I Parcijalni ispit iz Matematike I Grupa A

ime i prezime:
broj indeksa: datum:xx.xx.xx.
ZADACI:

1. Odrediti parametar a 2 R tako da homogeni sistem ima netrivijalno rješenje (3 boda)

ax + (a + 1) y + z = 0
ax + (2a + 3) y + 2z = 0
ax + 3y + az = 0:

2. Zadani sistem napisati u obliku matriµcne jednaµcine Ax = b, a zatim riješiti dobijenu matriµcnu jednaµcinu ako je
(4 boda)

x 2y + 3z = 3
x 3y + 8z = 0
2x 4y + 7z = 5:
0 1
1 2 3
3. Neka je data matrica A = @ 0 2 1 A. Koristeći karakteristiµcni polinom matrice A izraµcunati matricu
0 0 3
2
A3 6A + 6E . (4 boda)
! p
4. Neka je !
a = 2!
m !n i b =! m + 2!n pri µcemu je j!
mj = 2, j!
n j = 1 i ^!
m; !
n = 4. Izraµcunati površinu i obim
! !
paralelograma konstruisanog nad vektorima a i b . (4 boda)
! !
5. Neka su zadane taµcke A (5; 2; 4), B (9; 8; 3) i C (16; 6; 11). Nad vektorima AB i AC konstruisan je
!
paralelogram. Izraµcunati ugao izme†u dijagonala tog paralelograma, a zatim odrediti vektor visine h a datog
! !
paralelograma µciji je kraj u kraju vektora AC. Odrediti k tako da vektori !
a ; b ;!
x = (k; k + 1; 3 k) budu
komplanarni. (4 boda)
6. Naći projekciju taµcke M (1; 1; 1) na ravan koja sadrµzi taµcku A (0; 0; 1) i normalna je na ravnima : 2x + y +
z + 1 = 0 i : x 3y + 5z 7 = 0 . (6 bodova)

RJEŠENJA:

1. Homogeni sistem ima netrivijalno rješenje ako je determinanta tog sistema jednaka nuli, stoga je

a a+1 1 1 a+1 1 1 a+1 1

a+2 1
D = a 2a + 3 2 =a 1 2a + 3 2 =a 0 a+2 1 =a
2 a a 1
a 3 a 1 3 a 0 a+2 a 1
= a ((a + 2) (a 1) (2 a)) = a a2 + 2a 4 ; (1 bod)
p
pa je a a2 + 2a 4 = 0 , a1 = 0 ili a2 + 2a 4 = 0 odakle je a2;3 = 1 5 (2 boda). Naravno, pri izraµcu-
navanju determinante moµzete koristi pravilo po µzelji (Sarusovo pravilo, Laplasov razvoj, osobine determinante).
0 1 0 1 0 1
1 2 3 x 3
2. @ 1 3 8 A @ y A = @ 0 A) x = A 1 b. Izraµcunajmo matricu A 1 .
2 4 7 z 5
| {z } | {z } | {z }
A x b

1
I naµcin: Prisjetimo se kako raµcunamo inverznu matricu koristeći linearne transformacije samo nad vrstama.
0 1 0 1 0 1
1 2 3 1 0 0 1 2 3 1 0 0 1 2 3 1 0 0
@ 1 3 8 0 1 0 A @ 0 1 5 1 1 0 A @ 0 1 5 1 1 0 A
2 4 7 0 0 1 0 0 1 2 0 1 0 0 1 2 0 1
0 1 0 1
1 2 0 7 0 3 1 0 0 11 2 7
@ 0 1 0 9 1 5 A @ 0 1 0 9 1 5 A
0 0 1 2 0 1 0 0 1 2 0 1

1 2 3
1 1
II naµcin: A = det A adjA, pa je det A = 1 3 8 = = 1 i uz to je
2 4 7
0 1T
3 8 1 8 1 3
B + 4 7 2 7
+
2 4 C 0 1T 0 1
B C 11 9 2 11 2 7
B 2 3 1 3 1 2 C
adjA = B
B + C =@ 2
C 1 0 A =@ 9 1 5 A:
B 4 7 2 7 2 4 C
@ A 7 5 1 2 0 1
2 3 1 3 1 2
+ +
3 8 1 8 1 3
0 1
11 27
Dakle, A 1
=@ 9 15 A (3 boda), odakle se dobije
2 0 1
0 1 0 1 0 1
11 2 7 3 2
x = A 1b = @ 9 1 5 A @ 0 A = @ 2 A : (1 bod)
2 0 1 5 1

3. Karakteristiµcni polinom p ( ) matrice A se raµcuna po formuli

1 2 3
p ( ) = det (A E) = 0 2 1 = (1 ) (2 )( 3 ).
0 0 3
3
Direktnim mnoµzenjem nalazimo da je p ( ) = +7 6 (2 boda). Svaka matrica je nula svog karakteristiµcnog
polinoma pa je
p (A) = A3 + 7A 6E = 0 , A = A3 6A + 6E:
0 1
1 6 4
2
Kvadriranjem posljednje jednakosti dobijamo A2 = A3 6A + 6E (1 bod) i A2 = A A = @ 0 4 1 A:
0 0 9
(1 bod)
p
4. Najprije izraµcunajmo skalarni proizvod !
m !n = j!
mj j!
n j cos ]!
m; !
n = 2 1 cos 4 = 1. Sada je

j!
aj =! a !
a = (2!
m ! n ) (2!
m ! n ) = 4 j! 4!
m !n + j!
2 2 2
mj n j = 8 4 + 1 = 5,
!2 ! !
b = b b = (! m + 2!
n ) (!
m + 2!n ) = j!
mj + 4!
m !n + 4 j!
2 2
n j = 2 + 4 + 4 = 10;
p ! p ! p p
tj. j!a j = 5, b = 10, O = 2 j! a j + b = 2 5 + 10 (2 boda).
!
Dalje, !a b = (2! m !n ) (!m + 2!n ) = 2 j!
mj + 3! m ! 2 j!
2 2
n nj = 4+3 2 = 5;
! ! ! p !
cos ]!a ; b = !a b! = 5p
5
2
= p12 = 22 ) ]! a ; b = 4.
jaj b

2
 ! ! p p p
P = j!
aj b sin ]!
a; b = 5 10 2
2
= 5 (2 boda). (Kako bismo izraµcunali sin da smo dobili npr.
3
cos = 5 ?)
( ! !
! ! ! d1 =!
a + b = (15; 18; 6)
5. Oznaµcimo sa !
a = AB = (4; 10; 1) i b = AC = (11; 8; 7). Tada je ! ! što
d2 =!
a b = ( 7; 2; 8)
! ! ! p ! p
povlaµci d 1 d 2 = 117, d 1 = 3 65, d 2 = 3 13. Sada je

! ! 117 13 1
cos ] d 1 ; d 2 = p p = p = p (1 bod).
9 65 13 13 5 5
! !
Dalje (nacrtati odgovarajuću sliku - sliµcan zadatak smo radili na vjeµzbama), !
a + h a = b pa mnoµzeći skalarno
obje strane jednakosti vektorom ! a dobijamo
! ! ! !
j! =! j!
aj =!
2 2
aj + h a a b ) a b:
| a{z }
okomiti vektori

! ! !
Zbog j!
a j = 117, ! = 1 (1,5 bodova). U tom sluµcaju je h a = b !
2
a b = 117 to je a = (7; 2; 8) (0,5
4 10 1
! ! !
bodova). Kako su vektori !a, b i !
x komplanarni to je !
a b x = 0 , 11 8 7 = =
k k+1 3 k
273 + 39k = 0 , k = 7. (1 bod).
6. Odredimo jednaµcinu ravni . Kako je ravan okomita na ravni i to onda za njihove vektore normala vrijede
! ! ! ! ! ! !
sljedeće relacije N ? N i N ? N tj. N = N N = (8; 9; 7). Ravan sadrµzi taµcku A (0; 0; 1) pa je
: 8x 9y 7z = 7 (3 boda). Konstruišimo pravu p 3 M i p ? . Traµzena projekcija, taµcka M 0 , je prodor
prave p : x 8 1 = y+19 =
z 1
7 = t kroz ravan , tj. t =
17 0 29 41 313
194 i M = 97 ; 194 ; 194 (3 boda). (obavezno nacrtati
odgovarajuću sliku)