Pripreme III Razred

Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ
Nastavna cjelina: Varijante dura i mola

Nastavna jedinica: Sistematizacija pređenog gradiva
Tip časa: ponavljanje, uvježbavanje i utvrđivanje gradiva
Cilj časa: ponoviti teoretsko znanje o varijantama dura i mola, te ga kroz izradu
zadataka uvježbati i utvrditi
Odgojni zadaci: sticanje iskustva o korištenju novih harmonskih sredstava,
sticanje zvučne predstave o raznolikim harmonskim sredstvima, te njihovom
zvučanju i sazvučanju u višeglasnom stavu, tazvijtai sposobnosti za
vrednovanje pravih muzičkih vrijednosti
Obrazovni zadaci: sticanje znanja o molduru, miksolidijskom duru i molduru,
varijantama mola, načinu tretmana u literaturi i harmonijskim zadacima,
harmonizacija basa i soprana, naučiti kako zvuče pojedini karakteristični
akordi i obrati i pjevajući ih utvrditi
Funkcionalni zadaci: sticanje zvučne predstave o zvučanju višeglasnog stava u
cjelini, primjena harmonskih znanja u praksi, snalaženje u različitim
harmonskim situacijama, razvijanje kreativnosti i brzog razmišljanja, razvijanje
sposobnosti izlaganja i ponašanja pred auditorijem, razvijanje individualnog
razmišljanja, utemeljenih na argumentima
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda
demonstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir, krede u boji
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija III
Struktura časa:
Uvodni dio časa: Ponoviti karakteristike durske i molske ljestvice i utvrditi

karakteristične akorde koji se javljaju u njihovim varijantama (pogledaj primjer,
koji će se u kopijama podijeliti učenicima). Izdvojiti akorde i konstatovati
auditivno i vizualno njihovu građu i teoretsko znanje stečeno u ranijem periodu
o tim akordima.
Centralni dio časa: Svaki od izdvojenih akorada raspisati u četvoroglasnom
horskom stavu i povezati ga sa prethodnim i narednim akordom sa kojima smo ga
po običaju vezali (vidi izgled table).
- T – S – D7 – T ili TSVI (primjer za mali durski septakord). Potom razviti
diskusiju o tome gdje smo u varijantnim tonalitetima imali isti akord
(MD7) i kako smo ga uvodili te rješavali.
- t – d – sII6 – D (primjer za mali molski septakord). Povesti diskusiju o
tome za koju je varijantu mola (dura) karakterističan obrta d – s, te zbog
čega.
- T 8-7 – S (primjer za veliki durski 7). Diskusija o tome gdje se na
navedenom mjestu dešavala molska subdominanta s durskom tonikom, te
molska subdominanta s molskom tonikom, te naposljetku gdje smo imali
kombinaciju molske (durske) subdominante s malim durskim septakordom
na tonici.
- t 8-7 – s (primjer za veliki molski 7)
- t – DVII7 – t (primjer za umanjeni 7). Diskusija o tome može li se u duru i
kako naći umanjeni 7 na sedmom stupnju.
- T – DVII7 – T (primjer za poluumanjeni 7)
- T – S – DTIII7 – T (primjer za povećani 7). Diskusija o sopranskoj dionici
u ovom slučaju, u slučaju istog slijeda funkcija u molu (harmonski i
prirodni).
Obrasce otpjevati po glasovima. Svaki primjer prodiskutovati sa učenicima, što
se tiče ''olakšica'' kod rješenja i uvođenja ovih akorda, njihovog zvučanja sa
ostalim akordima, korištenja u duru i molu i njihovim varijantama.
Ponoviti i napisati na tabli nekoliko karakterističnih obrazaca melodijskog i
prirodnog mola (karakterističnih tetrakorada) i učenici ih trebaju harmonizirati.
Otpjevati navedene primjere.
Završni dio časa: Ponoviti koje su varijante dura i mola, njihove karakteristike,
zajedničke osobine (javljanje alteriranih tonova i njihovo rješavanje u istom
glasu), te razloge za njihovo korištenje (dodavanje druge boje, u ovom slučaju
molske boje u duru i obratno, te izbjegavanje zabranjenih pomaka u molu, npr.
povećane 2 i 4).

Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Nastavna jedinica: Kontrolni rad - izrada zadataka
Tip časa: provjeravanje, ocjenjivanje i vrednovanje znanja kroz kontrolnu izradu
zadatka
Cilj časa: provjeriti znanje učenika o nastavnoj cjelini, ocijeniti stupanj znanja te
vrednovati znanje u odnosu na težinu gradiva, trud i zalaganje učenika u
proteklom periodu, te u odnosu na njihove sposobnosti
sticanje zvučne predstave o novim harmonskim sredstvima, te njihovom
zvučanju i sazvučanju u višeglasnom stavu, provjera znanja i vrednovanje
vlastitog truda i zalaganja na času, te provjera znanja
Obrazovni zadaci: provjera stečenog znanja o molduru, miksolidijskom duru i
molduru, prirodnom i melodijskom molu, načinu tretmana u literaturi i
harmonijskim zadacima, harmonizacija basa i soprana,
Funkcionalni zadaci: primjena harmonskih znanja u praksi, snalaženje u različitim
individualnog razmišljanja, utemeljenog na argumentima
Nastavne metode: praktični rad, metoda analize, metoda razgovora, metoda
demonstracije, metoda usmenog izlaganja,
Nastavna sredstva: tabla, klavir
Struktura časa:
Uvodni dio časa: Opustiti učenike za čas, objasniti sadržaj kontrolnog rada i
cjelinu koja će biti njime obuhvaćena. Naglasiti učenicima koji se elementi od
njih očekuju (funkcije i šifre, tačna harmonizacija tetrakorada, ne zaboraviti
upotrebu vanakordskih tonova).
Centralni dio časa: Izrada kontrolnog zadatka br.2, Horozić.
Završni dio časa: Pokupiti zadatke. Još jednom sumirati pređeno gradivo.

Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Nastavna tema: Varijante mola
Nastavna jedinica: Melodijski mol
Tip časa: obrada nastavnog sadržaja
Cilj časa: upoznati učenike sa melodijskim molom kao varijantom mola koja se
često nalazi u upotrebi, njegovim tretmanom i zvučanjem
zvučanju i sazvučanju u višeglasnom stavu
Obrazovni zadaci: sticanje znanja o melodijskom molu, načinu uvođenja i
rješavanja akorada karakterističnih za melodijski mol, karakteristične
pomake i odstupanje od pravila zbog pravilnog vođenja glasova,
harmonizacija basa i soprana, razlike sa prethodno obrađenim vanakordskim
tonovima
Struktura časa:
Uvodni dio časa: Ponoviti varijante dura: moldur, miksolidijski dur i

miksolidijski moldur, kroz što bi se pojedini učenici mogli i ocijeniti. Pitati
učenike što se, analogno varijantama dura, smatra varijantama mola, te ponoviti
karakteristike melodijske molske ljestvice (VI i VII st. povišen).
Centralni dio časa: Napisati na tabli melodijsku molsku ljestvicu i diskutovati sa
učenicima: oni trebaju reći koje su promjene izvršene što se tiče akorada na koje
utiču ove promjene tonova (Vi st. snižen, durska subdominanta (S) i molski II st.
(SII), te njihovi pripadajući septakordi, koji se, pak, rjeđe koriste).
Podsjetiti učenike na tretman npr. tona as, koji je alteriran u molduru, te njegovo
korištenje (u njega se može ući postupno i skokom, ali ga se može riješiti samo u
smjeru alteracije). Dakle, i ovaj ton, koji je prije bio ton as, sad je ton koji je
alteriran (izmijenjen), te se i on isto može uvesti postupno i skokom, ali riješti
samo naviše u smjeru alteracije u ton h, koji se rješava u ton c. Važi pravilo i
dalje da se alterirani ton ne smije udvojiti. (dati primjere). Napomenuti da se ovo
kretanje koje je dato u primjerima, koristi u basu i sopranu, pa kažemo da je za
melodijski mol karakteristično kretanje uzlaznog gornjeg tetrakorda u basu i
sopranu. Ipak, ako je potrebno, od ovog pravila se može odstupiti, pa se pritom
ovaj alterirani ton i njegovo rješenje javlja u unutrašnjim glasovima.
Kako primijeniti melodijski mol u prvom slučaju? Ako se uzlazni gornji
tetrakord melodijskog mola nalazi u sopranu, tada su harmonizacije brojne (s
obzirom da smo već rekli da se harmonizira II, IV i VI st.). Uz date primjere,
koje treba i demonstrirati i odsvirati, pojasniti kako može doći do pomaka koji
narušavaju pravila koja smo naučili (pravila treba poznavati da bismo ih znali
kršiti): licencija septime u akordu SII7, te unakrsnice između soprana i tenora i
pojedinim zadacima, koje su nastale zbog karakterističnih akorada (veza tsvi –
DVII i S – DVII, zbog DVII, koji je umanjen i kao takav karakterističan u
molu). Ako se uzlazni gornji tetrakord nalazi u basu, onda treba primijeniti
njegovu harmonizaciju kao kvintsekstakord ili sekstakord S ili septakord tsVI
(primjeri).
Odstupanje od pravila rješavanja alteriranih tonova u istom glasu u smjeru
alteracije, nekad se koristi u unutrašnjim glasovima (tenor i alt). Demonstrirati
uz napomenu da je ovo kretanje rijetko.
Završni dio časa: Ponoviti karakteristike melodijskog mola i neke od
najuobičajenijih obrata u kojima se koristi melodijski mol.1

Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

1
Izgled table je u kajdanci za III razred
Nastavna jedinica: Melodijski mol – izrada zadataka
Tip časa: ponavljanje i uvježbavanje gradiva kroz izradu zadatka
Cilj časa: ponoviti teoretski gradivo obrađeno na prethodnom času i izraditi
zadatak u kojem će znanje biti primjenjeno
Zadaci: usvajanje znanja stečenog na prethodnim časovima i korištenje znanja o
vanakordskim tonovima, sticanje zvučne predstave o varijanti mola –
melodijskom molu, zvučanju sa okolnim sadržajem, te zvučanju i sazvučanju u
višeglasnom stavu, razvijati smisao za oblikovanje melodijske linije soprana
kroz upotrebu vanakordskih tonova u kontekstu melodijskog mola, razvijanje
kreativnosti učenika i osjećaja za estetski lijepo
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija III, Marko Tajčević, Harmonija
Struktura časa:
Uvodni dio časa: Ponoviti gradivo sa prethodnog časa kroz sljedeća pitanja: šta
su varijante mola i dura? Zašto ih nazivamo varijantama? Koje su varijante dura
i koje su njihove karakteristike? Koje su varijante mola? Koje su karakteristike
melodijskog mola? Navedi nekoliko primjera korištenja melodijskog mola u
sopranu i basu!
Centralni dio časa: Izrada zadatka sa varijantom mola – melodijskim molom
br.465 i 467, Tajčević. Također, ne zaboraviti upotrebu vanakordskih tonova,
tretman alteriranog tona – povišenog VI stupnja.
Završni dio časa: Ponoviti najbitnije karakteristike varijante mola – melodijskog
mola. Dati zadaći (Tajčević, 467, b, c, d).

Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Nastavna jedinica: Varijante dura
Cilj časa: upoznati učenike sa varijantama dura i njihovim osobitostima u
pojavljivanju u harmonskim zadacima
načinu tretmana u literaturi i harmonijskim zadacima, harmonizacija basa i
soprana,
Struktura časa:
Uvodni dio časa: Ponoviti sljedeće pojmove, vezane za naredni problem: Šta je
moldur? Šta je miksolidijska ljestvica i koje su njene karakteristike? Šta
podrazumijeva riječ ''varijanta''? Šta bi, prema toj definiciji bila varijanta mola?
Koju varijantu mola mi upotrebljavamo na nastavi harmonije i zašto je to tako?
Šta bi bile teme našeg izučavanja kad kažemo da je tema lekcije ''varijante
mola''?
Centralni dio časa: Dati učenicima zadatak za harmonsku analizu,kroz koji ćemo
obraditi sve tri varijante dura ponaosob. Svaki zadatka svirati kako bi učenici
dobili preciznu zvučnu sliku. U prvom zadatku pojavljuje se u C duru gotovo
stalan predznak as. To nas navodi na pomisao da je kompozitor koristio ne više C
dur kao sredstvo svoga izražaja, nego ga je ''začinio'' moldurskom bojom. Ton as
se pritom shvata kao ''izmijenjeni'' VI stupanj durske ljestvice – alteracija
(napisati na tabli ovu ljestvicu). Kroz daljnju harmonsku analizu utvrditi koji je
tretman u korištenju ovog tona (dakle, prvo primjer gledamo horizontalno, kako
bismo utvrdili kako se ponaša ton as u konkretnom slučaju). Utvrditi da se on
samom logikom svoga pojavljivanja i vođenja vodi u ton g, ima značaj ''gornje
vođice'' za dominantu, pa se vodi naniže u osnovni ton dominantnog akorda.
Prodiskutovati i javljanje očekivanog rješenja uvijek u istom glasu, te objasniti da
bi pojavljivanje u drugom glasu dovelo do pojave unakrsnice ili opreke, koja se u
harmoniji izbjegava.
Potom posmatrati primjer i vertikalno: koji su prozvodi tona as u sklopu akorada?
Dakle, u prvom je slučaju riječ o poluumanjenom akordu SII (koji je mali molski
u duru), u drugom slučaju riječ je o umanjenom septakordu VII stupnja (koji je u
duru poluumanjeni), dok je u zadnjem slučaju riječ o molskoj subdominantni
(koja je u duru strogo durska, kao jedan od temelja durskog tonaliteta). Zaključiti
da se ovdje radi o stvarnom, muzičkom ''začinu'' (molskom), kojim smo ''začinili''
durski tonalitet i time ponešto narušili stabilnost tonaliteta. Navesti i preostale
karakteristike moldura (umanjeni kvintakord na II st., mali nonakord na D) i
napisati ih na tabli.
U drugom zadatku isti postupak provesti sa miksolidijskim durom, kojem su
karakteristike sniženi sedmi stupanj (zato sam pitala koja je odlika miksolidijskog
tonaliteta - modusa). Karakteristike ove varijante dura je molska dominanta –
koja je temelj dura, zato je ovdje riječ o još dubljem narušavanju durske ljestvice,
o još jačem ''začinu''. Pored molske dominante imamo i mali durski septakord na
tonici (kojem je stupnju ovo prividna dominanta? IV stupnju, dakle njega ćemo
tako i tretirati!). Prodiskutovati i šta ovoj ljestvici nedostaje? Dakle, nedostaje joj
vođica, i zbog toga je i VII stupanj durski, a ne umanjeni.
U trećem zadatku je primjenjen miksolidijski moldur – sniženi VI i VII stupanj
dura. Karakteristike su molsa subdominanta i njena ''prividna'' dominanta – mali
durski septakord na I stupnju. Međutim, spomenuti da se u ovoj varijanti dura u
vezi V – I stupanj primjenjuje DURSKA dominanta, jer bi to inače previše ličilo
na c mol, što nije cilj varijante dura.
Završni dio časa: Ponoviti koje su varijante dura, njihove karakteristike, te
zajedničke osobine (javljanje alteriranih tonova i njihovo rješavanje u istom
glasu; javljanje varijanti dura se odvija u kratkim epizodama u toku jednog
stavka, a ne shvataju se samo kao alteracije VI i VII stupnja), te razloge za
njihovo korištenje (dodavanje druge boje, u ovom slučaju molske boje duru).

Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Nastavna jedinica: Varijante dura
Zadaci: sticanje zvučne predstave o varijantama dura, njihovom zvučanju sa
okolnim sadržajem, te njihovom zvučanju i sazvučanju u višeglasnom stavu,
razvijati smisao za oblikovanje melodijske linije soprana kroz upotrebu
vanakordskih tonova, razvijanje kreativnosti učenika i osjećaja za estetski lijepo
Struktura časa:
su vartijante mola i dura? Zašto ih nazivamo varijantama? Koje su varijante dura
i koje su njihove karakteristike?
Centralni dio časa: Izrada zadatka sa varijantom dura – moldurom br.2, Horozić.
Također, ne zaboraviti upotrebu vanakordskih tonova, tretman alteriranog tona –
sniženog VI stupnja.
Završni dio časa: Ponoviti najbitnije karakteristike varijante dura - moldura. Dati
zadaći (Horozić, str. 94, zad.2).

Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ
Nastavna cjelina: Vanakordski tonovi

Tip časa: ponavljanje i sistematizacija gradiva kroz izradu kontrolnog rada
Cilj časa: ponoviti svo gradivo o vanakordskim tonovima kroz kontrolni rad
Zadaci: ponoviti i utvrditi gradivo o vanakordskim tonovima, njihovim vrstama i
upotrebi, ocijeniti i vrednovati znanje učenika kroz kontrolni rad, razvijanje
sposobnosti sticanje rutine za analizu zadatka, razvijanje sposobnosti odabira
sredstava za izradu zadataka, razvijanje osjećaja za harmonski stav i estetskoga
osjećaja za lijepo, razvijanje procesa razmišljanja, ocjenjivanje rada i zalaganje
učenika na časovima harmonije
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, praktični rad, metoda analize
Nastavni oblici: frontalni, individualni
Struktura časa:
Uvodni dio časa: Podijeliti učenicima zadatke za kontrolni rad (pogledaj

primjer) i pročitati ga. Objasniti eventualne najasnoće u razumijevanju pitanja.
Centralni dio časa: Izrada kontrolnog rada.
Završni dio časa: Pokupiti kontrolne radove. Dati učenicima zadaće. Sumirati
gradivo obrađeno na prethodnim časovima.

Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Nastavna jedinica: Izrada zadataka sa primjenom svih vanakordskih tonova
Zadaci: sticanje zvučne predstave o vanakordskim tonovima, njihovom suzvučanju
sa okolnim sadržajem, te njihovom zvučanju i sazvučanju u višeglasnom stavu,
vanakordskih tonova, razvijanje kreativnosti učenika i osjećaja za estetski lijepo
Struktura časa:
Uvodni dio časa: Ponoviti gradivo sa prethodnog časa kroz sljedeća pitanja: Šta
su vanakordski tonovi? Čemu oni služe? Koje vanakordske tonove poznaješ?
Koje smo vanakordske tonove radili? Šta su zadržice? Kakve mogu biti? Na koji
dio takta dolaze? Koje zadržice poznaješ? Objasni svaki tip zadržice! Da li su
zadržice samo jednoglasna vanakordska pojava ili mogu biti i višeglasne?
Navedi tip dvostruke zadržice? Šta su skretnice? Na kojem dijelu takta se
javljaju i kakav im je karakter? Objasni razliku između skretnica i zadržica!Šta
su prolaznice? Koje su razlike između svih navedenih vanakordskih tonova? Šta
su anticipacije?
Centralni dio časa: Izrada zadatka sa vanakordskim tonovima. Ispod svakog
akorda u kojem nalazimo upotrebu zadržice, napisati u linijski sistem i izgled
takvog akorda, te njegovo rješenje. Prodiskutovati svaki vanakordski ton, a
posebnu pažnju obratiti na sopransku dionicu i njenu raznovrsnost.
Završni dio časa: Ponoviti najbitnije razlike i sličnosti između vanakordskih
tonova. Dati zadaći (Horozić, str. 85. zad. 1 i 2).

Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Nastavna jedinica: Anticipacije
Cilj časa: upoznati učenike sa pojmom anticipacije kao vanakordskog tona,
njegovim uvođenjem i rješavanjem, te ulogom u višeglasju
Obrazovni zadaci: sticanje znanja o anticipacijama, načinu uvođenja i
rješavanja, njihovom tretmanu, harmonizacija basa i soprana, razlike sa
prethodno obrađenim vanakordskim tonovima
Struktura časa:
Uvodni dio časa: Ponoviti definiciju vanakordskih tonova i koje tonove

ubrajamo među njih. Pitanja za ponavljanje: Šta su zadržice? Kakve mogu biti?
Na koji dio takta dolaze? Koje zadržice poznaješ? Objasni svaki tip zadržice!
Šta su skretnice? Na kojem dijelu takta se javljaju i kakav im je karakter?
Objasni razliku između skretnica i zadržica!Šta su prolaznice? Na koji dio takta
dolaze? Objasni razlike i sličnosti između različitih vanakordskih tonova?
(Ocijeniti učenike!!!)
Centralni dio časa: Upitati koji vanakordski tonovi nedostaju?Dakle, anticipacije
(napisati na tabli naziv lekcije). Prodiskutovati šta je anticipacija u
svakodnevnom životu (navesti primjer iz literature). Harmonski analizirati kratki
primjer u kojem će se, pored novog gradiva ponoviti i ostali vanakordski tonovi.
Pitati koji ton u primjeru je anticipacija, s obzirom na značenje riječi. Ustanoviti
kojem akordu pripada dati ton, na kojoj dobi dolazi, koji ton je kraćeg trajanja –
onaj koji tvori anticipaciju ili onaj u sklopu sljedećeg akorda, koji je
anticipacijom ''uveden'', u kojem se glasu pojavljuje, kojeg je smjera kretanja, te
broj glasova u kojem se pojavljuje.
Potom uz diktat, dati učenicima sve primjere čitko napisane na tabli:
- jednostruke, dvostruke, trostruke, četverostruke anticipacije;
- uzlazne, silazne anticipacije;
- najtipičniji primjer anticipacije
- u vanjskim glasovima, u unutrašnjim glasovima.
Anticipacija je vankordski ton koi se obavezno

pojavljuje na lakom dijelu tako što nastupa prije
akordske cjeline kojoj pripada i uvijek u istom glasu.
Najčešća je u vanjskim glasovima, iako se može pojaviti i
u unutrašnjim. Može biti uzlazna i silazna. Mogu biti
jednostruke, kao i višestruke. Najčešća je u kadencama,
iako se javlja i u toku stava.
Završni dio časa: Ponoviti definiciju anticipacija, na kojem se taktovom dijelu
javljaju, te kakve mogu biti.2

Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Nastavna jedinica: Prolaznice
vanakordskih tonova, razvijanje kreativnosti učenika i osjećaja za estetski
lijepo,
2
Struktura časa:
javljaju i kakav im je karakter? Objasni razliku između skretnica i zadržica!
akorda u kojem nalazimo upotrebu zadržice, napisati u linijski sistem i izgled
takvog akorda, te njegovo rješenje. Prodiskutovati svaki vanakordski ton, a
posebnu pažnju obratiti na sopransku dionicu i njenu raznovrsnost.
Završni dio časa: Ponoviti najbitnije razlike i sličnosti između vanakordskih
tonova. Dati zadaći (Tajčević, str. 124. zadatak 430).
Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Nastavna jedinica: Prolaznice
Cilj časa: upoznati učenike sa pojmom prolaznice kao vanakordskog tona,
njegovim uvođenjem i rješavanjem, te ulogom u višeglasju
Obrazovni zadaci: sticanje znanja o prolaznicama, vrstama, načinu korištenja
zadržica, njihovom tretmanu, harmonizacija basa i soprana
Struktura časa:

ubrajamo među njih. Ponoviti šta su zadržice i skretnice i najbitnije elemente,
sličnosti i razlike između njih. Ponoviti vrste sekstakorada i kvartsekstakorada
(obrtajni, zadržični, skretnični, prolazni), te napisati primjer prolaznih i
odsvirati ih.
Centralni dio časa: Analogno tome, imamo i prolazne vanakordske tonove.
Analizirati primjere kvartsekstakorada kao primjere dvostruke prolaznice i
zaključiti da se prolazni javljaju na lakom dijelu takta. Prodiskutovati pojavu
prolaznice na teškom taktovom dijelu i upitati učenike možemo li je
okarakterisati kao zadržicu.
Napisati i druge primjere jednoglasnih prolaznih tonova. Otpjevati ih tako da
prvo otpjevamo primjer bez vanakordskih tonova, poslije sa njima i zaključiti da
je na drugi način mnogo lakše pjevati, jer su veliki skokovi ''popunjeni'' manjim,
prolaznim tonovima. (Prodiskutovati da li su svi prolazni tonovi ''vanakordski'')
To je upravo uloga prolaznih tonova – da popune veće intervalske pomake –
sekunde, terce i kvarte, a ponekad i veće.
Zapisati u kajdanke sljedeće:
Prolaznice su tonovi koji postepenim kretanjem

ispunjavaju intervalske razmake u melodiji, a
pojavljuju se u obliku nota manjih vrijednosti
(četvrtine, osmine, šesnaestine...). Ispunjavaju manje
intervalske pomake (2, 3, 4,), ali mogu ispuniti i
veće, kao što je to 5, npr. pri čemu se osim
vanakordskih, pojavljuju i akordski tonovi.
Prolaznice se nalaze na lakim dijelovima takta, a
ukoliko se nađu na teškim, možemo ih definirati i
kao nepripremljenu zadržicu koja je postupno
uvedena.
Vježbati različite vrste prolaznica, tako da se u spoju dva akorda, koriste

prolazni tonovi u ispunjavanju većih intervalskih pomaka. Otpjevati sve
primjere.
Završni dio časa: Ponoviti definiciju prolaznih tonova, njihovog uvođenja, na
kojem se taktovom dijelu javljaju, i koja je njihova uloga.
Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Nastavna jedinica: Skretnice
zadatak u kojem će znanje o skretnicama i zadržicama biti primijenjeno
lijepo,
Struktura časa:
javljaju i kakav im je karakter? Objasni razliku između skretnica i zadržica!
Centralni dio časa: Izrada dionice šifriranog basa (Tajčević, str. 125, 435). Svaki
učenik izrađuje po jedan takt. Izrada treba da podliježe diskusiji, pa i učestalom
brisanju napisanog i izradi cjeline ponovo, kako bi sopranska dionica bila što
kreativnija. Kroz praktičnu primjenu teoretskog znanja, učenici treba da
obrazlože sami svoj sud o izabranom sredstvu harmonizacije, te, u slučaju
eventualne pogreške, da ju sami uoče i isprave.
Zadatak po izradi otpjevati.
Završni dio časa: Ponoviti šta su skretnice. Ponoviti kako se izrađuje šifrirani
bas, te kako se ''rješavaju'' šifre vanakordskih tonova. Zadati zadaću (Horozić,
str. 74, br. 3. Slabiji učenici – Tajčević, str. 125, zadatak br. 434).

Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Nastavna jedinica: Zadržice
Tip časa: ponavljanje i uvježbavanje gradiva korz izradu zadatka
lijepo,
Struktura časa:
Navedi tip dvostruke zadržice?
akorda u kojem nalazimo upotrebu vanakordskog tona – zadržice, napisati u
linijski sistem i izgled takvog akorda, te njegovo rješenje. Objasniti i po potrebi
zapisati, da se u izradi šifriranog basa i uočene zadržice, uvijek posmatra
''baza'', ''temelj'' – dakle akord na kojem se gradi zadržica, a to je po
pravilu drugi akord, druga šifra. Npr, ukoliko piše ispod basovog tona 4-3,
znači da je ''baza'' kvintakord (oznaka 3 je ''skraćena'' oznaka za
kvintakord), koji treba izgovoriti, potom umjesto terce kvintakorda
izgovoriti kvartu od basovog tona, koju ''rješavamo'' u tercu. Dakle, oznaka
4 ne pokazuje šifru akorda, nego samo interval VANAKORDSKOG tona
spram basa.
Izrada sopranske dionice treba da podliježe diskusiji, pa i učestalom brisanju
napisanog i izradi cjenline ponovo, kako bi sopranska dionica bila što
kreativnija.
Završni dio časa: Ponoviti šta su zadržice. Ponoviti kako se izrađuje šifrirani
bas, te kako se ''rješavaju'' šifre vanakordskih tonova. Zadata zadaću (Horozić,
str. 65 i 66, zadaci br. 2 i 3). Zadati zadatke za slabije učenike, u obliku
jednotaktnih obrazaca, koje će riješiti kod kuće.
Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Nastavna jedinica: Uvod u nastavnu cjelinu
Tip časa: ponavljanje gradiva/obrada nastavnog sadržaja (kombinirani čas)
Cilj časa: ponoviti znanje o svim akordima: kvintakordima, septakordima,
nonakordima, njihovom mjestu u ljestvici i tonalitetu, njihovom građom i
upotrebom; kroz analizu partiture, uvesti gradivo o vanakordskim tonovima –
zadržicama, skretnicama, prolaznicama, anticipaciji, pedalnom tonu i
figuracijama.
Odgojni zadaci: ponavljanje i utvrđivanje naučenog gradiva, sticanje zvučne
predstave o sim dosad naučenim harmonskim sredstvima, te njihovom
zvučanju i sazvučanju u višeglasnom stavu, razvijati smisao za analizu
Obrazovni zadaci: ponoviti sa učenicima naučeno gradivo o akordima unutar
ljestvice, njihovom korištenju u sklopu jedne funkcije, a u sazvučanju sa
akordom druge funkcionalne pripadnosti, harmonizacija basa i soprana,
suzvučanje akorada višeglasnog stava i korištenje novih harmonskih
sredstava
individualnog razmišljanja, utemeljenog na argumentima
Nastavna sredstva: tabla, klavir, krede u boji, CD – player, compact discovi
Nastavna literatura: Asim Horozić: Harmonija III; Marko
Tajčević: Harmonija;
Struktura časa:
Uvodni dio časa: Kroz razgovor ponoviti gradivo obrađeno u prethodnom

polugodištu: dominantni nonakord, septakorde glavnih (II, V i VII st.) i
sporednih (I, III, IV i VI st.) stupnjeva. Ponoviti i akorde i njihovu građu
(kvintakorde, sekstakorde i kvartsekstakorde, septakorde, kvintsekstakorde,
terckvartakorde i sekundakorde). Podijeliti učenicima zadatke za harmonsku
analizu.
Centralni dio časa: Poslušati snimak. Razgovarati o periodu u kojem je data

kompozicija nastala, te, u tom kontekstu, o harmonskim sredstvima koja su
korištena u to doba.
Analizirati primjer, tako da svaki učenik analizira po jedan takt. Posebno se
zadržati na disonantnim tonovima, te naglasiti da ćemo im posvetiti znatnu
pažnju u narednom periodu. Diskutovati o njima, njihovoj (ne)pripadnosti
akordu i njegovom eventualnom rješenju. Diskutovati o njihovim nazivima
(koristiti se opisnim pridjevima, kako bi učenici sami izveli zaključke o
imenima). Na kraju časa izvesti zaključak i definirati vanakordske tonove:
Vanakordski tonovi su oni tonovi koji ne pripadaju sastavu nekog akorda,
nego se, za vrijeme njegova trajanja rješavaju u ton koji stvarno pripada
tom akordu. Vanakordski tonovi su: zadržice, skretnice, prolaznice,
anticipacije, pedal i figuracije.
Završni dio časa: Ponoviti šta su vanakordski tonovi, te koje smo vanakordske
tonove spomenuli na času.
Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Nastavna jedinica: Zadržice
Cilj časa: upoznati učenike sa pojmom zadržice kao vanakordskog tona, njegovim
uvođenjem i rješavanjem, te ulogom u višeglasju
Obrazovni zadaci: sticanje znanja o zadržicama, vrstama, načinu uvođenja i
rješavanja zadržica, njihovom tretmanu, harmonizacija basa i soprana
Struktura časa:

ubrajamo među njih. Ponoviti vrste sekstakorada i kvartsekstakorada (obrtajni,
zadržični, skretnični, prolazni), te napisati primjere zadržičnih 6 i i odsvirati
ih.
Centralni dio časa: Analogno tome, imamo i zadržične vanakordske tonove.
Naglasiti učenicima da su upravo u ovim akordima, seksta u sekstakordu prvog
primjera, te kvarta i seksta drugog primjera – vanakordski tonovi, koji u
potpunosti zadovoljavaju vać na početku časa izrečenu definiciju (ove tonovi
označiti – iscrtati drugačijom kredom). To su zadržice – vanakordski tonovi, koji
ne pripadaju ovim akordima, već se, dok akord traje, rješava u ton koji stvarno
pripada akordu (u prvom slučaju u kvintu akorda, u drugom slučaju u kvintu i
tercu akorda).
Naglasiti i napisati na ploči, da zadržice dolaze na naglašeni i relativno

naglašeni taktov dio. Također, one mogu biti pripremljene i nepripremljene
(navesti primjere).
Zadržice mogu biti:
- 9 u 8 (nona u oktavu), može da se pojavi kod svakog akorda koji sadrži
interval oktave (u kvintakordu, sporednom sekstakordu, kvartsekstakordu
i nepotpunom septakordu) – diskutovati zašto je to tako. Diskutovati
primjere – nonakord koji smo radili i sličnosti i razlike none kao
zadržičnog TONA i nonAKORDA.
- 7 u 6 (septima u sekstu). Ako je septima velika, možemo imati i sljedeću
zadržicu: 7 u 8 (primjeri). Ako smo rekli da se 9 u 8 može pojaviti kod
svakog akorda koji ima oktavu, tada se ova zadržica može pojaviti kod
svakog akorda koji ima sekstu spram basovog tona (učenici treba sami da
kažu da su to sekstakordi, kvartsekstakordi, kvintsekstakordi,
terckvartakordi i sekundakordi – Arslan!). Primjeri.
- 6 u 5 (seksta u kvintu). Pojavljuje se kod svakog akorda koji ima kvintu u
sastavu (kvintakordu, septakordu, kvintsekstakordu). Primjeri.
- 5 u 4 (kvinta u kvartu), pojavljuje se usvakom akordu koji sadrži interval
kvarte:
- 4 u 3 (kvarta u tercu), pojavljuje se kod svih akorada koji sadrže interval
terce
- 3 u 2 (terca u sekundu), pojavljuje se kod svih akorada koji sadrže
sekundu, a to je jedino sekundakord
Zadržice također mogu imati svoje naknadno rješenje. Navesti primjer i
protumačiti ga, te odsvirati ga.
Zadržice mogu biti i višestruke, a jedan primjer višestruke zadržice smo radili
(kadencirajući kvartsekstakord).
Završni dio časa: Ponoviti definiciju zadržičnih tonova, njihovog uvođenja
(pripremljene i nepripremljene zadržice), na kojem se taktovom dijelu javljaju,
te kakve mogu biti.
Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Nastavna jedinica: Prirodni mol
Cilj časa: upoznati učenike sa prirodnim molom kao varijantom mola, njegovim
tretmanom i zvučanjem
Obrazovni zadaci: sticanje znanja o prirodnom molu, načinu uvođenja i
rješavanja akorada karakterističnih za prirodni mol, karakteristične pomake i
odstupanje od pravila zbog pravilnog vođenja glasova, harmonizacija basa i
soprana, razlike sa prethodno obrađenim vanakordskim tonovima
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija III; Marko Tajčević, Harmonija
Struktura časa:
Uvodni dio časa: Ponoviti varijante dura: moldur, miksolidijski dur i

miksolidijski moldur, kroz što bi se pojedini učenici trabaju i ocijeniti. Pitati
učenike što se, analogno varijantama dura, smatra varijantama mola, te ponoviti
karakteristike melodijskog mola, te karakteristike prirodne molske ljestvice
(nema vođicu).
Centralni dio časa: Napisati na tabli prirodnu molsku ljestvicu (c mol) i
diskutovati sa učenicima: oni trebaju reći koje su promjene izvršene što se tiče
akorada na koje utiču ove promjene tonova (VII st. nepromijenjen za razliku od
harmonske i melodijske molske ljestvice; molska dominanta - d, te durski
kvintakord na VII i III st - dVII i dtIII i i njihovi pripadajući septakordi).
Odsvirati učenicima nekoliko primjera sa korištenjem prirodnog mola, te upitati
učenike koji je modus isti kao ova ljestvica. Dakle, eolski. Konstatovati da ova
ljestvica nema vođicu i zato je karakterističan njen modalni prizvuk. Međutim,
prodiskutovati sa učenicima i prisustvo drugog modusa – frigijskog. Gornji
tetrakord, zbog kojeg se ova varijanta mola i razlikuje od drugih ipak ima
sličnost sa frigijskim modusom zbog male sekunde koja se pojavljuje između V
i VI st. Zato se ovaj tetrakord naziva i frigijskim obratom. On se upotrebljava
kao silazni gornji tetrakord prirodnog mola – zašto? Jer se VII st., koji nije
vođica ipak ponaša kao kritični ton – vodi se naniže u VI st, koji opet svojim
polustepenim pomakom ''vodi'' u V st.
Tako se VII st. harmonizira molsom d, dtIII, dVII st. dok se VI st.harmonizira
nekim od akorada subdominantne funkcije. Šta smo sad dobili? Subdominantu
poslije dominante?! U prirodnom molu je to normalna pojava!
Samim tim, autentična kadenca u prirodnom molu ne postoji i upotrebljava se
plagalna.
Posebna je i zvučnost veze VII – III st. U c molu III st. glasi es – g – b (zbog
nedostatka vođice), što nas navodi na asocijaciju Es – dura. Samim tim, akord b
d – f (VII st.) nas navodi na pomisao o dominanti za es – g – b, dakle, izvodimo
zaključak da je b – d – f – (as) dominanta za III st. c mola. Ovo prožimanje dura
i mola je karakteristično upravo za prirodni mol.
Završni dio časa: Ponoviti karakteristike prirodnog mola i neke od
najuobičajenijih obrata u kojima se koristi prirodni mol. 3 Napraviti usporedbu sa
harmonskim i melodijskim molom.
3
Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Nastavna tema: Varijante mola – izrada zadataka
Cilj časa: ponoviti teoretski gradivo obrađeno na prethodnim časovima i izraditi
zadatke u kojima će znanje biti primjenjeno
varijantama mola i vanakordskim tonovima, sticanje zvučne predstave o
varijantama mola – melodijskom i prirodnom molu, zvučanju sa okolnim
sadržajem, te zvučanju i sazvučanju u višeglasnom stavu, razvijati smisao za
oblikovanje melodijske linije soprana kroz upotrebu vanakordskih tonova u
kontekstu melodijskog mola, razvijanje kreativnosti učenika i osjećaja za
estetski lijepo
Struktura časa:
melodijskog/prirodnog mola? Navedi nekoliko primjera korištenja
melodijskog/prirodnog mola u sopranu i basu!
Centralni dio časa: Izrada zadatka sa varijantama mola – melodijskim i
prirodnim, te harmonskim molom str. , Tajčević. Posebnu pažnju obratiti na
slušanje izrađenih zadataka, te provjeriti da li učenici prepoznaju varijante mola.
Završni dio časa: Ponoviti najbitnije karakteristike varijanti mola – melodijskog
i prirodnog mola. Dati zadaću za harmonizaciju varijanata mola.
Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Nastavna tema: Izrada zadataka
Cilj časa: ponoviti teoretski gradivo obrađeno na prethodnim časovima i izraditi
zadatke u kojima će znanje biti primjenjeno
varijantama dura i mola i vanakordskim tonovima, sticanje zvučne predstave o
varijantama dura i mola – molduru, miksolidijskom duru i molduru,
melodijskom i prirodnom molu, zvučanju sa okolnim sadržajem, te zvučanju i
sazvučanju u višeglasnom stavu, razvijati smisao za oblikovanje melodijske
linije soprana kroz upotrebu vanakordskih tonova u kontekstu melodijskog
mola, razvijanje kreativnosti učenika i osjećaja za estetski lijepo
Struktura časa:
melodijskog/prirodnog mola u sopranu i basu! Zadati učenicima nekoliko
primjera akorada karakterističnih za navedene tonalitete, koje oni zapisuju u
kajdanku (MD7, U7, MM7, PU7, VD7, P7, VM7).
Centralni dio časa: Izrada zadatka sa varijantama dura i mola – melodijskim i
prirodnim, te harmonskim molom str. , Tajčević. Posebnu pažnju obratiti na
slušanje izrađenih zadataka, te provjeriti da li učenici prepoznaju varijante dura i
mola.
Završni dio časa: Ponoviti najbitnije karakteristike varijanti dura i mola. Dati
zadaću za harmonizaciju varijanata dura i mola.

Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Nastavna tema: Harmonijska analiza
Tip časa: ponavljanje i uvježbavanje gradiva kroz analizu zadatka
Cilj časa: ponoviti teoretski gradivo obrađeno na prethodnim časovima i analizirati
zadatke u kojima je znanje primijenjeno
varijantama dura i mola i vanakordskim tonovima, sticanje zvučne predstave o
varijantama dura i mola – molduru, miksolidijskom duru i molduru,
melodijskom i prirodnom molu, zvučanju sa okolnim sadržajem, te zvučanju i
sazvučanju u višeglasnom stavu, razvijati smisao za oblikovanje melodijske
linije soprana kroz upotrebu vanakordskih tonova u kontekstu melodijskog
mola, razvijanje kreativnosti učenika i osjećaja za estetski lijepo
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija III, Marko Tajčević, Harmonija,
Fran Lhotka, Harmonija
Struktura časa:
melodijskog/prirodnog mola u sopranu i basu! Zadati učenicima nekoliko
primjera akorada karakterističnih za navedene tonalitete, koje oni zapisuju u
kajdanku (MD7, U7, MM7, PU7, VD7, P7, VM7).
Centralni dio časa: Analiza zadatka sa varijantama dura i mola – melodijskim i
prirodnim, te harmonskim molom str. , Lhotka. Posebnu pažnju obratiti na
slušanje zadatka, te provjeriti da li učenici prepoznaju varijante dura i mola, kao
i akorde specifične za date tonalitete.
Završni dio časa: Ponoviti najbitnije karakteristike varijanti dura i mola. Dati
zadaću za harmonizaciju varijanata dura i mola.
Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Nastavna jedinica: Izrada zadataka
Tip časa: ponavljanje, uvježbavanje i utvrđivanje gradiva
Cilj časa: ponoviti teoretsko znanje o varijantama dura i mola, ze ga kroz izradu
zadataka uvježbavati i utvrđivati
sticanje zvučne predstave o raznolikim harmonskim sredstvima, te njihovom
zvučanju i sazvučanju u višeglasnom stavu, tazvijtai sposobnosti za
vrednovanje pravih muzičkih vrijednosti
varijantama mola, načinu tretmana u literaturi i harmonijskim zadacima,
harmonizacija basa i soprana, naučiti kako zvuče pojedini karakteristični
akordi i obrati i pjevajući ih utvrditi
Struktura časa:
Uvodni dio časa: Ponoviti dursku i molsku ljestvicu i utvrditi karakteristične

akorde koji se javljaju u njihovim varijantama (pogledaj primjer, koji će se u
kopijama podijeliti učenicima). Izdvojiti akorde i konstatovati auditivno i
vizualno njihovu građu i teoretsko znanje stečeno u ranijem periodu o tim
akordima.
Centralni dio časa: Svaki od izdvojenih akorada raspisati u četvoroglasnom
horskom stavu i povezati ga sa prethodnim i narednim akordom sa kojima smo ga
po običaju vezali (vidi izgled table).
- T – S – D7 – T ili TSVI (primjer za mali durski septakord)
- t – d – sII6 – D (primjer za mali molski septakord)
- T 8-7 – S (primjer za veliki durski 7)
- t 8-7 – s (primjer za veliki molski 7)
- t – DVII7 – t (primjer za umanjeni 7)
- T – DVII7 – T (primjer za poluumanjeni 7)
- T – S – DTIII7 – T (primjer za povećani 7)
Obrasce otpjevati po glasovima. Svaki primjer prodiskutovati sa učenicima, što
se tiče ''olakšica'' kod rješenja i uvođenja ovih akorda, njihovog zvučanja sa
ostalim akordima, korištenja u duru i molu i njihovim varijantama, te na nekim
drugim stupnjevima od navedenih.
Završni dio časa: Ponoviti koje su varijante dura i mola, njihove karakteristike,
te zajedničke osobine (javljanje alteriranih tonova i njihovo rješavanje u istom
glasu), te razloge za njihovo korištenje (dodavanje druge boje, u ovom slučaju
molske boje duru i obratno, te izbjegavanje zabranjenih pomaka u molu npr.
povećane 2 i 4).
Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ
Nastavna cjelina: Sekvenca

Nastavna tema: Pojam i mehanizam sekvence, harmonijska uloga sekvence
Cilj časa: upoznati učenike sa sekvencom koja se često nalazi u upotrebi u
muzičkoj literaturi, njenim tretmanom i zvučanjem
Odgojni zadaci: razvijanje osjećaja za aktivno bavljenje muzičkom tradicijom i
usvajanje njenih vrijednosti, razvijanje sposobnosti učenja i memoriranja
informacija
Obrazovni zadaci: sticanje znanja o melodijskom molu, načinu uvođenja i
rješavanja akorada karakterističnih za melodijski mol, karakteristične
pomake i odstupanje od pravila zbog pravilnog vođenja glasova,
harmonizacija basa i soprana, razlike sa prethodno obrađenim vanakordskim
tonovima
Funkcionalni zadaci: sticanje iskustva o korištenju novih harmonskih sredstava,
zvučanju i sazvučanju u višeglasnom stavu, sticanje zvučne predstave o
zvučanju višeglasnog stava u cjelini, primjena harmonskih znanja u praksi,
snalaženje u različitim harmonskim situacijama, razvijanje kreativnosti i brzog
razmišljanja, razvijanje sposobnosti izlaganja i ponašanja pred auditorijem,
razvijanje individualnog razmišljanja, utemeljenih na argumentima
Struktura časa:
Uvodni dio časa: Kroz razgovor utrditi koliko učenici pozanju značenje riječi
sekvenca. Ponoviti šta je muzički motiv, fraza, rečenica.
Centralni dio časa: Napisati na tabli motiv. Diskutovati o njemu kroz ugao
sintaktičke obrade teksta: poput riječi, koja ima svoje značenje, postoji motiv u
muzici.
Ovaj motiv – zvaćemo ga modelom –može se prenijeti na različite stupnjeve
ljestvice, najčešće u intervalu sekunde. Demonstrirati i odsvirati. Napomentui da
se ovaj način ''sekvenciranja'' ne odnosi samo na motiv, nego i na veće oblike.
Nazivamo ga melodijskom sekvencom.
Šta bi bila harmonska sekvenca (diskusija)? Dakle, ona sekvenca u kojoj se
zajedno sa melodijom prenosi i harmonija, odnosno hrmonizovana melodija sa
istim akordskim vezama i odnosima među akordima. Demonstrirati i odsvirati.
Pritom primijetiti da su se u nekim vezama desile ''slučajno'' veze koje nam prije
nisu bile dopuštene (udvajanje vođice, prekomjerna kvarta u melodijskom
pomaku i sl.). Napomenuti da se u slučaju sekvenci ovi problemi zanemaruju,
iako se mogu korigovati, ako se jave u unutrašnjim glasovima, pri čemu se malo
odstupa od modela sekvence u prenošenjima.
Dakle, značajni pojmovi su model za sekvencu i prenošenja, kojih može biti
više, ali najčešće samo do četiri (poznata je sekvenca dva i po puta kod Bacha),
nakon toga slijedi kadenca, koja je slobodno formirana. Pojmove napisati i
istaknuti na tabli.
Završni dio časa: Ponoviti karakteristike sekvence, njene građe (model i
prenošenja) i mehanizma. Ponoviti šta je melodijska i harmonijska sekvenca.
Ponoviti odstupanja od pravila koja se mogu javiti.4
4
Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Tip časa: Izrada zadataka
Cilj časa: ponoviti i utvrditi pojam sekvence koja se često nalazi u upotrebi u
muzičkoj literaturi, njenim tretmanom i zvučanjem
informacija
Obrazovni zadaci: utvrđivanje znanja o sekvencama, načinu uvođenja i
tretiranja sekvence, pomake i odstupanje od pravila zbog pravilnog vođenja
glasova, harmonizacija basa i soprana,
Struktura časa:
Uvodni dio časa: Ponoviti karakteristike sekvence, njene građe (model i

Ponoviti odstupanja od pravila koja se mogu javiti.
Centralni dio časa: Napisati na tabli harmonizovan motiv, koji treba prenijeti u
dva prenošenja za sekundu naviše. Napraviti kadencu na kraju dzadnjeg
prenošenja. Sve odnose diskutovati, kao i odstupanje od pravila kojima se
pribjegava u prenošenjima.
Zadati također još nekoliko zadataka koja učenici trebaju izraditi (vidi u
kajdanci za III razred).
Napraviti jasnu razliku između melodijskih i harmonskih sekvenci u datim
primjerima.
Sve zadatke odsvirati i otojevati, te se zaustaviti na sazvučjima koja su
''slučajno'' uvedena, te slušati i pjevati njihovo rješenje, pri čemu će se ponoviti i
prethodno obrađeno gradivo o septakordima.
Završni dio časa: Ponoviti karakteristike sekvence. Dati domaću zadaću (u
kompozicijama koje učenici sviraju naći po jednu sekvencu, te analizirati ju: da
li je melodijska ili harmonska, te harmonski plan.)5
5
Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Cilj časa: ponoviti i utvrditi pojam sekvence i njenih dijelova (modela i
prenošenja) koja se često nalazi u upotrebi u muzičkoj literaturi, njenim
informacija
glasova, harmonizacija basa i soprana i razvijanje harmonskog načina
razmišljanja
Struktura časa:

Ponoviti odstupanja od pravila koja se mogu javiti. Ponoviti šta se, u smislu
muzičkog oblika, može javiti kao model za sekvencu (motiv, fraza, rečenica).
Centralni dio časa: Napisati na tabli jednostavan primjer za moguću
harmonizaciju basa ili soprana (T – S – D – TSVI – SII – D2 – T6 – TSVI – S –
K – D7 – T). Sa učenicima prodiskutovati spojeve između pojedinih stupnjeva
i gdje se slične akordske veze još mogu pronaći, npr. veza između akorada T – S
je 4/5 srodna veza koja zahtijeva zadržavanje zajedničkog tona u strogom
vezivanju, a može se naći i kod veze SII – D; DTIII – TSVI i sl. Svugdje
pribjegavamo istom načinu vezivanja akorada). Također, prodiskutovati i
sljedeće akordske konstrukcije: S – D (veza sekundnih srodnika); SII – D2 (veza
septakorada 4/5 srodnosti), TSVI – S (veza tercno srodnih akorada).
Demonstrirati učenicima ove veze uz izvlačenje najjednostavnijih zaključaka,
kako ih digresije ne bi zbunjivale.
Potom izraditi harmonizaciju basa. Dobivenu liniju soprana analizirati i utvrditi
da je ona razvijena, ali da se vanakordskim tonovima ona može pojednostaviti
za izvođenje, ali pritom i figurirati, što će razultirati ljepšom i zanimljivijom
dionicom. Demonstrirati načine korištenja vanakordskih tonova, koje ćemo
dodati na ''kostur'' zadatka, te upisati i šifre (naglasiti da se prilikom
harmonizacije basa ne smiju mijenjati šifre niti funkcije, dok kod harmonizacije
soprana mogu).
Završiti ovu harmonizaciju analizom oblika (mala muzička rečenica od 4 takta) i
njegovih sastavnih dijelova (motiv, fraza). Dakle, ovi dijelovi mogu poslužiti
kao model za sekvencu koja se može prenositi bna različite stupnjeve ljestvice.
Uraditi dva harmonska prenošenja modela - motiva za dvije sekunde naviše i
kadencu.
Završni dio časa: Ponoviti karakteristike sekvence: šta je sekvenca, šta može
poslužiti kao materijal za sekvencu, na kojim se intervalima može vršiti
transponovanje, kakvo je harmonsko, kakvo melodijsko prenošenje motiva,
fraze? 6
6
Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Cilj časa: ponoviti i utvrditi pojam sekvence i njenih dijelova (modela i
prenošenja) koja se često nalazi u upotrebi u muzičkoj literaturi, njenim
informacija
glasova, harmonizacija basa i soprana i razvijanje harmonskog načina
razmišljanja
Struktura časa:

Ponoviti odstupanja od pravila koja se mogu javiti. Ponoviti šta se, u smislu
muzičkog oblika, može javiti kao model za sekvencu (motiv, fraza, rečenica).
Centralni dio časa: Jednostavnan primjer harmonski analizirati i prenijeti za
sekundu naviše. Harmonska analiza treba da se bazira na detaljnom utvrđivanju
harmonskih funkcija, šifara, veza i vanakordskih tonova, pri čemu treba
diskutovati i o prenošenjima i kako će se to odraziti na njih (do kojih grešaka
može doći?). Harmonizirati zadati sopranski motiv i prenijeti ga u dva
prenošenja za sekundu naviše. Sve primjere odsvirati i otpjevati.
Završni dio časa: Ponoviti karakteristike sekvence: šta je sekvenca, šta može
poslužiti kao materijal za sekvencu, na kojim se intervalima može vršiti
transponovanje, kakvo je harmonsko, kakvo melodijsko prenošenje motiva,
fraze? 7
7
Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ
Nastavna cjelina: Dijatonska modulacija

Nastavna tema: Opći dio: uloga modulacije, vidovi promjene tonaliteta, vrste i
načini izvođenja modulacije
Cilj časa: upoznati učenike sa modulacijom i njenim karakteristikama, kao i
ostalim vidovima promjene tonaliteta
informacija
Obrazovni zadaci: sticanje znanja o modulaciji, njenoj ulozi u klasičnoj
harmoniji, vidovima promjene tonaliteta, vrstama modulacije, načinima
izvođenja modulacije
Struktura časa:
Uvodni dio časa: Kroz razgovor utvrditi koliko učenici pozanju značenje riječi
modulacija (preko riječi modus – način, vrsta), dijatonika, kromatika,
enharmonija. Ponoviti funkcionalnost akorada u tonalitetu i načinima na koji je
najbolje predstaviti tonalitet, kadence odsvirati i pitati koja najbolje predstavlja
određeni tonalitet (npr. T – S u C duru su isto što i D – T u F duru).
Centralni dio časa: Na tabli napisati naslov: Dijatonska modulacija – opće
karakteristike.
Dakle, izvući zaključak da je modulacija promjena tonaliteta (napisati na tabli).
Ali, da li je svaka promjena tonaliteta modulacija? Ne, da bi modulacija bila
ispravna, ona mora biti izvedena postupno, utvrđena kadencom ciljnog tonaliteta
i sa promjenom tonalnog centra (prodiskutovati ovu definiciju, kako bih se
uvjerila da učenici razumiju sve pojmove). Šta to znači?
Napisati na tabli četiri primjera promjene tonaliteta i analizirati ih, po sljedećim
parametrima:
- Da li je uopće izvršena promjena tonaliteta – iz kojeg tonaliteta u koji?
- Da li je promjena izvršena postupno?
- Da li je je promijenjen tonalni centar?
Dakle, u prvom primjeru riječ je o tonalnom istupanju, jer se samo ''istupilo'' u
oblast D dura, i izvršen povratak u C dur. U drugom primjeru je izvršen tonalni
skok, jer se naglo prešlo u novi tonalitet, dok je u trećem primjeru izvršena
mutacija, pri čemu se prešlo u c mol, dakle, istoimeni tonalitet, prilikom čega se
nije promijenio tonalni centar. Tek posljednji primjer je primjer modulacije.
Zašto?
Jer je izvršena promjena tonaliteta (C - D), u kojoj je promijenjen tonalni centar.
Promjena je izvršena postupno, kroz tri faze – faza kretanja u polaznom
tonalitetu, faza preznačenja i faza potvrde novog tonaliteta. Prodiskutovati svaku
fazu posebno – koju je funkciju bitno istaknuti za polazni tonalitet, koju za
ciljni. Koja je funkcija ciljnog tonaliteta najbolja da bude u fazi preznačenja (a
koja ne)?
Postoje, međutim tri vrste modulacije, od kojih je samo jedna navedena. To su
dijatonska, hromatska i enharmonska. Po čemu se one razlikuju? Po fazi
preznačenja, jer kod dijatonske koristimo dijatonske ljestvične akorde (još
jednom precizirati šta znači dijatonski, ljestvični akord), koji su zajednički
polaznom i ciljnom tonalitetu; kod hromatske koristimo alterovane akorde, dok
u enharmonskoj modulaciji koristimo enharmonsku zamjenu tonova u akordu
(dati primjer za svaku).
Navesti sve definicije u kratkim tezama na tabli. Kredama u boji označiti
postupak kretanja modulacije.
Završni dio časa: Ponoviti kroz sljedeća pitanja: Šta je modulacija? Da li je
svaka promjena tonaliteta modulacija? Šta je tonalno istupanje? Šta je tonalni
skok? Šta je mutacija? Koje su faze modulacije? Koje vrste modulacije postoje?8
8
Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Nastavna tema: Sredstva za izvođenje dijatonske modulacije, izbor zajedničkih
akorada, potvrda modulacije, srodnost tonaliteta
Cilj časa: upoznati učenike sa modulacijom i karakteristikama njenog izvođenja
informacija
Obrazovni zadaci: sticanje konkretnog znanja o izvođenju modulacije i
srodnostima među tonalitetima
Struktura časa:
Uvodni dio časa: Ponoviti prethodnu nastavnu jedinicu kroz sljedeća pitanja: Šta
je modulacija? Da li je svaka promjena tonaliteta modulacija? Šta je tonalno
istupanje? Šta je tonalni skok? Šta je mutacija? Koje vrste modulacije postoje?
Koje su faze modulacije? Koji je slijed akorada potreban za ''predstavljanje''
polaznog tonaliteta? Koji je pogodan za efektnu kadencu?
Centralni dio časa: Na tabli napisati naslov: Dijatonska modulacija – izvođenje
modulacije.
Zadržati se na fazi preznačenja. Uzeti primjer koji je korišten na prethodnom
času. Koji je akord korišten u fazi preznačenja? Durski akord, koji se nalazi čak
u osam različitih tonaliteta (navesti i izvući zaključak, koji proizilazi iz pojave
mnogostranosti kvintakorada). Također, napisati mnogostranost molskog,
umanjenog i prekomjernog kvintakorda.
Uraditi harmonsku analizu (vidi izgled table) primjera modulacije, u kojima
treba prodiskutovati sa učenicima sljedeće pojave:
- kretanje u polaznom tonalitetu
- fazu preznačenja – šta je navedeni akord u polaznom, šta u ciljnom
tonalitetu, koju je funkciju ciljnog tonaliteta najbolje uzeti? Ići logikom
progresije – od najlošije do najbolje modulacije;
- fazu potvrde ciljnog tonaliteta (zavisno od preznačenja – vrste kadenci);
- postupnost promjene tonaliteta, kod kojega se primjera modulacija ''osjeti'',
kod koje je ''prirodnija''?
Otpjevati modulacije nakon diskusije.
Također, navesti tipove srodnosti tonaliteta: I, II, III i IV stepen srodnosti.
Tonaliteti su srodni prema zajedničkim akordima, koje posjeduju, a to zavisi od
broja predznaka.
Završni dio časa: Ponoviti kroz sljedeća pitanja: Šta je modulacija? Da li je
svaka promjena tonaliteta modulacija? Šta je tonalno istupanje? Šta je tonalni
skok? Šta je mutacija? Koje su faze modulacije? Koje vrste modulacije postoje?
Ponoviti mnogostarnost kvintakorada (dur i mol)! Koji tipovi srdosnosti
tonaliteta postoje? 9
9
Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Nastavna tema: Dijatonska modulacija prvog stepena srodstva
Tip časa: ponavljanje i utvrđivanje
Cilj časa: ponoviti i utvrditi gradivo o modulaciji uopće, karakteristikama
dijatonske modulacije, te njeno izvođenje
informacija
Obrazovni zadaci: sticanje i primjena znanja o modulaciji, njenoj ulozi u
klasičnoj harmoniji, vidovima promjene tonaliteta, vrstama modulacije,
načinima izvođenja modulacije prvog stepena srodstva
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija III; Marko Tajčević, Harmonija
Struktura časa:
Uvodni dio časa: Ponoviti prethodne nastavne jedinice kroz sljedeća pitanja: Šta
je modulacija? Koje vrste modulacije postoje? Koje su faze modulacije? Koji je
slijed akorada potreban za ''predstavljanje'' polaznog tonaliteta? Koji je pogodan
za efektnu kadencu? Koja je funkcija najpovoljnija kao akord preznačenja? Koji
tonaliteti stoje u I stepenu srodstva? Navedi koji su tonaliteti u I st. srodstva sa
d, g, D, A?
Centralni dio časa: Izvođenje modulacije F – a, kroz koju će se ponoviti sve
karakteristike dijatonske modulacije:
- diskusija o akordu preznačenja (koju funkciju a mola upotrijebiti i zašto)
- diskusija o kretanju u polaznom tonalitetu, kojim ćemo stići do akorda
preznačenja
- diskusija o završnoj kadenci.
Potom izraditi sljedeće modulacije: G – C; d – a; d – F; na prvom času. Na
drugom času izraditi sljedeće modulacije: B – F; g – d; F – g; d – B. Uz istu
diskusiju, a u cilju pronalaženja najjednostavnijih, najefektnijih i najuspjelijih
načina za modulaciju, učenici samostalno pred pločom izrađuju date zadatke,
koje trebaju poslije odsvirati i otpjevati.
Ne zaboraviti napomenuti da su sljedeći elementi modulacije vrlo bitni:
udvajanje tonova kod pojedinih akorada (npr. kod sporednih stupnjeva, kod
kojih je moguće udvajanje tonova u sekstakordu – taj će isti akord postati akord
glavnog stupnja, kod kojeg udvajanje nije dozvoljeno); bilježenje predznaka
prilikom modulacije u novi tonalitet.
Završni dio časa: Ponoviti kroz sljedeća pitanja: Šta je modulacija? Koje su faze
modulacije? Koji tonaliteti stoje u I stepenu srodstva? Koji akordi su zajednički
tonalitetima G i D dur?10
10
Predmet: Harmonija
Razred: III SMŠ

Tip časa: ponavljanje i sistematizacija gradiva kroz izradu kontrolnog rada
Cilj časa: ponoviti svo gradivo o dijatonskoj modulaciji kroz kontrolni rad
Zadaci: ponoviti i utvrditi gradivo o dijatonskoj modulaciji, srodstvu među
tonalitetima, načinima izvođenja modulacije I stepena srodstva, ocijeniti i
vrednovati znanje učenika kroz kontrolni rad, razvijanje sposobnosti sticanje rutine
za analizu zadatka, razvijanje sposobnosti odabira sredstava za izradu zadataka,
razvijanje osjećaja za harmonski stav i estetskoga osjećaja za lijepo, razvijanje
procesa razmišljanja, ocjenjivanje rada i zalaganje učenika na časovima harmonije
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, praktični rad, metoda analize
Nastavni oblici: frontalni, individualni
Struktura časa:
Uvodni dio časa: Podijeliti učenicima zadatke za kontrolni rad (pogledaj dole).
Objasniti eventualne najasnoće u razumijevanju pitanja.
Centralni dio časa: Izrada kontrolnog rada.
Završni dio časa: Pokupiti kontrolne radove. Dati učenicima zadaće. Sumirati
gradivo obrađeno na prethodnim časovima.
Kontrolni rad:
Grupa A:
1. Navedi sve zajedničke akorde između sljedećih tonaliteta: G - D; d - B.
2. Izradi sljedeće modulacije: G - D i d – B.
Grupa B:
1. Navedi zajedničke akorde između sljedećih tonaliteta: F i B; e – D.
Izradi sljedeće modulacije: F – B i e – D.

Pripreme III Razred

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Pripreme III Razred

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pripreme III Razred

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Škola: JU Umjetnička škola Bihać

Nastavna cjelina: Varijante dura i mola

Uvodni dio časa: Ponoviti karakteristike durske i molske ljestvice i utvrditi

Škola: JU Umjetnička škola Bihać

Nastavna cjelina: Varijante dura i mola

Škola: JU Umjetnička škola Bihać

Nastavna cjelina: Varijante dura i mola

Uvodni dio časa: Ponoviti varijante dura: moldur, miksolidijski dur i

Škola: JU Umjetnička škola Bihać

Nastavna cjelina: Varijante dura i mola

Škola: JU Umjetnička škola Bihać

Nastavna cjelina: Varijante dura i mola

Škola: JU Umjetnička škola Bihać

Nastavna cjelina: Varijante dura i mola

Škola: JU Umjetnička škola Bihać

Nastavna cjelina: Vanakordski tonovi

Uvodni dio časa: Podijeliti učenicima zadatke za kontrolni rad (pogledaj

Škola: JU Umjetnička škola Bihać

Nastavna cjelina: Vanakordski tonovi

Škola: JU Umjetnička škola Bihać

Nastavna cjelina: Vanakordski tonovi

Uvodni dio časa: Ponoviti definiciju vanakordskih tonova i koje tonove

Anticipacija je vankordski ton koi se obavezno

Škola: JU Umjetnička škola Bihać

Nastavna cjelina: Vanakordski tonovi

Nastavna cjelina: Vanakordski tonovi

Uvodni dio časa: Ponoviti definiciju vanakordskih tonova i koje tonove

Prolaznice su tonovi koji postepenim kretanjem

Vježbati različite vrste prolaznica, tako da se u spoju dva akorda, koriste

Nastavna cjelina: Vanakordski tonovi

Škola: JU Umjetnička škola Bihać

Nastavna cjelina: Vanakordski tonovi

Nastavna cjelina: Vanakordski tonovi

Uvodni dio časa: Kroz razgovor ponoviti gradivo obrađeno u prethodnom

Centralni dio časa: Poslušati snimak. Razgovarati o periodu u kojem je data

Nastavna cjelina: Vanakordski tonovi

Uvodni dio časa: Ponoviti definiciju vanakordskih tonova i koje tonove

Naglasiti i napisati na ploči, da zadržice dolaze na naglašeni i relativno

Nastavna cjelina: Varijante dura i mola

Uvodni dio časa: Ponoviti varijante dura: moldur, miksolidijski dur i

Nastavna cjelina: Varijante dura i mola

Nastavna cjelina: Varijante dura i mola

Škola: JU Umjetnička škola Bihać

Nastavna cjelina: Varijante dura i mola

Nastavna cjelina: Varijante dura i mola

Uvodni dio časa: Ponoviti dursku i molsku ljestvicu i utvrditi karakteristične

Nastavna cjelina: Sekvenca

Nastavna cjelina: Sekvenca

Uvodni dio časa: Ponoviti karakteristike sekvence, njene građe (model i

Nastavna cjelina: Sekvenca

Uvodni dio časa: Ponoviti karakteristike sekvence, njene građe (model i

Nastavna cjelina: Sekvenca

Uvodni dio časa: Ponoviti karakteristike sekvence, njene građe (model i

Nastavna cjelina: Dijatonska modulacija

Nastavna cjelina: Dijatonska modulacija

Nastavna cjelina: Dijatonska modulacija

Nastavna cjelina: Dijatonska modulacija

You might also like