvaranju zakonske rezerve,
o njezinom korištenju i o unošenju određenih iznosa u zakonsku rezervu;
 glavno društvo je obvezno nadoknaditi svaki gubitak u računu dobiti i gubitka
priključenoga društva, ako on prelazi iznose rezervi

 Obavještavanje dioničara ili članova glavnog društva (čl. 509. ZTD)

 – svakom dioničaru ili članu glavnog društva moraju se dati obavijesti o
priključenom društvu i poslovima glavnog društva

 Prestanak priključenja (čl. 510. ZTD) –

 priključenje prestaje:
 1. odlukom skupštine priključenog društva,
 2. ako glavno društvo više nije društvo kapitala sa sjedištem u RH,
 3. ako glavno društvo više ne drži sve dionice odnosno udjele priključenog
društva,
 4. prestankom glavnog društva;

-glavno društvo mora bez odgode izvijestiti priključeno društvo da više ne drži sve
njegove dionice odnosno udjele;

100
-do tada priključeno društvo mora bez odgode podnijeti prijavu za upis prestanka
priključenja u sudski registar, razlog i vrijeme prestanka priključenja;

- zahtjevi prema ranijem glavnom društvu za podmirenje obveza ranijeg priključenog

društva zastaruju za 5 godina od dana objave upisa prestanka priključenja u sudski
registar (izuzev ako zahtjevi prema priključenom društvu ne zastaruju u kraćem roku);

-ako zahtjev vjerovnika dospijeva nakon dana objave upisa prestanka priključenja u
sudski registar, zastara počinje teći s danom dospijeća

Statusne promjene trgovačkih društava

Statusne promjene – vrste

 Tijekom trajanja trgovačkog društva mogu se pojaviti potrebe za određenim

statusnim promjenama koje se iskazuju u fuzijama, podjelama i preoblikovanjima
trgovačkog društva;
 pritom se ne provodi likvidacija trgovačkog društva


FUZIJE
 Kod fuzija dolazi do pripajanja ili spajanja dviju ili više postojećih trgovačkih
društava i njihovog prestanka te nastavljanja u novom društvu:

 PODJELE
 kod podjela dolazi do nastanka novih društava podjelom postojećih trgovačkih
društava

PREOBLIKOVANJA
 U slučaju preoblikovanja postojeće trgovačko društvo mijenja svoj pravni oblik u
neki drugi, a da se pritom ne prekida pravni kontinuitet trgovačkog društva

 Statusne promjene se provode radi gospodarskog prestrukturiranja trgovačkog

društva radi lakšeg djelovanja na tržištu ili jačanja postojećeg gospodarskog subjekta,
korištenja poreznih pogodnosti i sl.

Fuzije – pripajanje i spajanje

 Pripajanje i spajanje – ZTD uređuje postupak pripajanja i spajanja dioničkih
društava, društava s ograničenom odgovornošću, dioničkog društva društvu s
ograničenom odgovornošću i obratno

 Pripajanje d.d.-a (čl. 512. st. 1. ZTD)

101
 - 1 ili više dioničkih društava mogu se pripojiti drugom dioničkom društvu bez da
se provede postupak likvidacije prijenosom cijele imovine 1 ili više društava (pripojenih
društava) drugom društvu (društvu preuzimatelju) u zamjenu za dionice toga društva

 Spajanje d.d.-a (čl. 512. st. 2. ZTD)

 - 2 ili više dioničkih društava mogu se spojiti bez da se provede postupak
likvidacije osnivanjem novog dioničkog društva, na koje prelazi cijela imovina svakoga
od društava koja se spajaju u zamjenu za dionice novog društva

 Pripajanje i spajanje je dopušteno i onda kada su donesene odluke o prestanku

društava koja se pripajaju ili koja se spajaju, a moglo bi se odlučiti da se ona nastave

Postupak pripajanja
 Priprema pripajanja (čl. 513. ZTD)
 – uprave društava koja sudjeluju u pripajanju sklapaju ugovor o pripajanju koji
mora sadržavati zakonom propisani sadržaj;
 on mora biti sklopljen u obliku javnobilježničke isprave (čl. 518. ZTD)

 Izvješće o pripajanju (čl. 514. ZTD)

 - uprava svakog društva koje sudjeluje u pripajanju mora sastaviti pisano izvješće
u kojem se pravno i gospodarski obrazlaže ugovor o pripajanju, a osobito
 omjer zamjene dionica i visine doplata u novcu,
 mjerila za procjenu imovine društva i
 eventualne poteškoće u procjeni vrijednosti društva;
 moguće sastaviti i zajedničko izvješće

 Revizija pripajanja (čl. 515. ZTD)

 – obveza nadležnog suda da imenuje revizore (revizori pripajanja) koji moraju za
svako društvo koje sudjeluje u pripajanju pregledati ugovor o pripajanju, izraditi pisano
izvješće o obavljenoj reviziji s posebnom izjavom o primjerenosti omjera predložene
zamjene dionica;
 moguće imenovanje i zajedničkih revizora na prijelog društava te izrada
zajedničkog izvješća o reviziji;
 primjena odredbi Zakona o reviziji na revizore pripajanja

 Odluke o suglasnosti glavnih skupština (čl. 516. ZTD)

 - ugovor o pripajanju moraju odobriti glavne skupštine svih društava koja
sudjeluju u pripajanju pri čemu odluku donose ¾ većinom ili većom većinom koja je
određena statutom;
 ako postoje dionice više rodova, za odluku gl. skupštine potrebna je suglasnost
dioničara svakog roda dionica

102
 Priprema i provedba gl. skupštine (čl. 517. ZTD)
 - ugovor o pripajanju treba prijaviti u sudski registar prije nego što se sazove gl.
skupština koja treba odlučiti o odobrenju ugovora;
 od sazivanja gl. skupštine moraju se u poslovnim prostorijama društva staviti na
uvid dioničarima: -ugovor o pripajanju,
-godišnja financijska izvješća i izvješća o stanju društava koja sudjeluju u
pripajanju za posljednje 3 poslovne godine,
-izvješća o razlozima pripajanja i izvješća o reviziji pripajanja, te
- nova financijska izvješća, kao i tijekom trajanja gl. skupštine;
-svaki dioničar ima pravo zahtijevati prijepis ili presliku navedenih isprava o trošku
društva te postavljati pitanja o svemu što je relevantno za pripajanje;
uprava mora na gl. skupštini obrazložiti ugovor o pripajanju
Ako društvo preuzimatelj povećava temeljni kapital radi provedbe pripajanja ne
primjenjuju se određene odredbe ZTD-a o redovnom povećanju temeljnog kapitala, čime
se olakšava postupak povećanja temeljnog kapitala u tom specifičnom slučaju (čl. 519.
ZTD)
Ako je društvo preuzimatelj upisano u sudski registar kraće od 2 godine, na
pripajanje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe o nastavku osnivanja društva (čl.
519.a ZTD)

 Provedba pripajanja (čl. 520. ZTD)

društvo preuzimatelj ne smije povećati temeljni kapital da bi provelo pripajanje ako:
- drži dionice društva koje se pripaja,
- društvo koje se pripaja drži vlastite dionice ili
- društvo koje se pripaja drži dionice društva preuzimatelja za koje nije u punom
iznosu uplaćen iznos za koji su izdane, a koji je trebalo uplatiti;

društvo preuzimatelj ne mora povećati temeljni kapital:

ako drži vlastite dionice ili
društvo koje se pripaja drži dionice društva preuzimatelja za koje je u punom
iznosu plaćen iznos za koji su izdane;

ako društvo preuzimatelj plaća doplate u novcu, one ne smiju prelaziti 10 % ukupnog
nominalnog iznosa danih dionica toga društva odnosno temeljnog kapitala

 Prijava za upis pripajanja u sudski registar (čl. 521. ZTD)

 - svako društvo mora podnijeti registarskom sudu prijavu za upis pripajanja u
sudski registar;
 društvo preuzimatelj ovlašteno je podnijeti prijavu za upis pripajanja i u sudski
registar u koji je upisano pripojeno društvo

 Učinak upisa pripajanja (čl. 522. ZTD)

 - pripajanje se može upisati u sudski registar u kojem je upisano društvo
preuzimatelj tek nakon što se to upiše u sudski registar u kojem je upisano pripojeno
društvo;

103
 ako se donosi i odluka o povećanju temeljnog kapitala društva preuzimatelja,
pripajanje se ne može upisati u sudski registar prije nego što se u taj registar upiše
povećanje temeljnoga kapitala;
 svako pripojeno društvo mora imenovati povjerenika za primanje dionica koje se
moraju dati i za primanje doplata u novcu, a pripajanje se može upisati u sudski registar
nakon što povjerenik priopći sudu da je u posjedu dionica te da je primio doplate u
novcu;
 upisom pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj,
imovina pripojenoga društva i njegove obveze prelaze na društvo preuzimatelja, te
prestaju pripojena društva;
 upisom pripajanja dioničari pripojenih društava postaju dioničari društva
preuzimatelja;
 upisom pripajanja u sudski registar uklanja se nedostatak ako ugovor o pripajanju
nije sklopljen u obliku javnobilježničke isprave;
 sud koji vodi sudski registar u kome je upisano društvo preuzimatelj mora po
službenoj dužnosti izvijestiti sud koji vodi registar u kome je upisano svako pripojeno
društvo o danu kada je pripajanje bilo upisano, a obaviješteni sud mora zauzvrat poslati
tom sudu na čuvanje sve isprave društva koje se kod njega nalaze

 Zaštita vjerovnika (čl. 532. ZTD)

 - vjerovnicima društava koja sudjeluju u pripajanju mora se dati osiguranje, ako
podnesu takav zahtjev u roku od 6 mjeseci od objave upisa pripajanja u sudski registar u
koji je upisano ono društvo čiji su vjerovnici, a ne mogu tražiti da im se podmire
tražbine;
 to pravo imaju vjerovnici društva preuzimatelja samo ako mogu dokazati da je
pripajanjem društava ugroženo ispunjenje njihovih tražbina;
 to pravo nemaju vjerovnici koji u slučaju stečaja imaju prvenstveno pravo
namirenja iz stečajne mase

 Zaštita imatelja posebnih prava (čl. 524. ZTD)

 - društvo preuzimatelj mora imateljima zamjenjivih obveznica, obveznica s
promjenjivom kamatom i potvrda o posebnim pravima na dividendu koje su izdala
pripojena društva dati ona prava koja su im ta društva osiguravala

 Odgovornost za štetu članova tijela pripojenog društva (čl. 526. ZTD)

 - članovi uprave i nadzornog odbora pripojenog društva solidarno odgovaraju za
štetu, koju pripajanjem pretrpe to društvo, njegovi dioničari i vjerovnici društva,
osim ako pojedini član dokaže da je postupao s dužnom pozornošću;

-zahtjevi za naknadu štete prema članovima tijela pripojenog društva zastaruju u roku od
5 godina od objave upisa pripajanja u sudski registar suda sjedišta društva preuzimatelja;
-identična odgovornost postoji i na strani članova tijela društva preuzimatelja (čl. 528.
ZTD)

104
 Podnošenje zahtjeva za naknadu štete (čl. 527. ZTD)
 – zahtjevi za naknadu štete mogu se ostvariti samo preko posebnog zastupnika
kojeg na prijedlog dioničara ili vjerovnika pripojenog društva postavlja nadležni sud;
 prijedlog mogu postaviti samo oni dioničari, koji su već zamijenili svoje dionice
za dionice društva preuzimatelja i vjerovnici koji se ne mogu namiriti od toga društva;
 zastupnik mora pozvati dioničare i vjerovnike odgovarajućeg pripojenog društva
da u primjerenom roku, koji mora iznositi najmanje 1 mjesec, prijave svoje zahtjeve te ga
objaviti u glasilu društva;
 iznos koji se dobije ostvarenjem zahtjeva zastupnik mora upotrijebiti za
podmirenje vjerovnika pripojenog društva, ako ih nije podmirilo društvo preuzimatelj ili
im nije dalo osiguranje, a ostatak se dijeli dioničarima;
 posebni zastupnik ima pravo na naknadu troškova i na nagradu za rad koju
utvrđuje sud

 Ako je pripajanje upisano u sudski registar sjedišta društva preuzimatelja,

nedostaci u postupku pripajanja ne utječu na valjanost pripajanja (čl. 530. ZTD).

 Pripajanje u posebnim slučajevima (čl. 531. ZTD)

 - ako društvo preuzimatelj drži dionice na koje otpada najmanje 90 % temeljnog
kapitala pripojenog društva, za pripajanje se ne traži odobrenje glavne skupštine društva
preuzimatelja, osim ako dioničari tog društva čiji udjeli zajedno dosižu najmanje 5 %
temeljnog kapitala zahtijevaju da se sazove glavna skupština, koja treba odlučiti o
davanju odobrenja za pripajanje;

 ako sve dionice društva koje se pripaja drži društvo preuzimatelj, podaci o
zamjeni dionica i revizija pripajanja nisu potrebni ako se odnose samo na pripajanje tog
društva

 Sudsko ispitivanje omjera zamjene dionica (čl. 532. ZTD)

 – nemogućnost pobijanja odluke kojom gl. skupština pripojenog društva odobrava
ugovor o pripajanju zbog toga što je omjer zamjene dionica prenisko odmjeren;
 tada sud može na temelju zahtjeva odrediti da se doplate iznosi u novcu koji ne
mogu prelaziti 10 % ukupnog nominalnoga iznosa danih dionica odnosno temeljnog
kapitala;
 zahtjev može postaviti svaki dioničar pripojenog društva koji ima pravo pobijati
odluku o pripajanju ali mu je pravo pobijanja isključeno i to u roku od 2 mjeseca od dana
kada se smatra da je objavljen upis pripajanja u sudski registar suda sjedišta društva
preuzimatelja

 Spajanje (čl. 533. ZTD)

 – odgovarajuća primjena odredbi o pripajanju;

105
 svako od društava koja se spajaju smatra se društvom koje se pripaja, a novo
društvo se smatra društvom preuzimateljem;
 o spajanju se može odlučivati, tek nakon što je svako od društava koja se spajaju
bilo barem 2 godine upisano u sudskom registru;
 za donošenje statuta novog društva i za izbor članova nadzornoga odbora tog
društva traže se odobrenja glavnih skupština društava koja se spajaju;

 društva koja se spajaju moraju podnijeti prijavu za upis u sudski registar novog
društva sudu na čijem području to društvo treba da ima sjedište;
 upisom novog društva u sudski registar imovina društava koja se spajaju i njihove
obveze prelaze na novo društvo;
 upisom novog društva u sudski registar prestaju društva koja se spajaju, a
dioničari društava koja se spajaju postaju dioničari novog društva;
 novo društvo mora podnijeti prijave za upis spajanja u trgovačke registre svih
društava koja se spajaju;
 spajanje društava može se upisati tek nakon što se upiše novo društvo;
 upisom novog društva u sudski registar, nedostaci u postupku spajanja ne utječu
na valjanost spajanja

 Pripajanje d.d.-a d.o.o.-u (čl. 534. ZTD)

 Pripajanje i spajanje d.o.o.-a (čl. 535-548. ZTD)
 Pripajanje d.o.o.-a d.d.-u (čl. 549.)

Podjele društava kapitala

Podjela – pojam

 Pojam podjele (čl. 550.a ZTD) - društvo kapitala može se podijeliti

razdvajanjem ili odvajanjem
 Razdvajanje se provodi istodobnim prijenosom svih dijelova imovine društva
koje se dijeli, uz njegov prestanak bez provedbe likvidacije, na 2 ili više novih društava
koja se osnivaju radi provedbe razdvajanja (razdvajanje s osnivanjem) ili na 2 ili više
društava koja već postoje (razdvajanje s preuzimanjem).

 Odvajanje se provodi prijenosom jednog ili više dijelova imovine društva koje se
dijeli, a da to društvo ne prestaje, na 1 ili više novih društava koja se osnivaju radi
provedbe odvajanja (odvajanje s osnivanjem) ili na 1 ili više društava koja već postoje
(odvajanje s preuzimanjem).

 Podjelu je dopušteno provesti tako da se dijelovi imovine istodobno prenose na

nova i na društva koja već postoje

Na nova društva ili na društva koja već postoje (društvo ili društva preuzimatelji)
podjelom prelaze dijelovi imovine, obveze i pravni odnosi društva koje se dijeli onako
kako je to određeno planom podjele

106
 Nova društva odnosno društvo ili društva preuzimatelji sveopći su pravni sljednici
društva koje se dijeli te odgovaraju za obveze društva koje se dijeli

 Članovi društva koje se dijeli stječu udjele u novim društvima ili društvu ili
društvima preuzimateljima razmjerno udjelima koji su im pripadali u društvu koje se
dijeli

 Mogućnost doplata u novcu koje mogu iznositi najviše 10 % nominalnog iznosa

udjela koje član društva koje se dijeli stječe u novim društvima ili društvima
preuzimateljima odnosno najviše ukupno 10 % temeljnog kapitala svih novih društava ili
društava preuzimatelja zajedno, 
ako broj ili ukupni nominalni iznos udjela jednog člana u društvu koje se dijeli,
odnosno iznos dijela temeljnog kapitala na koji se taj udio ili udjeli odnose, nije dovoljan
da taj član stekne cijeli broj dionica odnosno najmanje jedan poslovni udio u novim
društvima ili društvima preuzimateljima;

 doplatu u novcu mogu platiti i treće osobe, ako je to tako predviđeno planom
podjele pri čemu se ne primjenjuje ograničenje doplata do iznosa od 10 %

Podjela s osnivanjem (čl. 550.b-550.p ZTD)

 Plan podjele (čl. 550.b ZTD)
 - uprava društva koje se dijeli mora izraditi plan podjele;
 zakonom određen obvezatni sadržaj plana (subjekt podjele, uvjeti podjele, omjer
zamjene udjela i doplate u novcu, vrijeme nastupanja pravnih učinaka, zaključne i
početne bilance i diobena bilanca i dr.);
 između dana s kojim su sastavljene zaključna i početne bilance odnosno diobena
bilanca i dana podnošenja prijave za upis podjele u sudski registar ne smije proći više od
9 mjeseci;
 ove bilance ne moraju se objaviti, ali se moraju dati na uvid članovima društva
koje se dijeli;
 potpis na ponudi treće osobe za isplatu doplate u novcu ovjerava javni bilježnik

 Očuvanje kapitala, primjena propisa o osnivanju, odgovornost tijela (čl.

550.c ZTD)
 - zbroj nominalnih iznosa temeljnih kapitala novih društava nakon podjele mora
biti najmanje jednak nominalnom iznosu temeljnog kapitala društva koje se dijeli kakav
je bio prije podjele;
 to vrijedi i za zbroj zakonskih rezervi, statutarnih rezervi i drugih rezervi koje se
mogu upotrijebiti samo za određenu svrhu svih novih društava, iskazanih u početnim

107
bilancama novih društava, u odnosu na te rezerve iskazane u zaključnoj bilanci društva
koje se dijeli;
pri podjeli odvajanjem društvo koje se dijeli može smanjiti temeljni kapital i bez
primjene propisa ZTD-a o smanjenju temeljnog kapitala (ako se smanjenje temeljnog
kapitala provodi suglasno odredbama ZTD-a o redovnom smanjenju, dopušteno je
odstupiti od obveze jednakog zbroja temeljnih kapitala i rezervi);
 pri osnivanju novih društava primjenjuju se odredbe ZTD-a o simultanom
osnivanju d.d., odnosno osnivanju d.o.o. (osnivačem je društvo koje se dijeli);
 obveza revizije osnivanja novih društava;
 članovi uprave i nadzornog odbora društva koje se dijeli, kao i treće osobe
koje su iskoristile svoj utjecaj u društvu, odgovaraju svim društvima koja sudjeluju u
podjeli, kao i članovima tih društava, za štetu koja im je pričinjena podjelom

 Izvješće o podjeli (čl. 550.d ZTD)

 - uprava društva koje se dijeli mora izraditi izvješće o podjeli u kojem mora
detaljno obrazložiti te pravno i gospodarski utemeljiti razloge za podjelu, sadržaj plana
podjele, omjer zamjene udjela, iznos doplate u novcu, naknadu imateljima posebnih
prava i osiguranja koja se daju vjerovnicima;
 upozorenje na teškoće pri utvrđivanju vrijednosti društava koja sudjeluju u podjeli
te uputiti na sadržaj revizije osnivanja novih društava; izvješće o podjeli ne mora se
izraditi ako svi imatelji udjela dadu izričitu izjavu u obliku javnobilježničke isprave o
tome da se odriču izvješća o podjeli,
 nju zamjenjuje jednoglasna odluka glavne skupštine d.d., odnosno skupštine
d.o.o. zabilježena u javnobilježničkom zapisniku o oslobođenju uprave od obveze izrade
izvješća o podjeli, ali samo ako su na skupštini društva koje se dijeli sudjelovali svi
članovi društva koje se dijeli

 Revizija podjele (čl. 550.e ZTD)

 - plan podjele mora provjeriti revizor podjele kojeg imenuje nadzorni odbor
društva koje se dijeli, odnosno sud na zahtjev uprave društva;
 revizor podjele sastavlja pisano izvješće o provedenoj reviziji plana podjele s
izjavom o tome je li primjeren omjer zamjene udjela, uzimajući u obzir doplate u novcu;
 izvješće se upućuje upravi društva koje se dijeli i njegovom nadzornom odboru;
 revizija podjele nije potrebna ako se postigne suglasnost o tome kao i u slučaju
isključenja izvješća o podjeli

 Izvješće nadzornog odbora (čl. 550.f ZTD)

 - nadzorni odbor društva koje se dijeli dužan je provjeriti plan podjele i reviziju
podjele te izraditi o tome pisano izvješće koje upućuje glavnoj skupštini d.d. odnosno
skupštini d.o.o.;
 ako društvo nema nadzorni odbor, uprava društva prosljeđuje skupštini društva
izvješće revizora sa svojim primjedbama;
 skupština društva može izabrati posebno povjerenstvo koje će provjeriti plan
podjele i reviziju podjele i o tome sastaviti pisano izvješće (članovi povjerenstva ne
moraju biti članovi društva) ;

108
 izvješće n.o. nije potrebna ako se postigne suglasnost o tome kao i u slučaju
isključenja izvješća o podjeli i izvješća o reviziji podjele

 Priprema i provedba skupštine radi odlučivanja o podjeli (čl. 550.g ZTD)

 - ako je društvo koje se dijeli d.d., plan podjele treba prijaviti u sudski registar na
čijem je području sjedište društva koje se dijeli prije nego što se sazove gl. skupština koja
treba odlučiti o podjeli, a ako je društvo koje se dijeli d.o.o. tu prijavu treba podnijeti
najmanje 1 mjesec prije dana kada će članovi toga društva odlučivati o podjeli;
 u glasilu društva i »Narodnim novinama« mora se objaviti obavijest o tome da je
podnesena prijava;
 istodobno s objavom sazivanja gl. d.d. koja treba odlučiti o podjeli moraju se u
poslovnim prostorijama društva u njegovu sjedištu staviti na uvid dioničarima:
- nacrt podjele,
-godišnja financijska izvješća društva za posljednje 3 poslovne godine, kao i
zaključna bilanca društva koje se dijeli,
-izvješće uprave o podjeli,
-izvješće o reviziji podjele, izvješće nadzornog odbora o podjeli;

pravo svakog dioničara na njegov zahtjev, a na trošak društva, da se dade preslika

navedenih isprava, kao i vjerovnicima društva i zaposleničkom vijeću na njihov zahtjev;

ako je društvo koje se dijeli d.o.o. svim članovima toga društva dostavlja se preslika
isprava, kao i pravo uvida u isprave za vrijeme održavanja gl. skupštine ili skupštine
društva članovima društva;
uprava mora na početku rasprave usmeno obrazložiti plan podjele i upoznati članove
društva sa svim bitnim promjenama imovine društva do kojih je došlo nakon izrade
plana podjele; odluka o podjeli mora biti u obliku javnobilježničke isprave

 Odluka o podjeli (čl. 550.h ZTD)

 - odlukom gl. skupštine d.d. ili skupštine d.o.o. o odobrenju plana podjele donijeta
je odluka o podjeli društva koja se donosi ¾ većinom ili većom većinom i uz ispunjenje
dodatnih pretpostavki određenih statutom;
 ako se podjela provodi tako da članovi društva koje se dijeli ne stječu udjele u
novim društvima u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, odluka o
podjeli valjano je donesena samo ako su za nju dani glasovi koji predstavljaju najmanje
90 % temeljnog kapitala društva koje se dijeli
 (ako ta većina na skupštini nije ostvarena, odluka će biti valjano donesena, ako
članovi društva koji su glasovali protiv odluke o podjeli i članovi koji nisu sudjelovali u
glasovanju, najkasnije u roku od 3 mjeseca nakon zaključenja skupštine dostave društvu
koje se dijeli izričitu izjavu o svojoj suglasnosti s podjelom, tako da zbroj danih glasova i
izjava dostigne propisanu većinu,
 izjava o suglasnosti daje se u obliku javnobilježničke isprave

 Posebne suglasnosti (čl. 550.i ZTD)

109
 - ako se podjelom pojedinim članovima društva isključuju ili umanjuju posebna
prava koja im pripadaju na temelju statuta ili društvenog ugovora,
posebno prava koja se odnose na
vođenje poslova društva,
imenovanje članova uprave ili članova nadzornog odbora
ili su u vezi s prijenosom udjela u društvu,
za donošenje odluke o podjeli potrebna je i suglasnost tih članova društva,
osim ako bi im prema planu podjele i statutu odnosno društvenom ugovoru ta ista prava
pripadala i u novim društvima;

ako su udjeli u društvu koje se dijeli bili slobodno prenosivi, a plan podjele i statut
odnosno društveni ugovor novog društva čini prijenos udjela ovisnim o ispunjenju nekih
pretpostavki, posebno o suglasnosti društva, za donošenje odluke o podjeli potrebna je
suglasnost svih članova društva koje se dijeli;
suglasnost moguće dati i pisanim putem izvan skupštine u obliku javnobilježničke
isprave

 Pravo na primjerenu otpremninu (čl. 550.j ZTD)

 - ako pri podjeli članovi društva koje se dijeli, ne stječu udjele u novim društvima
u istom omjeru kao što su im pripadali u društvu koje se dijeli, svaki član društva koji je
na zapisnik izjavio protivljenje odluci o podjeli ima pravo da od svih društava koja
sudjeluju u podjeli, kao solidarnih dužnika, zahtijeva da preuzmu udjele koji bi mu na
temelju podjele pripali u tim društvima, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu, osim
ako taj član u svim novim društvima uzetima ukupno stječe udjele u istom omjeru kao što
su mu pripadali i u društvu koje se dijeli;
 ako se ograničava prenosivost udjela u društvu statutom odnosno društvenim
ugovorom novog društva (vinkulacija), a to nije bilo slučaj s udjelima društva koje se
dijeli,
svaki član društva koje se dijeli koji je na skupštini tog društva na zapisnik izjavio
protivljenje odluci o podjeli, može od tog novog društva zahtijevati da preuzme udjele
koji bi mu pripali na temelju podjele, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu;

ako novo društvo ima drukčiji pravni ustroj od društva koje se dijeli, svaki član društva
koje se dijeli koji je na skupštini toga društva na zapisnik izjavio protivljenje odluci o
podjeli, može od tog novog društva zahtijevati da preuzme udjele koji bi mu pripali na
temelju podjele, uz plaćanje primjerene otpremnine u novcu;

ta protivljenja može na zapisnik izjaviti i onaj član društva koje se dijeli koji je glasovao
za odluku o podjeli, kao i onaj član društva koje se dijeli koji nije sudjelovao u radu
skupštine kada se odlučivalo o podjeli,
ako mu je sudjelovanje bilo protupravno onemogućeno,
ako skupština nije bila valjano sazvana ili
ako predmet odlučivanja nije bio pravilno objavljen.;

110
članu društva koji ima pravo na otpremninu društvo ili društva koja mu je duguju moraju
na njegov zahtjev dati osiguranje;
zahtjev za isplatu otpremnine član društva može postaviti najkasnije u roku od 2 mjeseca
računajući od dana objave upisa podjele u sudski registar, a otpremnina se mora ponuditi
u roku od 1 mjeseca od dana primitka zahtjeva;
rok za prihvat ponude je 1 mjesec dana, a otpremnina se mora isplatiti u roku od 2
mjeseca od prihvata ponude

 Isključenje razloga za pobijanje, sudsko utvrđivanje iznosa otpremnine (čl.

550.k ZTD)
 - odluka o podjeli ne može se pobijati zbog toga što udjeli u novom društvu,
zajedno s doplatom u novcu, nisu s obzirom na omjer zamjene utvrđen u planu podjele,
primjerena nadoknada za udjele u društvu koje se dijeli.,
ako iznos otpremnine nije primjeren ili zbog toga što otpremnina nije bila
ponuđena ili nije bila pravilno ponuđena, ili
ako utvrđenje odnosno obrazloženje omjera zamjene udjela i doplate u novcu,
sadržano u izvješću uprave o podjeli, izvješću revizora podjele odnosno izvješću
nadzornog odbora, nisu u skladu s odredbama ZTD-a;

Član društva koji je pravodobno postavio odgovarajući zahtjev, ali mu u propisanom

roku nije ponuđena primjerena otpremnina ili ponuđena otpremnina nije primjerena,
može do isteka roka od 1 mjeseca za prihvat ponude od nadležnog suda zatražiti da utvrdi
iznos primjerene naknade

 Prijava za upis podjele u sudski registar (čl. 550.l ZTD)

 - prijavu za upis podjele u sudski registar podnose članovi uprava i predsjednici
nadzornih odbora, svih društava koja sudjeluju u podjeli u u registarskom sudu
nadležnom po mjestu sjedišta društva koje se dijeli;
 prijavi se prilažu propisani prilozi;
 prijava i prilozi podnose se u onoliko primjeraka koliko se novih društava osniva
radi provedbe podjele uz 1 primjerak prijave i svih priloga za registarski sud kod kojeg je
upisano društvo koje se dijeli

 Upis podjele (čl. 550.m ZTD)

 - u sudski registar suda nadležnog po mjestu sjedišta društva koje se dijeli
istodobno se upisuju podjela i osnivanje novih društava;
 o upisu osnivanja novih društava taj sud upućuje obavijest registarskom sudu
nadležnom po mjestu sjedišta pojedinog novog društva

 Pravne posljedice upisa (čl. 550.n ZTD) - upisom podjele u sudski registar
nastupaju sljedeće pravne posljedice:

111
 1. dijelovi imovine društva koje se dijeli, obveze i pravni odnosi, suglasno planu
podjele sveopćim sljedništvom prelaze na nova društva;
2. kod podjele razdvajanjem dolazi do prestanka društva koje se dijeli;
3. kod podjele odvajanjem stupaju na snagu planom podjele predviđene izmjene
statuta ili društvenog ugovora, a temeljni kapital društva koje se dijeli smatra se
smanjenim, ako je takvo smanjenje bilo predviđeno planom podjele;
4. članovi društva koje se dijeli stječu udjele u novim društvima suglasno planu
podjele;
5. prava trećih osoba koja su postojala na udjelima u društvu koje se dijeli
nastavljaju se na udjelima u novim društvima za koje su ovi zamijenjeni i na
dodatnim isplatama u novcu;
6. prestaje pravna odlučnost nedostatka javnobilježničkog oblika odluke o podjeli;
7. nedostaci odluke o podjeli ne utječu na valjanost upisa i na pravne posljedice
podjele;
8. dužnik društva koje se dijeli, sve dok nije obaviješten o tome kojemu novom
društvu odnosno društvu koje je sudjelovalo u podjeli je prenesena njegova
obveza, može valjano ispuniti svoju obvezu bilo kojemu od njih;
9. vjerovnik društva koje se dijeli, sve dok nije obaviješten o tome na koje od novih
društava odnosno društava koja sudjeluju u podjeli je prešla njegova tražbina,
može zahtijevati njeno podmirenje od bilo kojeg od njih

 Osiguranje vjerovnika (čl. 550.o ZTD)

 - za sve obveze društva koje se dijeli, a koje su nastale do upisa podjele u sudski
registar odgovaraju, zajedno s onim društvom na koje je ta obveza prešla suglasno planu
podjele, sva ostala društva koja su sudjelovala u podjeli kao solidarni dužnici,
ograničeno, do iznosa vrijednosti dijela imovine koja je prešla na svakog od njih suglasno
planu podjele, umanjene za obveze koje su pojedinom društvu dodijeljene suglasno planu
podjele;
 vjerovnicima društva koje se dijeli, koji ne mogu zahtijevati ispunjenje
obveze, nova društva, odnosno društva koja sudjeluju u podjeli moraju dati
osiguranje, ako su vjerovnici svoje tražbine prijavili bilo kojem od navedenih
društava u roku od 6 mjeseci računajući od objave upisa podjele u sudski registar

 (pravo na osiguranje nemaju oni vjerovnici društva koje se dijeli čije su tražbine
osigurane u cijelosti razlučnim pravima kao ni oni koji imaju pravo prvenstvenog
namirenja u stečaju);

 nakon primljenog osiguranja vjerovnici se ne mogu pozivati na solidarnu

odgovornost društava koja su sudjelovala u podjeli;

 imatelji zamjenjivih obveznica, obveznica s pravom na dividendu, obveznica s

pravom prvenstva pri stjecanju dionica, kao i druge osobe koje su imale takva prava ili
pravo sudjelovanja u dobiti društva koje se dijeli, ako im u novim društvima nisu dana
jednaka takva prava ili im niti jedno od novih društava takva prava ne da naknadno,
imaju pravo na primjerenu naknadu u novcu za čiju isplatu odgovaraju kao solidarni
dužnici sva društva koja su sudjelovala u podjeli

112
 Pravo trećih osoba na obaviještenost (čl. 550.p ZTD)
 - svaka osoba kojoj je podjelom povrijeđen pravni interes može od svakog od
društava koje je sudjelovalo u podjeli zahtijevati obavijesti o tome kako su raspoređeni
dijelovi imovine, obveze i pravni odnosi društva koje se dijeli, a ako je društvo uskrati,
ona se može zahtijevati putem suda

Podjela s preuzimanjem (čl. 550.r ZTD)

 Primjena propisa o podjeli s osnivanjem (čl. 550.r ZTD)

 - na podjelu s preuzimanjem odgovarajuće se primjenjuju odredbe o podjeli s
osnivanjem ZTD-a;
 pri podjeli s preuzimanjem plan podjele nadomješta se ugovorom o podjeli i
preuzimanju koji u obliku javnobilježničke isprave sklapaju uprave društva koje se dijeli i
društva preuzimatelja,
 novo društvo nadomješta se društvom preuzimateljem, kada pri odvajanju s
preuzimanjem društvo koje se dijeli smanjuje temeljni kapital odnosno kada društvo
preuzimatelj povećava temeljni kapital,
 odgovarajuće se primjenjuju propisi ZTD-a o pripajanju odgovarajućih društava

Prijenos imovine (čl. 551-552. ZTD)

 Prijenos imovine na osobe javnog prava (čl. 551. ZTD)
 - dioničko društvo može cijelu svoju imovinu bez provedbe likvidacije prenijeti
na RH, županiju, općinu ili grad;
 za društvo koje prenosi svoju imovinu na odgovarajući se način primjenjuju
odredbe ZTD-a o društvu koje se pripaja;
 upisom prijenosa imovine d.d.-a u sudski registar u kojem je ono upisano to
društvo prestaje;
 imovina društva zajedno s obvezama prelazi na preuzimatelja;
 umjesto odnosa zamjene dionica, utvrđuju se oblik i visina naknade za prenijetu
imovinu

 Prijenos imovine na drugi način (čl. 552. ZTD)

 - ugovor kojim se dioničko društvo obveže da će prenijeti cijelu svoju imovinu,

ali ne prema propisima o pripajanju i spajanju,
valjan je samo ako ga odobri glavna skupština koja odluku donosi ¾ većinom ili većom
većinom i uz ispunjenje dodatnih pretpostavki određenih statutom;

-ugovor se mora sklopiti u obliku javnobilježničkog akta;

- na pripreme i provođenja skupštine i prava dioničara na odgovarajući se način
primjenjuju odredbe ZTD-a o pripajanju;
- ako se zbog prijenosa imovine društva odlučuje o prestanku društva, na odgovarajući se
način primjenjuju odredbe o likvidaciji d.d.-a

113
Preoblikovanje društava
 Pojam (čl. 553. ZTD)
 - svako društvo može na temelju odluke tijela društva i u skladu s odredbama
ZTD-a o preoblikovanju društava promijeniti oblik i nastaviti djelovati kao društvo
drugog oblika

 Vrijeme preoblikovanja (čl. 554. ZTD)

- društvo ne može promijeniti oblik prije nego što proteknu 2 godine od njegova upisa
u sudski registar ili od upisa u taj registar posljednje promjene oblika društva

 Isključenje likvidacije (čl. 555. ZTD)

 - prilikom promjene oblika ne provodi se likvidacija društva;
 društvo nad kojim se provodi postupak likvidacije na temelju odluke tijela
društva o prestanku društva ili zbog proteka vremena na koje je ono osnovano, može
promijeniti oblik do početka diobe i isplate članovima ostatka likvidacijske mase, koji
preostane nakon što se podmire vjerovnici društva;
 oblik ne može promijeniti društvo nad kojim je otvoren stečajni postupak osim u
provedbi stečajnog plana.

 Pravna osobnost i upis u registar (čl. 556. ZTD)

 - nakon preoblikovanja društvo nastavlja djelovati kao ista pravna osoba, ali
drugog pravnoga oblika;
 preoblikovanje društva upisuje se u sudski registar

 Vrste preoblikovanja:
• Preoblikovanje d.d.-a u d.o.o. (čl. 557-563. ZTD);
• Preoblikovanje d.o.o.-a u d.d. (čl. 564-570. ZTD);
• Preoblikovanje d.d. u j.t.d. i k.d. (čl. 571-576. ZTD);
• Preoblikovanje d.o.o.-a u j.t.d. i k.d. (čl. 577. ZTD)
• Preoblikovanje društva osoba u društva kapitala (čl. 579-582. ZTD)

Preoblikovanje d.d.-a u d.o.o. (čl. 557-563. ZTD)

 Pretpostavke (čl. 557. ZTD)

 - odluku o preoblikovanju d.d.-a u d.o.o. donosi gl. skupština društva glasovima
koji predstavljaju najmanje 90 % temeljnog kapitala zastupljenog na gl. skupštini
prilikom donošenja odluke (statutom se može odrediti i veća većina i ispunjenje dodatnih
pretpostavki);
 priopćenje da se odbija dati glas dioničar može povući samo unutar roka od 3
mjeseca;
 ako postoje dionice više rodova, za odluku gl. skupštine potrebna je suglasnost
dioničara svakog roda dionica

 Sadržaj odluke (čl. 558. ZTD)

114
 - odluka o preoblikovanju sadržava:
tvrtku d.d.-a i tvrtku d.o.o.-a,
imena i prezimena, odnosno tvrtke članova d.o.o.-a s naznakom nominalnih
iznosa njihovih poslovnih udjela,
upućivanje na društveni ugovor koji je prilog odluci i čini njezin sastavni dio

 Zamjena dionica (čl. 559. ZTD)

 - preoblikovanjem d.d.-a u d.o.o. dioničari postaju članovima d.o.o.-a i u njemu
zamjenom stječu poslovne udjele razmjerno nominalnom iznosu svojih dionica odnosno
temeljnom kapitalu koji otpada na njihove dionice bez nominalnog iznosa;
 odlukom o preoblikovanju može se za neke dioničare odrediti nominalni iznos
udjela koji nije razmjeran nominalnom iznosu njihovih dionica odnosno temeljnom
kapitalu koji otpada na njihove dionice bez nominalnog iznosa ako se s time izričito
suglase dioničari koji su time oštećeni (suglasnost se daje u obliku javnobilježničke
isprave)

 Upis u sudski registar (čl. 560. ZTD)

 - nakon što se donese odluka o preoblikovanju d.o.o. podnosi registarskom sudu
prijavu za upis preoblikovanja u sudski registar, a prijavi se prilažu:
odluka o preoblikovanju,
popis članova društva s naznakom nominalnih iznosa njihovih udjela, a ako
dioničari nisu poznati, brojeve isprava o dionicama i udjele u d.o.o.-u koji se na njih
odnose,
imena i prezimena članova uprave d.o.o.-a i njihovo prebivalište, te njihovi JMBG

 Učinak upisa (čl. 561. ZTD)

 - upisom preoblikovanja u sudski registar d.d. nastavlja djelovati kao d.o.o.,
 dionice postaju poslovni udjeli u d.o.o.-u određeni brojem i nominalnim iznosima
dionica odnosno temeljnim kapitalom koji otpada na dionice bez nominalnog iznosa
pojedinih bivših dioničara, a sada članova d.o.o.-a,
 prava koja su treće osobe stekle na dionicama vrijede glede poslovnih udjela u
koje su pretvorene,
 članovi uprave i nadzornoga odbora d.d.-a članovima uprave i nadzornog odbora
d.o.o.-a, ako odlukom o preoblikovanju nije što drugo određeno

 Posebna prava dioničara (čl. 562. ZTD)

 - na zahtjev svakog dioničara koji je glasovao protiv donošenja odluke o

preoblikovanju d.d.-a u d.o.o. mora otkupiti njegov udio plaćanjem primjerene novčane
naknade ako taj dioničar to zatraži u roku od 2 mjeseca od kada je objavljen upis
preoblikovanja u sudski registar
 (ako je protiv odluke o preoblikovanju podignuta tužba kojom se ta odluka
pobija, taj rok počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke);

 dioničar se može odreći tog prava izričitom pisanom izjavom;

115
 dioničar i društvo sporazumno utvrđuju novčanu naknadu za otkupljeni udio, a
ako ne postignu sporazum u roku od 30 dana od dana kada je dioničar postavio zahtjev,
društvo je dužno dioničaru platiti primjerenu naknadu koju na prijedlog dioničara ili
društva odredi sud;

 odluku o preoblikovanju ne može se pobijati zbog toga što naknada nije plaćena
ili zbog toga što nije primjerena

 Zaštita vjerovnika (čl. 563. ZTD)

 - vjerovnik društva čija je tražbina nastala prije objave upisa preoblikovanja
društva u sudski registar, može u roku od 6 mjeseci od upisa preoblikovanja u taj registar
zahtijevati osiguranje svojih tražbina, ako one još nisu dospjele

Preoblikovanje d.o.o.-a u d.d. (čl. 564-570. ZTD)

 Pretpostavke (čl. 564. ZTD)

 - na preoblikovanje d.o.o.-a u d.d. na odgovarajući način primjenjuju se odredbe
ZTD-a o d.o.o.-u kojima se uređuje izmjena društvenog ugovora;
 ako se poslovni udjeli u d.o.o.-u ustupiti samo uz suglasnost jednog ili više
članova društva, društvo se ne može preoblikovati bez suglasnosti tih članova;
 ako članovi d.o.o.-a osim obveze uplate temeljnog uloga imaju prema društvu i
drugih obveza, te ako prilikom preoblikovanja te obveze ne mogu ispuniti, s odlukom o
preoblikovanju moraju se suglasiti i ti članovi društva

 Sadržaj odluke (čl. 565. ZTD)

 - odluka o preoblikovanju sadržava:
tvrtku d.o.o. i tvrtku d.d.,
iznos temeljnog kapitala,
broj i nominalni iznos dionica ako one glase na nominalne iznose,
statut dioničkoga društva,
imena i prezimena članova uprave i nadzornog odbora d.d.,
imena članova društva koji su glasovali za preoblikovanje;

ako je odlukom o preoblikovanju utvrđen nominalni iznos dionice koji nije manji
od 10,00 kn, ali ukupni nominalni iznos dionica, odnosno dio temeljnog kapitala koji
otpada na dionice bez nominalnog iznosa koje bi imale pripasti nekome dioničaru nije
jednak nominalnom iznosu njegovog poslovnog udjela u d.o.o.-u, s odlukom se mora
suglasiti oštećeni dioničar izjavom danom u obliku javnobilježničke isprave.

 Ispitivanje osnivanja i odgovornost članova društva (čl. 566. ZTD)

 – odgovarajuća primjena odredbi o osnivanju d.d. na preoblikovanje d.o.o.-a u
d.d.;
 izvješću o osnivanju d.d. navode se podaci o poslovima i o stanju d.o.o.-a

116
 Zamjena udjela (čl. 567. ZTD)
 - na zamjenu udjela za dionice na odgovarajući način primjenjuju se odredbe
ZTD-a o oglašavanju isprava o dionicama nevažećim;
 na spajanje udjela na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ZTD-a o
oglašavanju dionica nevažećima;

 za zamjenu poslovnih udjela za dionice, kao ni za spajanje udjela nije potrebno

odobrenje suda

 Upis u sudski registar (čl. 568. ZTD)

 - nakon donošenja odluke o preoblikovanju, d.d. podnosi sudu prijavu za upis
preoblikovanja u sudski registar;
 prijavi se prilažu odluka o preoblikovanju, imena, JMBG i prebivalište članova
uprave i nadzornog odbora d.d., izvješća o reviziji članova uprave, članova nadzornog
odbora i revizora o obavljenom ispitivanju osnivanja d.d. s odgovarajućim ispravama;
 zajedno s upisom preoblikovanja d.o.o. u d.d. objavljuju se imena članova
nadzornog odbora

 Učinak upisa (čl. 569. ZTD)

 - upisom preoblikovanja u sudski registar d.o.o. nastavlja djelovati kao d.d.,
 poslovni udjeli u d.o.o. zamjenjuju se dionicama d.d.,
 prava koja su treće osobe stekle na poslovnim udjelima vrijede glede dionica u
koje su pretvoreni,
 članovi uprave d.o.o. postaju članovima uprave d.d., a članovi nadzornoga
odbora d.o.o. članovima nadzornoga odbora d.d., ako odlukom o preoblikovanju nije što
drugo određeno

 Posebna prava člana društva (čl. 570. ZTD)

 - na zahtjev svakog člana društva koji je u zapisnik izjavio da glasuje protiv
odluke o preoblikovanju d.o.o. u d.d., društvo mora otkupiti njegove dionice ako taj član
društva to zatraži u roku od 2 mjeseca od dana kada je objavljen upis preoblikovanja u
sudski registar;
 član društva i društvo sporazumno utvrđuju novčanu naknadu za otkupljene
dionice, a ako ne postignu sporazum u roku od 30 dana od dana kada je taj član postavio
zahtjev, društvo je dužno dionice koje mu pripadaju u njegovo ime i za njegov račun
izložiti prodaji na bruzi ili na javnoj dražbi, ako dionice ne kotiraju na burzi, te mu
predati, nakon odbitka troškova prodaje, iznos ostvaren prodajom;
 odluka o preoblikovanju ne može se pobijati zbog toga što naknada nije plaćena;
 ovime se ne ograničava pravo člana društva da raspolaže svojim dionicama
prenoseći ih drugim osobama (vinkulacija se tada ne primjenjuje

117
Preoblikovanje d.d.-a u j.t.d. i k.d.
(čl. 571-576. ZTD)
i preoblikovanje d.o.o.-a u j.t.d. i k.d.
(čl. 577. ZTD)

 Pretpostavke (čl. 571. ZTD)

 - za odluku gl. skupštine o preoblikovanju d.d. u j.t.d. moraju glasovati svi
prisutni dioničari;
 dioničari koji nisu prisustvovali gl. skupštini moraju se suglasiti s
preoblikovanjem davanjem izjave u obliku javnobilježničke isprave

 Sadržaj odluke i postupak preoblikovanja (čl. 572. ZTD)

- odluka o preoblikovanju sadržava:
tvrtku d.d. i tvrtku j.t.d.,
imena i prezimena svih članova društva s naznakom njihovih udjela,
upućivanje na društveni ugovor koji je prilog odluci i čini njen sastavni dio;

Svi članovi društva moraju izričito prihvatiti društveni ugovor u obliku javnobilježničke
isprave;
Gl. skupštini koja odlučuje o preoblikovanju treba podnijeti financijska izvješća izrađena
s danom od kada članovi j.t.d. treba da sudjeluju u dobiti i u snošenju gubitaka društva;
Ako to treba da bude nakon što gl. skupština donese odluku o preoblikovanju, financijska
izvješća treba podnijeti s danom koji nije više od 6 mjeseci prije donošenja te odluke

 Upis u sudski registar (čl. 573. ZTD)

 - nakon što se donese odluka o preoblikovanju, j.t.d. podnosi registarskom sudu
prijavu za upis preoblikovanja u sudski registar, te joj se prilaže:
odluka o preoblikovanju,
popis članova j.t.d.,
izjave članova društva o prihvaćanju društvenog ugovora,
izjave članova koji nisu prisustvovali gl. skupštini o suglasnosti na odluku o
preoblikovanju u obliku javnobilježničke isprave;

Odgovarajuća primjena odredbi o prijavi osnivanja j.t.d.-a

 Učinak upisa (čl. 574. ZTD)

 - nakon upisa preoblikovanja u sudski registar d.d. nastavlja djelovati kao j.t.d.,
članovi j.t.d. odgovaraju osobno, neograničeno i solidarno vjerovnicima društva i za one
obveze društva koje su nastale prije upisa preoblikovanja u sudski registar, prestaju sve
ovlasti uprave i nadzornog odbora d.d.

 Preoblikovanje d.d.-a u k.d. (čl. 576. ZTD)

 - na preoblikovanje d.d. u k.d. na odgovarajući način primjenjuju se odredbe o
preoblikovanju d.d.-a u j.t.d.;

118
 u odluci gl. skupštine d.d. o preoblikovanju tog društva u k.d. moraju se navesti
komanditori i njihovi ulozi u k.d.

 Preoblikovanje d.o.o.-a u j.t.d. i k.d. (čl. 577. ZTD)

 - na preoblikovanje d.o.o.-a u j.t.d. i k.d. na odgovarajući način primjenjuju se
odredbe ZTD-a o preoblikovanju d.d.-a u j.t.d. i k.d.

Preoblikovanje društava osoba u društva kapitala (čl. 579-582. ZTD)

 Pretpostavke (čl. 578. ZTD)

 – j.t.d. i k.d. mogu se odlukom svih članova društva preoblikovati u d.d.

 Sadržaj odluke i postupak preoblikovanja (čl. 579. ZTD)

 - odluka o preoblikovanju sadržava:
tvrtku j.t.d., odnosno k.d. i tvrtku d.d.,
iznos temeljnog kapitala,
broj i vrstu dionica, te druge izmjene statuta potrebne za preoblikovanje u d.d.,
imena i prezimena članova uprave i nadzornog odbora društva;

Članovima j.t.d. ili k.d. za donošenje odluke o preoblikovanju u d.d. treba podnijeti
financijska izvješća za posljednju poslovnu godinu i posljednja periodička financijska
izvješća;
ako su financijska izvješća potrebna za obračun sa članovima društva, mora ih se izraditi
s danom koji je za to mjerodavan

 Upis u sudski registar (čl. 580. ZTD)

 - nakon što se donese odluka o preoblikovanju j.t.d., odnosno k.d. podnose sudu
prijavu za upis preoblikovanja u sudski registar, a prijavi se prilažu:
odluka o preoblikovanju,
izjave svih članova j.t.d., odnosno svih komplementara o suglasnosti s odlukom o
preoblikovanju dane u obliku javnobilježničke isprave,
popis dioničara s naznakom broja dionica koje pripadaju svakome od njih,
imena i prezimena članova uprave i nadzornog odbora d.d. i njihovi JMBG,
izvješća o reviziji članova uprave i nadzornoga odbora društva, te revizora o
objavljenom ispitivanju osnivanja d.d.

 Učinak upisa (čl. 581. ZTD)

 - nakon upisa preoblikovanja u sudski registar j.t.d., odnosno k.d. nastavljaju
djelovati kao d.d., članovi j.t.d., odnosno komplementari i komanditori k.d. postaju
dioničari razmjerno svojim dotadašnjim udjelima u društvu,
 preoblikovanje ne utječe na odgovornost članova j.t.d., odnosno komplementara
k.d. za obveze koje je to društvo preuzelo

119
 Preoblikovanje društava osoba u d.o.o. (čl. 582. ZTD) – na preoblikovanje
j.t.d. ili k.d. u d.o.o. na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o preoblikovanju
društva osoba u d.d. ZTD-a

Stečajni postupak – subjekti, razlozi, osnovne odredbe

Stečajni postupak je uređen Stečajnim zakonom (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03,
197/03, 82/06)
Svrha provedbe stečajnog postupka je skupno namirenje vjerovnika stečajnoga dužnika,
unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima; tijekom
stečajnoga postupka može se provesti i stečajni plan radi uređivanja pravnog položaja
dužnika i njegovog odnosa prema vjerovnicima, a osobito radi održavanja njegove
djelatnosti (čl. 2. SZ)

SZ uređuje uvjete za otvaranje stečajnog postupka, stečajni postupak, pravne posljedice

njegovog otvaranja i provedbe, stečajni plan, osobnu upravu dužnika nesposobnog za
plaćanje te uvjete i učinke oslobađanja dužnika od preostalih obveza (čl. 1. SZ)

Načela stečajnog postupka

1. Načelo supsidijarnosti (provedba stečaja ako ne uspije postupak sanacije)
2. Načelo univerzalnosti (u stečajnu masu ulazi cjelokupna imovina stečajnog dužnika)
3. Načelo pokrića troškova (stečajni postupak se provodi ako stečajni dužnik ima imovine
za pokriće troškova postupka)
4. Načelo ograničenja dužnikovih prava (otvaranjem stečajnog postupka ograničava se
ovlast stečajnog dužnika da raspolaže svojom imovinom)
5. Načelo unovčenja imovine (stečajni upravitelj ima ovlast prodati svu imovinu
stečajnog dužnika i naplatiti sve njegove tražbine)
6. Načelo razmjerne (proporcionalne) isplate vjerovnika (ravnomjerno podmirenje
tražbina vjerovnika iz utvrđene stečajne mase, iz toga isključeni izlučni i razlučni
vjerovnici)

7. Načelo atrakcije (trgovački sud koji vodi stečajni postupak nadležan za sve sporove
koji proizlaze iz stečaja)
8. Načelo hitnosti stečajnog postupka
9. Načelo partiteta svih vjerovnika (položaj svih vjerovnika je jednak u stečajnom
postupku)
10. Načelo prioriteta određenih tražbina (određeni vjerovnici s posebnim tražbinama
imaju pravo prvenstva pri isplati iz stečajne mase u odnosu na druge tražbine)
11. Načelo dispozicije (vjerovnici imaju pravo predložiti i suodlučivati o usvajanju
stečajnog plana i podnositi prigovore na odluke stečajnog upravitelja)
12. Načelo oficioznosti (dužnost tijela stečajnog postupka da poduzimaju radnje koje su
propisane SZ-om)

120
Temeljni pojmovi stečajnog postupka – stečajni dužnik i stečajni razlozi

Stečajni dužnik (čl. 3. SZ)

- pravna osoba i dužnik pojedinac (trgovac pojedinac i obrtnik)
Stečaj se ne može provesti nad:
- RH,
-fondovima koji se financiraju iz proračuna RH,
-mirovinskim i invalidskim fondovima -radnika,
-samostalnih gospodarstvenika i
-individualnih poljoprivrednika,
- HZZO-om
- te jedinicama lokalne samouprave i uprave;

Ako se radi o pravnoj osobi koja obavlja gospodarsku djelatnost za potrebe obrane RH
stečaj se može otvoriti samo uz suglasnost Ministarstva obrane
(ako MORH uskrati suglasnost, za obveze stečajnog dužnika solidarno odgovara RH)

Ako je zakonom isključena mogućnost stečaja nad imovinom neke pravne osobe, za
njezine obveze solidarno odgovaraju njeni osnivači, odnosno članovi (ovo se ne
primjenjuje na d.d.)

Stečajni razlozi (čl. 4. SZ) - nesposobnost za plaćanje i prezaduženost.

Nesposobnost za plaćanje
- dužnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele
novčane obveze
(okolnost da je dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine
nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je sposoban za plaćanje)

Predmnjeva nesposobnosti za plaćanje - smatrat će se da je dužnik nesposoban za

plaćanje ako ima evidentirane nepodmirene obveze kod banke koja za njega obavlja
poslove platnog prometa u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo, na temelju
valjanih osnova za naplatu, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od
njegovih računa
(okolnost da je dužnik u tom razdoblju imao sredstava na drugim svojim računima
kojima su se mogle namiriti sve te tražbine ne znači da je on sposoban za plaćanje)

Ova predmnjeva se neće primijeniti ako dužnik tijekom prethodnog postupka

podmiri sve tražbine koje je trebalo na temelju valjanih osnova za naplatu naplatiti sa
svih njegovih računa, ili ako dođe do pristupanja dugu

Postojanje nesposobnosti za plaćanje, odnosno podmirenje obveza dužnika

tijekom prethodnog postupka dokazuje se potvrdom pravne osobe koja za dužnika
obavlja poslove platnog prometa

121
 Prijeteća nesposobnost za plaćanje - dužnik može predložiti otvaranje stečajnog
postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po
dospijeću

Prezaduženost
– dužnik je prezadužen ako njegova imovina ne pokriva postojeće obveze

Predmnjeva prezaduženosti neće se primijeniti ako se prema okolnostima slučaja

može osnovano pretpostaviti da će dužnik nastavkom poslovanja uredno ispunjavati
svoje obveze po dospijeću
Neprimjena predmnjeve prezaduženosti u slučaju ako je dužnik trgovačko društvo
osoba u kojem je neki od komplementara fizička osoba

Obveza uprave trgovačkog društva da predloži otvaranje stečajnog postupka - ako

je trgovačko društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, uprava društva mora bez
odgode, a najkasnije 21 dan po nastanku stečajnog razloga predložiti otvaranje stečajnoga
postupka

Stečajni postupak – osnovne odredbe

Nadležnost suda (čl. 5. SZ)

- u stečajnom postupku isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se
području nalazi sjedište stečajnog dužnika

Primjena odredbi ZPP-a (čl. 6. SZ)

- u stečajnom postupku se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o
parničnom postupku

Načela postupka (čl. 7. SZ) -

1) stečajni postupak se pokreće samo prijedlogom ovlaštene osobe;
2) stečajni postupak je hitan;
3) stečajni sud po službenoj dužnosti utvrđuje sve činjenice koje su od važnosti
za stečajni postupak i radi toga može izvoditi sve potrebne dokaze;
4) sud može odluke donositi i bez usmene rasprave.
5) sud može odustati od saslušanja dužnika kad je ono propisano SZ-om, ako su
zastupnici po zakonu stečajnog dužnika, ili osobe koje imaju udio u dužniku, odnosno
sam dužnik pojedinac nepoznata boravišta ili se nalaze u inozemstvu, a njihovo
saslušanje bi dovelo do prekomjernog odugovlačenja postupka (u slučajevima u kojima je
odustao od njegovog saslušanja, sud može dužniku imenovati privremenog zastupnika)
6) prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati, odnosno podnositi ako se
propusti rok, odnosno izostane s ročišta na kojem ih je trebalo dati ili podnijeti, osim ako
SZ-om nije drukčije određeno; u stečajnom postupku se ne može tražiti povrat u prijašnje
stanje

122
Izuzeće suca (čl. 7.a SZ)
- kad sudac saznaza podnošenje zahtjeva za njegovo izuzeće, može nastaviti rad u
postupku dok se ne odluči o tom zahtjevu;
- ako se prihvati zahtjev, ukinut će se radnje koje je sudac poduzeo ili u čijem je
poduzimanju sudjelovao;
- zahtjev za izuzeće mora se odnositi na određenog suca i mora biti obrazložen; o
zahtjevu se mora odlučiti najkasnije u roku od 3 dana

Dostava (čl. 8. SZ)

- sudska pismena koja su upućena širem krugu osoba dostavljaju se njihovim
stavljanjem na posebnu stečajnu oglasnu ploču suda, na kojoj se pismena pregledno
svrstavaju prema danu objave
- (dostava se smatra izvršenom istekom trećeg dana od dana stavljanja pismena na
oglasnu ploču suda)

Kada se prema odredbama SZ-a pismeno suda ili drugog stečajnog tijela treba dostaviti
dužniku ili nekoj drugoj osobi koja ima sjedište upisano u odgovarajućem upisniku,
dostava se obavlja na adresu sjedišta te osobe u upisniku
(ako se dostava ne može obaviti na toj adresi, obavit će se stavljanjem pismena na
oglasnu ploču suda)

Osobi koja je nepoznata boravišta pismena se ne dostavljaju (ako ona ima punomoćnika
za primanje pismena ili privremenog zastupnika, dostava se obavlja na adresu
punomoćnika, odnosno zastupnika)

Neposredna dostava se povjerava sudskom dostavljaču ili javnom bilježniku

Vođenje očevidnika pismena dostavljenih preko oglasne ploče suda u elektronskom i
pisanom obliku prema vremenskom slijedu objave, posebno prema svakom dužniku;
javnost očevidnika

Javna priopćenja (čl. 9. SZ)

- sudska pismena (odluke, pozivi, obavijesti i sl.) koja treba javno objaviti objavljuju
se u »Narodnim novinama«, na oglasnoj ploči suda te ako to dopuštaju uvjeti u sudu
i u elektroničkom obliku, u cijelosti ili u izvatku.
- (objavljenom pismenu treba točno navesti tvrtku odnosno naziv dužnika, a osobito
njegovu adresu i predmet poslovanja, smatrat će se da je priopćenje obavljeno
protekom osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«)

Odluke (čl. 10. SZ)

- odluke u stečajnom postupku donose se u obliku rješenja i zaključka
- (zaključkom se izdaje nalog službenoj osobi ili tijelu stečajnog postupka za
obavljanje pojedinih radnji te odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima
kada je to izrijekom predviđeno SZ-omi)

123
Pravni lijekovi (čl. 11. SZ)
- protiv rješenja žalba je dopuštena, ako SZ-om nije drukčije određeno;
- rok za žalbu je 8 dana
- (ako se dostava obavlja stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda, rok za žalbu
počinje teći istekom trećeg dana od dana stavljanja rješenja na oglasnu ploču suda,
osim ako dostava nije izvršena i javnim priopćenjem; ako se rješenje mora dostaviti
određenim osobama, rok za podnošenje žalbe teče od dana dostave rješenja, osim
ako dostava nije izvršena i javnim priopćenjem);
- nesuspenzivni učinak žalbe; žalba se podnosi prvostupanjskom sudu koji je dostavlja
drugostupanjskom sudu; drugostupanjski sud odlučuje o žalbi u vijeću sastavljenom
od 3 sudaca (vijeće drugostupanjskog suda dužno je o žalbi odlučiti hitno, a
najkasnije u roku od 60 dana od primitka žalbe);
- protiv zaključka nije dopuštena žalba;
- u stečajnom postupku ne može se podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka, a
revizija se može izjaviti samo ako odluka drugostupanjskog suda ovisi o rješenju
nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguravanje
jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana, u skladu s pravilima
parničnog postupka

Troškovi postupka (čl. 14. SZ)

- svaki vjerovnik snosi svoje troškove u stečajnom postupku

Tijela stečajnog postupka (čl. 15 SZ) -

1) stečajni sudac;
2) stečajni upravitelj;
3) skupština vjerovnika;
4) odbor vjerovnika.

Ovlasti stečajnog suca (čl. 17. SZ) –

-odlučuje o pokretanju prethodnog postupka radi utvrđivanja postojanja stečajnoga
razloga te ga provodi;
-odlučuje o otvaranju stečajnog postupka;
-imenuje i razrješava stečajnog upravitelja, nadzire njegov rad i daje mu obvezatne upute;
-nadzire rad odbora vjerovnika;
-određuje započete poslove koje treba završiti tijekom stečajnoga postupka;
-odobrava predračun troškova stečajnog postupka i određuje nagradu stečajnom
upravitelju;
-odobrava isplatu vjerovnika;
-donosi odluke o zaključenju i obustavi stečajnoga postupka;
-odlučuje o svim drugim pitanjima stečajnog postupka, osim ako ona nisu u nadležnosti
nekog drugog tijela stečajnog postupka.

124
Stečajni upravitelj

– uvjeti za imenovanje (čl. 20. SZ) –

– za stečajnog upravitelja može se imenovati fizička osoba koja ima visoku stručnu
spremu, položen stručni ispit za stečajnog upravitelja te se nalazi na listi stečajnih
upravitelja;
– posebna stručnost i
poslovno iskustvo za vođenje konkretnog stečajnog postupka

-Za stečajnog upravitelja ne može biti imenovana osoba koja bi morala biti izuzeta kao
sudac u stečajnom postupku
(osobito osoba koja je bila zaposlena kod dužnika ili je bila članom nekog njegovog
tijela, zatim bliski srodnik stečajnog suca, osoba odgovornih za obveze u stečaju, članova
uprave i drugih tijela dužnika, vjerovnika te osoba koje su u odnosu suparništva s
dužnikom; za stečajnog upravitelja ne može biti imenovana osoba koja po zakonu ne bi
mogla biti imenovana za člana uprave dužnika, nadzornog odbora ili sličnog tijela, osoba
pravomoćno osuđena za počinjena kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i
poslovanja te za druga kaznena djela koja ju čine nedostojnom za obavljanje dužnosti
stečajnog upravitelja; za stečajnog upravitelja može biti imenovan i odvjetnik pod
uvjetima za stečajnog upravitelja

Lista stečajnih upravitelja (čl. 21. SZ)

- listu stečajnih upravitelja utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa i
objavljuje se u »Narodnim novinama«, utvrđena lista može se dopunjavati;
- na listu ima pravo biti upisana osoba koja ima visoku stručnu spremu te položen
stručni ispit za stečajnog upravitelja;
- osoba koja se nalazi na listi stečajnih upravitelja može se brisati s liste odlukom
ministra nadležnog za poslove pravosuđa po službenoj dužnosti zbog razloga koji su
zapreka za obavljanje dužnosti stečajnog upravitelja ili na osobni zahtjev osobe koja
se nalazi na listi;
- program stručnog ispita za stečajne upravitelje te uvjeti i način za polaganje stručnog
ispita utvrđuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa,
Vlada Republike Hrvatske posebnim aktom utvrđuje kriterije i način obračuna i
plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima.« (čl. 21.a SZ)

Imenovanje stečajnog upravitelja (čl. 22. SZ)

- stečajni upravitelj se imenuje rješenjem o otvaranju stečajnog postupka;
- odluka o imenovanju se može pobijati žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnoga
postupka;
- stečajni sudac može povodom žalbe samo izmijeniti odluku o imenovanju stečajnog
upravitelja u roku od 3 dana;
- mogućnost podnošenja žalbe i protiv rješenja o imenovanju novog stečajnog
upravitelja

125
Imenovanje drugog stečajnog upravitelja (čl. 23. SZ)
- na prvom ili kojem kasnijem ročištu nakon imenovanja stečajnog upravitelja
skupština vjerovnika može umjesto stečajnog upravitelja kojeg je imenovao stečajni
sudac izabrati drugog stečajnog upravitelja;
- stečajni sudac donosi rješenje kojim se potvrđuje imenovanje stečajnog upravitelja u
roku od 3 dana;
- protiv rješenja kojim se odbija potvrda imenovanja novog stečajnog upravitelja
svaki stečajni vjerovnik ima pravo na žalbu

Ovlasti stečajnog upravitelja (čl. 24. SZ)

– on ima prava i obveze tijela dužnika pravne osobe;
– on vodi poslovanje stečajnog dužnika koji nastavlja poslovati tijekom stečajnog
postupka te ga zastupa;
– u slučaju dužnika pojedinca stečajni upravitelj vodi samo one poslove koji se odnose
na stečajnu masu i zastupa ga kao stečajnog dužnika s ovlastima zakonskog
zastupnika;
– stečajni upravitelj može stečajnom sucu podnijeti pisani prigovor protiv njegovih
naredbi i uputa u roku od 3 dana, odnosno kraćem roku te može odgoditi provedbu
dobivene naredbe ili upute do odluke stečajnog suca o prigovoru

Obveze stečajnog upravitelja (čl. 25. SZ)

– obveza savjesnog i urednog postupanja, a osobito:
-dovesti u red očevidnik knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja stečajnoga
postupka;
- sastaviti, u suglasnosti sa stečajnim sucem, predračun troškova stečajnog postupka i
podnijeti ga na odobrenje stečajnom sucu;
-odrediti povjerenstvo za popis imovine;
-sastaviti početno stanje imovine dužnika;
- kao dobar gospodar brinuti se o završetku započetih poslova dužnika i poslova
potrebnih za sprečavanje nastanka štete nad imovinom dužnika;
- brinuti se o ostvarivanju tražbine dužnika;
-savjesno voditi poslovanje dužnika ako je određeno da se poslovanje nastavlja;
- unovčiti, odnosno naplatiti s pažnjom dobrog gospodara stvari i prava dužnika koje
ulaze u stečajnu masu;
- pripremiti isplatu vjerovnika i nakon odobrenja izvršiti isplatu;
- dostaviti odboru vjerovnika završni stečajni račun;
-izvršiti naknadne isplate vjerovnika; podnositi pisana izviješća o tijeku stečajnog
postupka i o stanju stečajne mase, i to najmanje jedanput u 3 mjeseca ili kada to zatraže
stečajni sudac ili odbor vjerovnika;
- zastupati stečajnu masu nakon zaključenja stečajnog postupka.

126
Nadzor nad stečajnim upraviteljem (čl. 26. SZ)
- rad stečajnog upravitelja nadziru stečajni sudac, odbor vjerovnika i skupština
vjerovnika;
- novčana kazna za stečajnog upravitelja ako ne postupi po nalogu stečajnog suca

Razrješenje stečajnog upravitelja ( čl. 27. SZ)

- stečajni će sudac razriješiti stečajnoga upravitelja istekom godine i pol dana od dana
održavanja izvještajnog ročišta, odnosno od prestanka poslovanja dužnika
o ako je odlučeno da dužnik privremeno nastavlja poslovanje,
ako nije unovčio imovinu koja ulazi u stečajnu masu tako da se može
pristupiti završnoj diobi,
osim ako unovčenje nije bilo moguće radi vođenja upravnog ili sudskog postupka koji je
prethodno pitanje za završetak stečajnog postupka
(ako se imovina dužnika koja ulazi u stečajnu masu sastoji većim dijelom od pokretnina
koje se lako mogu unovčiti, taj rok iznosi godinu dana)

-stečajni sudac može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev odbora vjerovnika ili
vjerovnika, razriješiti stečajnog upravitelja i prije isteka gore navedenih rokova ako svoju
dužnost ne obavlja uspješno ili iz drugih važnih razloga;
- razrješenje na osobni zahtjev stečajnog upravitelja;
- protiv rješenja o razrješenju stečajni upravitelj nema pravo na žalbu

Odgovornost stečajnog upravitelja (čl. 28. SZ)

- stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu svim sudionicama ako je skrivljeno
povrijedio svoje obveze;
- oslobođenje od odgovornosti ako je šteta nastala zbog radnje koju je odobrio
stečajni sudac, odnosno zbog radnje koju je poduzeo u ovrsi naloga stečajnog suca,
osim ako je postupao na prijevaran način;
- stečajni upravitelj odgovara za štetu vjerovniku stečajne mase koju je ovaj pretrpio
zbog neispunjenja obveze stečajne mase preuzete njegovom pravnom radnjom;
- subjektivni rok zastare prava na podnošenje zahtjeva za naknadu štete od 3 godine,
odnosno objektivni rok od 3 godine od pravomoćnosti odluke o zaključenju
stečajnog postupka;
- obveza osiguranja stečajnog upravitelja od odgovornosti za štetu;
- o zahtjevima za naknadu štete odlučuje se u parničnom postupku

Nagrada za rad i naknada troškova (čl. 29. SZ)

- stečajni upravitelj ima pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu stvarnih troškova;
- visinu nagrade u vrijeme zaključenja stečajnoga postupka određuje stečajni sudac
rješenjem a na temelju kriterija koje određuje Vlada RH;
- rješenje se dostavlja članovima odbora vjerovnika i dužniku pojedincu;
- protiv rješenja stečajni upravitelj, dužnik pojedinac i svaki stečajni vjerovnik imaju
pravo na žalbu

127
Polaganje računa (čl. 31. SZ) –
- stečajni upravitelj je dužan po završetku svoje dužnosti položiti račun vjerovnicima,
kojeg prethodno ispituje stečajni sudac, a po potrebi i vještaci;
- ako je osnovan odbor vjerovnika, stečajni sudac će završni račun, prije nego što ga
ispita, dostaviti tom odboru i odrediti mu rok u kojem se treba izjasniti o tom računu;
- ispitani završni račun stečajni sudac stavlja na uvid vjerovnicima;
- rok između izlaganja završnog računa i održavanja ročišta vjerovnika mora iznositi
najmanje 8 dana;
- vjerovnici mogu naložiti stečajnom upravitelju i periodično polaganje računa tijekom
stečajnog postupka

Odbor vjerovnika – osnivanje (čl. 32. SZ)

– osniva se radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku prije prvog
ročišta vjerovnika na inicijativu stečajnog suca;
- u njemu moraju biti zastupljeni stečajni vjerovnici s najvišim tražbinama,
vjerovnici s malim tražbinama, predstavnik ranijih dužnikovih radnika;
- za članove odbora mogu biti postavljene i osobe koje nisu vjerovnici ako bi
svojim stručnim znanjem mogle pridonijeti radu odbora te razlučni vjerovnici;
- broj članova odbora određuje stečajni sudac i taj broj mora biti neparan, ali ne
više od 7;
- radnje u postupku i podneske u ime odbora vjerovnika podnosi, odnosno izjave
daje predsjednik odbora vjerovnika na temelju odluke odbora;
- ako je broj stečajnih vjerovnika manji od 5, ovlasti odbora vjerovnika imaju svi
vjerovnici

Osnivanje odbora vjerovnika na skupštini vjerovnika (čl. 32.a)

- o osnivanju odbora vjerovnika odlučuju vjerovnici na prvoj skupštini vjerovnika;
- ako je stečajni sudac već osnovao odbor vjerovnika, vjerovnici odlučuju treba li taj
odbor zadržati;
- skupština vjerovnika može iz odbora vjerovnika isključiti sve ili pojedine članove
koje je imenovao stečajni sudac i izabrati druge ili dodatne članove odbora
vjerovnika

Obveze odbora vjerovnika (čl. 34. SZ)

– nadzor nad radom i pomaganje stečajnom upravitelju u vođenju poslova;
– razmatra izvješća stečajnog upravitelja o tijeku stečajnog postupka i o stanju stečajne
mase;
– pregledava poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je preuzeo stečajni
upravitelj;
– podnosi prigovor stečajnom sucu na rad stečajnog upravitelja;
– daje mišljenje stečajnom sucu o unovčenju imovine dužnika, o nastavljanju
započetih poslova, odnosno o radu stečajnoga dužnika, te o o priznavanju opravdanih
manjkova utvrđenih popisom imovine, kada sudac to zatraži;
– odbor vjerovnika je dužan obavješćivati vjerovnike o tijeku stečajnog postupka i o
stanju stečajne mase.

128
Razrješenje članova odbora vjerovnika (čl. 35. SZ)
- stečajni sudac može člana odbora vjerovnika razriješiti po službenoj dužnosti, na
zahtjev vjerovnika, ili na osobni zahtjev člana odbora vjerovnika;
- stečajni sudac imenuje novog člana odbora vjerovnika ako zbog razrješenja broj
članova odbora bude manji od 3 člana;
- vjerovnici mogu na prvom sljedećem ročištu vjerovnika isključiti člana kojeg je
imenovao stečajni sudac i izabrati drugog člana odbora vjerovnika

Odgovornost članova odbora vjerovnika (čl. 36. SZ)

- članovi odbora vjerovnika dužni su razlučnim i stečajnim vjerovnicima, naknaditi
štetu ako su skrivljeno povrijedili svoje zakonske obveze;
- isti zastarni rokovi za podnošenje zahtjeva za naknadu štete

Sjednice odbora vjerovnika i donošenje odluka (čl. 37. SZ)

- odbor vjerovnika odlučuje na sjednicama, ako je nazočna većina ukupnog broja
njegovih članova;
- prvu sjednicu odbora vjerovnika saziva stečajni sudac po službenoj dužnosti ili na
prijedlog stečajnog upravitelja ili većine članova odbora vjerovnika, na kojoj članovi
odbora izabiru predsjednika;
- naredne sjednice odbora vjerovnika može sazvati i predsjednik odbora vjerovnika;
- člana odbora vjerovnika može zamjenjivati i punomoćnik;
- sjednicama mogu biti prisutni stečajni sudac i stečajni upravitelj bez prava glasa;
- odbor vjerovnika odlučuje većinom glasova nazočnih članova, a ako su glasovi
podijeljeni, odlučuje stečajni sudac

Nagrada za rad i naknada troškova (čl. 38. SZ)

- članovi odbora vjerovnika imaju pravo na nagradu za rad u odboru vjerovnika i pravo
na naknadu troškova;
o nagradama i troškovima odlučuje stečajni sudac posebnim rješenjem, na prijedlog
odbora vjerovnika;
protiv rješenja stečajni upravitelj i članovi odbora vjerovnika imaju pravo na žalbu

Skupština vjerovnika – sazivanje (čl. 38.a SZ)

- skupštinu vjerovnika saziva stečajni sudac;
- pravo sudjelovanja imaju svi vjerovnici s pravom odvojenog namirenja, svi stečajni
vjerovnici, stečajni upravitelj i dužnik pojedinac;
- vrijeme i mjesto održavanja te dnevni red skupštine javno se priopćuje

Prijedlog za sazivanje skupštine vjerovnika (čl. 38.b SZ)

- Skupština vjerovnika sazvat će se na prijedlog:
-stečajnog upravitelja;
- odbora vjerovnika;
- najmanje 5 stečajnih vjerovnika koji nisu nižega isplatnog reda,
uz uvjet da zbroj tražbina stečajnih vjerovnika po procjeni stečajnoga suca premašuje
1/5 iznosa tražbina svih stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove;

129
 -1 ili više stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove, uz uvjet da
zbroj njihovih tražbina po procjeni stečajnoga suca premašuje 2/5 iznosa tražbina svih
stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove;

Između primitka prijedloga i sjednice skupštine ne smije proteći više od 30 dana;

Protiv rješenja stečajnog suca kojim je odbio sazvati skupštinu vjerovnika podnositelj
prijedloga ima pravo na posebnu žalbu;
Ako stečajni sudac ne sazove skupštinu u propisanom roku niti u tom roku donese
rješenje kojim se odbija prijedlog za sazivanje skupštine, smatrat će se da je donio
rješenje kojim je prijedlog odbio;
Tada podnositelj prijedloga ima pravo na posebnu žalbu o kojoj odlučuje
drugostupanjski sud u roku od 8 dana

Vođenje skupštine vjerovnika i odlučivanje (čl. 38.c SZ)

– skupštinu vjerovnika vodi stečajni sudac;
– smatrat će se da je na skupštini vjerovnika odluka donesena ako zbroj iznosa tražbina
stečajnih vjerovnika koji su glasovali za neku odluku iznosi više od zbroja iznosa
tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv te odluke

Pravo glasa (čl. 38.d SZ)

- pravo glasa na skupštini vjerovnika imaju stečajni vjerovnici čije su tražbine
utvrđene;
- smatrat će se da vjerovnik ima pravo glasa, iako je njegova tražbina osporena, ako
postojanje svoje tražbine dokazuje ovršnom ispravom,
osim ako se javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokaže prestanak postojanja
tražbine;
- smatrat će se da razlučni vjerovnik ima pravo glasa glede dijela svoje tražbine osi
gurane razlučnim pravom koju je prijavio u stečajnom postupku,
iako je ta njegova tražbina osporena,
ako je osigurana razlučnim pravom upisanim u zemljišnoj ili kojoj drugoj javnoj knjizi,
osim ako dužnik javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokaže prestanak
postojanja tražbine;

- vjerovnicima osporenih tražbina priznat će se pravo glasa ako se na skupštini

vjerovnika stečajni upravitelj i nazočni vjerovnici s pravom glasa tako sporazumiju
- (ako se sporazum ne može postići, o tome odlučuje stečajni sudac na skupštini
rješenjem protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba);
- vjerovnici nižih isplatnih redova nemaju pravo glasa, osim ako su njihove tražbine
utvrđene;
- stečajni sudac može prigodom glasovanja na sljedećim skupštinama vjerovnika na
prijedlog stečajnog upravitelja ili kojega od nazočnih vjerovnika s pravom glasa,
izmijeniti svoju odluku o pravu glasa vjerovnika osporenih tražbina

130
Ovlasti skupštine vjerovnika (čl. 38.e SZ)
skupština vjerovnika ovlaštena je na izvještajnom ročištu ili kojem kasnijem ročištu:
1. osnovati odbor vjerovnika, ako on nije osnovan, odnosno izmijeniti njegov sastav ili
ga ukinuti;
2.imenovati novog stečajnog upravitelja;
3. odlučiti o nastavku poslovanja dužnika i o načinu i uvjetima unovčenja njegove
imovine;
4. naložiti stečajnom upravitelju izradu stečajnog plana;
5. donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika;
6. odlučiti o drugim pitanjima od važnosti za provedbu i okončanje stečajnog postupka;
7.ona ima pravo zatražiti od stečajnog upravitelja obavijesti i izvještaje o stanju stvari i
vođenju poslova

Ukidanje odluke skupštine vjerovnika (čl. 38.f SZ)

- Ako je koja od odluka skupštine vjerovnika u suprotnosti sa zajedničkim interesom
stečajnih vjerovnika, stečajni će sudac na zahtjev kojega od razlučnih vjerovnika,
stečajnoga vjerovnika koji nije nižega isplatnog reda ili stečajnog upravitelja ili iznimno
po službenoj dužnosti, tu odluku ukinuti;
-o tom zahtjevu stečajni sudac će odlučiti odmah na toj skupštini, ali u složenijim
slučajevima može odgoditi donošenje odluke za 8 dana od dana održanja skupštine
vjerovnika;
-rješenje kojim se ukida odluka skupštine vjerovnika javno se objavljuje (protiv te odluke
pravo na posebnu žalbu ima svaki razlučni vjerovnik te svaki stečajni vjerovnik koji nije
nižeg isplatnog reda)

Stečajni postupak – tijek, stečajna masa, stečajni vjerovnici

Pokretanje stečajnog postupka

 Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka (čl. 39. SZ)

 - stečajni postupak se pokreće prijedlogom vjerovnika ili dužnika;
 vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako
učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i stečajnog razloga;
 razlučni vjerovnici mogu predlagati otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom
samo ako učine vjerojatnim da se njihova tražbina neće moći potpuno namiriti iz
predmeta na koji se odnosi njihovo razlučno pravo;
 prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad pravnom osobom može u ime
dužnika podnijeti svaka osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe po zakonu te svaki
likvidator;
 dužnik pojedinac osobno podnosi prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad
svojom imovinom.

131
 osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnik pojedinac
dužni su podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka najkasnije u roku od 21
dana od dana nastupanja nesposobnosti za plaćanje, a ako to ne učine oni osobno
odgovaraju vjerovnicima za štetu koju su im prouzročili propustom svoje dužnosti

 Dodatna pristojba za vođenje stečajnog postupka (čl 39.a SZ)

 - vjerovnik koji predlaže pokretanje stečajnoga postupka dužan je pri podnošenju
prijedloga uz sudsku pristojbu na prijedlog za pokretanje stečajnoga postupka uplatiti i
dodatnu pristojbu u iznosu od 10.000,00 kuna radi osnivanja Fonda za pokriće troškova
stečajnog postupka koji se ne mogu namiriti iz imovine dužnika (članak 63. stavak 4.),
odnosno za predujmljivanje sredstava za vođenje stečajnog postupka dok se u tom
postupku ne prikupe za to potrebna sredstva;
 dodatna pristojba uplaćuje se na poseban račun trgovačkog suda;
 tu pristojbu nisu dužni uplatiti zaposlenici i raniji zaposlenici dužnika koji kao
vjerovnici predlažu pokretanje stečajnog postupka radi namirenja dospjelih tražbina po
osnovi rada, RH kao ni kada se stečaj pokreće zbog neplaćanja naloga za naplatu
zakonskih obveza i javnih prihoda

 Povlačenje prijedloga (čl. 40. SZ)

 - prijedlog se može povući sve do isticanja oglasa o otvaranju stečajnog postupka
na oglasnu ploču suda odnosno do donošenja rješenja o odbacivanju ili odbijanju
prijedloga;
 stečajni sudac će tada obustaviti postupak

 Predujmljivanje troškova prethodnog postupka (čl. 41. SZ)

 - stečajni vjerovnik, kao predlagatelj, dužan je uplatiti predujam za pokriće
troškova prethodnog postupka u iznosu koji zaključkom odredi stečajni sudac;
 ako vjerovnik ne uplati predujam u roku od 15 dana, stečajni sudac rješenjem će
odbaciti prijedlog;
 ako stečajni postupak bude otvoren, predujmljeni iznos ulazi u troškove stečajnog
postupka;
 stečajni sudac može rješenjem osloboditi uplate predujma stečajnog dužnika koji
je predložio otvaranje stečajnog postupka, ako on dokaže dostavljanjem javnobilježnički
ovjerovljenog prokaznog popisa imovine da ima dovoljno imovine za pokriće troškova
prethodnog postupka;
 kad stečajni postupak radi namirenja dospjelih tražbina pokreću radnici i prijašnji
radnici dužnika, oni nisu dužni predujmiti iznos potreban za pokriće troškova
prethodnoga postupka

Prethodni postupak

 Pokretanje prethodnog postupka (čl. 42. SZ)

132
 - na temelju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajni sudac donosi
rješenje o pokretanju postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka
(prethodni postupak), protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba ili taj prijedlog odbacuje
rješenjem;
 u rješenju o pokretanju prethodnog postupka stečajni sudac može imenovati
privremenog stečajnog upravitelja;
 rješenje o otvaranju stečajnog postupka se može donijeti bez provedbe prethodnog
postupka ako dužnik predloži otvaranje stečajnog postupka ili ako nakon pokretanja
prethodnog postupka prizna postojanje razloga za otvaranje stečajnog postupka;
 prethodni postupak može trajati najduže tri mjeseca od donošenja rješenja o
pokretanju prethodnog postupka, osim ako posebne okolnosti ne zahtijevaju dulji rok

 Obveza davanja podataka tijekom prethodnog postupka (čl. 43. SZ)

- osobe koje vode poslove dužnika i članovi nadzornog odbora dužnika, kao i
zaposlenici dužnika, i u slučaju prestanka dužnosti ili zaposlenja dužni su nakon
podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajnim tijelima, na njihov
zahtjev, bez odgode, pružiti sve potrebne podatke i obavijesti;
- stečajni sudac može zaključkom narediti stečajnom dužniku, odnosno navedenim
osobama da u određenom roku predaju sudu pisano izvješće o financijsko-
gospodarskom stanju dužnika, kao i rješenjem narediti davanje prokazne izjave ili
prokaznoga popisa imovine;
- građanskopravna i kaznenopravna odgovornost spomenutih osoba za točnost
podataka

 Mjere osiguranja (čl. 44. SZ)

 - stečajni sudac će, rješenjem o pokretanju prethodnog postupka ili naknadnim
rješenjem, na zahtjev predlagatelja ili po službenoj dužnosti, odrediti mjere koje smatra
potrebnim kako bi se spriječilo da do donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje
stečajnog postupka ne nastupe takve promjene imovinskoga položaja dužnika koje bi za
vjerovnike mogle biti nepovoljne;
 stečajni sudac može osobito:
 1. postaviti privremenog stečajnog upravitelja;
 2. zabraniti raspolaganje imovinom dužnika ili odrediti da dužnik može
raspolagati svojom imovinom samo uz prethodnu suglasnost stečajnog suca ili
privremenog stečajnog upravitelja;
 3. zabraniti ili privremeno odgoditi određivanje, odnosno provedbu
prisilne ovrhe ili osiguranja protiv dužnika;
 4. zabraniti isplate s računa dužnika;

te mjere može odrediti i prije donošenja rješenja o pokretanju prethodnog postupka;

-stečajni sudac može, na prijedlog vjerovnika, privremenog stečajnog upravitelja ili po

službenoj dužnosti, odrediti privremene mjere osiguranja predviđene OZ-om i protiv

133
dužnika pojedinca, protiv osoba koje i inače odgovaraju za obveze dužnika te protiv
dužnikovih dužnika, ako ocijeni da je to potrebno radi zaštite imovine stečajnog dužnika

 Ukidanje mjera osiguranja (čl. 48. SZ)

 - rješenje o ukidanju mjera osiguranja objavit će se, odnosno dostaviti na način na
koji je objavljeno i rješenje kojim su određene;
 ako je ovlast za raspolaganje imovinom dužnika prešla na privremenog stečajnog
upravitelja, on će prije razrješenja, u ime i za račun dužnika podmiriti nastale troškove te
ispuniti obveze koje je preuzeo za stečajnog dužnika

 Ročište radi izjašnjenja o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka (čl 49.

SZ)ž

 - nakon donošenja rješenja o pokretanju prethodnog postupka stečajni sudac

zakazuje ročište na koje će pozvati zastupnike dužnika po zakonu, odnosno dužnika
pojedinca, predlagatelja, pravnih osoba koje za dužnika obavljaju poslove platnoga
prometa i privremenog stečajnog upravitelja, a po potrebi i druge osobe radi izvjašnjenja
o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka

 Izjava o pristupanju dugu (čl. 50. SZ)

 - treća osoba može na ročištu radi izjašnjenja o prijedlogu za otvaranje stečajnog
postupka dati izjavu o pristupanju dugu stečajnoga dužnika, uz izjavu je treća osoba
dužna predočiti stečajnom sucu po javnom bilježniku ovjerovljenu ispravu o sadržaju i
načinu podmirenja dužnikovih obveza, stečajni sudac će ocijeniti danu izjavu i, po
potrebi, provjeriti je i zatražiti odgovarajuće jamstvo;
 stečajni sudac će odobriti pristupanje dugu ako se pristupitelj obvezao da će
najkasnije u roku od 2 mjeseca od dana donošenja rješenja o odobrenju pristupanja dugu
namiriti sve dospjele obveze stečajnog dužnika, a ostale, u vrijeme pristupanja dugu već
nastale obveze, kako budu dospijevale;
 solidarna odgovornost davatelja izjave o pristupanju dugu i njegovih jamaca sa
stečajnim dužnikom;
 obustava stečajnog postupka rješenjem kojim se odobrava pristupanje dugu

 Ispitivanje gospodarsko-financijskog stanja dužnika (čl. 51. SZ)

 - stečajni sudac će odrediti jednog ili više vještaka koji će u roku od 15 dana,
zajedno s njime i s privremenim stečajnim upraviteljem
ispitati je li dužnik nesposoban za plaćanje ili prezadužen;

-vještaci se neće imenovati ako se utvrdi da su ispunjeni uvjeti za otvaranje stečajnog

postupka bez prethodnog ispitivanja sposobnosti dužnika za plaćanje ili njegove
prezaduženosti ili ako se nesposobnost dužnika za plaćanje može nedvojbeno utvrditi iz
okolnosti što je obustavio plaćanje (osobito na temelju izvješća pravnih osoba koje za
dužnika obavljaju poslove platnog prometa)(čl. 52. SZ)

134
Otvaranje stečajnog postupka

 Rasprava i odlučivanje o otvaranju stečajnog postupka (čl. 53. SZ)

 - nakon što primi izvješće privremenog stečajnog upravitelja, te mišljenje vještaka
o nesposobnosti za plaćanje i prezaduženosti dužnika, stečajni sudac će odrediti ročište
radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnog postupka;
 na ročište se pozivaju predlagatelj, a za dužnika pravnu osobu zastupnici po
zakonu, odnosno dužnik pojedinac, privremeni stečajni upravitelj te, po potrebi, vještaci,
na ovom ročištu može se ispitati mogućnost pristupanja dugu;
 ako je riječ o slučaju u kojem se neće ispitivati gospodarsko-financijsko stanje
dužnika, tada se ročište radi izjašnjenja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka
može spojiti s ročištem radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnog postupka

 Stečajni sudac će na ročištu, a najkasnije u roku od 3 dana nakon njegovog

zaključenja, donijeti rješenje o otvaranju stečajnog postupka ili o odbijanju prijedloga za
otvaranje tog postupka
 Protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka žalbu može podnijeti osoba koja je
bila zastupnik po zakonu dužnika pravne osobe do dana nastupanja pravnih posljedica
otvaranja stečajnoga postupka i dužnik pojedinac, a protiv rješenja stečajnoga suca kojim
se odbija prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka žalbu može podnijeti predlagatelj
 Ako se utvrdi da je dužnik do završetka prethodnoga postupka postao sposoban za
plaćanje, postupak će se obustaviti

 Sadržaj rješenja o otvaranju stečajnog postupka (čl. 54. SZ) - stečajni sudac će u
rješenju o otvaranju stečajnog postupka imenovati stečajnog upravitelja te pozvati
vjerovnike da u određenom roku prijave svoje tražbine

 Zakazivanje ispitnog i izvještajnog ročišta (čl. 55. SZ) - rješenjem o otvaranju

stečajnog postupka zakazuje se ročište vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene
tražbine (ispitno ročište)
i ročište vjerovnika na kojem će se na temelju izvješća stečajnog upravitelja odlučivati o
daljnjem tijeku stečajnog postupka (izvještajno ročište);

 na izvještajnom ročištu vjerovnici mogu

osnovati odbor vjerovnika i imenovati novog stečajnog upravitelja,
odlučiti o nastavku poslovanja dužnika i o načinu unovčenja imovine stečajnog
dužnika te
donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika

 Slučajevi u kojima se otvoreni stečajni postupak ne provodi (čl. 63. SZ)

 - ako se tijekom prethodnog postupka utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u
stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka ili je neznatne
vrijednosti, stečajni sudac će donijeti odluku o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka
(stečajni postupak se ne provodi);

135
 mogućnost da stečajni sudac donese rješenje o nastavku postupka radi naknade
diobe

 Oglas o otvaranju stečajnog postupka (čl. 64. SZ)

 - o otvaranju stečajnog postupka vjerovnici se obavješćuju oglasom na oglasnoj
ploči suda i objavom u NN

 Dostava i objava rješenja o otvaranju stečajnog postupka (čl. 65. SZ)

 - rješenje o otvaranju stečajnog postupka dostavlja se
predlagatelju,
dužniku,
pravnim osobama koje za dužnika obavljaju poslove platnog prometa,
ispostavi porezne uprave prema sjedištu dužnika i Državnom odvjetništvu,
tijelima koja vode upisnike, odnosno javne knjige;
objava rješenja isticanjem na oglasnoj ploči suda

Stečajna masa i stečajni vjerovnici

 Stečajna masa – pojam (čl. 67. SZ) –

 stečajna masa obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika u vrijeme otvaranja
stečajnog postupka te imovinu koju on stekne tijekom stečajnog postupka;
 stečajna masa služi namirenju
troškova stečajnog postupka te
tražbine vjerovnika stečajnog dužnika, odnosno
tražbine čije je namirenje osigurano određenim pravima na imovini dužnika

 Imovina koja ne ulazi u stečajnu masu dužnika pojedinca (čl. 68. SZ)
 - imovina dužnika pojedinca na kojoj se ovrha protiv njega ne bi mogla provesti,
kad on ne bi bio trgovac pojedinac ili obrtnik, ne ulazi u stečajnu masu

 Skupna imovina kod imovinskih zajednica (čl. 69. SZ)

 - ako je otvoren stečajni postupak nad imovinom jednog bračnog druga, udio tog
bračnog druga u zajedničkoj imovini bračnih drugova ulazi u stečajnu masu ako se na
tom udjelu po općim pravilima o ovrsi može protiv dužnika provesti ovrha

 Stečajni vjerovnik – pojam (čl. 70. SZ)

 - stečajni vjerovnici su osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja
stečajnog postupka imaju koju imovinsko-pravnu tražbinu prema njemu;
 oni se prema svojim tražbinama razvrstavaju u isplatne redove;
 vjerovnici kasnijeg isplatnog reda mogu se namiriti tek pošto budu u
cijelosti namireni vjerovnici prethodnog isplatnog reda, a stečajni vjerovnici istog
isplatnog reda namiruju se razmjerno veličini svojih tražbina

136
 Tražbine viših isplatnih redova (čl. 71. SZ)
 – u tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze
tražbine radnika i prijašnjih radnika stečajnog dužnika nastale do dana otvaranja
stečajnog postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu,
otpremnine do iznosa propisanog zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i
tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili
profesionalne bolesti;

- u tražbine drugog višeg isplatnog reda ulaze sve ostale tražbine prema dužniku, osim
onih koje su razvrstane u niže isplatne redove


 Nedospjele tražbine (čl. 73. SZ)

 - nedospjele tražbine dospijevaju otvaranjem stečajnog postupka

 Tražbine vezane uz raskidni uvjet (čl. 74. SZ)

 - tražbine vezane uz raskidni uvjet koji nastupa nakon otvaranja stečajnog
postupka se, sve dok uvjet ne nastupi, uzimaju u obzir kao bezuvjetne tražbine.

 Odgovornost više osoba (čl. 75. SZ)

 - vjerovnik kojem više osoba odgovora za ispunjenje iste činidbe u cijelosti, može
u stečajnom postupku, protiv svakog od dužnika, isticati do svog potpunog namirenja
cijeli iznos koji je potraživao u vrijeme otvaranja stečajnog postupka

 Prava solidarnih dužnika i jamaca (čl. 76. SZ)

 - solidarni dužnici i jamci dužnika mogu kao stečajni vjerovnici tražiti da im se
vrati ono što su za dužnika platili prije ili nakon dana otvaranja stečajnog postupka,
ako im pripada pravo na vraćanje isplaćenog prema dužniku

 Otuđenje tražbine (čl. 78.a SZ)

 - ako stečajni vjerovnik otuđi nakon otvaranja stečajnog postupka svoju tražbinu
koju nije prijavio u tom postupku,
stjecatelj tražbine može u stečajnom postupku imati samo ona prava koja bi mogao imati
i njegov prednik;

- ako stečajni vjerovnik otuđi svoju tražbinu koju je prijavio u stečajnom postupku, njezin
stjecatelj ulazi u pravni položaj svog prednika

 Izlučni vjerovnici (čl. 79. SZ)

 - osoba koja na temelju kojeg svog stvarnog ili osobnog prava može dokazati da
neki predmet ne spada u stečajnu masu, nije stečajni vjerovnik
 (njeno se pravo na izdvajanje predmeta utvrđuje izvan stečajnog postupka);
 ako je pravo izlučnog vjerovnika upisano u zemljišnoj ili u drugoj javnoj knjizi,
stečajni dužnik mora dokazati da predmet na koji se to pravo odnosi spada u stečajnu
masu;

137
 prodavatelj kojem kupovna cijena nije isplaćena u cijelosti može tražiti da mu se
vrati roba koja je iz drugog mjesta poslana dužniku prije dana otvaranja stečajnog
postupka, a do dana otvaranja toga postupka nije prispjela u odredišno mjesto, odnosno
ako je do tog dana dužnik nije preuzeo (pravo na vraćanje)
 (isto pravo ima i komisionar za kupnju robe);
 ako je dužnik preuzeo samo na čuvanje robu koja je stigla u odredišno mjesto
prije dana otvaranja stečajnog postupka, prodavatelj nema pravo na vraćanje, ali ima
pravo redovnim putem ostvariti svoja prava u svezi s tom robom kao izlučni vjerovnik

 Naknada za izlučna prava (čl. 80. SZ)

 - ako je predmet, čije se izdvajanje moglo tražiti, dužnik neovlašteno otuđio prije
otvaranja stečajnog postupka,
izlučni vjerovnik može zahtijevati da se na njega prenese pravo na protučinidbu, ako ona
još uvijek nije izvršena;
- ako nisu ispunjeni navedeni uvjeti izlučni vjerovnik može kao stečajni vjerovnik
tražiti naknadu pretrpljene štete;
- ako je otuđenje obavio privremeni stečajni upravitelj prije otvaranja stečajnog
postupka ili stečajni upravitelj nakon toga, izlučni vjerovnik može izabrati, ili da mu
se prenese pravo na protučinidbu ako ona još uvijek nije izvršena, ili zahtijevati
protučinidbu iz stečajne mase ako se ona još uvijek iz te mase može izdvojiti, ili
tražiti naknadu pretrpljene štete kao vjerovnik stečajne mase
 Razlučni vjerovnici (čl. 81. SZ)
 - vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili
pravu koji su upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi, upisniku brodova, zrakoplova,
intelektualnog vlasništva i sl.), imaju pravo pokrenuti ovršni postupak radi prodaje stvari
ili unovčenja prava

 Sudsko ili javnobilježničko osiguranje tražbine prijenosom vlasništva na stvari

ili prijenosom prava (čl. 81.a SZ)
 - Vjerovnik čija prava proizlaze iz sudskog ili javnobilježničkog osiguranja
tražbine prijenosom vlasništva stvari ili prijenosom prava ima u stečajnom postupku
pravni položaj razlučnog vjerovnika

 Pravo odvojenog namirenja ostalih založnih vjerovnika (čl. 82. SZ)

 - vjerovnici koji na nekom predmetu iz stečajne mase imaju založno pravo koje
nije upisano u javnu knjigu, imaju pravo na odvojeno namirenje svoje tražbine, kamata i
troškova iz vrijednosti založnog predmeta

 Ostali razlučni vjerovnici (čl. 83. SZ) -

1. vjerovnici kojima je dužnik radi osiguranja njihove tražbine predao neku pokretnu
stvar ili prenio neko pravo,
2. vjerovnici koji imaju pravo zadržanja nekog predmeta, jer su nešto upotrijebili u
korist tog predmeta, u mjeri u kojoj njihova tražbina po toj osnovi ne prelazi još
postojeću korist,
3. vjerovnici koji pravo zadržanja imaju na temelju zakona,

138
 4. RH, jedinice lokalne samouprave i uprave te druge javne pravne osobe, ako
predmet za koji postoji obveza plaćanja carine ili poreza po zakonu služi osiguranju
javnih davanja

 Razlučni vjerovnici kao stečajni vjerovnici (čl. 84. SZ)

 - vjerovnici s pravom odvojenog namirenja su stečajni vjerovnici ako im je dužnik
i osobno odgovoran;
 oni imaju pravo na razmjerno namirenje iz stečajne mase samo ako se odreknu
odvojenog namirenja ili ako se ne uspiju odvojeno namiriti

 Obveze stečajne mase (čl. 85. SZ)

 - iz stečajne mase najprije se namiruju troškovi stečajnog postupka i ostale obveze
stečajne mase;
 obveze stečajne mase će stečajni upravitelj namiriti redom kojim one dospijevaju

 Troškovi stečajnog postupka (čl. 86. SZ) – u te troškove spadaju:

 1. sudski troškovi stečajnog postupka;
 2. nagrade i izdaci privremenog stečajnog upravitelja, stečajnog upravitelja i
članova odbora vjerovnika;
 3. drugi troškovi za koje je SZ-om ili drugim zakonom određeno da će se
namirivati kao troškovi stečajnog postupka
 Ostale obveze stečajne mase (čl. 87. SZ)
 - u ostale obveze spadaju obveze:
1. zasnovane radnjama stečajnog upravitelja ili na drugi način upravljanjem, unovčenjem
i podjelom stečajne mase, a koje ne spadaju u troškove stečajnog postupka;
2. tražbine odvjetnika za pružene usluge tijekom posljednjih 6 mjeseci prije otvaranja
stečajnog postupka u svezi sa zaštitom i ostvarenjem prava dužnika koja ulaze u stečajnu
masu;
3. iz dvostranoobveznih ugovora ako se njihovo ispunjenje traži za stečajnu masu ili
mora uslijediti nakon otvaranja stečajnog postupka;
4. na temelju neosnovanog obogaćenja mase;
5. tražbine zaposlenika stečajnog dužnika nastale nakon otvaranja stečajnoga postupka;
kao i obveze koje je preuzeo privremeni stečajni upravitelj do otvaranja stečajnog
postupka, te
obveze iz nekog trajnog obveznog odnosa ako je privremeni stečajni upravitelj primio
protučinidbu za imovinu kojom je upravljao

 Isplata obveza stečajne mase (čl. 87.a SZ)

 - tijekom cijelog postupka stečajni je upravitelj dužan voditi računa o tome da se
iz stečajne mase osiguraju sredstva potrebna za namirenje predvidivih obveza stečajne
mase, a prigodom isplate pojedinih obveza stečajne mase dužan je izdvojiti sredstva
potrebna za pokriće onih takvih obveza za koje se osnovano može pretpostaviti da bih ih
trebalo namiriti u budućnosti te ih položiti kod suda ili javnog bilježnika;
 Nakon zaključenja stečajnog postupka o isplati iz položenog novca odlučuje
stečajni sudac na temelju zahtjeva pojedinih vjerovnika stečajne mase

139
Stečajni postupak – pravne posljedice, ispunjenje pravnih poslova i
pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika
Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka
 Prestanak prava poslovodnog organa, zastupnika i organa upravljanja i
prijenos ovlasti na stečajnog upravitelja
 Oblikovanje stečajne mase
 Obustava ovrha i isplata tražbina
 Nedospjele tražbine vjerovnika dospijevaju
 Nastanak razloga za prestanak radnih odnosa radnika koji su zaposleni kod
stečajnog dužnika
 Utrnuće računa stečajnog dužnika i prestanak prava osoba koje su bile ovlaštene
raspolagati imovinom dužnika
 Tražbine koje je bilo moguće izravnati (kompenzirati) do početka
stečajnog postupka, smatraju se izravnanima (kompenziranim)
 Nalozi koje je dao stečajni dužnik gube valjanost s otpočinjanjem stečajnog
postupka
 Ovlast za odustajanje od dvostranih ugovora
 Priznanje ovlasti na povrat isporučene robe i pobijanje pravnih radnji

 Vrijeme nastupanja pravnih posljedica (čl. 88. SZ)

 - pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nastupaju početkom dana kada je
oglas o otvaranju stečajnog postupka istaknut na oglasnoj ploči suda

 Prijelaz prava dužnikovih tijela, odnosno dužnika pojedinca na stečajnog

upravitelja (čl. 89. SZ)
 - otvaranjem stečajnog postupka prava tijela dužnika pravne osobe prestaju i
prelaze na stečajnog upravitelja;
 otvaranjem stečajnog postupka prava dužnika pojedinca na upravljanje i
raspolaganje imovinom koja ulazi u stečajnu masu prelaze na stečajnog upravitelja

 Zabrane otuđenja ili opterećenja (čl. 90. SZ)

 - zabrana otuđenja ili opterećenja koja je protiv dužnika određena prema općim
pravilima samo radi zaštite interesa određenih osoba, u stečajnom postupku je bez
učinka;
 to ne vrijedi za zabrane otuđenja i opterećenja do kojih je došlo u svezi s
postupkom ovrhe ili osiguranja

 Raspolaganja tijela dužnika, odnosno dužnika (čl. 91. SZ)

 - raspolaganja ranijih zastupnika dužnika pravne osobe, odnosno dužnika
pojedinca nakon otvaranja stečajnoga postupka predmetima iz stečajne mase bez pravnog
su učinka, osim onih raspolaganja za koja vrijede opća pravila o zaštiti povjerenja u javne
knjige;

140
 drugoj će se strani vratiti njena protučinidba iz stečajne mase ako je njome
povećana vrijednost stečajne mase

 Činidbe u korist dužnika (čl. 92. SZ)

 - ako nakon otvaranja stečajnog postupka netko izravno ispuni obvezu zastupniku
dužnika pravne osobe ili dužniku pojedincu prije javnog priopćenja o otvaranju
stečajnoga postupka, iako je obvezu trebalo ispuniti u korist stečajne mase, takvim se
ispunjenjem oslobađa svoje obveze ako dokaže da u vrijeme ispunjenja nije znao da je
stečajni postupak otvoren

 Nasljedstvo (čl. 93. SZ)

 - ako je dužnik pojedinac stekao nasljedstvo ili zapis prije otvaranja ili tijekom
stečajnog postupka, samo se on ima pravo prihvatiti ili odreći nasljedstva ili zapisa

 Podjela imovine pravne zajednice (čl. 94. SZ)

- ako je dužnik s nekom trećom osobom u suvlasničkoj ili kojoj drugoj pravnoj
zajednici ili ortaštvu, podjela imovine obavit će se izvan stečajnoga postupka;
- za obveze iz takvog odnosa može se iz udjela dužnika tražiti odvojeno namirenje;
- u stečajnom su postupku bez učinka ugovorne odredbe kojima se u pravnim
zajednicama isključuje pravo na razvrgnuće takve zajednice ili kojima se za to
utvrđuje poseban otkazni rok;
- isto vrijedi i za odredbe u oporuci na kojoj se zajednica temelji te za odgovarajući
sporazum sunasljednika

 Preuzimanje parnica (čl. 95. SZ)

 - parnice o imovini koja ulazi u stečajnu masu, uključujući i arbitražne postupke,
koji su u vrijeme otvaranja stečajnog postupka bili u tijeku,
stečajni upravitelj preuzet će u ime i za račun stečajnog dužnika
(parnice o tražbinama koje se prijavljuju u stečajni postupak, ne mogu se nastaviti prije
nego što su ispitane na ispitnom ročištu);
-parnice koje su u vrijeme otvaranja stečajnog postupka bile u tijeku protiv stečajnog
dužnika preuzet će u njegovo ime stečajni upravitelj ako se tiču:
1. izlučenja nekog predmeta iz stečajne mase,
2. odvojenog namirenja,
3. obveza stečajne mase;
protivna stranka, koja je uspjela u parnici, troškove parničnog postupka nastale do
prekida postupka, kao i troškove nastale nakon prekida postupka ako stečajni upravitelj
odmah nakon nastavljanja prekinute parnice prizna tužbeni zahtjev ili se odrekne
tužbenog zahtjeva, može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik
(u protivnom troškovi parnice nastali nakon prekida namirit će se kao dugovi stečajne
mase)

 Tražbine stečajnih vjerovnika (čl. 96. SZ)

141
 - stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u
stečajnom postupku

 Prestanak prava stečenih ovrhom ili osiguranjem (čl. 97. SZ)

 - ako stečajni vjerovnik tijekom posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga
za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga
sudskom ovrhom ili prisilnim sudskim osiguranjem
stekne koje razlučno ili slično pravo na imovini dužnika koja ulazi u stečajnu masu,
to pravo otvaranjem stečajnog postupka prestaje, odnosno postupak u tijeku se obustavlja

 Zabrana ovrhe i osiguranja (čl. 98. SZ)

 - nakon otvaranja stečajnog postupka pojedini stečajni vjerovnici ne mogu protiv
dužnika tražiti osiguranje ili ovrhu na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu niti
na drugoj imovini dužnika, kao ni vjerovnici koji nisu stečajni vjerovnici stečajnog
dužnika;
 postupci ovrhe i osiguranja koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnog
postupka prekidaju se;
 nakon otvaranja stečajnog postupka izlučni i razlučni vjerovnici mogu radi
ostvarenja svojih prava pokrenuti protiv dužnika postupke ovrhe i osiguranja po općim
pravilima ovršnog postupka

 Zabrana ovrhe radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi (čl. 99. SZ)
 - prisilna ovrha radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi koje nisu zasnovane
pravnom radnjom stečajnog upravitelja nije dopuštena 6 mjeseci od otvaranja stečajnog
postupka;
 to se ne odnosi na
obveze stečajne mase iz dvostranoobveznog ugovora koje je stečajni upravitelj odlučio
ispuniti,
obveze iz trajnog obveznog odnosa za vrijeme nakon prvog roka u kojemu je stečajni
upravitelj mogao otkazati ugovor,
obveze iz trajnog obveznog odnosa ako je stečajni upravitelj primio protučinidbu u korist
stečajne mase

 Isključenje drugih oblika pravnog stjecanja (čl. 100. SZ)

 - Nakon otvaranja stečajnoga postupka ne mogu se valjano stjecati prava na
dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu i ako se to stjecanje ne temelji na
raspolaganju dužnika ili prisilnoj ovrsi ili osiguranju u korist stečajnog vjerovnika;
 to se ne odnosi se na slučajeve stjecanja prema načelu povjerenja u javne knjige

 Skupna šteta (čl. 101. SZ)

 - zahtjeve stečajnih vjerovnika za naknadu štete koju su zajednički pretrpjeli zbog
smanjenja imovine koja ulazi u stečajnu masu prije ili nakon otvaranja stečajnog

142
postupka (skupna šteta) može, za vrijeme trajanja stečajnog postupka, ostvarivati samo
stečajni upravitelj

 Osobna odgovornost članova društva (čl. 102. SZ)

 - ako je stečajni postupak otvoren nad društvom čiji članovi osobno odgovaraju za
obveze društva, zahtjeve protiv članova društva po osnovi njihove osobne odgovornosti
za vrijeme stečajnoga postupka, može ostvarivati samo stečajni upravitelj

 Zadržavanje prava na prijeboj (čl. 103. SZ)

 - ako je stečajni vjerovnik u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imao, na
temelju zakona ili ugovora, pravo na prijeboj, otvaranje stečajnog postupka je bez
utjecaja na to njegovo pravo

 Nastupanje prijeboja u postupku (čl. 104. SZ)

 - ako su u vrijeme otvaranja stečajnog postupka tražbine ili jedna od tražbina koje
se imaju prebiti, još pod odgodnim uvjetom ili još nisu dospjele ili tražbine još nisu
upravljene na istovrsne činidbe,
do prijeboja će doći tek kada za to budu ispunjeni potrebni uvjeti


 Nedopustivost prijeboja (čl. 105. SZ)

 - prijeboj nije dopušten
 ako je obveza stečajnog vjerovnika prema stečajnoj masi nastala tek nakon
otvaranja stečajnog postupka,
 ako je stečajni vjerovnik svoju tražbinu stekao od drugog vjerovnika tek
nakon otvaranja stečajnog postupka,
 ako je stečajni vjerovnik tražbinu stekao ustupom (cesijom) za posljednjih
6 mjeseci prije dana otvaranja stečajnog postupka,
a znao je ili morao znati da je dužnik postao nesposoban za plaćanje ili da je protiv njega
podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka,
- ako je stečajni vjerovnik mogućnost prijeboja stekao pobojnom pravnom
radnjom
- i ako vjerovnik čija se tražbina treba namiriti iz slobodne imovine dužnika,
duguje stečajnoj masi

 Obveza dužnika pojedinca i zastupnika po zakonu pravne osobe stečajnog

dužnika na suradnju (čl. 106. SZ), mogućnost određivanja dovođenja radi saslušanja
navedenih osoba, zatvaranja i određivanja globe od strane stečajnog suca (čl. 107. SZ)

Ispunjenje pravnih poslova stečajnog dužnika

 Pravo stečajnog upravitelja na izbor (čl. 110. SZ)

143
 - ako dužnik i njegov suugovaratelj u vrijeme otvaranja stečajnog postupka nisu
ili nisu u potpunosti ispunili neki dvostranoobvezni ugovor,
stečajni upravitelj može umjesto dužnika ispuniti ugovor i tražiti ispunjenje od druge
strane;
- ako upravitelj odbije ispunjenje, druga strana svoje tražbine zbog neispunjenja može
ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik


 Fiksni poslovi. Financijski poslovi s određenim rokom (čl. 111. SZ)

 - ako je isporuka robe koja ima neku tržišnu ili burzovnu cijenu ugovorena za
neko fiksno određeno vrijeme ili unutar nekog fiksnog roka, a to vrijeme ili istek roka
nastupi tek nakon otvaranja stečajnog postupka, druga strana ne može tražiti ispunjenje,
već samo naknadu zbog neispunjenja fiksnih poslova;
 ako je za financijske usluge koje imaju tržišnu i burzovnu vrijednost ugovoreno
određeno vrijeme ili rok, a to vrijeme ili istek toga roka nastupi nakon otvaranja
stečajnoga postupka, druga strana ne može tražiti ispunjenje, već samo naknadu zbog
neispunjenja

 Djeljive činidbe (čl. 112. SZ)

 - ako je dugovana činidba djeljiva, te ako je druga strana svoju činidbu u vrijeme
otvaranja stečajnog postupka djelomično već ispunila, ona će svoju tražbinu na
protučinidbu koja odgovara njenoj djelomično ispunjenoj činidbi moći ostvarivati kao
stečajni vjerovnik, čak i ako stečajni upravitelj zatraži ispunjenje preostalog dijela činidbe

Predbilježba (čl. 113. SZ)

- ako je u zemljišnu knjigu upisana predbiljižba radi osiguranja zahtjeva za stjecanje ili
ukidanje prava na nekoj dužnikovoj nekretnini ili na nekom pravu upisanom u korist
dužnika ili radi osiguranja zahtjeva za promjenu sadržaja ili reda toga prava,
vjerovnik svoju tražbinu može namiriti kao vjerovnik stečajne mase


 Pridržaj prava vlasništva (čl. 114. SZ)

 - ako je dužnik prije otvaranja stečajnog postupka pokretnu stvar prodao uz
pridržaj prava vlasništva i kupcu stvar predao u posjed, kupac može zatražiti ispunjenje
ugovora o prodaji

 Najamni i zakupni odnosi (čl. 115. SZ)

 - najam i zakup nekretnina ili prostorija ne prestaju otvaranjem stečajnog
postupka (to vrijedi i za najamne i zakupne odnose koje je dužnik sklopio kao
najmodavac ili zakupodavac, a tiču se predmeta koji su radi osiguranja preneseni na treću
osobu koja je financirala njihovu nabavu ili proizvodnju);
 prava koja se odnose na vrijeme prije otvaranja stečajnog postupka, kao i štetu
nastalu prijevremenim otkazom ugovora, druga strana može ostvarivati samo kao stečajni
vjerovnik
 Ugovori o radu (čl. 120. SZ)
 - otvaranjem stečajnog postupka ugovori o radu ili službi sklopljeni s dužnikom
kao poslodavcem ne prestaju;
 otvaranje stečajnog postupka je poseban opravdani razlog za otkaz ugovora o radu

144
 Ponude (čl. 123. SZ)
- ponude učinjene dužniku ili ponude koje je učinio dužnik prestaju vrijediti na dan
otvaranja stečajnog postupka ako do toga dana nisu prihvaćene

 Prestanak punomoći (čl. 125. SZ)

 - punomoć dužnika koja se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu, prestaje
otvaranjem stečajnog postupka
Pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika

 Opća odredba (čl. 127. SZ)

 - pravne radnje poduzete prije otvaranja stečajnoga postupka
kojima se remeti ujednačeno namirenje stečajnih vjerovnika (oštećenje vjerovnika),
odnosno kojima se pojedini stečajni vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj
(pogodovanje vjerovnika),
stečajni upravitelj u ime stečajnoga dužnika i stečajni vjerovnici mogu pobijati u skladu s
odredbama SZ-a;
- s pravnom radnjom izjednačeno je i propuštanje zbog kojeg je stečajni dužnik izgubio
kakvo pravo ili kojim su protiv njega imovinskopravni zahtjevi bili zasnovani, održani ili
osigurani

 Kongruentno namirenje (čl. 128. SZ)

 - pravna radnja, poduzeta u posljednja 3 mjeseca prije podnošenja prijedloga za
otvaranje stečajnog postupka, kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava
osiguranje ili namirenje na način i u vrijeme u skladu sa sadržajem njegova prava
(kongruentno namirenje), može se pobijati ako je u vrijeme kad je poduzeta dužnik bio
nesposoban za plaćanje i ako je vjerovnik u to vrijeme znao za tu nesposobnost;


 pobojna je i pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili

omogućava osiguranje ili namirenje u skladu sa sadržajem njegova prava, ako je
poduzeta nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i ako je vjerovnik
u vrijeme njenog poduzimanja znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za
otvaranje stečajnoga postupka;


 smatrat će se da je vjerovnik znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za

otvaranje stečajnog postupka ako je znao ili je morao znati za okolnosti iz kojih se nužno
moralo zaključiti da postoji nesposobnost za plaćanje ili da je podnesen prijedlog za
otvaranje stečajnog postupka;


 za osobu koja je s dužnikom bila bliska u vrijeme poduzimanja radnje

pretpostavlja se da je znala za nesposobnost za plaćanje ili prijedlog za otvaranje
postupka

 Inkongruentno namirenje (čl. 129. SZ)

145
 - pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava
osiguranje ili namirenje, koje on nije imao pravo zahtijevati ili nije imao pravo zahtijevati
na taj način ili u to vrijeme, može se pobijati:
1. ako je poduzeta u posljednjem mjesecu prije podnošenja prijedloga za otvaranje
stečajnog postupka ili nakon toga, ili
2. ako je poduzeta tijekom trećeg ili drugog mjeseca prije podnošenja prijedloga za
otvaranje stečajnog postupka, a dužnik je u to vrijeme bio nesposoban za plaćanje, ili
3. ako je radnja poduzeta tijekom trećeg ili drugog mjeseca prije podnošenja
prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, a vjerovnik je u vrijeme njena poduzimanja
znao da se njome oštećuju stečajni vjerovnici;
- smatrat će se da je vjerovnik znao da se radnjom oštećuju vjerovnici ako je znao ili je
morao znati za okolnosti na temelju kojih se nužno moralo zaključiti da se njome
vjerovnici oštećuju;
za osobu koja je s dužnikom bila bliska u vrijeme poduzimanja radnje pretpostavlja se da
je znala za oštećenje stečajnih vjerovnika.

 Pravne radnje kojima se vjerovnici izravno oštećuju (čl. 130. SZ)

 - Pravni posao dužnika kojim se stečajni vjerovnici izravno oštećuju može se
pobijati:
1. ako je poduzet tijekom posljednja 3 mjeseca prije podnošenja prijedloga za
otvaranje stečajnog postupka,
ako je u vrijeme njegova poduzimanja dužnik bio nesposoban za plaćanje i ako je
druga strana u to vrijeme znala za tu nesposobnost, ili

 2. ako je poduzet nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, a

druga je strana u vrijeme pravnog posla znala ili morala znati za nesposobnost za plaćanje
ili za prijedlog za otvaranje stečajnog postupka;

S pravnim poslom kojim se stečajni vjerovnici izravno oštećuju izjednačena je

- pravna radnja dužnika kojom dužnik gubi neko od svojih prava ili zbog koje pravo više
ne može ostvarivati, ili
- radnja na temelju koje se protiv dužnika može održati na snazi ili ostvariti neki
imovinsko-pravni zahtjev

 Namjerno oštećenje (čl. 131. SZ)

 - pravna radnja koju je dužnik poduzeo u posljednjih 10 godina prije podnošenja
prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga s namjerom da ošteti svoje
vjerovnike,
može se pobijati ako je druga strana u vrijeme poduzimanja radnje znala za namjeru
dužnika;

- znanje za namjeru se pretpostavlja ako je druga strana znala da dužniku prijeti

nesposobnost za plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici;
- smatrat će se da je vjerovnik znao da dužniku prijeti nesposobnost za plaćanje i da se
radnjom oštećuju vjerovnici ako je znao ili je morao znati za okolnosti iz kojih se

146
 nužno moralo zaključiti da je dužnik nesposoban za plaćanje i da se radnjom oštećuju
vjerovnici;
- naplatni ugovor sklopljen između dužnika i njemu bliske osobe može se pobijati ako
se stečajni vjerovnici njime izravno oštećuju, taj se ugovor ne može pobijati ako je
sklopljen ranije od 2 godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog
postupka ili ako druga strana dokaže da joj u vrijeme sklapanja ugovora nije bila
poznata niti joj je morala biti poznata namjera dužnika da ošteti vjerovnike

 Pravne radnje bez naknade ili uz neznatnu naknadu (čl. 132. SZ)
 - pravna radnja dužnika bez naknade ili uz neznatnu naknadu može se pobijati,
osim ako je poduzeta 4 godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog
postupka
 Zajam kojim se nadomještava kapital (čl. 133. SZ)
 - pobojna je pravna radnja kojom se za tražbinu člana društva za vraćanje zajma
kojim se nadomještava kapital ili za neku njemu odgovarajuću tražbinu:
1. daje osiguranje, i to ako je radnja poduzeta u posljednjih 5 godina prije
podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga,
2. jamči namirenje, ako je radnja poduzeta u posljednjoj godini prije podnošenja
prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga.

 Tajno društvo (čl. 134. SZ)

 - pobojna je pravna radnja kojom je tajnom članu društva ulog u potpunosti ili
djelomično vraćen ili
kojom mu je njegov udio u nastalom gubitku u potpunosti ili djelomično oprošten,
ako je sporazum na kojemu se radnja temelji sklopljen u posljednjoj godini prije
podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad trgovačkim društvom ili
nakon toga

 Isplata mjeničnih i čekovnih obveza (čl. 135. SZ)

 - od primatelja se u slučaju kongruentnog namirenja ne može tražiti vraćanje
onoga što mu je dužnik isplatio na temelju mjenice, ako bi prema mjeničnom pravu
primatelj u slučaju odbijanja primanja plaćanja izgubio mjenični zahtjev prema drugim
mjeničnim obveznicima

 Bliske osobe (čl. 136. SZ) - bliskim osobama dužnika pojedinca Zakona smatraju
se: bračni drug dužnika, srodnici dužnika ili bračnog druga u ravnoj liniji te braća i sestre,
odnosno polubraća i polusestre dužnika ili bračnog druga, kao i bračni drugovi tih osoba
te osobe koje žive u domaćinstvu s dužnikom ili su u posljednjoj godini koja je prethodila
radnji živjele u domaćinstvu s dužnikom;

 bliskim osobama dužnika pravne osobe smatraju se: članovi upravnih i nadzornih
tijela i osobno odgovorni članovi dužnika kao i osobe koje u kapitalu dužnika sudjeluju s
više od 1/4, osoba ili društvo koji zbog svoje položajno-pravne ili radno-ugovorne veze s
dužnikom imaju priliku biti upoznati s gospodarskim položajem dužnika te osoba koja

147
stoji u osobnoj vezi s jednom od prethodno navedenih osoba, osim ako su one zakonom
obvezane na čuvanje tajne o poslovima dužnika

 Pravna sredstva i pravne posljedice pobijanja (čl. 141. SZ)

 - Pravne radnje stečajnog dužnika ovlašteni su pobijati stečajni vjerovnici te
stečajni upravitelj u ime stečajnoga dužnika;
 tužba za pobijanje pravnih radnji može se podnijeti u roku od 2 godine od
otvaranja stečajnoga postupka i podnosi se protiv osobe prema kojoj je pobijana radnja
poduzeta;
 stečajni upravitelj može podnijeti tužbu za pobijanje pravnih radnji samo na
temelju odobrenja stečajnog suca;
 ako se zahtjev za pobijanje pravne radnje prihvati, pobijena pravna radnja je bez
učinka prema stečajnoj masi i protivna je strana dužna vratiti u stečajnu masu sve
imovinske koristi stečene na osnovi pobijene radnje;
 primatelj činidbe bez naknade ili uz neznatnu naknadu mora vratiti ono što je
primio samo ako je time obogaćen, osim ako je znao ili je morao znati da se takvom
činidbom oštećuje vjerovnike;
 pravomoćna presuda donesena u parnici za pobijanje pravnih radnji djeluje prema
stečajnom dužniku, odnosno stečajnoj masi te svim stečajnim vjerovnicima;
 pravne radnje dužnika mogu se pobijati i isticanjem prigovora u parnici bez
vremenskoga ograničenja

 Prava protivnika pobijanja (čl. 142. SZ)

 - ako protivnik pobijanja vrati natrag ono što je primio, njegova tražbina ponovno
oživljuje;
 protivnik pobijanja ima pravo tražiti da mu se njegova protučinidba vrati iz
stečajne mase ako se iz te mase još može izdvojiti ili ako je masa obogaćena vrijednošću
činidbe; inače protivnik pobijanja može svoje pravo na povrat protučinidbe ostvarivati
kao stečajni vjerovnik

 Pobijanje protiv pravnih sljednika (čl. 143. SZ) - pravna radnja može se
pobijati i protiv nasljednika ili drugog univerzalnog pravnoga sljednika protivnika
pobijanja

 Pravne radnje nakon otvaranja stečajnog postupka (čl. 144. SZ)
 - pravna radnja poduzeta nakon otvaranja stečajnog postupka koja ostaje na snazi
prema pravilima o zaštiti povjerenja u javne knjige, može se pobijati po pravilima o
pobijanju pravnih radnji poduzetih prije otvaranja stečaja

Stečajni postupak - upravljanje stečajnom masom i unovčenje stečajne

mase

Osiguranje stečajne mase

148
 Preuzimanje stečajne mase (čl. 145.)
 - nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni upravitelj je dužan cjelokupnu
imovinu koja ulazi u stečajnu masu odmah uzeti u posjed i njome upravljati;
 stečajni upravitelj može na temelju ovršnog otpravka rješenja o otvaranju
stečajnoga postupka zahtijevati od suda da naredi dužniku predaju stvari i odrediti ovršne
radnje kojima će se ta naredba prisilno ostvariti
 (sud može po službenoj dužnosti odrediti i mjere prisile protiv zastupnika po
zakonu dužnika pravne osobe ili dužnika pojedinca;
 stečajni upravitelj može nakon pravomoćnosti rješenja o otvaranju stečajnog
postupka predložiti stečajnom sucu da naredi i trećim osobama, u čijem su posjedu
predmeti stečajne mase, predaju tih stvari
 (stečajni upravitelj dužan je uz prijedlog dostaviti ispravu o vlasništvu na stvari);
 ako se treća osoba u čijem je posjedu predmet stečajne mase protivi prijedlogu
stečajnog upravitelja za predaju stvari, stečajni sudac odbit će taj prijedlog i uputiti
stečajnog upravitelja u parnicu radi ostvarenja prava na predaju u posjed
 Računi dužnika (čl. 146.)
 - danom otvaranja stečajnog postupka gase se računi dužnika i prestaju prava
osoba koje su bile ovlaštene raspolagati imovinom dužnika na tim računima;
 stečajni upravitelj će otvoriti novi račun dužnika ili dva računa ako dužnik ima
deviznih sredstava i odrediti osobe koje će biti ovlaštene raspolagati sredstvima na tim
računima;
 sredstva s ugašenih računa prenose se na nove račune

 Tvrtka dužnika (čl. 147.)

 - nakon otvaranja stečajnog postupka uz tvrtku ili naziv dužnika dodaje se oznaka
"u stečaju" s naznakom novih brojeva računa preko kojih se obavlja, odnosno nastavlja
obavljanje poslovanja dužnika

 Novac i predmeti od vrijednosti (čl. 148.)

 - odbor vjerovnika može odrediti gdje će se i pod kojim uvjetima novac,
vrijednosni papiri ili dragocjenosti pohraniti ili uložiti
 (ako odbor vjerovnika nije osnovan ili ako još nije donio odluku, odluku donosi
stečajni sudac);
 stečajni upravitelj može raspolagati pohranjenim ili uloženim novcem,
vrijednosnim papirima ili dragocjenostima samo ako priznanicu supotpiše i jedan od
članova odbora vjerovnika;
 vjerovnici na ročištu mogu donijeti odluku kojom se određuje način pohrane ili
ulaganja novca ili predmeta od vrijednosti, ili izmijeniti odluku odbora vjerovnika,
odnosno stečajnog suca; ako stečajni upravitelj ne može dobiti supotpis od članova
odbora vjerovnika, stečajni sudac ga u slučaju potrebe može ovlastiti da sam preuzme
pohranjeni ili uloženi novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti

 Pečaćenje (čl. 149.)

 - stečajni upravitelj može radi osiguranja stvari koje ulaze u stečajnu masu
zatražiti da službena osoba suda ili javni bilježnik popiše i zapečati dužnikove stvari

149
 Popis predmeta stečajne mase (čl. 150.) - stečajni upravitelj dužan je sastaviti
popis pojedinih predmeta stečajne mase uz naznaku njihove vrijednosti (moguće
angažiranje vještaka za procjenu vrijednosti)

 Popis vjerovnika (čl. 151.)

 - stečajni upravitelj dužan je sastaviti popis svih dužnikovih vjerovnika za koje je
saznao iz knjiga i poslovne dokumentacije dužnika, iz drugih podataka dužnika, prijava
njihovih tražbina ili na koji drugi način
 (u popisu se odvojeno vode izlučni i razlučni vjerovnici te stečajni vjerovnici
razvrstani po pojedinim isplatnim redovima; u popisu će se navesti koje su mogućnosti za
prijeboj

 Pregled imovine i obveza (čl. 152.)

 - stečajni upravitelj je dužan s obzirom na vrijeme otvaranja stečajnoga postupka
sastaviti sustavan pregled u kojemu će se navesti i usporediti predmeti stečajne mase i
dužnikove obveze i njihova procjena;
 nakon sastavljanja pregleda imovine stečajni sudac može na prijedlog stečajnog
upravitelja ili kojeg od vjerovnika, narediti dužniku da se očituje o potpunosti pregleda
imovine

 Izlaganje u sudskoj pisarnici (čl. 153.)

 - popis predmeta stečajne mase, popis vjerovnika te pregled imovine i obveza
moraju se izložiti u sudskoj pisarnici najkasnije 8 dana prije izvještajnog ročišta.

 Trgovačko-pravno i porezno-pravno polaganje računa (čl. 154.) - trgovačko-

pravne i porezno-pravne obveze dužnika da vodi knjige i polaže račune ne mijenjaju se
otvaranjem stečajnog postupka; u odnosu na stečajnu masu te dužnosti mora ispunjavati
stečajni upravitelj; otvaranjem stečajnoga postupka započinje nova poslovna godina;
revizora završnog računa u stečajnom postupku postavlja isključivo upisni sud, na
prijedlog upravitelja (ako je za poslovnu godinu prije otvaranja postupka već izabran
revizor, otvaranje stečajnog postupka ne utječe na njegovo imenovanje)

Odluka o unovčenju

 Izvještajno ročište (čl. 155.)

 - na izvještajnom ročištu stečajni upravitelj je dužan podnijeti izvješće o
gospodarskom položaju dužnika i njegovim uzrocima, te postoje li izgledi da se
poslovanje poduzeća dužnika nastavi u cijelosti ili djelomično i kakve bi učinke to moglo
imati na namirenje vjerovnika;
 dužniku pojedincu i vjerovnicima omogućit će se da se na izvještajnom ročištu
izjasne o izvješću stečajnog upravitelja

 Čl. 155.a - stečajni sudac zakazat će posebnu sjednicu skupštine vjerovnika

najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana održavanja prvog izvještajnog ročišta radi
raspravljanja o provedenom stečajnom postupku i donošenju odluke o njegovu
nastavljanju,

150
ako u dosadašnjem tijeku postupka nisu donesene odluke o prihvaćanju u cijelosti ili
djelomice izvješća stečajnog upravitelja, odnosno o njegovu razrješenju i zamjeni drugim
stečajnim upraviteljem, o potrebi provedbe revizije poslovanja stečajnog upravitelja, o
tome hoće li se nastaviti s poslovanjem stečajnog dužnika i na koji način, o tome hoće li
se nastaviti s unovčenjem preostalog neunovčenog dijela imovine stečajnog dužnika, o
potrebi i mogućnostima da se pristupi pripremi stečajnoga plana, o neunovčenim
predmetima stečajne mase i o nenaplaćenim tražbinama, te o neunovčivim predmetima
stečajne mase te o drugim pitanjima od važnosti za provedbu i okončanje stečajnog
postupka

 Čl. 155.b - u svakom slučaju, ako vjerovnici na ročištu posebne sjednice

vjerovnika ne donesu odluku o nastavljanju djelatnosti stečajnog dužnika, ta će se
djelatnost obustaviti i bez odgode će se pristupiti unovčenju imovine stečajnog dužnika;
tada će stečajni upravitelj otkazati sve ugovore o radu koje do tada nije otkazao, osim s
onim radnicima za koje ocijeni da su potrebni radi prikupljanja, očuvanja i unovčenja
stečajne mase (okolnost da se djelatnost dužnika obustavlja je poseban opravdani razlog
za otkaz ugovora o radu)
 Obustava poslovanja poduzeća prije odluke vjerovnika (čl. 157.)
 - ako stečajni upravitelj smatra da poslovanje poduzeća treba obustaviti prije
izvještajnog ročišta, dužan je pribaviti suglasnost odbora vjerovnika, ako je on osnovan;
 prije nego što odbor vjerovnika odluči o tome, ili, ako odbor nije osnovan, prije
nego što obustavi poslovanje poduzeća, stečajni upravitelj je dužan o tome obavijestiti
dužnika pojedinca;
 stečajni sudac će, na prijedlog dužnika pojedinca i nakon što sasluša stečajnog
upravitelja, zabraniti obustavljanje poslovanja poduzeća ako se to bez bitnoga smanjenja
stečajne mase može odgoditi do izvještajnog ročišta

 Unovčenje stečajne mase (čl. 158.)

 - nakon izvještajnog ročišta stečajni upravitelj je dužan bez odgode unovčiti
imovinu koja ulazi u stečajnu masu, ako to nije u suprotnosti s odlukom skupštine
vjerovnika;
 prigodom unovčenja imovine stečajne mase stečajni upravitelj je dužan držati se
odluka skupštine vjerovnika i odbora vjerovnika;
 stečajni upravitelj može predložiti sudu da unovčenje određenih dijelova imovine
koja ulazi u stečajnu masu odredi i provede po pravilima koja vrijede za sudsku ovrhu
radi naplate novčane tražbine

 Pravne radnje od posebne važnosti (čl. 159.)

 - stečajni upravitelj dužan je pribaviti suglasnost odbora vjerovnika (ili skupštine
vjerovnika) za pravne radnje koje su od posebne važnosti za stečajni postupak, a osobito
ako se namjerava otuđiti poduzeće ili neki pogon, robno skladište u cjelini, nekretnina,
udio dužnika u nekom drugom poduzeću koje treba služiti uspostavljanju trajne veze s
tim poduzećem, ili pravo na povremena primanja, ako se namjerava uzeti zajam, kojim bi
stečajna masa bila znatno opterećena, ili, ako se namjerava pokrenuti ili preuzeti parnica
znatne vrijednosti predmeta spora, ako se preuzimanje takve parnice namjerava odbiti ili

151
se radi rješavanja ili izbjegavanja takve parnice namjerava sklopiti nagodba ili ugovor o
izbranom sudu

Unovčenje predmeta na kojima postoji razlučno pravo

 Unovčenje nekretnina, brodova i zrakoplova (čl. 164.) - ako razlučni vjerovnik

nije pokrenuo postupak ovrhe na nekretnini radi prisilnog namirenja svoje tražbine,
nekretnine na kojima postoji razlučno pravo stečajni sudac prodaje, na prijedlog
stečajnog upravitelja, uz odgovarajuću primjenu pravila o ovrsi na nekretnini; o prodaji
odlučuje stečajni sudac rješenjem protiv kojeg pravo žalbe imaju stečajni upravitelj i
razlučni vjerovnici

 Unovčenje drugih pokretnih stvari i prava (čl. 165.) - pokretnu stvar na kojoj
postoji razlučno pravo, ako se ta stvar nalazi u njegovu posjedu, stečajni upravitelj
unovčit će uz odgovarajuću primjenu pravila ovrhe ili slobodnom pogodbom

 Obavješćivanje vjerovnika (čl. 166.) - ako stečajni upravitelj ima pravo na

unovčenje pokretne stvari, dužan je razlučnog vjerovnika na njegov zahtjev obavijestiti o
stanju te stvari

 Priopćenje namjere otuđenja (čl. 167.) - prije nego što stečajni upravitelj otuđi
trećoj osobi stvar ili pravo koje je ovlašten unovčiti, dužan je razlučnom vjerovniku
priopćiti na koji način taj predmet namjerava otuđiti

 Pravo razlučnog vjerovnika da obavi unovčenje (čl. 172.) - ako stečajni

upravitelj nema pravo na unovčenje pokretne stvari ili tražbina na kojima postoji razlučno
pravo, vjerovnik ima pravo unovčiti stvar ili tražbinu

Namirenje stečajnih vjerovnika – utvrđivanje tražbina

 Prijavljivanje tražbina stečajnih vjerovnika i obavještavanje o izlučnim i

razlučnim pravima (čl. 173.)
 - stečajni vjerovnici prijavu svojih tražbina podnose stečajnom upravitelju (prijavi
se u prijepisu prilažu isprave kojima se tražbina dokazuje);
 stečajni upravitelj sastavit će popis svih tražbina radnika i prijašnjih radnika
dužnika dospjelih do otvaranja stečajnog postupka (radnik može podnijeti i samostalnu
prijavu);
 izlučni vjerovnici dužni su obavijestiti stečajnog upravitelja o svom izlučnom
pravu, pravnoj osnovi izlučnog prava i označiti predmet na koji se njihovo izlučno pravo
odnosi;
 razlučni vjerovnici dužni su obavijestiti stečajnog upravitelja o svom razlučnom
pravu, pravnoj osnovi razlučnog prava i dijelu imovine stečajnog dužnika na koji se
odnosi njihovo razlučno pravo;

152
 tražbine vjerovnika nižih isplatnih redova prijavljuju se samo ako stečajni sudac
posebno pozove i te vjerovnike da prijave svoje tražbine

 Tablice (čl. 174.)

 - stečajni upravitelj svaku prijavljenu tražbinu upisuje u tablicu;
 tablica se nakon isteka roka za prijavljivanje a prije ispitnoga ročišta, zajedno s
prijavama kao i priloženim ispravama, izlaže u pisarnici stečajnog suda na uvid
sudionicima;
 stečajni upravitelj će sastaviti posebnu tablicu o razlučnim pravima i posebnu
tablicu izlučnih prava

 Tijek ispitnog ročišta (čl. 175.)

 - na ispitnom ročištu se prijavljene tražbine ispituju prema svojim iznosima i
redu.;
 stečajni upravitelj je dužan određeno se izjasniti priznaje li ili osporava svaku
prijavljenu tražbinu;
 tražbine koje su osporili stečajni upravitelj, dužnik pojedinac ili koji od stečajnih
vjerovnika moraju se posebno raspraviti;
 izlučna i razlučna prava nisu predmet ispitivanja

 Naknadne prijave (čl. 176.)
 - tražbine prijavljene nakon isteka roka za prijavljivanje mogu se ispitati na
ispitnom ročištu ako to predloži stečajni upravitelj;
 tražbine prijavljene nakon isteka roka za prijavljivanje koje nisu ispitane na
ispitnom ročištu te tražbine prijavljene najkasnije u roku od 3 mjeseca nakon prvog
ispitnog ročišta, ali ne poslije objavljivanja poziva za završno ročište, mogu se ispitati na
jednom ili više posebnih ispitnih ročišta; prijave podnesene nakon isteka navedenih
rokova će se odbaciti

 Utvrđivanje tražbine (čl. 177.)

 - tražbina se smatra utvrđenom ako ju na ispitnom ročištu prizna stečajni
upravitelj, a ne ospori ju, koji od stečajnih vjerovnika, odnosno ako izjavljeno
osporavanje bude otklonjeno;
 stečajni sudac sastavlja posebnu tablicu ispitanih tražbina;
 na temelju te tablice stečajni sudac donosi rješenje kojim odlučuje o tome u kojem
su iznosu i u kojem isplatnom redu utvrđene, odnosno osporene pojedine tražbine;
 ovo rješenje se objavljuje na oglasnoj ploči suda i dostavlja svakom vjerovniku
čija je tražbina osporena, odnosno koji je upućen na parnicu, kao i stečajnom upravitelju


 Osporene tražbine (čl. 178.)

 - ako je stečajni upravitelj osporio tražbinu, stečajni sudac će vjerovnika uputiti na
parnicu protiv stečajnog dužnika radi utvrđivanja osporene tražbine;
 obveza osobe koja je upućena na parnicu da pokrene parnicu u roku od 8 dana od
primitka rješenja o upućivanju na parnicu, u protivnom se smatra da je odustala od prava
na vođenje parnice;

153
 mogućnost rješavanja spora pred stalnim izbranim sudištem u Republici
Hrvatskoj

 Učinak odluke (čl. 181.)

 - pravomoćna odluka kojom se utvrđuje tražbina i njezin isplatni red ili kojom se
utvrđuje da tražbina ne postoji, djeluje prema stečajnom dužniku i svim stečajnim
vjerovnicima

 Tužba protiv dužnika (čl. 182.)

 - ako je dužnik fizička osoba na ispitnom ročištu osporio neku tražbinu, vjerovnik
ima pravo protiv dužnika podići tužbu radi utvrđenja svoje tražbine

Namirenje stečajnih vjerovnika - dioba

 Namirenje stečajnih vjerovnika (čl. 183.)

 - s namirenjem stečajnih vjerovnika može se započeti tek nakon općeg ispitnog
ročišta;
 namirenje vjerovnika provodi se prema pritjecanju gotovinskih sredstava (stečajni
vjerovnici nižih isplatnih redova ne uzimaju se u obzir kod djelomičnih dioba);
 diobe obavlja stečajni upravitelj uz prethodnu suglasnost odbora vjerovnika,
odnosno stečajnog suca

 Diobni popis (čl. 184.)

 - prije diobe stečajni upravitelj će sastaviti popis tražbina koje se uzimaju u obzir
pri diobi, koji se izlaže u pisarnici stečajnog suda na uvid sudionicima

Osporene tražbine ( čl. 185.)

- stečajni vjerovnik koji je upućen na parnicu radi utvrđenja svoje osporene tražbine,
mora u roku od 15 dana od javne objave diobnog popisa podnijeti dokaz stečajnom
upravitelju da je podnio tužbu radi utvrđenja te tražbine, odnosno da je preuzeo ranije
pokrenutu parnicu

 Razlučni vjerovnici (čl. 186.)

 - razlučni vjerovnik kojem je dužnik i osobno odgovoran treba najkasnije u roku
od 15 dana nakon javne objave diobnog popisa podnijeti dokaz stečajnom upravitelju da
se i u kojem iznosu odrekao odvojenoga namirenja ili da nije odvojeno namiren

Naknadno uzimanje u obzir (čl. 188.)

- vjerovnicima koji nisu uzeti u obzir pri djelomičnoj diobi, a koji naknadno ispune uvjete
za djelomičnu diobu, isplatit će se prigodom naredne diobe iz preostale stečajne mase
iznos koji ih izjednačava s ostalim vjerovnicima

 Prigovori na diobni popis (čl. 190.)

154
 - kod djelomične diobe vjerovnici mogu stečajnom sucu podnijeti prigovor na
popis u roku od 8 dana nakon isteka roka za podnošenje dokaza o podizanju tužbe u
slučaju osporene tražbine

 Određivanje visine dijela koji se isplaćuje (čl. 191.)

 - odbor vjerovnika određuje postotak namirenja tražbina djelomičnom diobom na
prijedlog stečajnoga upravitelja
 (ako odbor vjerovnika nije osnovan, postotak određuje stečajni sudac)
¸¸¸¸¸¸¸¸

 Završna dioba (čl. 192.)

 - završnoj diobi pristupa se čim se okonča unovčenje stečajne mase i samo uz
suglasnost stečajnog suca

 Završno ročište (čl. 193.)

 - stečajni sudac određuje završno ročište vjerovnika na kojem se:
 1. raspravlja o završnom računu stečajnog upravitelja,
2. podnose prigovori na završni popis,
 3. vjerovnici odlučuju o neunovčivim predmetima stečajne mase;
 između objavljivanja poziva za ročište i njegova održavanja mora proći rok od
najmanje 30 dana, a najviše 60 dana; završno ročište odredit će se najkasnije u roku od
godinu i pol dana od održanog izvještajnog ročišta, osim ako to nije bilo moguće radi
vođenja upravnog ili sudskog postupka, koji je prethodno pitanje za završetak stečajnog
postupka
 Višak pri završnoj diobi (čl. 195.)
 - ako se pri završnoj diobi mogu u punoj visini namiriti tražbine svih stečajnih
vjerovnika, stečajni upravitelj će preostali višak predati dužniku pojedincu, a ako je
dužnik pravna osoba, upravitelj će svakoj osobi koja ima udjela u dužniku dati onaj dio
viška, na koji bi imala pravo u slučaju likvidacije izvan stečajnog postupka

Namirenje stečajnih vjerovnika – zaključenje stečajnog postupka

 Rješenje o zaključenju stečajnog postupka (čl. 196.)

 - odmah nakon okončanja završne diobe stečajni sudac će donijeti rješenje o
zaključenju stečajnoga postupka;
 rješenje i osnova zaključenja postupka moraju se objaviti na oglasnoj ploči suda i
u "Narodnim novinama“;
 Rješenje o zaključenju stečajnog postupka dostavlja se sudu ili kojem drugom
tijelu koje vodi upisnik dužnika pravne osobe, odnosno dužnika pojedinca radi brisanja iz
upisnika stečajnog dužnika

 Prava stečajnih vjerovnika nakon zaključenja postupka (čl. 197.)

155
 - stečajni vjerovnici mogu nakon zaključenja stečajnog postupka protiv dužnika
pojedinca neograničeno ostvarivati svoje preostale tražbine;
 stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene i koje dužnik nije osporio na ispitnom
ročištu, mogu protiv dužnika pokrenuti postupak prisilne ovrhe na temelju rješenja kojim
je njihova tražbina utvrđena

 Naknadna dioba (čl 199.)

 - stečajni sudac će na prijedlog stečajnog upravitelja, kojega od stečajnih
vjerovnika ili po službenoj dužnosti odrediti nastavak postupka radi naknadne diobe, ako
se nakon završnog ročišta:
 1. stvore uvjeti da se zadržani iznosi podijele stečajnim vjerovnicima,
 2. iznosi koji su isplaćeni iz stečajne mase vrate natrag u masu, 3. pronađe
imovina koja ulazi u stečajnu masu;
 stečajni sudac može odustati od određivanja nastavka postupka radi naknadne
diobe, te iznos koji stoji na raspolaganju za podjelu vjerovnicima ili pronađeni predmet
prepustiti dužniku pojedincu, ako to smatra primjerenim s obzirom na neznatnu visinu
iznosa ili malu vrijednost predmeta te troškove nastavka postupka radi naknadne diobe

 Pravni lijekovi (čl. 200.)

 - rješenje kojim se odbija prijedlog za naknadnu diobu dostavlja se predlagatelju
koji ima pravo na žalbu;
 rješenje kojim se određuje naknadna dioba dostavlja se stečajnom upravitelju,
dužniku pojedincu ili pravnoj osobi i, ako je diobu predložio vjerovnik, tom vjerovniku

 Provedba naknadne diobe (čl. 201.)

 - nakon određivanja naknadne diobe stečajni upravitelj će iznos kojim se može
slobodno raspolagati ili iznos dobiven unovčenjem naknadno pronađenog dijela stečajne
mase podijeliti prema završnom popisu

 Isključenje vjerovnika stečajne mase (čl. 202.)

 - vjerovnici stečajne mase za čije je zahtjeve stečajni upravitelj saznao:
 1. pri djelomičnoj diobi, tek nakon određivanja dijela za diobu;
 2. pri završnoj diobi, tek nakon okončanja završnog ročišta ili,
 3. pri naknadnoj diobi, tek nakon objavljivanja popisa o toj diobi, mogu tražiti
namirenje samo iz sredstava koja nakon diobe preostanu u stečajnoj masi

Namirenje stečajnih vjerovnika – obustava stečajnog postupka

 Obustava zbog nedostatnosti mase za pokriće troškova stečajnog postupka (čl.

203.)
 - ako se nakon otvaranja stečajnog postupka pokaže da stečajna masa nije
dostatna ni za pokriće troškova postupka, stečajni sudac će obustaviti i zaključiti

156
postupak, uz prethodno pribavljeno mišljenje vjerovnika stečajne mase, stečajnog
upravitelja i skupštine vjerovnika;
 postupak se neće obustaviti i zaključiti ako vjerovnici koji su se protivili obustavi
postupka solidarno predujme dostatan iznos novca za pokriće troškova postupka, u roku
koji im je za to stečajni sudac odredio rješenjem.

 Obustava zbog nedostatnosti mase za ispunjenje ostalih obveza stečajne mase

(čl. 204.)
 - ako su troškovi stečajnog postupka pokriveni, ali stečajna masa nije dostatna za
ispunjenje ostalih dospjelih obveza stečajne mase, stečajni upravitelj će podnijeti prijavu
stečajnom sucu o nedostatnosti stečajne mase;
 stečajni upravitelj dužan je javno objaviti svoju prijavu i pozvati stečajne
vjerovnike i vjerovnike ostalih obveza stečajne mase na dostavljanje mišljenja o prijavi

 Namirenje vjerovnika stečajne mase (čl. 205.)

 - stečajni upravitelj će podmirivati obveze stečajne mase prema redoslijedu:
1. troškovi stečajnog postupka,
2. obveze stečajne mase zasnovane nakon podnošenja prijave o nedostatnosti mase, a
koje ne ulaze u troškove postupka,
 3. ostale obveze stečajne mase

 Obustava postupka nakon prijave o nedostatnosti stečajne mase (čl. 207.)

 - čim stečajni upravitelj podijeli stečajnu masu, stečajni sudac će obustaviti i
zaključiti postupak


 Obustava zbog naknadnog nestanka stečajnog razloga (čl. 208.)

 - stečajni postupak će se obustaviti na prijedlog dužnika ako bude pruženo
jamstvo da dužnik nakon obustave neće biti nesposoban za plaćanje ili prezadužen
 Obustava uz suglasnost vjerovnika (čl. 209.)
 - stečajni postupak obustavit će se na prijedlog dužnika pojedinca ako on nakon
isteka roka za prijavljivanje tražbina podnese sudu pismenu suglasnost svih stečajnih
vjerovnika, koji su prijavili svoje tražbine

 Postupak u povodu prijedloga za obustavu (čl. 210.)

 - prijedlog za obustavu stečajnog postupka se objavljuje na oglasnoj ploči suda na
uvid svim sudionicima;
 stečajni sudac odlučuje o obustavi postupka nakon što sasluša predlagatelja,
stečajnog upravitelja i odbor vjerovnika, ako je ovaj osnovan

 Objava i učinak obustave (čl. 211.)

- sud će objaviti rješenje kojim se stečajni postupak obustavlja te razlog za obustavu; s
obustavom stečajnog postupka dužnik ponovno stječe pravo na slobodno
raspolaganje stečajnom masom

 Pravni lijekovi (čl. 212.)

157
 - obustavi li se stečajni postupak, svaki stečajni vjerovnik, a ako je do obustave
stečajnoga postupka došlo zbog nedostatnosti stečajne mase za pokriće troškova
stečajnog postupka i dužnik, ima pravo na žalbu protiv odluke suda

Stečajni postupak – stečajni plan

 Nakon otvaranja stečajnog postupka moguće odstupiti od odredbi Stečajnog

zakona o unovčenju i raspodjeli stečajne mase i donijeti stečajni plan kojim se
omogućava daljnje poslovanje stečajnog dužnika s ciljem namirenja stečajnih vjerovnika

Priprema stečajnog plana

 Stečajnim planom se može (čl. 213. SZ):

- ostaviti dužniku svu ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja dužnika,
- prenijeti dio ili svu imovinu dužnika na jednu ili više već postojećih osoba ili osoba koje
će tek biti osnovane uz isključenje primjene članka 452. Zakona o obveznim odnosima
(»Narodne novine«, br. 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96. i 112/99.),
- dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili više osoba,
- prodati svu ili dio imovine dužnika, sa ili bez razlučnih prava,
- raspodijeliti svu ili dio imovine dužnika između vjerovnika,
- odrediti način namirenja stečajnih vjerovnika,
- namiriti ili izmijeniti razlučna prava,
- smanjiti ili odgoditi isplatu obveza dužnika,
- obveze dužnika pretvoriti u kredit,
- preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza dužnika,
- urediti odgovornost dužnika nakon završetka stečajnoga postupka, i sl.
 Podnošenje plana (čl. 214. SZ)
 – stečajni dužnik može stečajni plan podnijeti zajedno s prijedlogom za otvaranje
stečajnog postupka
 (nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni plan imaju pravo stečajnom sucu
podnijeti stečajni upravitelj i dužnik pojedinac i to najkasnije do okončanja završnog
ročišta);
 ako je na ročištu vjerovnika stečajnom upravitelju naložena izrada stečajnog
plana, on je dužan taj plan podnijeti stečajnom sucu u primjerenom roku (u izradi plana
savjetodavno surađuju odbor vjerovnika i dužnik pojedinac)

 Sadržaj plana (čl. 215. SZ) - stečajni plan sastoji se od pripremne osnove i
provedbene osnove

 Pripremna osnova (čl. 216. SZ)

158
 - u pripremnoj se osnovi stečajnog plana navode mjere koje su poduzete prije
otvaranja stečajnog postupka ili se još trebaju poduzeti, kako bi se stvorili temelji za
planirano ostvarivanje prava sudionika;
 ona mora sadržavati i sve ostale podatke o osnovama i posljedicama plana koji su
značajni za donošenje odluke vjerovnika o planu i za njegovu sudsku potvrdu

 Provedbena osnova (čl. 217. SZ)

- provedbena osnova sadrži odredbe o tome kako će se planom izmijeniti pravni položaj
dužnika i drugih sudionika u postupku

 Razvrstavanje sudionika u stečajnom planu (čl. 218. SZ)

 - sudionici u stečajnom planu razvrstavaju se pri utvrđivanju njihovih prava u
skupine.
 Vjerovnici s različitim pravnim položajem razvrstavaju se u stečajnom planu u
posebne skupine
 . Kod toga treba razlikovati:
1. vjerovnike s pravom odvojenoga namirenja, ako plan zadire i u njihova prava,
2. stečajne vjerovnike koji nisu nižeg isplatnoga reda,
3. stečajne vjerovnike pojedinih nižih isplatnih redova, ako njihove tražbine ne prestaju
prema članku 221. SZ-a;

vjerovnici istog pravnog položaja mogu se svrstati u skupine prema istovrsnosti

gospodarskih interesa;
posebnu skupinu tvore radnici, ako sudjeluju kao stečajni vjerovnici s tražbinama koje
nisu neznatne;
posebne se skupine mogu oblikovati od vjerovnika s malim tražbinama;
ako bi prema stečajnom planu njegovi učinci bili jednaki prema svim stečajnim
vjerovnicima, ti se vjerovnici neće razvrstati u posebne skupine

 Prava razlučnih vjerovnika (čl. 219. SZ)

 - stečajnim planom ne smije se zadirati u pravo razlučnih vjerovnika na namirenje
iz predmeta na kojima postoje prava odvojenoga namirenja, ako tim planom nije
izrijekom drukčije određeno;
 ako je planom drukčije određeno, u provedbenoj osnovi za razlučne vjerovnike će
se posebno navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na koje vrijeme se odgađa
njihovo namirenje te koje još odredbe plana prema njima djeluju.

 Prava stečajnih vjerovnika (čl. 220. SZ)

 - za vjerovnike koji nisu nižih isplatnih redova u provedbenoj se osnovi navodi u
kojem se dijelu njihove tražbine smanjuju, na koje vrijeme se odgađa njihovo namirenje,
kako se osiguravaju, te koje druge odredbe plana djeluju prema njima

159
  Prava stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova (čl. 221. SZ)
 - ako stečajnim planom nije drukčije određeno, smatrat će se da su njegovim
prihvaćanjem tražbine stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova prestale;
 ako se stečajnim planom odstupi od prethodno navedenog, u provedbenoj osnovi
će se za svaku skupinu vjerovnika nižih isplatnih redova navesti potrebni podaci o
namirenju njihovih tražbina

 Načelo jednakog postupanja prema svim sudionicima (čl. 222. SZ)

 - svim sudionicima pojedine skupine stečajnim planom moraju se osigurati ista
prava;
 različito postupanje prema sudionicima iste skupine dopušteno je samo uz
suglasnost svih sudionika koji su time pogođeni

 Odgovornost dužnika (čl. 223. SZ)

 - ako stečajnim planom nije drukčije određeno, dužnik se namirenjem stečajnih
vjerovnika u skladu s provedbenom osnovom oslobađa svojih preostalih obveza prema
tim vjerovnicima
 (ako je dužnik društvo osoba, to se na odgovarajući način primjenjuje na osobnu
odgovornost članova društva

 Stvarnopravni odnosi (čl. 224. SZ)

 - ako se prema stečajnom planu trebaju zasnivati, mijenjati, prenositi ili ukidati
prava na stvarima i pravima dužnika, potrebne se izjave volje sudionika mogu unijeti u
provedbenu osnovu

 Pregled imovine. Financijski plan i plan rezultata (čl. 225. SZ)

 - ako se predviđa da će se vjerovnici namiriti iz prihoda poduzeća koje će
nastaviti voditi dužnik ili treća osoba, uz stečajni plan treba priložiti i pregled imovine, u
kojem će se, uz navođenje njihove vrijednosti, popisati dijelovi imovine i obveze koje bi
trebalo ispuniti ako plan stupi na snagu;
 uz to potrebno je prikazati i koji se rashodi i prihodi mogu očekivati u
vremenskom razdoblju tijekom kojega bi vjerovnike trebalo namiriti, i kojim se
redoslijedom prihoda i izdataka jamči sposobnost nositelja poduzeća za plaćanje tijekom
toga vremenskoga razdoblja
 Daljnji prilozi (čl. 226. SZ)
 - ako je stečajnim planom predviđeno da dužnik pojedinac nastavlja voditi
poduzeće, planu treba priložiti izjavu dužnika da je spreman nastaviti s vođenjem
poduzeća na osnovi plana (izjava dužnika nije potrebna, ako je plan podnio sam dužnik);
 ako je planom predviđeno da neki vjerovnici dobiju udjele u dužniku
pravnoj osobi ili da postanu njeni članovi ili da steknu određena prava u djelatnosti
dužnika pojedinca, planu treba priložiti izjavu o suglasnosti svakog od tih vjerovnika;
ako je treća osoba preuzela obveze prema vjerovnicima za slučaj da plan bude
odobren, planu treba priložiti i izjavu te treće osobe;
ako su stečajnim planom predviđene položajne promjene dužnika (pripajanje,
spajanje i sl.), planu treba priložiti i izjave pravnih osoba koje će sudjelovati u položajnim
promjenama

160
 Odbacivanje plana (čl. 227. SZ)
 - stečajni sudac će stečajni plan odbaciti po službenoj dužnosti:
1. ako nisu poštivani propisi o pravu na podnošenje i sadržaju plana te ako podnositelj
plana taj nedostatak ne može otkloniti ili ga ne otkloni unutar primjerenoga roka koji mu
je sud odredio,
2. ako očito nema izgleda da plan koji je dužnik podnio vjerovnici prihvate ili sud
potvrdi,
3. ako se prava koja bi sudionici trebali steći prema provedbenoj osnovi plana koji je
dužnik podnio, očito ne mogu ostvariti;

- ako je dužnik u stečajnom postupku već podnio plan koji su vjerovnici odbili, koji sud
nije potvrdio ili koji je dužnik povukao nakon javnog zakazivanja ročišta za raspravljanje
o planu, sud će odbaciti novi plan dužnika ako to odbacivanje zatraži stečajni upravitelj
uz suglasnost odbora vjerovnika; pravo na žalbu

 Izjašnjenja o planu (čl. 228. SZ)

 - ako stečajni plan ne bude odbačen, stečajni sudac će zatražiti da se o njemu, u
roku od 30 dana, izjasne:
1. odbor vjerovnika, ako je osnovan,
2. dužnik pojedinac, ako je plan podnio stečajni upravitelj,
3. stečajni upravitelj, ako je plan podnio dužnik;
stečajni sudac može pozvati državna tijela nadležna za predmet poslovanja dužnika te
gospodarsku, odnosno obrtničku komoru da se izjasne o predloženom planu

 Obustava unovčenja dužnika i namirenja vjerovnika (čl. 229. SZ)

 - ako bi provedba podnesenog stečajnog plana bila ugrožena nastavljanjem
unovčenja i diobe stečajne mase, stečajni sudac će, na prijedlog dužnika ili stečajnoga
upravitelja, odrediti obustavu unovčenja i diobe te mase
 (sud neće odrediti obustavu ili će već donijeto rješenje o obustavi staviti izvan
snage ako bi uslijed obustave mogla nastupiti znatna šteta za stečajnu masu ili ako
stečajni upravitelj, uz suglasnost odbora vjerovnika ili vjerovnika, zatraži nastavak
unovčenja i diobe mase)
 Izlaganje plana (čl. 230. SZ) - stečajni plan se sa svim svojim prilozima i
prispjelim izjašnjenjima izlaže u sudskoj pisarnici na uvid sudionicima

Prihvaćanje i potvrda stečajnog plana

 Ročište za raspravljanje i glasovanje o planu (čl. 231. SZ)

 - stečajni sudac će zakazati ročište na kojem će se raspravljati i glasovati o
stečajnom planu koje se mora održati u roku od 30 dana od zakazivanja;
 ročište za raspravljanje i glasovanje mora biti objavljeno, kao i mogućnost uvida u
plan i prispjele stavove o planu u pisarnici stečajnog suda;
- stečajni vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine, razlučni vjerovnici, stečajni upravitelj
i dužnik pojedinac posebno će se pozvati na ročište za raspravljanje i glasovanje o planu

161
 Spajanje s ispitnim ročištem (čl. 232. SZ)
 - ročište za raspravljanje i glasovanje o planu ne smije se održati prije ročišta za
ispitivanje tražbina;
 ta se dva ročišta mogu spojiti

 Pravo glasa stečajnih vjerovnika (čl. 233. SZ)

 - na pravo glasa stečajnih vjerovnika pri glasovanju o stečajnom planu na
odgovarajući se način primjenjuju pravila SZ-a o utvrđivanju prava glasa stečajnih
vjerovnika;
 razlučni vjerovnici imaju pravo glasa kao i stečajni vjerovnici samo ako im je
dužnik i osobno odgovoran i ako se odreknu svoga prava na odvojeno namirenje ili ne
budu odvojeno namireni;
 vjerovnici na čije tražbine plan ne djeluje nemaju pravo glasa.

 Pravo glasa razlučnih vjerovnika (čl. 234. SZ)

 - ako je stečajnim planom uređen i pravni položaj razlučnih vjerovnika, na ročištu
će se pojedinačno raspraviti prava tih vjerovnika;
 pravo glasa imaju oni razlučni vjerovnici čija razlučna prava nije osporio ni
stečajni upravitelj, niti koji od razlučnih vjerovnika niti koji od stečajnih vjerovnika;
 razlučni vjerovnici na čije tražbine plan ne djeluje nemaju pravo glasa.

 Popis prava glasa (čl. 235. SZ)

 - na temelju rasprave na ročištu stečajni sudac će utvrditi popis vjerovnika i prava
glasa koja im pripadaju

 Izmjena plana (čl. 236. SZ)

 - podnositelj plana ima pravo, na osnovi rasprave o planu na ročištu, sadržajno
izmijeniti pojedine odredbe stečajnog plana, o čemu se može glasovati na istom ročištu

 Posebno ročište za glasovanje (čl. 237. SZ)

 - stečajni sudac može odrediti posebno ročište za glasovanje o stečajnom planu
 (tada vremensko razdoblje između ročišta za raspravljanje i ročišta za glasovanje
ne smije biti dulje od 30 dana); na ročište za glasovanje pozivaju se svi vjerovnici s
pravom glasa i dužnik
 Glasovanje pismenim putem (čl. 238. SZ)
 - ako je određeno posebno ročište za glasovanje, vjerovnici mogu i pismeno
glasovati
 (stečajni sudac će vjerovnicima s pravom glasa, nakon ročišta za raspravljanje o
planu, dostaviti glasački listić i tako ih obavijestiti o njihovu pravu glasa
 pismeno glasovanje uzet će se u obzir samo ako bude primljeno na sudu
najkasnije 3 dana prije održavanja ročišta za glasovanje)

 Glasovanje po skupinama (čl. 239. SZ) - svaka skupina vjerovnika s pravom

glasa odvojeno glasuje o stečajnom planu

162
 Potrebne većine (čl. 240. SZ)
 - smatrat će se da su vjerovnici prihvatili stečajni plan ako je u svakoj
skupini glasovala većina vjerovnika i ako zbroj tražbina vjerovnika koji su
glasovali za plan dvostruko premašuje zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali
protiv toga da se plan prihvati;
 vjerovnici koji imaju neko zajedničko pravo ili čija su prava do nastanka
stečajnoga razloga tvorila jedinstveno pravo računaju se pri glasovanju kao jedan
vjerovnik (tako i s nositeljima razlučnih prava ili prava plodouživanja);
-ako se stečajnim planom ne zadire u prava razlučnih vjerovnika te ako stečajni
vjerovnici nisu razvrstani u posebne skupine (čl. 218. st. 4. SZ), smatrat će se da su
vjerovnici prihvatili stečajni plan ako je za njega glasovala većina vjerovnika koji su
glasovali i ako zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan premašuje zbroj
tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv toga da se on prihvati

-Zabrana opstrukcije (čl. 241. SZ)

 - smatrat će se da je glasačka skupina prihvatila plan, iako potrebna većina nije
postignuta,
 ako vjerovnici te skupine stečajnim planom nisu stavljeni u lošiji položaj
od onoga u kojem bi bili da plana nema,
 ako primjereno sudjeluju u gospodarskim koristima koje bi sudionicima
trebale pripasti na temelju stečajnog plana i
 ako je većina glasačkih skupina plan prihvatila s potrebnom većinom
(smatrat će se da primjereno sudjelovanje vjerovnika neke skupine u gospodarskim
koristima postoji
ako prema planu ni jedan drugi vjerovnik ne bi trebao primiti imovinsku korist
koja bi prelazila puni iznos njegove tražbine,
ako imovinsku korist ne bi primio ni vjerovnik koji bi u slučaju da plana nema
bio u isplatnom redu iza vjerovnika skupine, niti dužnik ili osoba koja u njemu ima
udjela,
ako se niti jedan od vjerovnika koji bi u slučaju da plana nema bio u istom
isplatnom redu s vjerovnicima te skupine, ne stavlja u bolji položaj od onoga u kojem se
nalaze ti vjerovnici

 Pristanak stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova (čl. 242. SZ)

 - smatrat će se da su skupine vjerovnika koji potražuju kamate koje teku nakon
otvaranja stečajnog postupka i vjerovnika koji potražuju naknadu troškova svoga
sudjelovanja u stečajnom postupku pristale na plan
 ako je dužnik planom oslobođen tih obveza ili se u skladu s čl. 221. SZ-a
uzima da je dužnik oslobođen tih obveza te
 ako prema planu čak ni glavna tražbina tih stečajnih vjerovnika neće biti
podmirena u cijelosti;

163
 -smatrat će se da su skupine koje su za jedan isplatni red iza obveza dužnika po osnovi
novčanih kazni i sličnih obveza pristale na plan ako nijedan stečajni vjerovnik planom
nije stavljen u bolji položaj od vjerovnika tih skupina;
- ako u glasovanju ne sudjeluje niti jedan vjerovnik pojedine skupine, smatrat će se da je
ta skupina pristala na plan

 Pristanak dužnika (čl. 243. SZ)

 - smatrat će se da je dužnik dao svoj pristanak na plan ako planu ne prigovori
najkasnije na ročištu za glasovanje pismeno ili usmeno na zapisnik;
 stečajni sudac neće uzeti u obzir ovaj prigovor ako dužnik planom nije stavljen u
teži položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema te ako niti jedan vjerovnik ne dobiva
gospodarsku korist koja prelazi puni iznos njegove tražbine
 (ovo se na odgovarajući način primjenjuje i na dioničare, nositelje udjela te
nositelje drugih osnivačkih prava pravnih osoba)

 Potvrda plana (čl. 244. SZ)

 - nakon što stečajni plan prihvate vjerovnici i nakon što na njega pristane dužnik,
stečajni sudac će odlučiti o tome hoće li plan potvrditi;
 stečajni sudac će prije toga saslušati stečajnog upravitelja, odbor vjerovnika i
dužnika;
 rješenje o potvrdi stečajnog plana sadrži provedbenu osnovu plana koju su
vjerovnici prihvatili

 Uvjetni plan (čl. 245. SZ)

 - ako je stečajnim planom predviđeno da se prije potvrde moraju izvršiti određene
činidbe ili ostvariti druge mjere, plan se smije potvrditi samo ako su te pretpostavke
ispunjene

 Povreda postupovnih odredbi (čl. 246. SZ)

 - stečajni sudac će po službenoj dužnosti uskratiti potvrdu stečajnog plana:
1. ako su bitno povrijeđeni propisi o sadržaju stečajnog plana i postupanju
prilikom njegove izrade i donošenja kao i o prihvatu od strane vjerovnika i o pristanku
dužnika, osim ako se ti nedostaci mogu otkloniti, ili
2. ako je prihvat plana postignut na nedopušten način, osobito stavljanjem u
povoljniji položaj pojedinih vjerovnika.

 Zaštita manjine (čl. 247. SZ)

 - na prijedlog vjerovnika, stečajni sudac neće potvrditi stečajni plan ako je
vjerovnik:
1. planu prigovorio najkasnije na ročištu za glasovanje pismeno ili usmeno na
zapisnik i
2. ako je planom stavljen u lošiji položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema

Objava odluke (čl. 248. SZ)

164
- rješenje kojim se stečajni plan potvrđuje ili kojim se potvrda uskraćuje proglašava se
na ročištu za glasovanje ili na posebnom ročištu koje će se održati u roku od 15 dana;
- ako plan potvrdi, sud će stečajnim vjerovnicima koji su prijavili svoju tražbinu i
razlučnim vjerovnicima, upućujući ih na odluku o potvrdi plana, dostaviti kopiju
plana ili sažetak njegova bitnog sadržaja

 Pravni lijekovi (čl. 249. SZ) - protiv rješenja kojim se stečajni plan potvrđuje ili
se potvrda plana uskraćuje vjerovnici i dužnik imaju pravo na žalbu

Učinci potvrđenog plana i nadzor nad ispunjenjem plana

 Osnovni učinci plana (čl. 250. SZ)

 rješenje o potvrdi plana djeluje prema svim sudionicima od svoje
pravomoćnosti;
 ako je predviđeno zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na
dijelovima imovine, ili prijenos poslovnih udjela u nekom d.o.o., smatrat će se da su u
rješenju sadržane izjave volje sudionika dane u propisanom obliku;
 to na odgovarajući način vrijedi i za rješenjem obuhvaćene izjave o
preuzimanju
obveza na kojima se temelji zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na
dijelovima imovine ili prijenos poslovnih udjela i dionica, kao i za stečajne vjerovnike
koji svoje tražbine nisu prijavili te za sudionike koji su planu prigovorili;
 rješenje o potvrdi plana ne djeluje na prava stečajnih vjerovnika protiv
sudužnika
i dužnikovih jamaca te na prava tih vjerovnika na dijelovima imovine koji ne spadaju u
stečajnu masu, ili na temelju predbilježbe koja se odnosi na te predmete;
 ako je neki vjerovnik namiren u većoj mjeri nego što bi imao pravo prema
planu,
on nema obvezu vratiti primljeno

 Prestanak odredbe o odgodi namirenja i otpustu duga (čl. 251. SZ)

 - ako je na temelju rješenja o potvrdi plana namirenje tražbina stečajnih
vjerovnika odgođeno ili je dužnik djelomično oslobođen obveze na namirenje,
odgoda odnosno oslobođenje prestaje vrijediti u odnosu na onoga vjerovnika, prema
kojem je dužnik znatno zakasnio s ispunjenjem prihvaćenoga plana;
 ako se prije potpunog ispunjenja plana nad imovinom dužnika otvori novi stečajni
postupak, odgoda i otpust prestaju vrijediti u odnosu na sve stečajne vjerovnike

 Osporene tražbine i odvojeno namirenje (čl. 252. SZ)

 - ako je neka tražbina osporena na ispitnom ročištu ili ako visina tražbina
razlučnog vjerovnika koja će se odvojeno namiriti nije utvrđena,
neće se smatrati da dužnik kasni s ispunjenjem stečajnoga plana

165
ako dužnik tu tražbinu do konačnoga utvrđenja njene visine uzima u obzir u onom opsegu
koji odgovara odluci stečajnoga suca o pravu glasa vjerovnika pri glasovanju o planu;
-ako prema konačnom utvrđenju tražbine proizađe da je dužnik platio premalo,
dužan je nadoplatiti manjak;
- ako prema konačnom utvrđenju proizađe da je dužnik platio previše, on može
zahtijevati povrat viška samo ako taj višak nadilazi i nedospjeli dio tražbine na koje
vjerovnik ima pravo na temelju stečajnog plana

 Ovrha na rješenja o potvrdi stečajnoga plana (čl. 253. SZ)

 - na osnovi pravomoćnog rješenja o potvrdi stečajnog plana stečajni vjerovnici
čije su tražbine utvrđene i koje na ispitnom ročištu dužnik nije osporio, mogu pokrenuti
postupak prisilne ovrhe protiv dužnika

 Zaključenje stečajnog postupka (čl. 254. SZ)

 - stečajni sudac će donijeti rješenje o zaključenju stečajnog postupka čim rješenje
o potvrdi stečajnog plana postane pravomoćno;
 prije zaključenja stečajnog postupka stečajni je upravitelj dužan namiriti nesporne
obveze stečajne mase, a za sporne pružiti odgovarajuće osiguranje;
 sud će objaviti izreku rješenja s naznakom osnove za zaključenje stečajnog
postupka te će unaprijed izvijestiti dužnika, stečajnog upravitelja i članove odbora
vjerovnika o tome kada će nastupiti pravni učinci zaključenja stečajnog postupka

 Učinci zaključenja stečajnog postupka (čl. 255. SZ)

 - donošenjem rješenja o zaključenju stečajnog postupka prestaju službe stečajnog
upravitelja i članova odbora vjerovnika, osim ako SZ određuje drugačije;
 dužnik ponovno stječe pravo slobodnog raspolaganja stečajnom masom;
 parnicu koja je u tijeku, a koja za predmet ima pobijanje pravnog djela stečajnog
dužnika vezanog uz stečajni postupak, stečajni upravitelj može voditi dalje i nakon
zaključenja postupka ako je to predviđeno u rješenju o potvrdi stečajnog plana

 Nadzor nad ispunjenjem plana (čl. 256. SZ)

 - u rješenju o potvrdi stečajnog plana može se predvidjeti da će se njegovo
ispunjenje nadzirati;
 ako je nadzor predviđen, nakon zaključenja stečajnog postupka, nadzirat će se
ispunjava li dužnik svoje obveze prema vjerovnicima u skladu sa rješenjem o potvrdi
stečajnog plana; ako je njime predviđeno, nadzor se proteže i na ispunjenje tražbina koje
vjerovnici, u skladu s tim rješenjem, imaju prema trgovačkim društvima koja su osnovana
nakon otvaranja stečajnoga postupka radi preuzimanja ili daljnjega vođenja poduzeća ili
pogona dužnika - društvo-preuzimatelj.

 Dužnosti i ovlasti stečajnog upravitelja (čl. 257. SZ)

 - nadzor obavljaju stečajni upravitelj i odbor vjerovnika te stečajni sud;
 u tom slučaju službe stečajnog upravitelja i članova odbora vjerovnika neće
prestati zaključenjem stečajnog postupka;

166
 tijekom trajanja nadzora upravitelj je dužan odbor vjerovnika i sud jednom
godišnje izvijestiti o ispunjenju plana te o daljnjim izgledima za njegovo ispunjenje

 Podnošenje prijave (čl. 258. SZ)

 - utvrdi li stečajni upravitelj da se tražbine čije se ispunjenje nadzire ne
ispunjavaju ili ne mogu ispuniti, dužan je o tome bez odgode podnijeti prijavu stečajnom
sucu i odboru vjerovnika

 Poslovi za koje je potrebna suglasnost (čl. 259. SZ)

 - u rješenju o potvrdi stečajnog plana može se predvidjeti da će za valjanost
određenih pravnih poslova dužnika ili društva-preuzimatelja tijekom trajanja nadzora biti
potrebna prethodna suglasnost stečajnog upravitelja

 Krediti (čl. 260. SZ)

 - u rješenju o potvrdi stečajnog plana može se predvidjeti da će stečajni vjerovnici
biti u isplatnom redu iza vjerovnika s tražbinama po osnovi kredita ili zajmova koje će
dužnik ili društvo-preuzimatelj preuzeti tijekom trajanja nadzora ili koje je vjerovnik
stečajne mase ostavio na snazi i tijekom trajanja nadzora
 (tada će biti potrebno utvrditi ukupni iznos za kredite te vrste koji ne smije
prelaziti vrijednost predmeta imovine navedenih u pregledu imovine)

 Kasniji isplatni red tražbina novih vjerovnika (čl. 261. SZ) - tražbine
vjerovnika iz ugovornih odnosa zasnovanih tijekom trajanja nadzora namirivat će se iza
tražbina vjerovnika po osnovi kredita iz čl. 260. st. 1. SZ-a

 Uzimanje u obzir kasnijeg isplatnog reda (čl 262. SZ) - kasniji isplatni red
stečajnih vjerovnika i vjerovnika iz čl. 261. SZ-a uzima se u obzir samo u stečajnom
postupku otvorenom prije ukidanja nadzora

 Objava nadzora (čl. 263. SZ) - rješenje stečajnog suca kojim je određen nadzor
nad ispunjenjem stečajnog plana objavit će se zajedno s rješenjem o zaključenju
stečajnog postupka
 (objavljuje se i lista poslova za koje je potrebna prethodna suglasnost stečajnog
upravitelja, visina predviđenoga kreditnog okvira te je li predviđen i nadzor nad
društvom-preuzimateljem)

 Ukidanje nadzora (čl. 264. SZ)

 - stečajni sudac će donijeti rješenje o ukidanju nadzora:
1. ako su tražbine čije se ispunjenje nadzire ispunjene ili je njihovo ispunjenje osigurano,
ili
2. ako je od zaključenja stečajnog postupka prošlo 3 godine, a nije podnesen prijedlog za
otvaranje novog stečajnog postupka
 Troškovi nadzora (čl. 265. SZ) - troškove nadzora snosi dužnik; društvo-
preuzimatelj snosi troškove nastale nadzorom koji se nad njime provodi

167
Osobna uprava

 Pretpostavke (čl. 266. SZ)

 - stečajni sudac može rješenjem o otvaranju stečajnog postupka ovlastiti dužnika
da sam upravlja i raspolaže stečajnom masom pod nadzorom stečajnog povjerenika
(osobna uprava);
 sud će osobnu upravu odrediti:
1. ako to dužnik predloži,
2. ako se s time suglasio vjerovnik koji je predložio otvaranje stečajnog postupka, te
3. ako se prema okolnostima slučaja može očekivati da određivanje osobne uprave neće
dovesti do odugovlačenja postupka ili do kakvog drukčijega oštećenja prava i interesa
vjerovnika;
u slučaju osobne uprave umjesto stečajnog upravitelja postavit će se stečajni
povjerenik
(svoje tražbine stečajni vjerovnici prijavljuju stečajnom povjereniku; osobna uprava se ne
upisuje u zemljišne knjige i druge odgovarajuće upisnike)

 Naknadno određivanje osobne uprave (čl. 267. SZ)

 - ako je stečajni sudac odbio prijedlog dužnika za određivanje osobne uprave, a na
prvom ročištu vjerovnici predlože osobnu upravu, stečajni sudac će naknadno odrediti
takvu upravu (za stečajnoga povjerenika može se postaviti dotadašnji stečajni upravitelj)

 Obustava osobne uprave (čl. 268. SZ)

 - stečajni sudac će obustaviti osobnu upravu na prijedlog:
1. skupštine vjerovnika,
2. razlučnog ili stečajnog vjerovnika, ako stečajni vjerovnik koji je predložio pokretanje
stečajnog postupka opozove svoju suglasnost za provedbu osobne uprave, te
3. dužnika;

prije donošenja odluke o prijedlogu stečajni sudac će saslušati dužnika; protiv odluke
o prijedlogu vjerovnik i dužnik imaju pravo na samostalnu žalbu; nakon donošenja
rješenja o obustavi osobne uprave postupak se nastavlja po pravilima stečajnog postupka;
u njemu se imenuje stečajni upravitelj (za stečajnog upravitelja može se postaviti
dotadašnji stečajni povjerenik)

 Javno priopćenje (čl. 269. SZ)

 - rješenje stečajnog suca kojim se nakon otvaranja stečajnog postupka određuje ili
obustavlja osobna uprava se objavljuje

 Pravni položaj stečajnog povjerenika (čl. 270. SZ)

 - na postavljenje stečajnog povjerenika,
 na nadzor stečajnog suca nad njegovim radom te
 na odgovornost i nagradu stečajnog povjerenika

168
 na odgovarajući se način primjenjuju odredbe SZ-a o stečajnom upravitelju;


- stečajni povjerenik dužan je ispitati gospodarski položaj dužnika i nadzirati kako on

vodi poslove, osobito troškove njegova poslovanja, a ako je dužnik pojedinac i
troškove njegova privatnog života;
- utvrdi li stečajni povjerenik da postoje okolnosti iz kojih se može zaključiti da će
nastavljanje osobne uprave dovesti do oštećenja vjerovnika, dužan je o tome bez
odgode obavijestiti odbor vjerovnika i stečajnog suca

 Sudjelovanje stečajnog povjerenika (čl. 271. SZ)

 - obveze koje ne spadaju u redovno poslovanje dužnik smije preuzimati samo uz
suglasnost stečajnog povjerenika
 (dužnik ne smije preuzimati ni obveze koje spadaju u redovno poslovanje, ako se
tome protivi stečajni povjerenik);
 stečajni povjerenik može zahtijevati od dužnika da sav naplaćeni novac preuzima
i da sva plaćanja obavlja samo stečajni povjerenik

 Sudjelovanje odbora vjerovnika (čl. 272. SZ)

 - dužnik je dužan pribaviti prethodnu suglasnost odbora vjerovnika za
poduzimanje pravnih radnji koje su od posebnog značenja za stečajni postupak

 Posebni slučajevi pribavljanja suglasnosti stečajnog povjerenika (čl. 273. SZ)

 - na prijedlog skupštine vjerovnika, stečajni sudac će odrediti pravne poslove za
čiju će pravnu valjanost biti potrebna prethodna suglasnost stečajnog povjerenika;
 obvezatno pribavljanje prethodne suglasnosti može se odrediti i na prijedlog
razlučnog vjerovnika ili stečajnog vjerovnika ako je to potrebno da bi se izbjeglo
oštećenje vjerovnika;
 rješenje o potrebi pribavljanja suglasnosti objavit će se i upisati u zemljišne i
druge javne knjige

 Sredstva za život dužnika (čl. 274. SZ)

 - dužnik pojedinac ima pravo da za sebe i za osobe koje je po zakonu dužan
uzdržavati dobiva iz stečajne mase sredstva koja će njemu i osobama koje je dužan
uzdržavati omogućiti, s obzirom na njegove dotadašnje životne prilike, skroman način
života

 Izvješćivanje vjerovnika (čl. 277. SZ)

 - popis dijelova imovine dužnika koji ulaze u stečajnu masu,
 popis vjerovnika i pregled imovine izrađuje dužnik;
 stečajni povjerenik može ispitati popise i pregled imovine, te pismeno izjaviti da
li se, s obzirom na rezultate njegovih ispitivanja, trebaju ulagati prigovori;
 na izvještajnom ročištu dužnik je obvezan podnijeti izvješće o kojem svoj stav
iznosi stečajni povjerenik; dužnik ima obvezu polaganja računa
 Unovčenje predmeta osiguranja (čl. 278. SZ)
 - dužniku pripada pravo stečajnog upravitelja na unovčenje predmeta na kojima
postoje razlučna prava;

169
 dužnik svoje pravo na unovčenje ostvaruje u dogovoru sa stečajnim
povjerenikom.

 Namirenje stečajnih vjerovnika (čl. 279. SZ)

 - pri ispitivanju tražbina, osim stečajnih vjerovnika, prijavljene tražbine mogu
osporavati dužnik i stečajni povjerenik;
 diobe provodi dužnik;
 stečajni povjerenik dužan je ispitati diobene popise i pismeno izjaviti je li prema
rezultatima ispitivanja potrebno protiv tih popisa podnijeti prigovore

 Stečajni plan (čl. 280. SZ)

 - vjerovnici mogu izradu stečajnog plana naložiti stečajnom povjereniku ili
dužniku; nadzor nad ispunjenjem plana obavlja stečajni povjerenik

 Nedostatnost stečajne mase (čl. 281. SZ)

 - stečajni povjerenik dužan je stečajnom sucu prijaviti nedostatnost stečajne mase

170