Škola: JU Umjetnička škola Bihać

Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Dominantni septakord

Nastavna jedinica: Izrada zadataka
Tip časa: ponavljanje, utvrđivanje i uvježbavanje gradiva
Cilj časa: ponoviti i utvrditi znanja o dominantnom septakordu i njegovom
tretmanu u četveroglasju kroz izradu zadataka
Zadaci: sticanje rutine u izradi zadataka u korištenju D7, sticanje praktičnih znanja
o vezivanju kvintakorada, njihovih sekstakorada i kvartsekstakorada, te D7 u
harmonskim zadacima, razvijanje sposobnosti za analizu melodije, te njenu
harmonizaciju, kao i za harmonizaciju basa, razvijanje sposobnosti odabira
sredstava za izradu zadataka, razvijanje osjećaja za harmonski stav i estetskoga
osjećaja za lijepo, razvijanje procesa razmišljanja i brzog usvajanja informacija,
razvijanje kreativnosti
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demo-
nstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir, kreda u boji
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II; Marko Tajčević, Harmonija

Struktura časa:

Uvodni dio časa: Pitanja za ponavljanje: Šta je septakord? Koji septakord

nazivamo dominantnim i zašto? Kako se uvodi i rješava D7? Vježbe: kako glasi
D7 u sljedećim tonalitetima: G, h, F, g, D, a, E, A, e, d, B, cis, fis?
Centralni dio časa: Izrada zadataka na str. 64 (Horozić) koje će izraditi učenici.
Svaki učenik treba reći tonični, subdominantni i dominantni kvintakord,
sekstakord i kvartsekstakord i D7 u zadatom tonalitetu, ispisati funkcije
(formirati bas ukoliko je riječ o sopranu), te reći svoje mišljenje o postupku
vezivanja akorda sa prethodnim itd. Prodiskutovati i sa ostalim učenicima istu
vezu, te naći najbolje i najprihvatljivije rješenje.
Odsvirati zadatak i učenici ga trebaju otpjevati.
Završni dio časa: Dati domaću zadaću. Napomenuti učenicima da sviraju
zadatke s obzirom da će svirati kadence već od idućeg časa.
Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Dominantni septakord

Nastavna jedinica: Osnovni oblik dominantnog septakorda
Tip časa: obrada nastavnog sadržaja
Cilj časa: upoznati učenike sa dominantnim septakordom, njegovom građom,
upotrebom, harmonizacijom
Odgojni zadaci: sticanje zvučne predstave o novom harmonskom sredstvu, te
njegovom zvučanju i sazvučanju u višeglasnom stavu
Obrazovni zadaci: upoznati učenike sa dominantnim septakordom: njegovom
građom, načinima obilježavanja, upotrebom u klasičnoj harmoniji, spajanjem sa
ostalim, već naučenim akordima, harmonizacijom dominantnog septakorda
Funkcionalni zadaci: upoznati učenike sa novim sredstvima harmonskog
izražavanja, sticanje zvučne predstave o zvučanju višeglasnog stava u cjelini,
primjena harmonskih znanja u praksi, snalaženje u različitim harmonskim
situacijama
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda
demonstracije, praktični rad
Nastavna sredstva: tabla, klavir
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II

Struktura sata:

Uvodni dio časa

Pripremiti učenike za čas, uvodeći nastavnu temu, odnosno jedinicu. Napisati
naslov na tabli. Razgovarati o navedenom pojmu dominantnog septakorda – šta
je septakord? (Očekivani odgovor: Akord koji u svom sastavu ima basov ton,
njegovu tercu, kvintu i septimu ili Akord koji se sastoji od kvintakorda i
septime). Navesti primjer: napisati na tabli ton (npr g), te njegovu tercu, kvintu
(konstatovati da se dosad radi o kvintakordu, npr g – h – d), te mu dodati
septimu (dakle, sad se radi o septakordu, ton f). Dalje nastaviti razgovor u
sljedećem smjeru: dodati snizilicu tonu h i upitati šta sada dobijamo. Brzo pisati
septakorde na tabli uvijek postavljajući pitanje, da li je i ovo septakord? Upitati
šta je ovim septakordima zajedničko (Osnovni ton), te konstatovati da na
jednom te istom tonu možemo imati ČAK SEDAM vrsta septakorada. Upitati:
Šta im je različito, kako ćemo reći to muzičkim žargonom? (Odgovor:
Kvintakord i septima, tj terca, kvinta i septima). Sljedeće pitanje: Da li ćemo ih
i imenovati tako? (Odgovor: Da, prema vrsti kvintakorda i veličini septime).
Kako znamo da postoje durski, molski, umanjeni i prekomjerni kvintakord, te
mala i velika septima, dajmo ovim septakordima imena (učenici trebaju samo
govoriti imena septakorada, a pisati njihove skraćenice, npr, za mali durski
MD7, za veliki durski VD7 itd – vidi primjer 2). Dakle, imamo veliki durski,
veliki molski, mali durski, mali molski, umanjeni, poluumanjeni i prekomjerni
septakord. Učenici trebaju sami izvući zaključke o tome da, ukoliko se
septakord sastoji od durskog kvintakorda i velike septime, tada je riječ o
velikom durskom septakordu i sl. Sve septakorde odsvirati na klaviru.
Potencirati mali durski septakord, uokvirivši ga i još jednom ga odsvirati, te
naglasiti da se ovaj septakord još naziva i dominantni septakord, što je i tema
današnjeg časa. Dakle, dominantni septakord je akord, koji se sastoji od
durskog kvintakorda i male septime, tj, od velike terce, čiste kvinte i male
septime.
Centralni dio časa
ZAŠTO BAŠ DOMINANTNI SEPTAKORD? Upitati zašto se ovaj septakord
zove baš dominantni septakord? (Jer se nalazi na dominanti, na petom stupnju).
Postaviti pitanje: Na dominanti čega? (Odgovor: Na dominanti nekog
tonaliteta, neke ljestvice). Koje sve ljestvice poznajemo? (Dursku, molsku, i to
prirodnu, harmonsku i melodijsku, te moldursku ljestvicu). Pitanje: U kojima
imamo mali durski septakord, na V stupnju? Za lakši odgovor, uzmimo primjer,
C dur (g – h – d – f ; dakle mali durski, imamo MD7). Uzeti drugi primjer: c
mol prirodni, te upitati kako sad glasi septakord na dominanti (g – b – d - f ;
dakle mali molski, MM7). Uzeti i harmonski i melodijski mol (mali durski), te
moldur. Upitati kako nastaje moldur (sniženjem VI stupnja durske ljestvice), te
konstatovati da se i u molduru na V stupnju nalazi dominantni septakord.
Upitati: Dakle, šta možemo zaključiti, da li je u svakoj ljestvici septakord na
petom stupnju mali durski? (Odgovor: Nije svaki septakord na dominanti mali
durski, a iz razloga što klasična harmonija koristi durske i uglavnom
harmonske molske ljestvice, na čijim je dominantnim tonovima - V stupnju -
mali durski septakord, otud se ovaj septakord naziva dominantni).
OBILJEŽAVANJE Objasniti ukratko načine obilježavanja dominantnog
septakorda, upisavši na odgovarajuća mjesta na tabli D7, tj. D (ili D ).
POLOŽAJI DOMINANTNOG SEPTAKORDA Objasniti učenicima položaje u
kojima se D7 može naći u četveroglasnom horskom stavu (tercni, kvintni i
septimni melodijski položaj, zavisno od toga koji se ton nalazi u sopranu).
Napisati na tabli sva tri položaja.
D7 KAO NEPOTPUN AKORD Upozoriti učenike da se D7 takođe može naći i
nepotpun. Upitati bez čega se pojavljuje nepotpun akord, te šta mu je udvojeno
(Odgovor: nema kvinte, udvojen je basov ton) – napisati na tabli ovaj akord.
Objasniti da se u tom slučaju D7 može naći u tercnom, septimnom i oktavnom
položaju. Zapisati i ove akorde na tabli.
KONSONANTAN ILI DISONANTAN AKORD? Upitati učenike da li mogu
zaključiti da li je D7 konsonantan ili disonantan akord. Da bismo učenicima
pomogli, odsvirati jedan muzički obrazac (T – S – D7), te ih upitati da li ovdje
treba razriješenje. (Odgovor: Da,treba razriješenje, svaki je septakord
disonantan, jer mu septima daje nestabilnost, bez obzira na građu kvintakorda).
Dakle, D7 treba razriješenje. Kritični ton D7 je, dakle, septima, npr, u C duru,
ton f. Nju ćemo rješavati naniže, i to polustepenim pokretom u duru – dopisati
na tabli, te cjelostepenim pokretom u molu, takođe napisati na tabli. Upitati
učenike da li postoji još neki ton u dominantnom septakordu, koji narušava
stabilnost? (Odgovor: Vođica). Ovaj se ton najčešće rješava za polustepen
naviše, izvesti na istom primjeru.
RJEŠAVANJE DOMINANTNOG SEPTAKORDA Upitati učenike da li mogu,
s obzirom na dati primjer, zaključiti i odgovoriti u koji se akord D7 najčešće
rješava? (Odgovor: Tonični kvintakord). Nakon ovog rješavanja pojedinačnih
tonova, dopisati potpun akord razriješenja, na prethodni primjer.
Učenici trebaju po dionicama otpjevati primjer razriješenja D7 – T, te im treba
potencirati kritične tonove (h u tenoru i f u altu). Ovi tonovi su u primjeru
zaokruženi crvenom olovkom.
Posmatrati ovu pojavu: dešava se to da je u toničnom akordu utrostručen
osnovni ton. Učenicima naglasiti da im se ova pojava može učiniti malo
neobičnom, ali da je korektna i česta. Pa ipak, dodati da ukoliko želimo potpun
zadnji akord (npr. ako želimo da nam na kraju kompozicije tonika bude
potpuna, kako bi kraj bio što ubjedljiviji), mora nepotpun biti D7. Otpjevati i
ovaj primjer.
Ukoliko zahtijevamo oba potpuna akorda (npr. aranžirate neku kompoziciju i
potrebno je, po vašem mišljenju, da se oba akorda čuju u potpunosti), vođenje
glasova zahtijeva drukčiji tretman. Ako se vođica nalazi u jednom od unutarnjih
glasova (Koji su unutarnji glasovi? Odgovor: tenor i alt), ona se može riješiti
pomakom velike terce naniže u kvintu toničnog kvintakorda. Takvu pojavu
ćemo nazvati ''licencija vođice''. Učenicima objasniti pojam ''licencije'', kao
''drugačijeg rješenja''. Napisati na tabli, potom primjer otpjevati, posebno
ističući pomak licencije vođice (crvena kreda):
Ako nam se vođica pojavi u gornjem glasu, MORAMO je voditi za sekundu
više (Zašto? Odgovor: Jer je sopranska dionica vanjska, isturena, i slušni
efekat ne bi bio dobar ukoliko bismo vođicu poveli naniže – i samo njeno ime
govori, ona je vođica, ona ''vodi''), ali tada možemo izvesti ''licenciju septime'',
tako što ćemo septimu voditi za sekundu naviše, u kvintu toničkog kvintakorda.
Napisati na tabli primjer za licenciju septime i označiti je, te je potom otpjevati,
uz isticanje pomaka licencije septime (plava kreda).
UPOTREBA DOMINANTNOG SEPTAKORDA Razgovarati o upotrebi D7.
Podsjetiti učenike na dominantnu funkciju: kako glasi logičan slijed funkcija u
klasičnoj harmoniji? (T – S – D), dakle, D7 se može javiti nakon tonike,
toničkog sekstakorda, subdominante i subdominantnog sekstakorda, ali
najčešće u kadencama, i to u završnoj kadenci, nakon K , dok se rješava
najčešće u tonički kvintakord, rijetko u tonički sekstakord. Napisati na tabli ovu
tabelu, te uokviriti.

T, T6, S, S6, K ,------------ D7 -----------------T (T6)

PRIPREMA SEPTIME Naglasiti učenicima da se septima može pojaviti

pripremljena, polupripremljena i nepripremljena, te da ćemo to usvojiti kroz
sljedeće taktove. Napisati na tabli obrasce, koje treba riješiti uz to, da sami
učenici govore koje tonove gdje treba postaviti.

Završni dio časa:

U završnom dijelu časa, ponoviti sa učenicima nastavnu jedinku, kroz kratki
obrazac od tri takta. Jedan učenik treba izaći (po mogućnosti dobrovoljno) i
rješiti primjer, dok budem sjedila i svirala primjer na klaviru. Reći učenicima da
pokušaju pjevati svoj horski glas, te da slušaju glas svoga kolege, za vrijeme
izrade primjera:
- Učenik treba obilježiti tonalitet (D dur) i reći kako glasi tonični (d – fis – a ),
subdominantni kvintakord (g – h – d ), dominantni kvintakord (a – cis – e ) i
septakord (a – cis – e – g).
- Treba napisati funkcije u zadanim taktovima (u gornjem primjeru, zadaci koje
učenik treba napisati ispisani su plavom olovkom)
- Treba pravilno riješiti vezu T – T6 – S – K - D7 - T
Šta je dominantni septakord ili mali durski septakord? Zašto se zove
dominantni septakord? Da li je ovaj akord konsonantan ili disonantan, i zašto?
Kako se rješavaju ovi kritični tonovi? Da li postoje neki izuzeci od ovog pravila
i kako se te pojave zovu u harmoniji? Za razliku od rješenja septime, kako je
uvodimo? Iza kojih se akorada pojavljuje D7, a šta mu slijedi?

(Vidi izgled table u kajdanci za II razred)

Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Kvartsekstakordi

Nastavna jedinica: Sistematizacija pređenog gradiva
Tip časa: ponavljanje i sistematizacija gradiva kroz izradu kontrolnog rada
Cilj časa: ponoviti svo gradivo o kvartsekstakordima kroz kontrolni rad
Zadaci: ponoviti i utvrditi gradivo o kvartsekstakordima, njihovim vrstama i
upotrebi, ocijeniti i vrednovati znanje učenika korz kontrolni rad, sticanje rutine
u izradi zadataka, razvijanje sposobnosti za analizu zadatka, razvijanje
sposobnosti odabira sredstava za izradu zadataka, razvijanje osjećaja za
harmonski stav i estetskoga osjećaja za lijepo, razvijanje procesa razmišljanja,
ocjenjivanje rada i zalaganje učenika na časovima harmonije
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir
Nastavni oblici: frontalni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II

Struktura časa:

Uvodni dio časa: Podijeliti učenicima zadatke za kontrolni rad (pogledaj

primjer) i pročitati ga. Objasniti eventualne najasnoće u razumijevanju pitanja.
Centralni dio časa: Izrada kontrolnog rada.
Završni dio časa: Pokupiti kontrolne radove. Dati učenicima zadaće. Sumirati
gradivo obrađeno na prethodnim časovima.
Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Kvartsekstakordi

Nastavna jedinica: Izrada zadataka
Tip časa: ponavljanje, utvrđivanje i uvježbavanje gradiva
Cilj časa: ponoviti znanja o vrstama kvartsekstakorada i sekstakordima kroz izradu
zadataka
Zadaci: sticanje rutine u izradi zadataka u korištenju kvartsekstakorada, sticanje
praktičnih znanja o vezivanju kvintakorada i njihovih sekstakorada i posebno
kvartsekstakorada u harmonskim zadacima, razvijanje sposobnosti za analizu
melodije, te njenu harmonizaciju, kao i za harmonizaciju basa, razvijanje
sposobnosti odabira sredstava za izradu zadataka, razvijanje osjećaja za
harmonski stav i estetskoga osjećaja za lijepo, razvijanje procesa razmišljanja i
brzog usvajanja informacija, razvijanje kreativnosti
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demo-
nstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir, kreda u boji
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II; Marko Tajčević, Harmonija

Struktura časa:

Uvodni dio časa: Šta je kvartsekstakord? Navedi vrste kvartsekstakorada i

razlike i sličnosti među njima.
Centralni dio časa: Izrada zadataka br. 1, Horozić. Učenici izlaze pred ploču i
izrađuju po jedan takt, uz obrazloženje šifre, funkcije, akorda, spoja akorda sa
prethodinim i sljedećim akordom, kao i pazeći na melodijsku liniju sopranske
dionice.Pažnju obratiti i zapisati u odvojenom dijelu table šifre u molu koje se
mogu javiti kao napomene vođice.
Odsvirati i otpjevati urađeni zadatak.
Završni dio časa: Dati domaću zadaću: zadaci br. 2 i 3 (napomena ispravke u 3.
zadatku u knjizi i napomene za vođicu), str. 57. Napomenuti učenicima da
sviraju zadatke s obzirom da će svirati kadence već od idućeg časa.
Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Kvartsekstakordi

Nastavna jedinica: Zadržični kvartsekstakord
Tip časa: upoznavanje sa novim nastavnim sadržajem
Cilj časa: upoznavanje sa zadržičnim kvartsekstakordima, njihovom građom i
upotrebom u višeglasnom stavu
Zadaci: upoznati se sa prolaznim kvartsekstakordima, kao jednim od bitnih
elemanata u harmoniji, njihovim karakteristikama, usvojiti osnov harmonskog
načina razmišljanja kroz pjevanje primjera, razvijati kreativnost učenika kroz
primjenu raznolikih harmonskih sredstava,
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demo-
nstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir, notni primjeri
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II, Marko Tajčević, Harmonija

Struktura časa:

Uvodni dio časa: Pitanja za ponavljanje:Šta je kvartsekstakord? Od kojih je

intervala građen? Koje vrste kvartsekstakorada postoje? Kakav je obrtajni
kvartsekstakord (navedi primjer)? Po čemu je prepoznatljiv? Navedi primjer
skretničnog sekstakorda! Navedi njegove karakteristike! Koje su razlike i
sličnosti između ove dvije vrste kvartsekstakorada? Kakav je prolazni
kvartsektakord (navedi primjer)? Koje su mu sličnosti i razlike sa prve dvije
vrste kvartsekstakorada?
Centralni dio časa: Napisati na tabli naslov današnje lekcije: zadržični
kvartsekstakord. Napisati na tabli primjer zadržičnog sekstakorda unutar kratkog
primjera i analizirati ga prema: dobi na kojoj se pojavljuje (teška, relativno
teška), dva elementa u sazvučju (zadržica i rješenje), funkcionalnost (prvi
pripada funkciji drugog akorda, u koji se rješava).
Potom napisati zadržični kvartsekstakord, kao nadopunu sekstakorda. Analizirati
i ovaj kao i prethodni. Dakle, kod zadržičnog se ''zadržavaju'' kvarta i seksta i
potom se rješavaju u tercu i kvintu ljedećeg akorda, akorda kojem'' pripadaju''.
Ovaj se kvartsekstakord najčešće pojavljuje na toničnoj i dominantnoj funkciji
(napisati primjer dominantne i odsvirati ga u sklopu zadatka). Objasniti da je
ova vrsta posebno bitna jer se najčešće javlja u kadencama zbog svoga
karakterističnog zvučanja, te se zato naziva kadencirajućim kvartsekstakordom
(K ). Navesti primjer K u njegovom karakterističnom javljanju u kadenci sa
oktavnim skokom. Karakteristično javljanje K je u spoju sa subdominantnom
funkcijom, jer tada on najviše dolazi do izražaja. Navesti primjer i odsvirati ga.
Navesti primjere pripremljenog, nepripremljenog i polupripremljenog
zadržičnog kvartsekstakorda i objasniti svaki od njih. Otpjevati svaki od njih

Zadržični kvartsekstakord je akord koji

se javlja kao dvostruka zadržica kvarte i
sekste i tercu i kvintu na istoj akordskoj
funkciji (na istom basovom tonu). Javlja
se na naglašenom taktovom dijelu.
Javlja se najčešće na tonici i dominanti.
Zadržični sekstakord na D u kadencama
se naziva kadencirajući kvartsekstakord
i obilježava se sa , te se rješava u D
kvintakord, obavezno u istom taktu.
Zadržični kvartsekstakord se javlja kao
pripremljen, nepripremljen i
1
polupripremljen.
Završni dio časa: Ponoviti kroz pitanja: Kakav je zadržični kvartsekstakord?
Koje su razlike između svih obrađenih vrsta kvartsekstakorada?

1
Pogledaj u kajdanci za II razred izgled table
Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Kvartsekstakordi

Nastavna jedinica: Prolazni kvartsekstakord – izrada zadataka
Tip časa: ponavljanje, utvrđivanje i uvježbavanje gradiva
Cilj časa: ponoviti znanja o vrstama kvartsekstakorada i sekstakordima kroz izradu
zadataka
Zadaci: upoznavanje sa kvartsekstakordom kao obrtajem kvintakorda, sticanje
znanja o vezivanju kvintakorada i njihovih sekstakorada i posebno
kvartsekstakorada u harmonskim zadacima, sticanje rutine u izradi zadataka i
njihovom sviranju na klaviru, razvijanje sposobnosti za analizu melodije, te
njenu harmonizaciju, kao i za harmonizaciju basa, razvijanje sposobnosti
odabira sredstava za izradu zadataka, razvijanje osjećaja za harmonski stav i
estetskoga osjećaja za lijepo, razvijanje procesa razmišljanja i brzog usvajanja
informacija, razvijanje kreativnosti
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demo-
nstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir, kreda u boji
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II; Marko Tajčević, Harmonija

Struktura časa:

Uvodni dio časa: Šta je kvartsekstakord? Od kojih je intervala građen? Koje

vrste kvartsekstakorada postoje? Kakav je obrtajni kvartsekstakord (navedi
primjer)? Po čemu je prepoznatljiv? Navedi primjer skretničnog sekstakorda!
Navedi njegove karakteristike! Koje su razlike i sličnosti između ove dvije vrste
kvartsekstakorada? Kakav je prolazni kvartsektakord (navedi primjer)? Koje su
mu sličnosti i razlike sa prve dvije vrste kvartsekstakorada?
Centralni dio časa: Izrada zadataka br. 3 (prvi čas) i br. 10 (drugi čas), Horozić.
Učenici izlaze pred ploču i izrađuju po jedan takt, uz obrazloženje šifre (ako je
ima), funkcije, akorda, spoja akorda sa prethodinim i sljedećim akordom, kao i
pazeći na melodijsku liniju sopranske dionice.Pažnju obratiti i zapisati u
odvojenom dijelu table šifre u molu koje se mogu javiti kao napomene vođice.
(prvi čas). Na drugom času učenici takođe rješavaju po jedan takt, s tim da se
prvo izradi ''kostur'' zadatka (jedan učenik), uradivši funkcije i bas, koji će
kasnije podlijegati promjenama zbog kretanja glasova. Ostali učenici koji izađu,
koriguju funkcije i dionicu basovog glasa, dodaju šifre i ponavljaju gradivo sa
prethodnih časova (razloge zbog kojih su se odlučili upravo na to harmonsko
sredstvo).
Odsvirati i otpjevati urađene zadatke.
Završni dio časa: Dati domaću zadaću: zadaci br. 1 i 9, str. 54.
Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Kvartsekstakordi

Nastavna jedinica: Prolazni kvartsekstakord
Tip časa: upoznavanje sa novim nastavnim sadržajem
Cilj časa: upoznavanje sa prolaznim kvartsekstakordima, njihovom građom i
upotrebom u višeglasnom stavu
Zadaci: upoznati se sa prolaznim kvartsekstakordima, kao jednim od bitnih
elemanata u harmoniji, njihovim karakteristikama, usvojiti osnov harmonskog
načina razmišljanja kroz pjevanje primjera, razvijati kreativnost učenika kroz
primjenu raznolikih harmonskih sredstava,
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demo-
nstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir, notni primjeri
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II, Marko Tajčević, Harmonija

Struktura časa:

Uvodni dio časa: Pitanja za ponavljanje: Šta je kvartsekstakord? Od kojih je

intervala građen? Koje vrste kvartsekstakorada postoje? Kakav je obrtajni
kvartsekstakord (navedi primjer)? Po čemu je prepoznatljiv? Navedi primjer
skretničnog sekstakorda! Navedi njegove karakteristike! Koje su razlike i
sličnosti između ove dvije vrste kvartsekstakorada?
Centralni dio časa: Napisati na tabli naslov današnje lekcije: prolazni
kvartsekstakord.
Objasniti da je prolazni kvartsekstakord vrlo jednostavan za shvatiti, ukoliko
poznajemo skretnični kvartsekstakord. Navesti primjer skretničnog i potom
primjer prolaznog . Prodiskutovati sa učenicima o navedenim primjerima.
Naglasiti da je vrlo bitna analiza ovih primjera, te zadiranje u srž samog pojma
''prolaza'', za razliku od ''skretanja'', koji se, međutim, pojavljuje u oba slučaja u
nekom od glasova. Dakle, za shvatanje prolaznog je bitno shvatiti pojam prolaza
u smislu odlaska u obrtaj iste funkcije, dok je kod skretničnog bitan povratak u
isti akord, isti ton. To također navodi na misao o tri elementa: prvobitni tonovi,
tonovi koj ''prolaze'' i tonovi novog akorda. U ovom slučaju, prolazni
kvartsekstakord ima samostalnu funkciju.
Prodiskutovati i interval prolaza i zaključiti da je to uvijek sekunda. Naravno,
spomenuti i to da ovaj akord dolazi na nenaglašeni dio takta, te karakter spajanja
dva relativno udaljena akorda.
Potom dati primjere prolaznog, skretničnog i obrtajnog kvartsekstakorda i
analizirati ih, uporediti i dati njihove zajedničke i osobine koje ih razlikuju.2
Definirati pojam prolaznog kvartsekstakorda:

- Prolazni kvartsekstakord je onaj

kvartsekstakord koji se javlja u prolazu
između akorda i njegovog prvog obrtaja (t
kvintakorda i sekstakorda) i obratno. Javlja se
na lakom dijelu takta i čini cjelinu sa
prethodnim, tj. sljedećim akordom.

Sve primjere navesti i njihove oznake posebno istaknuti!Naglasiti da se kod

prvog akorda, kvartsekstakorda u koji akord istupa, te povratnog akorda,
zadržavamo zajednički ton.
Učenici izrađuju zadatke u obliku manjih jednotaktnih i dvotaktnih obrazaca,
kojima će se utvrditi gradivo o skretničnom kvartsekstakordu.
Završni dio časa: Ponoviti kroz pitanja: Kakav je prolazni kvartsekstakord i šta
je njegov najizrazitiji element? Koje su razlike između skretničnog i ptolaznog
kvarsekstakorda?

2
Vidi izgled table u kajdanci za II razred
Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Kvartsekstakordi

Nastavna jedinica: Skretnični kvartsekstakordi – izrada zadataka
Tip časa: ponavljanje, utvrđivanje i uvježbavanje gradiva
Cilj časa: ponoviti znanja o kvartsekstakordima i sekstakordima kroz izradu
zadataka, posebno o skretničnom kvartsekstakordu
Zadaci: upoznavanje sa kvartsekstakordom kao obrtajem kvintakorda, sticanje
znanja o vezivanju kvintakorada, njihovih sekstakorada i posebno
kvartsekstakorada u harmonskim zadacima, sticanje rutine u izradi zadataka i
njihovom sviranju na klaviru, razvijanje sposobnosti za analizu melodije, te
njenu harmonizaciju, kao i za harmonizaciju basa, razvijanje sposobnosti
odabira sredstava za izradu zadataka, razvijanje osjećaja za harmonski stav i
estetskoga osjećaja za lijepo, razvijanje procesa razmišljanja i brzog usvajanja
informacija, razvijanje kreativnosti
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demo-
nstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir, kreda u boji
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II

Struktura časa:
Uvodni dio časa: Ponoviti glavne i sporedne kvintakorde i sekstakorde, te
kvartsekstakorde. Vježbanje izgovaranja akorada na zadanom tonu, te
sekstakorada i kvartsekstakorada od zadanog kvintakorda.
Centralni dio časa: Izrada zadatka br. 3 i 8, Horozić. Učenici izlaze pred ploču i
izrađuju po jedan takt.
Na prvom času radi se šifrirani bas, te učenik treba da uz obrazloženje šifre (ako
je ima), funkcije, akorda, spoja akorda sa prethodinim i sljedećim akordom, kao
i pazeći na melodijsku liniju sopranske dionice, uradi svoj zadatak. Također,
zaustaviti se na svakom kvartsekstakordu kako bi ponovili vrste, njihovu građu,
prepoznatljivost, uvođenje i rješavanje.
Na drugom radi se nešifrirani sopran – melodijska dionica. Diskutovati sa
učenicima o funkcijama, posebno o mogućnostima uvođenja određenog
kvartsekstakorda. Na propusiti priliku i ponoviti i sekstakorde i vrste, kao i
vezivanje glavnih i sporednih kvintakorada
Odsvirati i otpjevati svaki urađeni zadatak.
Završni dio časa: Dati domaću zadaću: zadaci br. 1, 4, 10, str. 51.
Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Kvartsekstakordi

Nastavna jedinica: Skretnični kvartsekstakord
Tip časa: upoznavanje sa novim nastavnim sadržajem
Cilj časa: upoznavanje sa skretničnim kvartsekstakordima, njihovom građom i
upotrebom u višeglasnom stavu
Zadaci: upoznati se sa skretničnim kvartsekstakordima, kao jednim od bitnih
elemanata u harmoniji, njihovim karakteristikama, usvojiti osnov harmonskog
načina razmišljanja kroz pjevanje primjera, razvijati kreativnost učenika kroz
primjenu raznolikih harmonskih sredstava,
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demo-
nstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir, notni primjeri
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II

Struktura časa:

Uvodni dio časa: Ponoviti gradivo s prošlog časa. Pitanja za ponavljanje: Šta je
kvartsekstakord? Od kojih je intervala građen? Koje vrste kvartsekstakorada
postoje? Kakav je obrtajni kvartsekstakord (navedi primjer)? Po čemu je
prepoznatljiv? Navedi primjer skretničnog sekstakorda! Nacedi njegove
karakteristike!
Centralni dio časa: Napisati na tabli naslov današnje lekcije: skretnični
kvartsekstakord.
Objasniti da je skretnični kvartsekstakord vrlo sličan istoimenom sekstakordu, te
napisati primjer jednog na tabli. Prodiskutovati sa učenicima o navedenom
primjeru. Naglasiti da je vrlo bitna analiza ovih primjera, te zadiranje u srž
samog pojma ''skretanja'', koji je u oba slučaja najprepoznatljivija pojava ove
vrste kvartsekstakorda. Dakle, skretanje je bitno, u smislu odlaska u neki drugi
ton, kao i vraćanje u prvobitni ton. To odmah navodi na misao o tri elementa:
prvobitni tonovi, tonovi u koje se skreće i ponovno prvobitni tonovi, u koje smo
se vratili. Ovo je bitno zbog razlike između obrtajnog (koji ima dva, tri ili čak i
više elemenata, zavisno od broja obrtaja) i skretničnog kvartsekstakorda (koji
uvijek ima samo tri elementa).
Prodiskutovati i interval skretanja i zaključiti da je to uvijek sekunda. Naravno,
spomenuti i to da ovaj akord dolazi na nenaglašeni dio takta, te da ima
prvenstveno ukrasni karakter.
Potom dati primjere dviju vrsta skretničnog kvartsekstakorda i analizirati ih,
uporediti i dati njihove zajedničke i osobine koje ih razlikuju.3
Definirati pojam skretničnog kvartsekstakorda:

Skretnični kvartsekstakord je onaj

kvartsekstakord koji nastaje na dva načina:
- skretanjem terce i kvinte kvintakorda u
gornjim glasovima za sekundu naviše i
vraćanje u prvobitni oblik (ova vrsta
kvartsekstakorda nema samostalnu funkciju)
- skretanjem gornjih glasova i basa za sekundu
naviše ili naniže (ova vrsta kvartsekstakorda
ima samostalnu funkciju).

Sve primjere navesti i njihove oznake posebno istaknuti!Naglasiti da se kod

prvog akorda, kvartsekstakorda u koji akord istupa, te povratnog akorda,
zadržavamo zajednički ton.
Učenici izrađuju zadatke u obliku manjih jednotaktnih i dvotaktnih obrazaca,
kojima će se utvrditi gradivo o skretničnom kvartsekstakordu.
Završni dio časa: Ponoviti kroz pitanja: Kakav je skretnični kvartsekstakord i
šta je njegov najizrazitiji element? Koje su razlike između obrtajnog i
skretničnog kvarsekstakorda?

3
Vidi izgled table u kajdanci za II razred
Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Kvartsekstakordi

Nastavna jedinica: Obrtajni kvartsekstakord – izrada zadataka
Tip časa: ponavljanje, utvrđivanje i uvježbavanje gradiva
Cilj časa: ponoviti znanja o kvartsekstakordima i sekstakordima kroz izradu
zadataka
Zadaci: upoznavanje sa kvartsekstakordom kao obrtajem kvintakorda, sticanje
znanja o vezivanju kvintakorada i njihovih sekstakorada i posebno
kvartsekstakorada u harmonskim zadacima, sticanje rutine u izradi zadataka i
njihovom sviranju na klaviru, razvijanje sposobnosti za analizu melodije, te
njenu harmonizaciju, kao i za harmonizaciju basa, razvijanje sposobnosti
odabira sredstava za izradu zadataka, razvijanje osjećaja za harmonski stav i
estetskoga osjećaja za lijepo, razvijanje procesa razmišljanja i brzog usvajanja
informacija, razvijanje kreativnosti
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demo-
nstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir, kreda u boji
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II

Struktura časa:

Uvodni dio časa: Ponoviti glavne i sporedne kvintakorde i sekstakorde, te

kvartsekstakorde. Vježbanje izgovaranja akorada na zadanom tonu, te
sekstakorada i kvartsekstakorada od zadanog kvintakorda.
Centralni dio časa: Izrada zadatka br. 2, Horozić. Učenici izlaze pred ploču i
izrađuju po jedan takt, uz obrazloženje šifre (ako je ima), funkcije, akorda, spoja
akorda sa prethodinim i sljedećim akordom, kao i pazeći na melodijsku liniju
sopranske dionice.
Odsvirati i otpjevati urađeni zadatak.
Završni dio časa: Dati domaću zadaću: zadaci br. 4 i 9.
Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Kvartsekstakordi

Nastavna jedinica: Obrtajni kvartsekstakord
Tip časa: upoznavanje sa novim nastavnim sadržajem
Cilj časa: upoznavanje sa obrtajnim kvartsekstakordima, njegovom građom i
upotrebom u višeglasnom stavu
Zadaci: upoznati se sa obrtajnim kvartsekstakordima, kao jednim od bitnih
elemanata u harmoniji, njegovim karakteristikama, usvojiti osnov harmonskog
načina razmišljanja kroz pjevanje primjera, razvijati kreativnost učenika kroz
primjenu raznolikih harmonskih sredstava,
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demo-
nstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir, notni primjeri
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić,
Harmonija II

Struktura časa:

Uvodni dio časa: Ponoviti gradivo s prošlog časa. Pitanja za ponavljanje: Šta je
kvartsekstakord? Od kojih je intervala građen? Koje vrste kvartsekstakorada
postoje?
Centralni dio časa: Napisati na tabli naslov današnje lekcije:obtajni
kvartsekstakord.
Pitati učenike šta je obrtajni sekstakord. Izvesti jednog učenika da napiše jedan
primjer na tabli. Objasniti da je obrtajni kvartsekstakord vrlo sličan istoimenom
sekstakordu, te napisati primjer jednog na tabli. Prodiskutovati sa učenicima o
navedenom primjeru, a potom navesti i primjer kvarstekstakorda u kojem se
gornji glasovi kreću, mada u okviru istog akorda. Naglasiti da je vrlo bitna
analiza ovih primjera, te zadiranje u srž samog pojma ''obrtaja'', koji je u oba
slučaja najprepoznatljivija pojava ove vrste kvartsekstakorda. Također,
diskutovati o tome, da li je moguće obrtajni kvartsekstakord uvesti sa ili bez
sekstakorda, kao i češće uvođenje ove vrste kvartsekstakorda u instrumentalnoj
muzici.
Definirati pojam obrtajnog kvartsekstakorda: obrtajni kvartsekstakord je onaj
kvratsekstakord koji nastaje uzlaznim i silaznim kretanjem basa po
tonovima razloženog akorda, dok gornji glasovi miruju ili mijenjaju svoja
mjesta u okviru istog akorda (rjeđa pojava). Sve primjere navesti i njihove
oznake posebno istaknuti!
Učenici izrađuju zadatke u obliku manjih jednotaktnih i dvotaktnih obrazaca,
kojima će se utvrditi gradivo o obrtajnom kvartsekstakordu.
Završni dio časa: Ponoviti kroz pitanja: Šta je kvartsekstakord? Od kojih je
intervala građen? Koje vrste kvartsekstakorada postoje? Kakav je obrtajni
kvartsekstakord i šta je njegov najizrazitiji element? Da li se više koristi u
instrumentalnoj ili vokalnoj muzici i zašto? Da li je nužno da gorni glasovi
miruju da bi neki kvartsekstakord bio obrtajni?

Napomena: pogledaj kajdanku za treći razred: IZGLED TABLE

Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ
Datum: 08. 02. 2006. godine
Vrijeme: 9:50
Čas: treći

Nastavna cjelina: Kvartsekstakordi

Nastavna jedinica: Vrste kvartsekstakorada
Tip časa: upoznavanje sa novim nastavnim sadržajem
Cilj časa: upoznavanje sa kvartsekstakordima, njegovom građom i vrstama, te
ulogom u višeglasnom stavu
Zadaci: upoznati se sa kvartsekstakordima, kao jednim od bitnih elemanata u
harmoniji, njegovim karakteristikama, vrstama, usvojiti osnov harmonskog
načina razmišljanja kroz pjevanje primjera, razvijati kreativnost učenika kroz
primjenu raznolikih harmonskih sredstava,
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demo-
nstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir, notni primjeri
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić,
Harmonija II

Struktura časa:

Uvodni dio časa: ponoviti gradivo iz prošlog polugodišta. Pitanja za

ponavljanje: Koje akorde smo dosada radili? Šta odlikuje te akorde, što se tiče
njihove građe, uloge u višeglasju, spajanja sa ostalim akordima? Kako nastaje
sekstakord od kvintakorda? Po čemu se ova dva akorda razlikuju što se tiče
upotrebe u četveroglasnom horskom stavu?
Centralni dio časa: Napisati na tabli kvintakord, sekstakord i upitati učenike što
nam još nedostaje da bi ''krug'' kvintakorda i njegovih obrtaja bio potpun. Dakle,
kvartsekstakord. Upitati što je potrebno uraditi da bismo od ova dva akorda
dobili kvartsekstakord (od prvog napraviti sekstakord, potpm kvartsekstakord, ili
na kvinti prvog napsraviti kvartu, potom sekstu).
Dakle, kvartsekstakord je drugi obrtaj kvintakorda, a u basu mu se nalazi
kvinta kvintakorda.
Upitati što se udvaja kod kvintakorda, što kod sekstakorda (basov ton kod prvog
akorda, terca ili seksta kod drugog – prodiskutovati o ovome). Naglasiti da se
kod kvartsekstakorda udvaja basov ton.
Napomenuti da se kvartsekstakordi ne pojavljuju samostalno u tolikoj mjeri kao
kvintakord i sekstakord. Oni su uglavnom akordi koji se javljaju posredno. Zašto
je to tako?
Konstatirati intervale koji grade kvartsekstakord – seksta i kvarta (tako se i
obilježava). Kvarta je disonantan interval i zbog toga ovaj akord teži rješenju.
Pitati učenike koje su vrste sekstakorada. Napisati na tabli svaku vrstu
sekstakorda, te diskutovati o nazivu i razlozima toga. Potom napisati svaku vrstu
kvartsekstakorda, pored odgovarajuće vrste sekstakorda, kako bi učenici uočili
sličnosti i razlike. Dakle, postoje:
- obrtajni
- skretnični
- zadržični, ali i još jedna vrsta kvartsekstakorada:
- prolazni kvartsekstakord.
Dakle, postoje četiri vrste kvartsekstakorada.
Uraditi harmonsku analizu kratkog primjera, u kojem će učenici sami doći do
zaključaka o vrstama kvratsekstakorada.
Završni dio časa: Ponoviti kroz pitanja: Šta je kvartsekstakord? Od kojih je
intervala građen? Koje vrste kvartsekstakorada postoje?

Uvod: 5 min
Centralni dio: 35 min
- razgovor o kvartsekstakordima, sekstakordima, vrstama 10 min.
- diktat 10 min.
- analiza 10 – 15 min.
Završni dio: 5 min.
Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ
Datum: 06. 04. 2006. godine
Vrijeme: 9:50;
Čas: treći

Nastavna cjelina: Dominantni septakord

Nastavna jedinica: Obrtaji dominantnog septakorda
Tip časa: obrada nastavnog sadržaja
Cilj časa: upoznati učenike sa obrtajima dominantnog septakorda, njegovom
građom, upotrebom, harmonizacijom
Odgojni zadaci: sticanje zvučne predstave o novim harmonskim sredstvima, te
njihovom zvučanju i sazvučanju u višeglasnom stavu
Obrazovni zadaci: upoznati učenike sa obrtajima dominantnog septakorda:
njihovom građom, načinima obilježavanja, upotrebom u klasičnoj harmoniji,
spajanjem sa ostalim, već naučenim akordima, harmonizacijom obrtaja
dominantnog septakorda
Funkcionalni zadaci: upoznati učenike sa novim sredstvima harmonskog
izražavanja, sticanje zvučne predstave o zvučanju višeglasnog stava u cjelini,
primjena harmonskih znanja u praksi, snalaženje u različitim harmonskim
situacijama
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda
demonstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II

Struktura sata:

Uvodni dio časa: Ponoviti najvažnije karakteristike D7: od čega se sastoji, kako
se obilježava, koji su mu kritični tonovi i kako se tretiraju. Diskutovati sa
učenicima o razlozima svih navedenih tvrdnji (nps. Zašto se vođica rješava
naviše, a licencija je moguća u unutrašnjima glasovima – Zato što nas ''vuče'' na
rješenje u vanjskim glasovima, dok u unutrašnjim to ne čujemo, te se zbog toga
moše tiješiti i naniže u akordski ton sljedećeg akorda – kvintu T kvintakorda).
Ponoviti znanje iz teorije o obrtajima kvintakorada i septakorada.

Centralni dio časa: Dakle, napisati navedene definicije na tabli. D7 je akord koji
se sastoji od osnovnog tona, njegove velike terce i čiste kvinte, te male septime,
zato se i zove mali durski septakord. Ako želimo napraviti obrtaje D7, to veće
znamo iz prijašnjeg iskustva, a to je da obrtaj dobijemo prebacivanjem
određenih tonova za oktavu više ili u basov registar. To znači (navesti primjer)
da kvintakord, recimo, ima dva obrtaja, od kojih je jedan sekstakord. Prebacivši
osnovni ton za oktavu više, dobijemo sekstakord, koji opet isto tako možemo
dobiti prebacivanjem terce u bas.
Slično je sa D7. Prebacivši osnovni ton za oktavu više – dobijemo akord koji
ima basov ton i dvije terce i sekstu kao njegov karakterističan interval, koja je k
tome još i mjesto osnovnog tona spram basovog tona. Naglašavamo posebno
pojavu sekste i u oznaci ovog akorda, te ga zovemo kvintsekstakord - . Ovaj
smo akord mogli dobiti i prebacivanjem terce D7 – a u bas. Napisati ovaj
postupak, te prodiskutovati sa učenicima o mjestu septime i vođice u ovom
akordu. Sličan postupak uraditi i sa ostalim obrtajima: terckvartakordom i
sekundakordom.
Napomenuti da se ovi akordi javljaju samo potpuni. Najbolje je kad se septima
pritom javi uvedena, ako ne septima, onda osnovni ton.
Poslije toga objasniti uvođenje i rješavanje obrtaja. Učenici pritom samo trebaju
izvući zaključke o rješavanju kritičnih tonova, te mogućim odstupanjima o
pravilima (udvajanje basovog tona T6 kod rješenja D ).
Vježbati sa učenicima uvođenje i rješavanje kritičnih tonova obrtaja u raznim
durskim i molskim tonalitetima.

Završni dio časa: Ponoviti koji su obrtaji D7, njihovo obilježavanje, uvođenje i
rješavanje.

(Vidi izgled table u kajdanci za II razred)

Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Dominantni septakord

Nastavna tema: Obrtaji D7
Nastavna jedinica: Izrada zadataka
Tip časa: ponavljanje, utvrđivanje i uvježbavanje gradiva
Cilj časa: ponoviti i utvrditi znanja o dominantnom septakordu i njegovim
obrtajima i njihovom tretmanu u četveroglasju kroz izradu zadataka
Zadaci: sticanje rutine u izradi zadataka u korištenju D7 i obrtaja, sticanje
praktičnih znanja o vezivanju kvintakorada, njihovih sekstakorada i
kvartsekstakorada, te D7 i obrtaja u harmonskim zadacima, razvijanje
sposobnosti za analizu melodije, te njenu harmonizaciju, kao i za harmonizaciju
basa, razvijanje sposobnosti odabira sredstava za izradu zadataka, razvijanje
osjećaja za harmonski stav i estetskoga osjećaja za lijepo, razvijanje procesa
razmišljanja i brzog usvajanja informacija, razvijanje kreativnosti
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demo-
nstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir, kreda u boji
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II; Marko Tajčević, Harmonija

Struktura časa:

Uvodni dio časa: Pitanja za ponavljanje: Koji su obrtaji D7? Kako nastaju, kako
se obilježavaju, uvode i rješavaju? Napravi D7 i obrtaje na tonu g, a, c.
Centralni dio časa: Izrada zadatka na str. 69 (Horozić) – profesor. Prodiskutovati
sa učenicima izgled basove dionice, te uočiti fraze. Napisati funkcije,
konstatovati D7 i obrtaje. Cijelo vrijeme izrade zadatka razgovarati sa učenicima
o pravilima, te ih odmah konkretno primijeniti. Razmisliti i o alternativnim
rješenjima, te se odlučiti za najbolje.
Odsvirati zadatak i učenici ga trebaju otpjevati.
Završni dio časa: Ponoviti koji su obrtaji D7 i u šta se rješavaju. Dati domaću
zadaću (zadaci 3 i 4).
Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Dominantni septakord

Nastavna tema: Obrtaji dominantnog septakorda
Nastavna jedinica: Izrada zadataka
Tip časa: ponavljanje, utvrđivanje i uvježbavanje gradiva
Cilj časa: ponoviti i utvrditi znanja o dominantnom septakordu i obrtajima i
njihovom tretmanu u četveroglasju kroz izradu zadataka
Zadaci: sticanje rutine u izradi zadataka u korištenju D7 i obrtaja, sticanje
praktičnih znanja o vezivanju kvintakorada, njihovih sekstakorada i
kvartsekstakorada, te D7 i obrtaja u harmonskim zadacima, razvijanje
sposobnosti za analizu melodije, te njenu harmonizaciju, kao i za harmonizaciju
basa, razvijanje sposobnosti odabira sredstava za izradu zadataka, razvijanje
osjećaja za harmonski stav i estetskoga osjećaja za lijepo, razvijanje procesa
razmišljanja i brzog usvajanja informacija, razvijanje kreativnosti
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demo-
nstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir, kreda u boji
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II; Marko Tajčević, Harmonija

Struktura časa:

Uvodni dio časa: Pitanja za ponavljanje: Šta je septakord? Koji septakord

nazivamo dominantnim i zašto? Kako se uvodi i rješava D7? Koji su obrtaji
septakorda i zašto ih nazivamo tako? Navedi 7 i obrtaje na sljedećim tonovima:
d, e, b, fis (koristiti krede u boji prilikom izrade ovog zadataka).
Centralni dio časa: Izrada zadatka br. 6 na str. 69 (Horozić) koje će izraditi
učenici. Svaki učenik treba reći kako glasi tonični, subdominantni i dominantni
kvintakord, sekstakord i kvartsekstakord i D7 i njegovi obrtaji u zadatom
tonalitetu, ispisati funkcije, te reći svoje mišljenje o postupku vezivanja akorda
sa prethodnim itd. Prodiskutovati i sa ostalim učenicima istu vezu, te naći
najbolje i najprihvatljivije rješenje.
Odsvirati zadatak i učenici ga trebaju otpjevati.
Završni dio časa: Ponoviti koji su obrtaji D7. sumirati najbitnije karakteristike
građe D7 i obrtaja. Dati domaću zadaću.
Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Dominantni septakord

Nastavna tema: Obrtaji dominantnog septakorda
Nastavna jedinica: Izrada zadataka
Tip časa: ponavljanje, utvrđivanje i uvježbavanje gradiva
Cilj časa: ponoviti i utvrditi znanja o dominantnom septakordu i obrtajima i
njihovom tretmanu u četveroglasju kroz izradu zadataka
Zadaci: sticanje rutine u izradi zadataka u korištenju D7 i obrtaja, sticanje
praktičnih znanja o vezivanju kvintakorada, njihovih sekstakorada i
kvartsekstakorada, te D7 i obrtaja u harmonskim zadacima, razvijanje
sposobnosti za analizu melodije, te njenu harmonizaciju, kao i za harmonizaciju
basa, razvijanje sposobnosti odabira sredstava za izradu zadataka, razvijanje
osjećaja za harmonski stav i estetskoga osjećaja za lijepo, razvijanje procesa
razmišljanja i brzog usvajanja informacija, razvijanje kreativnosti
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demo-
nstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir, kreda u boji
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II; Marko Tajčević, Harmonija

Struktura časa:

Uvodni dio časa: Pitanja za ponavljanje: Šta je septakord? Koji septakord

nazivamo dominantnim i zašto? Kako se uvodi i rješava D7? Koji su obrtaji
septakorda i zašto ih nazivamo tako?
Centralni dio časa: Izrada 20 minutnog kontrolnog rada, kojim će se provjeriti
da li učenici razumiju građu D7 i njegovih obrtaja: grupama A i B zadati po
jedan ton, na kojem moraju napisati D7 i njegove obrtaje (grupa A – ton b; grupa
B - ton fis). Nakon što učenici urade kontrolni rad, ponuditi im tačne odgovore
kredama u boji (vidi izgled table). Svaki akord zapisati i učenici ga trebaju
pjevati u horskom stavu.
Izraditi zadatak br. 6 na str. 69 (Horozić) – učenici. Svaki učenik koji je prozvan
treba reći kako glasi tonični, subdominantni i dominantni kvintakord, sekstakord
i kvartsekstakord i D7 i njegovi obrtaji u zadatom tonalitetu, ispisati funkcije, te
reći svoje mišljenje o postupku vezivanja akorda sa prethodnim itd.
Prodiskutovati i sa ostalim učenicima istu vezu, te naći najbolje i
najprihvatljivije rješenje, kako bi sopranska dionica bila razvijena. Posebnu
pažnju obratiti na sljedeću problematiku i učenicima posebno sugerirati da
navedu sebi i definicije za rješavanje ovih problema:
 - uvođenje obrtaja D7 (vidi izgled table), kao prolaznih akorada, gdje je cilj
što minimalniji pokreti glasova
- skretnični akord na tonici, ukoliko je prvi kvintakord nepotpun (npr. u
kadenci)
- izbjegavanje paralelizama.
Odsvirati zadatak i učenici ga trebaju otpjevati.
Završni dio časa: Ponoviti koji su obrtaji D7. Sumirati najbitnije karakteristike
građe D7 i obrtaja. Dati domaću zadaću.
Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Dominantni septakord

Nastavna tema: Obrtaji dominantnog septakorda
Nastavna jedinica: Izrada zadataka
Tip časa: ponavljanje, utvrđivanje i uvježbavanje gradiva
Cilj časa: ponoviti i utvrditi znanja o dominantnom septakordu i obrtajima i
njihovom tretmanu u četveroglasju kroz izradu zadataka
Zadaci: sticanje rutine u izradi zadataka u korištenju D7 i obrtaja, sticanje
praktičnih znanja o vezivanju kvintakorada, njihovih sekstakorada i
kvartsekstakorada, te D7 i obrtaja u harmonskim zadacima, razvijanje
sposobnosti za analizu melodije, te njenu harmonizaciju, kao i za harmonizaciju
basa, razvijanje sposobnosti odabira sredstava za izradu zadataka, razvijanje
osjećaja za harmonski stav i estetskoga osjećaja za lijepo, razvijanje procesa
razmišljanja i brzog usvajanja informacija, razvijanje kreativnosti
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demo-
nstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir, kreda u boji
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II; Marko Tajčević, Harmonija

Struktura časa:

Uvodni dio časa: Pitanja za uvod časa4: Kako harmoniziramo sopransku

dionicu? Kako harmoniziramo basovu dionicu? Kojim akordom biste
harmonizirali ton g (h, d, f) u sopranu i kako bi tada izgledali ostali glasovi?
Centralni dio časa: Izraditi zadatak br. 8 na str. 69 (Horozić) – učenici. Svaki
učenik koji je prozvan treba reći kako glasi tonični, subdominantni i dominantni
kvintakord, sekstakord i kvartsekstakord i D7 i njegovi obrtaji u zadatom
tonalitetu. Svaki učenik harmonizira po dva takta sopranske melodije, na način
da se njegovo mišljenje poštuje, ali korigira. Prodiskutovati i sa ostalim
učenicima istu vezu, te naći najbolje i najprihvatljivije rješenje, kako bi
povezanost između glasova bila maksimalna, no ipak koristeći raznovrsne
akorde, a posebno D7 i njegove obrtaje. Posebnu pažnju obratiti na sljedeću
problematiku i učenicima posebno sugerirati da navedu sebi i definicije za
rješavanje ovih problema:

4
S obzirom da je drugi od bloka časova, a na prethodnom času je rađeno ponavljanje i utvrđivanje gradiva, nije
potrebno započinjati čas standardnim pitanjima o prirodi D7
 - ukoliko sopran pravi veće skokove, a pritom tonovi pripadaju istoj
funkciji, težiti stagnaciji pokreta ostalih glasova. Ukoliko sopran ima dužu
notnu vrijednost, pokrenuti bas pomoću obrtajnih akorada;
- primjetimo li postupno kretanje, treba provjeriti radi li se o prolaznim
akordima, koji su vrlo jednostavni, ali i efektni u svome zvučanju
- izbjegavanje paralelizama ćemo postići suprotnim kretanjem glasova, ali
ni to nije pravilo!
U toku izrade zadatka nekoliko puta prosviravati melodiju, kako bi je učenici
zapamtili. Na kraju odsvirati zadatak i učenici ga trebaju otpjevati.
Završni dio časa: Ponoviti koji su obrtaji D7. Sumirati najbitnije karakteristike
građe D7 i obrtaja. Dati domaću zadaću.
Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Dominantni septakord

Nastavna tema: Obrtaji dominantnog septakorda
Nastavna jedinica: Izrada zadataka
Tip časa: ponavljanje, utvrđivanje i uvježbavanje gradiva
Cilj časa: ponoviti i utvrditi znanja o dominantnom septakordu i obrtajima i
njihovom tretmanu u četveroglasju kroz izradu zadataka
Zadaci: sticanje rutine u izradi zadataka u korištenju D7 i obrtaja, sticanje
praktičnih znanja o vezivanju kvintakorada, njihovih sekstakorada i
kvartsekstakorada, te D7 i obrtaja u harmonskim zadacima, razvijanje
sposobnosti za analizu melodije, te njenu harmonizaciju, kao i za harmonizaciju
basa, razvijanje sluha i slušnih sposobnosti, razvijanje muzikalnosti, razvijanje
sposobnosti odabira sredstava za izradu zadataka, razvijanje osjećaja za
harmonski stav i estetskoga osjećaja za lijepo, razvijanje procesa razmišljanja i
brzog usvajanja informacija, razvijanje kreativnosti
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demo-
nstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir, kreda u boji
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II; Marko Tajčević, Harmonija

Struktura časa:

Uvodni dio časa: Pitanja za uvod časa: Kakav je akord D7? Kako ga uvodimo
(također i obrtaje, svaki posebno)? Kako ga rješavamo? Kako glasi nepotpun
D7? Kako će izgledati akord T, ukoliko rješavamo ispravno potpuni D7? Kako
nastaju paralelne i antiparalelne 5 i 8, kako skrivene 5 i 8?
Centralni dio časa: Vježbe uvođenja i rješavanja D7 i obrtaja. Svaki učenik
uvodi i rješava jedan zadani obrazac. Obrasci za vježbu: T – D7 – T, T – S – D7
– T; D2 – T6; D6 – D2 – T6; S – D2 – T6; S6 – D - T; T6 – D - T; D ;
Otpjevati ih po glasovima (samo ako je potrebno) i zajedno. Uvijek potencirati
uvođenje i rješavanje kritičnih tonova kod D7 i obrtaja, kao i zadržavanje
zajedničkog tona kod svih glasova. Ukoliko učenik pred pločom ne zna
teoretsko gradivo, pitati jednog od ostalih učenika (provjeriti da li su učenici
aktivni, i koji). Također, ponuditi više rješenja ukoliko su moguća i odlučiti se za
najbolje, dakle, ono koje je korektno, te razvijene sopranske dionice,
povezanosti ostalih glasova i sl. Izvući najbitinije zaključke: D7 i obrtaji se
uvode tako, da se septima pripremi iz prethodnog akorda (postarati se da učenici
razumiju pojam pripreme), a ukoliko septima nije pripremljena, pripremiti
osnovni ton akorda (pogotovo kod obrata); priprema septime moguća je kod
veze S – D (7 i obrtaji), dok nije moguća kod veze T – D (jer u akordu T nema
tona koji će biti septima D7); uvijek budi siguran da si dobro izgovorio akord
(ako je potrebno, napiši ga sebi u uglu) – potom provjeri ima li zajedničkih
tonova sa prethodnim i taj ton zadrži u istom glasu – manja je vjerovatnoća da
pogriješiš; kod veze sekstakorada različitih stupnjeva, trudi se da pokreneš
sopran – ostale glasove vodi na najbliža mjesta, kako bi izbjegao mogućnot
stvaranja zabranjenih pomaka.
Završni dio časa: Ponoviti koji su obrtaji D7. Sumirati najbitnije karakteristike
građe D7 i obrtaja.
Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Dominantni septakord

Nastavna tema: Obrtaji dominantnog septakorda
Nastavna jedinica: Izrada zadataka - provjera
Tip časa: vrednovanje znanja i ocjenjivanje
Cilj časa: ocijeniti nivo znanja učenika, te vrednovati njihovo znanje kroz kontrolni
rad; ponoviti svo gradivo o obrtajima D7
Zadaci: ponoviti i utvrditi gradivo o D7, obrtajima, njihovoj upotrebi, ocijeniti i
vrednovati znanje učenika kroz kontrolni rad, sticanje rutine u izradi zadataka,
razvijanje sposobnosti za analizu zadatka, razvijanje sposobnosti odabira
sredstava za izradu zadataka, razvijanje osjećaja za harmonski stav i estetskoga
osjećaja za lijepo, razvijanje procesa razmišljanja, ocjenjivanje rada i zalaganje
učenika na časovima harmonije
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir
Nastavni oblici: frontalni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II

Struktura časa:

Uvodni dio časa: Podijeliti učenicima zadatke za kontrolni rad (pogledaj

primjer) i pročitati ga (A grupa – široki tercni; B grupa – uski oktavni; C grupa –
široki oktavni). Objasniti eventualne najasnoće u razumijevanju zadatka.
Centralni dio časa: Izrada kontrolnog rada.
Završni dio časa: Pokupiti kontrolne radove. Dati učenicima zadaće. Sumirati
gradivo obrađeno na prethodnim časovima.
Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Sporedni stupnjevi

Nastavna jedinica: Izrada zadataka - provjera
Tip časa: vrednovanje znanja i ocjenjivanje
Cilj časa: ocijeniti nivo znanja učenika, te vrednovati njihovo znanje kroz kontrolni
rad; ponoviti svo gradivo o glavnim i sporednim stupnjevima
Zadaci: ponoviti i utvrditi gradivo o sporednim stupnjevima, obrtajima, njihovoj
upotrebi, ocijeniti i vrednovati znanje učenika kroz kontrolni rad, sticanje rutine
u izradi zadataka, razvijanje sposobnosti za analizu zadatka, razvijanje
sposobnosti odabira sredstava za izradu zadataka, razvijanje osjećaja za
harmonski stav i estetskoga osjećaja za lijepo, razvijanje procesa razmišljanja,
ocjenjivanje rada i zalaganje učenika na časovima harmonije
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir
Nastavni oblici: frontalni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II

Struktura časa:

Uvodni dio časa: Podijeliti učenicima zadatke za kontrolni rad (pogledaj

primjere za obje grupe u kajdanci za II razred) i objasniti ih (A grupa – široki
tercni; B grupa – uski oktavni; C grupa – široki oktavni). Objasniti eventualne
najasnoće u razumijevanju zadatka.
Centralni dio časa: Izrada kontrolnog rada, u trajanju od dva školska sata, sa
provjerom znanja stečenog u ovoj školskoj godini: provjera harmonizacije
šifriranog basa i nešifriranog soprana. Napomenuti na raznolikost sopranske
dionice u prvom primjeru i maksimalnoj povezanosti među glasovima u drugom
primjeru.
Završni dio časa: Pokupiti kontrolne radove. Dati učenicima zadaće. Sumirati
gradivo obrađeno na prethodnim časovima.
Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Sporedni stupnjevi

Nastavna tema: Kvintakord i sekstakord VI stupnja
Nastavna jedinica: Izrada zadataka
Tip časa: ponavljanje, utvrđivanje i uvježbavanje gradiva
Cilj časa: ponoviti i utvrditi znanja o akordima II stupnja i njihovom tretmanu u
četveroglasju kroz izradu zadataka
Zadaci: sticanje rutine u izradi zadataka u korištenju TSVI (tsVI), sticanje
praktičnih znanja o vezivanju kvintakorada, njihovih sekstakorada i
kvartsekstakorada glavnih stupnjeva te kvintakorda i sekstakorda sporednog
stupnja – TSVI, u duru i molu, međusobno i sa D i D7 u harmonskim zadacima,
razvijanje sposobnosti za analizu melodije, te njenu harmonizaciju, kao i za
harmonizaciju basa, razvijanje sposobnosti odabira sredstava za izradu
zadataka, razvijanje osjećaja za harmonski stav i estetskoga osjećaja za
vrijednovanje muzički lijepog, razvijanje procesa razmišljanja i brzog usvajanja
informacija, razvijanje kreativnosti
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demo-
nstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir, kreda u boji
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II; Marko Tajčević, Harmonija

Struktura časa:
Uvodni dio časa: Pitanja za ponavljanje: Kako glasi TSVI u C, G, F, A, D, B
duru; tsVI u d, g, a, h, f, e, c molu? Šta je ustvari TSVI (tsVI) i zašto se zove
tako? Kakav je po građi u duru i molu? Kako se uvodi i kako vodi? Šta se
udvaja kod sekstakorada i kvintakorada sporednih stupnjeva? Zašto se,
konkretno kod TSVI udvaja terca?
Centralni dio časa: Izrada zadatka (neobilježeni sopran) na str. 77 (Horozić) koje
će izraditi učenici. Svaki učenik koji izađe pred ploču treba reći kako glasi
tonični, subdominantni i dominantni kvintakord, sekstakord i kvartsekstakord i
D7, te TSVI, potom samostalno izrađuje jedan dvotakt, tako da skicira liniju
basa – ujedno odrediti funkcije, te izraditi ostale glasove, uz korekciju basa,
koristeći obrate. Insistirati na tome da učenik kaže svoje mišljenje o postupku
vezivanja akorda sa prethodnim itd., ali uključiti i ostale učenike u diskusiju,
kako bi učenici zajednički pronašli najbolje rješenje. Nekoliko puta svirati
zadatak, kako bi se učenici upoznali sa melodijom i njenom harmonizacijom.
Odsvirati zadatak i učenici ga trebaju otpjevati.
Završni dio časa: Dati domaću zadaću. Napomenuti učenicima da sviraju
zadatke.
Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Sporedni stupnjevi

Nastavna jedinica: Kvintakord i sekstakord na II stupnju
Tip časa: obrada nastavnog sadržaja
Cilj časa: upoznati učenike sa akordom na II stupnju, njegovom građom,
upotrebom, harmonizacijom melodija uz pomoć II stupnja
Odgojni zadaci: sticanje zvučne predstave o novim harmonskim sredstvima, te
njihovom zvučanju i sazvučanju u višeglasnom stavu
Obrazovni zadaci: upoznati učenike sa II stupnjem: njegovom građom,
načinima obilježavanja, upotrebom u klasičnoj harmoniji, spajanjem sa
ostalim, već naučenim akordima, harmonizacijom obrtaja kvintakorda II
stupnja
Funkcionalni zadaci: upoznati učenike sa novim sredstvima harmonskog
izražavanja, sticanje zvučne predstave o zvučanju višeglasnog stava u cjelini,
primjena harmonskih znanja u praksi, snalaženje u različitim harmonskim
situacijama
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda
demonstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II

Struktura sata:

Uvodni dio časa: Ponoviti prethodno gradivo kroz sljdeća pitanja: Koji su
glavni, a koji sporedni stupnjevi u ljestvici? Upoređujući glavne i sporedni
stupanj koji smo radili (VI st.), šta možeš reći – koje su razlike što se tiče
tretmana? Šta udvajamo kod kvintakorada glavnih, šta kod sporednih
stupnjeva? Šta udvajamo kod sekstakorada glavnih, šta kod sporednih
stupnjeva?
Centralni dio časa: Upitati učenike koji akord danas radimo ako je u pitanju
drugi tercni srodnik subdominante. Napisati naslov današnje lekcije na tabli:
kvintakord i sekstakord II stupnja. Navesti kako glasi kvintakord u C duru i c
molu, te kakva im je struktura (u duru molski, u molu umanjeni kvintakord).
Napisati na tabli i i odsvirati ove akorde.
Navesti njegov naziv (SII i sII). Upitati kojoj funkciji pripada s obzirom na ime
(subdominantnoj). Upitati šta smo udvajali kod kvintakorda TSVI (basov ton ili
tercu) i zašto (isticanje pripadnosti toničnoj funkciji). Naglasiti da je isto i kod
SII (isticanje subdominantne funkcije) – napisati na tabli akord SII u
četveroglasju – otpjevati.. Objasniti da se SII vrlo često koristi kao sekstakord i
tad mu se udvaja basov ton, najčešće (upitati šta je basov ton u akordu SII6).
Potom se udvaja osnovni ton, a rijetko terca. Napisati i otpjevati
Vrlo je jednostavan za primjenu, jer slijedi iza akorada T i S funkcije, a nikad
iza akorada D funkcije (zašto?). Napisati na tabli primjere spoja sa S, T i
otpjevati. Zamjenik je subdominante i slijedi iza nje, ne ispred (napisati
pogrešno i prekrižiti ga). Pazi na spajanje T – SII zbog toga što su oni sekundni
srodnici i zato se često mogu javiti paralelizmi (kao kod već poznate veze S –
D). Vodi se u akorde dominantne funkcije, često u K . Napisati i otpjevati.
Izraditi nekoliko obrazaca, što zavisi od vremena koje preostane.
Završni dio časa: Ponoviti najbitnije značajke SII (građu, udvajanje tonova,
uvođenje i rješavanje).

(Vidi izgled table u kajdanci za II razred)

Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Sporedni stupnjevi

Nastavna tema: Kvintakord i sekstakord II stupnja
Nastavna jedinica: Izrada zadataka
Tip časa: ponavljanje, utvrđivanje i uvježbavanje gradiva
Cilj časa: ponoviti i utvrditi znanja o akordima VI i II stupnja i njihovom tretmanu
u četveroglasju kroz izradu zadataka
Zadaci: sticanje rutine u izradi zadataka u korištenju TSVI (tsVI) i SII (sII),
sticanje praktičnih znanja o vezivanju kvintakorada, njihovih sekstakorada i
kvartsekstakorada glavnih stupnjeva te kvintakorada i sekstakorada sporednih
stupnjeva – TSVI i SII, u duru i molu, međusobno i sa D i D7 u harmonskim
zadacima, razvijanje sposobnosti za analizu melodije, te njenu harmonizaciju,
kao i za harmonizaciju basa, razvijanje sposobnosti odabira sredstava za izradu
zadataka, razvijanje osjećaja za harmonski stav i estetskoga osjećaja za
vrijednovanje muzički lijepog, razvijanje procesa razmišljanja i brzog usvajanja
informacija, razvijanje kreativnosti
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demo-
nstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir, kreda u boji
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II; Marko Tajčević, Harmonija

Struktura časa:
Uvodni dio časa: Pitanja za ponavljanje: Kako glasi TSVI i SII u C, G, F, A, D,
B duru; tsVI i sII u d, g, a, h, f, e, c molu? Šta je ustvari SII i zašto se zove tako?
Kakav je po građi u duru i molu? Kako se uvodi i kako vodi u daljnjem
logičnom slijedu glasova? Šta se udvaja kod sekstakorada i kvintakorada
sporednih stupnjeva? Zašto se, konkretno kod SII udvaja terca, tj. basov ton kod
sekstakorda?
Centralni dio časa: Izrada zadatka (neobilježeni sopran) na str. 80 (Horozić) koje
će izraditi učenici. Svaki učenik koji izađe pred ploču treba reći kako glasi
tonični, subdominantni i dominantni kvintakord, sekstakord i kvartsekstakord i
D7, te TSVI i SII i njihovi sekstakordi, potom samostalno izrađuje jedan
dvotakt, tako da skicira liniju basa – ujedno odrediti funkcije, te izraditi ostale
glasove, uz korekciju basa, koristeći obrate. Insistirati na tome da učenik kaže
svoje mišljenje o postupku vezivanja akorda sa prethodnim itd., ali uključiti i
ostale učenike u diskusiju, kako bi učenici zajednički pronašli najbolje rješenje.
Nekoliko puta svirati zadatak, kako bi se učenici upoznali sa melodijom i
njenom harmonizacijom.
Odsvirati zadatak i učenici ga trebaju otpjevati.
Završni dio časa: Dati domaću zadaću. Napomenuti učenicima da sviraju
zadatke.
Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Sporedni stupnjevi

Nastavna jedinica: Kvintakord i sekstakord na III stupnju
Tip časa: obrada nastavnog sadržaja
Cilj časa: upoznati učenike sa akordom na III stupnju, njegovom građom,
upotrebom, harmonizacijom melodija uz pomoć III stupnja
Odgojni zadaci: sticanje zvučne predstave o novim harmonskim sredstvima, te
njihovom zvučanju i sazvučanju u višeglasnom stavu
Obrazovni zadaci: upoznati učenike sa III stupnjem: njegovom građom,
načinima obilježavanja, upotrebom u klasičnoj harmoniji, spajanjem sa
ostalim, već naučenim akordima, harmonizacijom obrtaja kvintakorda III
stupnja
Funkcionalni zadaci: upoznati učenike sa novim sredstvima harmonskog
izražavanja, sticanje zvučne predstave o zvučanju višeglasnog stava u cjelini,
primjena harmonskih znanja u praksi, snalaženje u različitim harmonskim
situacijama
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda
demonstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II

Struktura sata:
Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Sporedni stupnjevi

Nastavna tema: Kvintakord i sekstakord III stupnja
Nastavna jedinica: Izrada zadataka
Tip časa: ponavljanje, utvrđivanje i uvježbavanje gradiva
Cilj časa: ponoviti i utvrditi znanja o akordima III stupnja i njihovom tretmanu u
četveroglasju kroz izradu zadataka
Zadaci: sticanje rutine u izradi zadataka u korištenju TSVI (tsVI), SII (sII), DTIII
sticanje praktičnih znanja o vezivanju kvintakorada, njihovih sekstakorada i
kvartsekstakorada glavnih stupnjeva te kvintakorda i sekstakorda sporednog
stupnja – TSVI, SII i DTIII u duru i molu, međusobno i sa D i D7 u
harmonskim zadacima, razvijanje sposobnosti za analizu melodije, te njenu
harmonizaciju, kao i za harmonizaciju basa, razvijanje sposobnosti odabira
sredstava za izradu zadataka, razvijanje osjećaja za harmonski stav i estetskoga
osjećaja za vrijednovanje muzički lijepog, razvijanje procesa razmišljanja i
brzog usvajanja informacija, razvijanje kreativnosti
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demo-
nstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir, kreda u boji
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II; Marko Tajčević, Harmonija

Struktura časa:
Uvodni dio časa: Pitanja za ponavljanje: Kako glasi DTIII u C, G, F, A, D, B
duru, u d, g, a, h, f, e, c molu? Šta je ustvari DTIII i zašto se zove tako? Kakav
je po građi u duru i molu? Kako se uvodi i kako vodi? Šta se udvaja kod
sekstakorada i kvintakorada sporednih stupnjeva? Zašto se, konkretno kod DTIII
udvaja terca? Šta se ne smije udvojiti?
Centralni dio časa: Izrada zadatka (neobilježeni sopran) na str. 77 (Horozić) koje
će izraditi učenici. Svaki učenik koji izađe pred ploču treba reći kako glasi
tonični, subdominantni i dominantni kvintakord, sekstakord i kvartsekstakord i
D7, te TSVI, SII i DTIII, potom samostalno izrađuje jedan dvotakt, tako da
skicira liniju basa – ujedno odrediti funkcije, te izraditi ostale glasove, uz
korekciju basa, koristeći obrate. Insistirati na tome da učenik kaže svoje
mišljenje o postupku vezivanja akorda sa prethodnim itd., ali uključiti i ostale
učenike u diskusiju, kako bi učenici zajednički pronašli najbolje rješenje.
Nekoliko puta svirati zadatak, kako bi se učenici upoznali sa melodijom i
njenom harmonizacijom.
Odsvirati zadatak i učenici ga trebaju otpjevati.
Završni dio časa: Dati domaću zadaću. Napomenuti učenicima da sviraju
zadatke.
Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Sporedni stupnjevi

Nastavna tema: Kvintakord i sekstakord III stupnja
Nastavna jedinica: Izrada zadataka
Tip časa: ponavljanje, utvrđivanje i uvježbavanje gradiva
Cilj časa: ponoviti i utvrditi znanja o akordima III stupnja i njihovom tretmanu u
četveroglasju kroz izradu zadataka
Zadaci: sticanje rutine u izradi zadataka u korištenju TSVI (tsVI), SII (sII), DTIII
sticanje praktičnih znanja o vezivanju kvintakorada, njihovih sekstakorada i
kvartsekstakorada glavnih stupnjeva te kvintakorda i sekstakorda sporednog
stupnja – TSVI, SII i DTIII u duru i molu, međusobno i sa D i D7 u
harmonskim zadacima, razvijanje sposobnosti za analizu melodije, te njenu
harmonizaciju, kao i za harmonizaciju basa, razvijanje sposobnosti odabira
sredstava za izradu zadataka, razvijanje osjećaja za harmonski stav i estetskoga
osjećaja za vrijednovanje muzički lijepog, razvijanje procesa razmišljanja i
brzog usvajanja informacija, razvijanje kreativnosti
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demo-
nstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir, kreda u boji
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II; Marko Tajčević, Harmonija

Struktura časa:
Uvodni dio časa: Pitanja za ponavljanje: Kako glasi DTIII u C, G, F, A, D, B
duru, u d, g, a, h, f, e, c molu? Šta je ustvari DTIII i zašto se zove tako? Kakav
je po građi u duru i molu? Kako se uvodi i kako vodi? Šta se udvaja kod
sekstakorada i kvintakorada sporednih stupnjeva? Zašto se, konkretno kod DTIII
udvaja terca? Šta se ne smije udvojiti?
Centralni dio časa: Izrada zadatka (neobilježeni sopran) na str. 77 (Horozić) koje
će izraditi učenici. Svaki učenik koji izađe pred ploču treba reći kako glasi
tonični, subdominantni i dominantni kvintakord, sekstakord i kvartsekstakord i
D7, te TSVI, SII i DTIII, potom samostalno izrađuje jedan dvotakt, tako da
skicira liniju basa – ujedno odrediti funkcije, te izraditi ostale glasove, uz
korekciju basa, koristeći obrate. Insistirati na tome da učenik kaže svoje
mišljenje o postupku vezivanja akorda sa prethodnim itd., ali uključiti i ostale
učenike u diskusiju, kako bi učenici zajednički pronašli najbolje rješenje.
Nekoliko puta svirati zadatak, kako bi se učenici upoznali sa melodijom i
njenom harmonizacijom.
Odsvirati zadatak i učenici ga trebaju otpjevati.
Završni dio časa: Ponoviti najbitnije karakteristike III st: Kako glasi u A duru i
kakav je po građi? Šta se udvaja kod kvintakorda, a šta kod sekstakorda? Kako
jančešće upotrebljavamo III st? Na šta moramo paziti u harmonskom molu? Dati
domaću zadaću. Napomenuti učenicima da sviraju zadatke.
Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Sporedni stupnjevi

Nastavna jedinica: Kvintakord i sekstakord na VII stupnju
Tip časa: obrada nastavnog sadržaja
Cilj časa: upoznati učenike sa akordom na VII stupnju, njegovom građom,
upotrebom, harmonizacijom melodija uz pomoć VII stupnja
Odgojni zadaci: sticanje zvučne predstave o novim harmonskim sredstvima, te
njihovom zvučanju i sazvučanju u višeglasnom stavu
Obrazovni zadaci: upoznati učenike sa VII stupnjem: njegovom građom,
načinima obilježavanja, upotrebom u klasičnoj harmoniji, spajanjem sa
ostalim, već naučenim akordima, harmonizacijom obrtaja kvintakorda VII
stupnja
Funkcionalni zadaci: upoznati učenike sa novim sredstvima harmonskog
izražavanja, sticanje zvučne predstave o zvučanju višeglasnog stava u cjelini,
primjena harmonskih znanja u praksi, snalaženje u različitim harmonskim
situacijama
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda
demonstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II

Struktura sata:

Uvodni dio časa: Ponoviti prethodno gradivo kroz sljedeća pitanja: Koji su
glavni, a koji sporedni stupnjevi u ljestvici? Vrati se na početak godine i
pokušaj se sjetiti – šta se udvaja kod kvintakorda? Kakvi su glavni st. u duru,
kakvi u molu? Kakvi su sporedni stupnjevi u duru i molu? Navedi
karakteristične obrate s upotrebom II, VI, III st.! Koji je stupanj još ostao
neobrađen?
Centralni dio časa: Upitati učenike koji akord danas radimo ako je u pitanju
drugi tercni srodnik dominante. Napisati naslov današnje lekcije na tabli:
kvintakord i sekstakord VII stupnja. Navesti kako glasi kvintakord u C duru i c
molu, te kakva im je struktura (u duru i harmonskom molu umanjeni, u
prirodnom durski). Napisati na tabli i i odsvirati ove akorde. Napomenuti da je
ovo jedini umanjeni akord u dijatonskoj durskoj ljestvici, dok u molu umanjeni
imamo još i na II stupnju.
Navesti njegov naziv (DVII i u duru i molu – analogija sa DTIII). Upitati kojoj
funkciji pripada s obzirom na ime (dominantnoj). Zašto? Jer ima dva zajednička
tona sa dominantnim kvintakordom, a čak tri sa D7. Osim toga, posjeduje još i
vođicu, koja je karakteristična za D funkciju.
Upitati šta smo udvajali kod kvintakorda TSVI, SII, DTIII (basov ton ili tercu) i
zašto (isticanje pripadnosti toničnoj, subdominantnoj funkciji). Šta smo udvajali
kod sekstakorada istih funkcija (basov ton i sekstu – kod DTIII je zabranjeno
udvajanje terce, jer je ona vođica). Iz istog razloga udvajamo tonove kod DVII
– samo što je ovaj akord specifičan, jer mu je vođica osnovni ton. Tako ovom
akordu udvajamo tercu u kvinatkordu, a u sekstakordu basov ton ili tercu.
Pritom je bitno zapamtiti da se mogu javiti paralelne kvinte u vezivanju DVII sa
T (jedinim logičnim rješenjem ovog predstvanika D funkcije) i da ih
izbjegavamo udvajanjem terce u T trozvuku.
Upotreba DVII sesktakorda je najčešća kao prolaznog akorda u nizu T – DVII6
– T6 i obratno, kao i T – DVII – T. Napisati ove obrasce na tabli i odvsirati ih.
Međutim, u harmonizaciji uzlaznog gornjeg tetrakorda dura također se susreće
(zašto ne i harmonskog mola? Koji će mol nalikovati duru? Analogno je
upotrebi DTIII). Napisati na tabli i odsvirati, učenici ih trebaju otpjevati.
Izraditi nekoliko obrazaca sa upotrebom DVII i DVII6, što zavisi od vremena
koje preostane.
Završni dio časa: Ponoviti najbitnije značajke akorada DVII (građu, udvajanje
tonova, uvođenje i rješavanje).

(Vidi izgled table u kajdanci za II razred)

Škola: JU Umjetnička škola Bihać
Predmet: Harmonija
Razred: II SMŠ

Nastavna cjelina: Sporedni stupnjevi

Nastavna jedinica: Izrada zadataka
Tip časa: ponavljanje, utvrđivanje i uvježbavanje gradiva
Cilj časa: ponoviti i utvrditi znanja o sporednim stupnjevima i njihovom tretmanu
u četveroglasju kroz izradu zadataka
Zadaci: sticanje rutine u izradi zadataka u korištenju TSVI (tsVI), SII (sII), DTIII i
DVII i sticanje praktičnih znanja o vezivanju kvintakorada, njihovih
sekstakorada i kvartsekstakorada glavnih stupnjeva te kvintakorda i sekstakorda
sporednog stupnja – TSVI, SII, DTIII i DVII u duru i molu, međusobno i sa D i
D7 u harmonskim zadacima, razvijanje sposobnosti za analizu melodije, te
njenu harmonizaciju, kao i za harmonizaciju basa, razvijanje sposobnosti
odabira sredstava za izradu zadataka, razvijanje osjećaja za harmonski stav i
estetskoga osjećaja za vrijednovanje muzički lijepog, razvijanje procesa
razmišljanja i brzog usvajanja informacija, razvijanje kreativnosti
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demo-
nstracije, praktični rad, metoda analize
Nastavna sredstva: tabla, klavir, kreda u boji
Nastavni oblici: frontalni, grupni, individualni
Nastavna literatura: Asim Horozić, Harmonija II; Marko Tajčević, Harmonija

Struktura časa:
Uvodni dio časa: Pitanja za ponavljanje: Kako glasi DVII u C, G, F, A, D, B
duru, u d, g, a, h, f, e, c molu? Šta je ustvari DVII i zašto se zove tako? Kakav je
po građi u duru i molu? Kako se uvodi i kako rješava? Šta se udvaja kod
sekstakorada i kvintakorada sporednih stupnjeva? Zašto se, konkretno kod DVII
udvaja terca? Šta se ne smije udvojiti?
Centralni dio časa: Izrada zadatka (neobilježeni sopran) na str. 87 (Horozić) koje
će izraditi učenici. Svaki učenik koji izađe pred ploču treba reći kako glasi
tonični, subdominantni i dominantni kvintakord, sekstakord i kvartsekstakord i
D7, te TSVI, SII, DTIII, DVII. Potom samostalno izrađuje jedan dvotakt, tako
da skicira liniju basa – ujedno odrediti funkcije, te izraditi ostale glasove, uz
korekciju basa, koristeći obrate. Insistirati na tome da učenik kaže svoje
mišljenje o postupku vezivanja akorda sa prethodnim itd., ali uključiti i ostale
učenike u diskusiju, kako bi učenici zajednički pronašli najbolje rješenje.
Nekoliko puta svirati zadatak, kako bi se učenici upoznali sa melodijom i
njenom harmonizacijom.
Odsvirati zadatak i učenici ga trebaju otpjevati.
Završni dio časa: Ponoviti najbitnije karakteristike VII st: Kako glasi u A duru i
kakav je po građi? Šta se udvaja kod kvintakorda, a šta kod sekstakorda? Kako
najčešće upotrebljavamo VII st? Na šta moramo paziti u harmonskom molu?
Dati domaću zadaću. Napomenuti učenicima da sviraju zadatke.