1.

ZAHVATANJE – ako se uz neki ljestvicni stupanj javi samo jedan vantonalni akord, a harmonsko
kretanje je jasno i stabilno u okviru osn. tonaliteta.

TONALNO ISTUPANJE- ako se uz neki akord obrazuje potpun vantonalni obrt ili se vantonalna veza
uzastopno ponavlja , pritom utisak tonaliteta pomalo slabi.

MODULACIJA-ako se drugi tonalitet prikaze i potvrdi potpunom kadencom, iza cega slijedi i izvjesno
zadrzavanje u tom novom tonalitetu nazivamo modulacija.

2. Lanac dominantnih cetvorozvuka

Postupak vezivanja dominantnih cetvorozvuka ukljucujuci i ostale vantonalne dominante

U Duru – DIII7 DVI7 DII7 DD7 D7 DS7 U molu – DD7 D7 Ds7 DVII7 DIII7 DVI7

3. Varijantni akordi

Akorde koji sadrze tonicnu tercu suprotnog roda od osnovnog tonaliteta nazivamo varijantnim
akordima. Oznake Viv IIIv Iv i S7 Za tumacenje varijatnih akorda bitno je da se nakon njihove
pojave muzicki tok nastavlja u rodu osnovnog tonaliteta.

4 Peremenij lad – promjenljivi tonski rod

5. Mutacija i neodredjeni tonski rod

Mutacija mola u dur najcesca je u zavrsnom akordu kadence – pikardijska terca, mutacija dura u
mol – zavrsetak durske kadence na molskoj tonici je neocekivan i primjenjuje se u programske svrhe.

Ucestala pojava varijantnih akorada i cesto variranje tonicne terce dovodi do pojave neodredjenosti
tonskog roda.

6. To srodstvo moze da bude

Dijatonsko – akordi medjusobno udaljeni za terciu imaju 2 zajednicka tona

Hromatsko tercno srodstvo – dva trozvuka na tercnom odstojanju imaju samo 1 zajednicki ton

7.Koliko srodnika ima durski i molski trozvuk i koji

a) Svaki durski i molski trozvuk ima po 4 hromatska tercna srodnika, 2 na odstojanju velike terce i 2
na odstojanju umanjene terce
b) visoki tercni srodnici od trozvuka C E G su E Gis H i A Cis E, a niski su Es G B i As C Es

8. objasni oznake ....

M Medijanta, m molska medijanta, SM submedijanta, Sm molska submedijanta, MD medijanta

dominante, mD molska medijanta dominante, MS medijanta subdominante, Ms medijanta molske
subdominante, SMD submedijanta dominante, SMS submedijanta subdominante.

9.kako znati da li je akord vantonalni ili medijantni

10. medijantni krug i polarni akordi

Medijantni krug je nizanje akorada po uzastopnim jednakim tercama

Polarni akord je najudaljeniji akord nekog tonaliteta.

11.

a) Kako generalno djelimo alterovane akorde? – alterovani akordi dijatonskog i hromatskog tipa

b) Dijatonskog tipa su : N6, DN, SN, lidijski trozvuk, +D, +DD i +S, +s, i umanjeni cetvorozvuci
nedominantne funkcije.
Hromatskog tipa su: tvrdo umanjeni, meko umanjeni, dvostruko umanjeni , trostruko umanjeni, mali
prekomjerni.

12.Struktura akorda hromatskog tipa koji se najcesdce koriste.

Njcesce se koristi prekomjerni sekstakord, prekomjerni kvintsesktakord, dvostruko prekomjerni

kvintsekstakord, prekomjerni terckvartakord, dvostrukoprekomjerni terckvartakod i mali prekomjerni
cetvorozvuk.

13. objasni oznake

-VII7 – zamjenik dominantine dominante hromatskog tipa

-D7 – dominantni septakord kao tvrdo umanjen

-DD7 – dominantina dominanta kao tvrdo umanjeni

+D7 – mali prekomjerni cetvorozvuk

-I7 – umanjeni durski septakord

-L7 – umaneni molski septakord