Značaj grafomotorike u razvoju govora

Sabina Đug defektolog-logoped

Hermina Sinanović defektolog-logoped

Azra Dautović defektolog-oligofrenolog

Grafomotorika je sposobnost držanja olovke i pisanja. Preduslov za usvajanje

grafomotorike je razvijena fina motorika ruke. Za usvajanje te složene vještine kao
što je pisanje, potrebne su određene sposobnosti: fina motorika šake, vizualna
percepcija, koordinacija oko-ruka (okulomotorna koordinacija), te glasovna
analiza i sinteza.

Može se reći da razvoj grafomotorike, odnosno svih vještina koje ona obuhvaća,
počinje u dobi od 18 mjeseci i traje do polaska u školu. Ali grafomotorika se, osim
razvoja, može i uvježbati, zbog toga je potrebno djetetu omogućiti aktivnosti koje mu
u tome pomažu.
Moramo naglasiti povezanost fine motorike i govora. Prefinjeni i usklađeni pokreti
ruku djeluju na senzomotorni razvoj nervnog sistema, a preko njega na razvoj
govora, koji je ujedno i najviši stepen senzomotorne koordinacije.
Ponekad i odrasli i djeca kada ne mogu pronaći odgovarajuće riječi koriste se
rukama i gestama. Mala djeca dok pišu ili crtaju nesvjesno plaze jezik. Tamo gdje
imamo slabo razvijenu finu motoriku imamo i slabo razvijen govor.Tako da nam
razvoj fine motorike može ukazati na problem u govoru i prije nego što dijete
progovori. Međutim imamo situacije gdje je govor razvijen i pored teškoća na
području fine motorike. Neka djeca vrlo rano počinju šarati, bojiti, crtati ili pisati
slova, dok druga ne pokazuju interes za aktivnosti olovkom. Na sreću ima jako puno
aktivnosti za razvoj grafomotorike koje mozemo ponuditi djetetu, a da nisu vezana za
olovku, kao sto su:

-crtanje po pijesku ili brašnu, pa čak i samo igranje sa sličnim materijalim a može biti
jako korisno, da djeca osjete to u svojim rukicama

-nizanja raznih perli, makarona, slamčica i slično na konac

-igranje sa papirom-cijepanje, gužvanje, lijepljenje..

-formiranje loptica od plastelina, papira, tijesta…

-slikanje prstima ili pomoću šablona…

U našoj radionici smo odabrali vježbe koje mogu raditi naša djeca, vodili smo računa
da su aktivnosti primjerene dječijim sposobnostima te na taj način uključimo svu
djecu u rad.
PRIMJER RADIONICE ZA RAZVOJ GRAFOMOTORIKE

Radionicu smo povezali sa nekim karakteristikama jeseni te smo tako pokušali

uz razvoj grafomotorike poboljšati i vještinu komunikacije i govora.

Ciljevi: Razvoj grafomotorike, razvoj taktilne percepcije, razvoj komunikacije i

govora, razvoj saradnje, razvoj koordinacije oko ruka, ponavljanje znanja o
karakteristikama jeseni

Trajanje: 40 minuta

Materijal: Tempere, šablon stabla, makaze, papir sa obilježenim linijama za rezanje,

kartice vjeverice, crtež ježa, crtež „ jež“ frizura, kuglice od krep papira, ljepilo, olovka
i crtež kišobrana tačkice.

Učesnici: Učenici grupe za UMR i TMR, učenici sa LMR i voditeljice radionice.

AKTIVNOST 1

Učenici dobiju papir i šablon stabla koji stavljaju po sredini bijelog papira. Zatim
svojim prstima slikaju oko šablona koristeći tempere u bojama jeseni. Učenicima
tokom rada pomažu voditeljice radionice dajući im konkretne i jasne upute ili fizičkim
vođenjem. Vodimo razgovor o tome koje boje preovladavaju u jesen. Nakon što
popune papir bojom skidaju šablon stabla sa sredine papira.
AKTIVNOST 2

Učenici dobiju papir sa iscrtanim linijama za rezanje. Linije su polukružne (manje

zahtjevan zadatak) i cik-cak linije (više zahtjevan zadatak). Na makazama je
aplikacija vjeverice a zadatak je da ona dođe do svog žira na papiru koji trebaju
rezati makazama po zadanim linijama. Učenici koji ne mogu koristiti makaze dobijaju
linije na papiru po kojima lijepe kuglice od krep papira prateći linije. Učenici koji
završe dobijaju i zadatke da iskruže ježa i tzv. jež frizuru. Razgovaramo o tome šta
rade životinje u jesen. Voditeljice pomažu učenicima u radu prema potrebi.
AKTIVNOST 3

Učenici dobijaju papir na kojem je istačkan crtež kišobrana i oblaka, te trebaju da

nacrtaju isti spajajući linijom tačkice. Razgovaramo o vremenskim promjenama u
jesen i šta nam je potrebno ako pada kiša. Voditeljice pomažu učenicima po potrebi.
Preporuka je da se razvoj govora kod djece stimuliše putem vježbanja pokreta
prstiju na rukama.

Ruke daju informacije mozgu dodirom i kretanjem. Ruke su ujedno sredstvo

izražavanja stečenog znanja gestom i pisanjem. Zanimljivo je da se na PET skeneru
mozga pokazuje da kada osoba govori, postoji povećana aktivnost u područjima
mozga koji su povezani sa pokretima ruku. Očito su ruke u velikoj mjeri uključene u
ljudsku komunikaciju i u verbalnom i u kinestetičkom, tjelesnom izrazu. U svakom
slučaju, pokret i verbalna komunikacija neophodni su za usađivanje novih
informacija i trebali bi biti integrisani u svakodnevnom radu sa djecom.