Primjer:

Neka je Z standardna slučajna varijabla. Odredite sljedeće vjerojatnosti:

c) P{Z ≥ 1.6}
-označimo „1-Cumulative p“ i pod X upišemo 1,6 te odemo na Compute
d) P{Z ≤ -1.8}
-pod X ide -1,8 pa Compute
a)P{-0.5 ≤ Z ≤1.1}
1. pod X upišemo -0,5, označimo „1-Cumulative p“ te odemo na Compute
dobijemo: 0.691462
2. pod X upišemo 1,1 označimo „1-Cumulative p“ te odemo na Compute
dobijemo:0.135666
3. razlika između dva rezultata je: 0.555796
b) P{-0,38 ≤ Z ≤ 1,72}
1. pod X upišemo -0,38, označimo „1-Cumulative p“ te odemo na Compute
dobijemo: 0.648027
2.pod X upišemo 1,72, označimo „1-Cumulative p“ te odemo na Compute
dobijemo: 0.042716
3.razlika između dva rezultata je: 0,605311
Prinos usjeva odrenenog gospodarstva mjeri se količinom proizoda koje se proizvede po
hektru. Poznato je da se normalna slučajna varijabla može upotrijebiti za opis prinosa kroz
vrijeme (American Journal of Agricultural Economics, 1999). Povijesni podaci pokazuju da
prinos pamuka za iduću godinu može biti opisan normalnom slučajnom varijablom s
očekivanjem 1500 funti po hektru i standardnom devijacijom 250 funti. Poljoprivredno

gospodarstvo koje promatramo bit će profitabilno ako proizvede barem 1600 funti po
hektru.

a) Kolika je vjerojatnost da će to gospodarstvo izgubiti novac slijedeće godine (0.6554)

b) Kolika je vjerojatnost da slijedeće godine prinos padne unutar dvije standardne
devijacije oko 1500 (0.9544)

a) X=1600
Mean=1500
St.Dev=250

Compute = 0.655422

b)