Eniz P.-Orijentalizmi Ist. Rad

You might also like

Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 42

UNIVERZITET U ZENICI

ISLAMSKI PEDAGOŠKI FAKULTET

ISTRAŽIVAČKI PROJEKAT IZ PREDMETA


METODIKA TUMAČENJA ARAPSKE LEKSIKE U
VJERONAUCI

Mentor: prof dr. Mejra Softić Student: Eniz Patković

Zenica, 2018. godine


Univerzitet u Zenici
Islamski pedagoški fakultet

Odsjek: Islamska vjeronauka


Ciklus studija: I. - osmi semestar studija
Kolegij: Metodika tumačenja arapske leksike u vjeronauci

Predmetni nastavnik: Prof.dr. Mejra Softić

Prijava i izrada projektnog zadatka

Istraživački uzorak: Udžbenik islamske vjeronauke za IX razred osnovne


škole škole,

Autori:Grabus E., Neimarlija M., Purković A. i Zukić M.

Izdavač: El-Kalem- izdavački centar Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i


Hercegovini, 2012.-113 str.

Student:Eniz Patković

Datum i mjesto: 09.06.2018. godine u Zenici


Sadržaj

Sadržaj ....................................................................................................................................... 3

Uvod ........................................................................................................................................... 4

Cilj istraživanja .......................................................................................................................... 6

Zadaci......................................................................................................................................... 6

Istraživački korpus .................................................................................................................... 6

Hipoteze istraživanja ................................................................................................................. 7

Metode istraživanja.................................................................................................................... 7

Obrada istraživačkog korpusa................................................................................................... 8

Tabela......................................................................................................................................... 9

Deset najzastupljenijih orijntalizama ..................................................................................... 32

Porijeklo orijentalizama .......................................................................................................... 33

Podjela po jezičkim kategorijama ........................................................................................... 34

Prijedlog metodičke obrade markiranih arabizama............................................................... 36

Zaključak ................................................................................................................................. 41

Literatura ................................................................................................................................. 42
Uvod

Potreba za izražavanjem, komunikacijom i sredstvom za komunikaciju se pojavila istog


trenutka kada i sam čovjek. Jezik i pismo kao sredstva komunikacije su se razvijali, kao i
civilizacija, hiljadama godina - od primitivnih crteža u pećinama, klinastog pisma i hijeroglifa
do današnjeg oblika i broja (pretpostavlja se da danas u svijetu postoji preko 6000 jezika).
Kako su ljudi društvena bića, interakcija sa drugim ljudima je obligatorna, ali i nemoguća
ukoliko se ne pronađe zajednički jezik. U ovom moru naš jezik je našao svoje mjesto i
vijekovima svoj korpus hrani leksemama iz drugih jezika koje ostaju i postaju dio korpusa
Bosanskog jezika a istovremeno bivaju svjedocima društvenih i historijskih dešavanja i
previranja na ovim prostorima. Osmanska carevina, a potom i Austro-Ugarska ne samo da su
ove prostore obogatile kulturnim i društvenim sadržajima, nego su svoje znanje iz područja
nauke, arhitekture i administracije prenijeli na prostor Bosne i Hercegovine. Dugogodišnja
vladavina ovim prostorima imala je utjecaj i na to da danas u našem jeziku imamo nekoliko
hiljada riječi orijentalnog porijekla. Neke od njih su direktno preuzimane u izvornoj
formi(ovo se prvenstveno odnosi na sakralnu leksiku), neke su doživjele određeni vid
prilagodbe na različitim jezičkim nivoima.

''U našem jeziku postoji nekoliko hiljada tuđih riječi koje potiču iz turskog, perzijskog i
arapskog jezika. Gotovo sve tuđice iz ova tri jezika označene su zajedničkim nazivom
»turcizmi«. To se opravdava time što je, vjerojatno najveći broj riječi iz perzijskog i arapskog
jezika, a razumije se i one iz turskog, u naš jezik primljen upravo posredstvom turskog jezika,
To je sasvim prirodno, jer su Turci nekoliko vijekova vladali u našim krajevima.'' (Muftić,
1961:5)

Imajući u vidu period vladanja Osmanskog carstva ovim prostorima možemo zaključiti da je i
interferiranje dvaju jezika bilo dugotrajno. Tako Vajzović (1999:12) navodi ''interferencija
između turskog i bhs jezika (naročito bosanskog) bila je dugotrajna i vrlo intenzivna.
Posuđivalo se na civilizacijskom, kulturološkom, jezičkom planu.''

Kako se jezik ostvaruje usmeno, govornim putem i pisanom riječju, na te načine se dešavala i
interferencija. Pismeno je to bilo ''zahvaljujući plodnom stvaralaštvu naših ljudi na
orijentalnim jezicima i, još više, zahvaljujući alhamijado literaturi kao specifičnom vidu
pisane riječi - jezik naš a pismo arapsko. Usmenim putem orijentalizmi su posuđivani
posredovanjem domaćih ljudi koji su službovali u turskom državnom i vojnom aparatu, putem
obrazovanja (naročito vjerskog - mektebi), te upoznavanje sa novim zanatima i drugim
vještinama.'' (Vajzović, 1999:12)

Kada je riječ o nastanku arabizama u našem jeziku i inače na ovim prostorima, može se
govoriti o tri osnovna puta ili načina na koji su došli u naš jezik. Prvi način se veže za sam
turski jezik jer je on bio jezik posrednik preko kojeg su mnoge arapske riječi dospjele u naš
jezik. Drugi način podrazumijeva to da je naš jezik određene riječi prihvatao direktno iz
arapskog jezika, bez jezika posrednika. I ovaj način je usko povezan sa Turcima, budući da je
arapski jezik posredstvom njih došao na ove prostore. Treći način preuzimanja arabizama je
bio kroz pojedine evropske jezike poput francuskog, njemačkog, engleskog idr. Potrebno je
naglasiti da su arabizmi koji su interferirali u naš jezik na ovaj treći način malobrojni i da se
odlikuju posebnim formalnim i drugim osobenostima u odnosu na arabizme koji su
dospijevali na prva dva spomenuta načina.

Na osnovu prethodnih saznanja o orijentalizmima u našem jeziku te njihovoj velikoj


zastupljenosti ovo istraživanje je sprovedeno kako bismo utvrdili broj orijentalizama u
udžbeniku Vjeronauke za IX razred osnovne škole. Ovim činom se skreće pažnja kako
učenicima tako i nastavnicima a i široj masi na važnost markiranja orijentalnog korpusa koji
je postao dio našeg jezika. Postavlja se pitanje zašto je važno markiranje riječi orijentalnog
porijekla. Odgovor je jasan, ovaj korpus riječi je dio naše kulturne baštine, dio našeg
identiteta po kojem smo prepoznatljivi i upravo u tome se ogleda važnost markiranja ovih
leksema, koje, čini mi se sve više isčezavaju iz svakodnevne upotrebe pogotovo u urbanim
sredinama.
Cilj istraživanja

Cilj ovog istraživanja bio je na osnovu usvojenih znanja o orijentalizmima, njihovim


vrstama i ostalim jezičkim osobinama metodom analize sadržaja iz udžbenika Islamske
vjeronauke za IX razred osnovne škole izdvojiti sve lekseme orijentalnog porijekla (arabizme,
turcizme i persizme).

Zadaci

Zadaci našeg istraživanja su:

Z1- Markirati sve orijentalizme iz udžbenika Islamske vjeronauke za IX razred osnovne škole

Z2- Utvrditi frekvencije pojavljivanja orijentalizama svakog pojedinačno

Z3- Utvrditi korijene arabizama i iste predstaviti u tabelarnom prikazu

Z4- Utvrditi procenat pojavljivanja orijentalizama (arabizama, turcizama i persizama)

Z5- Diferencirati markirane orijentalizme na: arabizme, turcizme i persizme

Z6- Utvrditi kojoj jezičkoj kategoriji pripadaju: standard, substandard, sakralni i historizam

Dobivene podatke ćemo predstaviti tabelarno, zatim uz pomoć grafikona, te iste analizirati
deskriptivno.

Istraživački korpus

Naš istraživački korpus je činio udžbenik Islamske vjeronauke za IX razred osnovne


škole.

Autori: Grabus E., Neimarlija M., Purković A. i Zukić M.

Izdavač: El-Kalem- izdavački centar Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini,


2012.-113 str.
Hipoteze istraživanja

Hipoteze istraživanja su:

H1- Pretpostavlja se da je u udžbeniku Islamske vjeronauke za IX razred zastupljen veliki


broj riječi orijentalnog porijekla

H2- Pretpostavlja se da će od ukupno markiranog korpusa orijentalizama arabizmi biti


najfrekventniji

H3- Pretpostavlja se da će od ukupnog broja orijentalizama procentualno najzastupljeniji biti


arabizmi

H4- Pretpostavlja se da će najviše riječi spadati u kategoriju standardne nezamjenjive, i


sakralne leksike s obzirom da se radi o udžbeniku Islamske vjeronauke

Metode istraživanja

Deskriptivna metoda u ovom istraživanju ima važnu ulogu, kao i metoda analize
sadržaja koje u ovom istraživanju imaju ulogu pribavljanja i prikazivanja određenih
karakteristika proučavanih pojava. Pomoću ovih metoda stižemo do podataka potrebnih za
interpretaciju orijentalizama u udžbeniku Islamske vjeronauke za IX razred osnovne škole.
Obrada istraživačkog korpusa

Analizom udžbenika Islamske vjeronauke za IX razred osnovne škole, autora: Grabus E.,
Neimarlija M., Purković A. i Zukić M. a koja je štampana od strane izdavačke kuće El-
Kalem, 2012. godine na 113 strana, utvrđeno je da se nalazi 1625 orijentalizama. Svaki od
orijetalizama je markiran i tabelarno prikazan kao i njihova frekvencija, procenat, porijeklo
(arabizam, turcizam, persizam), kategorija kojoj pripadaju, korijen riječi i njihov način
pisanja. Treba napomenuti da smo riječi uglavnom bilježili u infinitivu radi lakše orijentacije i
njihovog markiranja, s obzirom da su se neke od njih pojavljivale u različitim oblicima ( u
jednini, množini, različitim padežima i u obliku pridjeva).

U tabeli koja slijedi u prvoj koloni su rednim brojevima i abecednim redom poredani svi
markirani orijentalizmi. U drugoj koloni (f) smještene su frekvencije, u trećoj kolonisu
procenti ( % ), u četvrtoj su razvrstani prema porijeklu: arabizmi- označeni skračenicom
(ar.),turcizmi (tur.) i persizmi (pers.).

U kolonama od 5 do 9 se lekseme se diferenciraju prema kategorijama i to: standardna,


nestandardna, sakralna, historizam i arhaizam.

Kolona deset nam pokazuje načinpisanja orijentalizama na izvornim jezicima, doku koloni
jedanaestsu smješteni korijeni riječi do kojih smo uspjeli doći.

Oznaka (x) smo svrstavali riječi u određuno kategoriju dok oznaka ( / ) se odnosi na to da
riječ ne pripada navedenoj kategoriji.
R/br. Orijentalizmi (f) (%) Porijeklo Stand. Nestan. Sakr. Hist. Arhaiz. Način pisanja Kor.

6,03 ‫ي‬/‫ ل‬/‫ع‬


1. a.s. 98 ar. x / x / / ‫عليه السالم‬
‫ م‬/‫ ل‬/‫س‬
0,18
2. Abdest 3 pers. x / x / / abdest ab-dest
0,18
3. Adem 3 ar. x / / / / ‫آدم‬ ‫ م‬/‫ د‬/‫أ‬
3,02
4. Adnan 49 ar. x / / / / ‫عدنان‬ ‫ ن‬/‫ د‬/‫ع‬
0,12
5. Adžami-oglan 2 tur. / x / x / acami oglan acami oglan
0,06
6. Ahar 1 ar. / x / x / ‫آخر‬ ‫ ر‬/‫ خ‬/‫أ‬
0,86
7. Ahdnama 14 ar.-pers. / x / / x ahdname ahd-name
0,31
8. Ahiret 5 ar. x / x / / ‫آخرة‬ ‫ ر‬/‫ خ‬/‫أ‬
0,37
9. Ahlak 6 ar. / x / / x ‫أخالق‬ ‫ ق‬/‫ ل‬/‫خ‬
0,62
10. Ahmed 10 ar. x / / / / ‫أحمد‬ ‫ د‬/‫ م‬/‫ح‬
0,25
11. Ahmo 4 ar. x / / / / ‫أحمد‬ ‫ د‬/‫ م‬/‫ح‬
0,06
12. Aiša 1 ar. x / / / / ‫عائشة‬ ‫ ش‬/‫ ي‬/‫ع‬
0,49
13. Ajet 8 ar. x / x / / ‫آية‬ ‫ ي‬/‫ و‬/‫أ‬
0,06
14. Akika 1 ar. x / / / / ‫عقيقة‬ ‫ ق‬/‫ ق‬/‫ع‬
0,06
15. Akšam 1 tur. x / x / / Akşam Akşam
0,06 ‫األلباني‬ ‫األلباني‬
16. Albani 1 ar. x / / / /
0,31 ‫علي‬-paşa
17. Ali Paša 5 ar.-tur. x / / / x ali-paşa
0,06
18. Ali- skr Alija 1 ar. x / / / / ‫علي‬ ‫ و‬/‫ ل‬/‫ع‬
0,18
19. Alija 3 ar. x / / / / ‫علي‬ ‫ و‬/‫ ل‬/‫ع‬
0,25
20. Alkohol 4 ar. x / / / / ‫كحول‬ ‫ ل‬/‫ ح‬/‫ك‬
12,74
21. Allah 207 ar. x / x / / ‫أهلل‬ ‫ ه‬/‫ ل‬/‫أ‬
0,49 ‫ ل‬/‫ و‬/‫أ‬
22. Alu Imran 8 ar. x / x / / ‫آل عمران‬
‫ ر‬/‫ م‬/‫ع‬
0,06
23. Amidža 1 ar. x / / / / amca amca
0,12
24. Amin 2 ar. x / x / / ‫آمين‬ ‫ ن‬/‫ م‬/‫أ‬
0,06
25. Arabija 1 ar. x / / / / ‫العربية‬ ‫ ب‬/‫ ر‬/‫ع‬
0,06
26. Arapi 1 ar. x / / / / ‫العرب‬ ‫ ب‬/‫ ر‬/‫ع‬
0,06
27. Arefat 1 ar. x / x / / ‫عرفة‬ ‫ ف‬/‫ ر‬/‫ع‬
0,06
28. Arš 1 ar. x / x / / ‫عرش‬ ‫ش‬/‫ ر‬/‫ع‬
0,74
29. Ashabi 12 ar. x / / / / ‫أصحاب‬ ‫ ب‬/‫ ح‬/‫ص‬
0,06 ‫ ب‬/‫ ح‬/‫ص‬
30. Ashabu Kehf 1 ar. x / x / / ‫أصحاب الكهف‬
‫ ف‬/‫ ه‬/‫ك‬
0,06
31. Asker 1 tur. / x / / x asker asker
0,06
32. Asr 1 ar. x / x / / ‫عصر‬ ‫ ر‬/‫ ص‬/‫ع‬
0,37
33. Ašikovanje 6 ar. x / / / / ‫ تعاشق‬/ ‫عشق‬ ‫ ق‬/‫ ش‬/‫ع‬
0,06
34. Ašk 1 ar. / x / / x ‫عشق‬ ‫ ق‬/‫ ش‬/‫ع‬
0,62
35. Avlija 10 tur. x / / / / avli avli
0,18
36. Babilon 3 ar. x / / / / ‫بابل‬ ‫ل‬/ ‫ ب‬/‫ب‬
0,06
37. Babilonci 1 ar. x / / / / ‫بابل‬ ‫ل‬/ ‫ ب‬/‫ب‬
0,06 bardak- bardak-
38. Bardak 1 tur.- pers. / x / / x
bardan bardan
0,06
39. Basamake 1 tur. / x / / x basamak basamak
0,06
40. Basra 1 ar. x / / / / ‫بصرة‬ ‫ ر‬/‫ ص‬/‫ب‬
0,12
41. Bašča 2 tur.-pers. x / / / / bahce-bagče bahce, bag-če
0,06
42. Bedem 1 tur. x / / / / beden beden
0,06
43. Beg-Beže 1 tur. x / / / / bey bey
0,06
44. Bejheki 1 ar. x / / / / ‫بيهكي‬ ‫ب‬/‫ي‬/‫ه‬/‫ك‬
0,18
45. Bekara 3 ar. x / / / / ‫بقرة‬ ‫ ر‬/‫ ق‬/‫ب‬
0,18
46. Brat 3 per. x / / / / berader ‫برادر‬
0,06
47. Buhari 1 ar. x / / / / ‫بخري‬ ‫ري خب‬
0,06
48. Bujrum 1 tur. x / / / / bujrun bujrun
0,06
49. Cifra 1 ar. x / / / / ‫صفر‬ ‫ص‬/ ‫ ف‬/‫ر‬
0,06
50. Čarape 1 ar. x / / / / ‫جوارب‬ ‫ ب‬/‫ ر‬/‫ و‬/‫ج‬
0,18
51. Čardak 3 tur. / x / / x Çardak Çardak
0,06
52. Čekmedže 1 tur. / x / / x Çekmece Çekmece
0,06
53. Čelenka 1 tur. x / / / x Çelenk Çelenk
0,06
54. Čemerli 1 tur. / x / / x kemerli kemer-li
0,06
55. Čevrme 1 tur. / x / / x Çevre Çevre
0,06
56. Čibuk 1 tur. / x / / x Çubuk Çubuk
0,06
57. Čiviluk 1 tur. / x / / x Çivilik Çivi-lik
0,06
58. Ćebe 1 tur. x / / / / Kebe kebe
0,06
59. ćerpić 1 tur. / x / / / KerpiÇ KerpiÇ
0,18
60. Ćilim 3 tur. x / / / / Kilim Kilim
0,06
61. Ćumez 1 tur. / x / / / Kumez Kumez
0,06
62. Ćuskija 1 tur. x / / / / Kusku Kusku
0,06
63. Davud 1 ar. x / / / / ‫داود‬ ‫ د‬/‫ و‬/‫د‬
0,06
64. Defter 1 ar. x / / / / ‫دفتر‬ ‫ ر‬/‫ ت‬/‫ ف‬/‫د‬
0,06
65. Dembel 1 pers. / x / / / Tenbel Tenbel
0,06
66. Demire 1 tur. / x / / / Demir Demir
0,12
67. Dergjah, Derja 2 tur. / x / / / Derya Derya
0,06
68. Ders 1 ar. / x / / / ‫درس‬ ‫ س‬/‫ ر‬/‫د‬
0,49
69. Derviš 8 tur.-pers. / x / / / ‫درويش‬ ‫ ش‬/‫ و‬/‫ ر‬/‫د‬
0,12 ‫صديقة‬ ‫صدقة‬
70. Diko 2 ar. x / / / /
0,06
71. dimije 1 tur. x / / / / dimi dimi
0,06
72. Direk 1 tur. x / / / / direk direk
0,18
73. divanhana 3 pers. / x / / / diwanhane diwan-hane
0,06
74. Dizgini 1 tur. / x / / x dizgin dizgin
0,06
75. dolafići 1 tur.-pers. / x / / x dolap, dulab dolap, dulab
6,46
76. Dova 105 ar. x / x / / ‫دعاء‬ ‫ و‬/‫ ع‬/‫د‬
0,37
77. duhan 6 ar. x / / / / ‫دخان‬ ‫ ن‬/‫ خ‬/‫د‬
0,06
78. Dunja 1 ar. / x / / / ‫دنيا‬ ‫ و‬/‫ ن‬/‫د‬
0,06
79. dušek 1 tur. x / / / / doşek doşek
0,06
80. dušekluk 1 tur. / x / / x doşeklik doşek-lik
0,06
81. Dušman 1 tur.-pers. x / / / / duşman dušmen
0,06
82. Duvak 1 tur. / x / / / duvak duvak
0,06
83. Duvar 1 tur.-pers. / x / / x duvar, diwar duvar, diwar
1,91 ‫ ل‬/‫ ل‬/‫ج‬
84. dž.š. 31 ar. x / x / / ‫جل شأنه‬
‫ ن‬/‫ أ‬/‫ش‬
0,25
85. Džamija 4 ar. x / x / / ‫جامعة‬ ‫ ع‬/‫ م‬/‫ج‬
0,25
86. Džehennem 4 ar. x / x / / ‫جهنم‬ ‫ م‬/‫ ن‬/‫ ه‬/‫ج‬
0,12
87. Dželalija 2 ar. / x / / / ‫جاللي‬ ‫ ل‬/ ‫ل‬/ ‫ج‬
0,31 ‫ ل‬/‫ م‬/‫ج‬
88. Džemaludin 5 ar. x / / / / ‫جمال الدين‬
‫ ن‬/‫ ي‬/‫د‬
0,06
89. Džemat 1 ar. x / x / / ‫جماعة‬ ‫ ع‬/‫ م‬/‫ج‬
0,06
90. Džemreta 1 ar. x / / / / ‫جمرات‬ ‫ ر‬/‫ م‬/‫ج‬
0,37
91. Džennet 6 ar. x / x / / ‫جنة‬ ‫ ن‬/‫ ن‬/‫ج‬
0,12
92. Džibril 2 ar. x / x / / ‫جبريل‬ ‫ ل‬/‫ ر‬/‫ ب‬/‫ج‬
0,18
93. Džin 3 ar. x / / / / ‫جن‬ ‫ ن‬/‫ ن‬/‫ج‬
0,06
94. džugumi 1 tur / x / / x dugum dugum
0,12
95. Džuma 2 ar. x / x / / ‫جمعة‬ ‫ ع‬/‫ م‬/‫ج‬
0,18
96. Đugum 3 tur. / x / / x dugum dugum
0,06
97. Đul 1 tur.-pers. / x / / x gul gul
0,06
98. Ebreha 1 ar. / x / / / ‫أبرهة‬ ‫أبرهة‬
0,12 ‫ و‬/‫ ب‬/‫أ‬
99. Ebu Bekr 2 ar. x / / / / ‫أبو بكر‬
‫ ر‬/‫ ك‬/‫ب‬
0,06 ‫ و‬/‫ ب‬/‫أ‬
100. Ebu Davud 1 ar. x / / / / ‫أبو داود‬
‫ د‬/‫ و‬/‫د‬
0,06
101. Edeb 1 ar. / x / / / ‫أدب‬ ‫ ب‬/‫ د‬/‫أ‬
0,18
102. Efendija 3 tur. x / x / / efendi efendi
0,12
103. Ejalet 2 / x / x / ayalet ayalet
0,12
104. El-A'araf 2 ar. / x x / / ‫األعراف‬ ‫ ف‬/‫ ر‬/‫ع‬
0,06
105. El-Ahkaf 1 ar. / x x / / ‫األحقاف‬ ‫ ف‬/‫ ق‬/‫ح‬
0,06
106. El-'Ankebut 1 ar. / x x / / ‫العنكبوت‬ ‫ ب‬/‫ ك‬/‫ ن‬/‫ع‬
0,37
107. El-Asr 6 ar. / x x / / ‫العصر‬ ‫ ر‬/‫ ص‬/‫ع‬
0,12
108. El-Bekare 2 ar. / x x / / ‫البقرة‬ ‫ ر‬/‫ ق‬/‫ب‬
0,06
109. El-Bezzar 1 ar. / x / / / ‫البزار‬ ‫ ر‬/‫ ز‬/‫ب‬
0,37
110. El-Buhari 6 ar. / x / / / ‫البخاري‬ ‫لبخاري‬
0,12
111. El-En'am 2 ar. / x x / / ‫األنعام‬ ‫ م‬/‫ ع‬/‫ن‬
0,06
112. El-Enfal 1 ar. / x x / / ‫األنفال‬ ‫ ل‬/‫ ف‬/‫ن‬
0,12
113. El-Fatih 2 ar. / x / / / ‫الفاتح‬ ‫ ح‬/‫ ت‬/‫ف‬
0,43
114. El-Fatiha 7 ar. / x x / / ‫الفاتحة‬ ‫ ح‬/‫ ت‬/‫ف‬
0,12
115. El-Feth 2 ar. / x x / / ‫الفتح‬ ‫ ح‬/‫ ت‬/‫ف‬
0,06
116. El-Hudžurat 1 ar. / x x / / ‫الحجرات‬ ‫ ر‬/‫ ج‬/‫ح‬
0,12
117. el-'imme'ah 2 ar. / x / / / ‫اإلمعة‬ ‫ ع‬/‫ م‬/‫أ‬
0,12
118. El-Isra 2 ar. / x x / / ‫اإلسراء‬ ‫ ي‬/‫ ر‬/‫س‬
0,18
119. El-Kehf 3 ar. / x x / / ‫الكهف‬ ‫ ف‬/‫ ه‬/‫ك‬
0,06
120. El-Kerim 1 ar. / x x / / ‫الكريم‬ ‫ م‬/‫ ر‬/‫ك‬
121. El-Meš'aril 0,06 ‫ ر‬/‫ ع‬/‫ش‬
1 ar. / x x / / ‫المشعر الحرام‬
Haram ‫ م‬/‫ ر‬/‫ح‬
0,12
122. Enes 2 ar. x / / / / ‫أنس‬ ‫ س‬/‫ ن‬/‫أ‬
0,06
123. En-Neml 1 ar. / x x / / ‫النمل‬ ‫ ل‬/‫ م‬/‫ن‬
0,12
124. En-Nisa 2 ar. / x x / / ‫النساء‬ ‫ و‬/‫ س‬/‫ن‬
0,12
125. Enver 2 ar. x / / / / ‫أنور‬ ‫ ر‬/‫ و‬/‫ن‬
0,06
126. Er-Rahman 1 ar. / x x / / ‫الرحمن‬ ‫ م‬/‫ ح‬/‫ر‬
0,06
127. Er-Rum 1 ar. / x x / / ‫الروم‬ ‫ م‬/‫ و‬/‫ر‬
0,06
128. Esnaf 1 ar. x / / / / ‫أصناف‬ ‫ ف‬/‫ ن‬/‫ص‬
0,12
129. Eš-Šems 2 ar. / x x / / ‫الشمس‬ ‫ س‬/‫ م‬/‫ش‬
0,06
130. Et-Tahrim 1 ar. / x x / / ‫التحريم‬ ‫ م‬/‫ ر‬/‫ح‬
0,06
131. Et-Tevbe 1 ar. / x x / / ‫التوبة‬ ‫ ب‬/‫ و‬/‫ت‬
0,18
132. Ezan 3 ar. x / x / / ‫أذان‬ ‫ ن‬/‫ ذ‬/‫أ‬
0,06
133. Ez-zarijat 1 ar. / x x / / ‫الذاريات‬ ‫ ي‬/‫ ر‬/‫ذ‬
0,18
134. Farz 3 ar. x / x / / ‫فرض‬ ‫ ض‬/‫ ر‬/‫ف‬
0,06
135. Fata 1 ar. x / / / / ‫فاطمة‬ ‫ م‬/‫ ط‬/‫ف‬
0,06
136. Fatima 1 ar. x / / / / ‫فاطمة‬ ‫ م‬/‫ ط‬/‫ف‬
0,06
137. Ferman 1 pers. / x / x / ferman ferman
0,31
138. Fiko 5 tur. x / / / / Şefika Şefika
0,18
139. Fil-slon 3 ar. / x / / / ‫فيل‬ ‫ ل‬/‫ ي‬/‫ف‬
0,12
140. Findžan 2 ar. x / / / / ‫فنجان‬ ‫ ن‬/‫ ج‬/‫ ن‬/‫ف‬
0,12
141. Fussilet 2 ar. x / x / / ‫فصلت‬ ‫ ل‬/‫ ص‬/‫ف‬
0,12
142. Gajb 2 ar. x / x / / ‫غيب‬ ‫ ب‬/‫ ي‬/‫غ‬
0,06
143. Gajtan 1 tur. / x / / x gaytan qaytan
0,06 Gazi Husrev-
144. Gazi Husrev-beg 1 tur. x / / / /
bey
0,06
145. gusul 1 ar. x / / / / ‫غسل‬ ‫ ل‬/‫ س‬/‫غ‬
0,62
146. Hadis 10 ar. x / x / / ‫حديث‬ ‫ ث‬/‫ د‬/‫ح‬
0,06 ‫ ث‬/‫ د‬/‫ح‬
147. Hadisi-Kudsijj 1 ar. / x x / / ‫حديث قدسي‬
‫ س‬/‫ د‬/‫ق‬
0,06
148. Hadžije 1 ar. x / x / / ‫حجاج‬ ‫ ج‬/‫ ج‬/‫ح‬
0,18
149. hajat 3 ar. / x / / x ‫حياة‬ ‫ ي‬/‫ ي‬/‫ح‬
0,06
150. Hakim 1 ar. / x / / / ‫حاكم‬ ‫ م‬/‫ ك‬/‫ح‬
0,25
151. Halifa 4 ar. x / / / / ‫خليفة‬ ‫ ف‬/‫ ل‬/‫خ‬
0,12
152. Hamajlija 2 tur. x / / / / hamayli hamayli
0,18
153. Hamal 3 ar. / x / / x ‫حمال‬ ‫ ل‬/‫ م‬/‫ح‬
0,06
154. hamam 1 ar. / x / / x ‫حمام‬ ‫ م‬/‫ م‬/‫ح‬
0,12
155. Han 2 tur. pers. / x / / x han, hane
0,18
156. Haram 3 ar. x / x / / ‫حرام‬ ‫ م‬/‫ ر‬/‫ح‬
0,43
157. Harem 7 ar. x / x / / ‫حرم‬ ‫ م‬/‫ ر‬/‫ح‬
0,12
158. haremluk 2 tur. / x / / x haremlik harem-lik
0,49
159. Haris 8 ar. x / / / / ‫حارس‬ ‫ س‬/‫ ر‬/‫ح‬
0,06
160. Harut 1 ar. / x / / / ‫هاروت‬ ‫هاروت‬
0,18
161. Hasan 3 ar. x / / / / ‫حسن‬ ‫ ن‬/‫ س‬/‫ح‬
0,06 ‫ ن‬/‫ س‬/‫ح‬
162. Hasan Basri 1 ar. / x / / / ‫حسن بصري‬
‫ ر‬/‫ ص‬/‫ب‬
0,06
163. Hava 1 ar. x / / / / ‫حوا‬ ‫و‬/‫ح‬
0,06
164. Hazna 1 ar. / x / / / ‫خزنة‬ ‫ ن‬/‫ ز‬/‫خ‬
0,37
165. Hazreti 6 tur. / x / / / hazret hazret
0,06
166. Hejsemi 1 ar. / x / / / ‫حيتمي‬
0,55
167. Hidžra 9 ar. x / x / / ‫هجرة‬ ‫ ر‬/‫ ج‬/‫ه‬
0,12
168. Hilmi 2 ar. x / / / / ‫حلمى‬ ‫م لح‬
0,06
169. Himmet 1 tur. / x / / x himmet himmet
0,06
170. Hizmetiti 1 tur. / x / / / hizmet hizmet
0,12 hoca, hace,
171. Hodža 2 tur.-pers. x / x / /
hage
0,06
172. Hošaf 1 tur.-pers. / x / / / hoŞaf, hošab
0,06
173. Hram 1 ar. x / / / / ‫حرم‬ ‫ م‬/‫ ر‬/‫ح‬
0,49
174. Hudejbija 8 ar. x / / / / ‫حديبية‬ ‫ ب‬/‫ د‬/‫ح‬
0,06
175. Huja 1 tur.pers. x / / / / huy
0,06
176. Husein 1 ar. x / / / / ‫حسين‬ ‫ ن‬/‫ س‬/‫ح‬
0,49
177. Ibadet 8 ar. x / x / / ‫عبادة‬ ‫ د‬/‫ ب‬/‫ع‬
0,06 ‫ و‬/‫ ن‬/‫ب‬
178. Ibn Hiban 1 ar. / x / / / ‫ابن حبان‬
‫ ب‬/‫ ب‬/‫ح‬
0,06 ‫ و‬/‫ ن‬/‫ب‬
179. Ibn Kesir 1 ar. / x / / / ‫ابن كثير‬
‫ ر‬/‫ ث‬/‫ك‬
0,25
180. Ibn Madže 4 ar. / x / / / ‫ابن ماجة‬ ‫ابن ماجة‬
0,06
181. Ibn Merdevejh 1 ar. / x / / / ‫مردويه ابن‬ ‫مردويه ابن‬
0,68
182. Ibrahim 11 ar. x / x / / ‫إبراهيم‬ ‫إبراهيم‬
183. Ibrahim bin 0,18 ‫إبراهيمبنأدهم‬ ‫إبراهيمبنأدهم‬
3 ar. / x / / /
Edhem
0,18
184. ibrik 3 tur.per. / x / / x ibrik, abriz
0,06
185. Ićindija 1 tur. / x / / / ikindi
0,12
186. Ikamet 2 ar. x / x / / ‫إقامة‬ ‫ م‬/‫ و‬/‫ق‬
0,55
187. Ilahija 9
0,25
188. Ilhamija 4
0,06
189. Imam 1 ar. x / x / / ‫إمام‬ ‫ م‬/‫ م‬/‫أ‬
0,25
190. Iman 4 ar. x / x / / ‫إيمان‬ ‫ ن‬/‫ م‬/‫أ‬
0,31
191. Imran 5 ar. x / / / / ‫عمران‬ ‫ ر‬/‫ م‬/‫ع‬
0,12
192. Isa 2 ar. x / x / / ‫عيسى‬
5,23
193. Islam 85 ar. x / x / / ‫إسالم‬ ‫ م‬/‫ ل‬/‫س‬
0,98
194. Istihara 16 ar. x / x / / ‫استخارة‬ ‫ ر‬/‫ ي‬/‫خ‬
0,12
195. Isus 2 ar. x // x / / ‫عيسى‬
0,06
196. Išaret 1 ar. x / / / / ‫إشارة‬ ‫ ر‬/‫ و‬/‫ش‬
0,06
197. Ittikad 1 ar. / x / / /
0,25
198. Ja hu 4 ar. / x x / / ‫هو يا‬ ‫هو يا‬
0,06
199. Ja sin 1 ar. x / x / / ‫يس‬ ‫ س‬/‫ي‬
0,12
200. Jacija 2 tur. x / x / / yatsi yatsi
0,06
201. Jahja 1 ar. x / x / / ‫يحيى‬ ‫ ي‬/‫ ي‬/‫ح‬
0,06
202. jastuk 1 tur. x / / / / yastik yastik
0,06
203. Jekin 1 ar. / x x / / ‫يقين‬ ‫ ن‬/‫ ق‬/‫ي‬
0,06
204. Jemen 1 ar. x / / / / ‫يمن‬ ‫ ن‬/‫ م‬/‫ي‬
0,12
205. Jengije 2 tur. / x / / x yenge yenge
0,06
206. Jogom 1 tur. / x / / x yogun yogun
0,12
207. jorgan 2 tur. x / / / / yorgan yorgan
0,12
208. Junus 2 ar. x / x / / ‫يونس‬ ‫يونس‬
0,12
209. Jusuf 2 ar. x / x / / ‫يوسف‬ ‫يوسف‬
0,25
210. Kaba 4 ar. x / x / / ‫الكعبة‬ ‫ ب‬/‫ ع‬/‫ك‬
0,06
211. kabur 1 ar. x / x / / ‫قبر‬ ‫ ر‬/‫ ب‬/‫ق‬
0,12
212. Kadar 2 ar. x / / / / ‫قادر‬ ‫ ر‬/‫ د‬/‫ق‬
0,06
213. Kadifa 1 ar. tur. x / / / / kadife ÇiÇegi ‫قطائف‬
0,06
214. Kadija 1 ar. / x / / x ‫قاض‬ ‫ ي‬/‫ ض‬/‫ق‬
0,06
215. Kadr 1 ar. x / x / / ‫قدر‬ ‫ ر‬/‫ د‬/‫ق‬
0,06
216. kahva 1 ar. x / / / / ‫قهوة‬ ‫ و‬/‫ ه‬/‫ق‬
0,06
217. kahvelenišu 1 ar. tur. / x / / / kahveci ci+‫قهوة‬
0,12
218. kahvenjak 2 ar. tur. / x / / /
0,18
219. kalajsan 3 tur. / x / / x kalay
0,06
220. Kaldrma 1 tur. / x / / x kaldirim
0,06
221. kalkan 1 tur. / x / / x kalkan
0,18
222. kamarija 3 tur. / x / / x kameriye
0,06
223. kapak 1 tur. x / / / / kapak
0,06
224. karanfil 1 tur. x / / / / karanfil
0,06
225. Kasaba 1 tur. / x / x / kasaba
0,12
226. Kasida 2 ar. x / / / / ‫قصيدة‬ ‫ د‬/‫ ص‬/‫ق‬
0,06
227. kat 1 tur. / x / / / kat
0,06
228. Kazaz 1 tur.pers. / x / / x kazaz, qazzaz
0,06
229. Kibla 1 ar. x / x / / ‫قبلة‬ ‫ ل‬/‫ ب‬/‫ق‬
0,06
230. komšiluk 1 tur. x / / / / komŞuluk
0,06
231. konšipke 1 tur. / x / / x konŞu kapisi
0,12
232. Kuds 2 ar. x / x / / ‫القدس‬ ‫ س‬/‫ د‬/‫ق‬
0,06 ‫ س‬/‫ د‬/‫ق‬
233. Kudsi Šerif 1 ar. / x x / / ‫القدس الشريف‬
‫ ف‬/‫ ر‬/‫ش‬
1,11
234. Kur'an 18 ar. x / x / / ‫قرآن‬ ‫ أ‬/‫ ر‬/‫ق‬
0,06
235. Kurban 1 ar. tur. x / x / / ‫قربان‬-kurban ‫ب رق‬
0,74
236. Kurejšije 12 ar. / x / / / ‫قريش‬ ‫ ش‬/‫ ر‬/‫ق‬
0,49
237. La ilahe illallah 8 ar. x / x / / ‫ال إله إال هللا‬
0,06 ‫ ل‬/‫ ي‬/‫ل‬
238. Lejletul-Kadr 1 ar. x / x / / ‫ليلة القدر‬
‫ ر‬/‫ د‬/‫ق‬
0,06
239. lufom 1
0,68
240. Lukman 11 ar. x / x / / ‫لقمان‬ ‫ م‬/‫ ق‬/‫ل‬
0,06
241. lukšiji 1
0,12
242. Mahala 2 ar. x / / / / ‫محلى‬ ‫ل حم‬
0,06
243. Makat 1 ar. / x / / x ‫ماقت‬ ‫ت قم‬
0,06
244. Mangali 1 tur. / x / / / mangal
0,06
245. Marut 1 ar. / x / / / ‫ماروت‬
0,62
246. Medina 10 ar. x / x / / ‫مدينة‬ ‫ ن‬/‫ د‬/‫م‬
0,06
247. Medjen 1 ar. / x / / / ‫مدين‬ ‫مدين‬
0,06
248. Medresa 1 ar. x / / / / ‫مدرسة‬ ‫ س‬/‫ ر‬/‫د‬
249. Medžme'u 0,06 ‫ ع‬/‫ م‬/‫ج‬
1 ar. / x / / / ‫مجمع الزوائد‬
zevaid ‫ د‬/‫ ي‬/‫ز‬
0,49 (vidi
250. Mehmed 8 tur. x / / / / Mehmed
Muhammed)
0,86
251. Mekka 14 ar. x / x / / ‫مكة‬ ‫ ك‬/‫ ك‬/‫م‬
0,12
252. Mekteb 2 ar. x / / / / ‫مكتب‬ ‫ ب‬/‫ ت‬/‫ك‬
0,37
253. Melek 6 ar. x / x / / ‫ملك‬ ‫ ك‬/‫ ل‬/‫م‬
0,37
254. Merjem 6 ar. x / / / / ‫مريم‬
0,06
255. Merva 1 ar. x / x / / ‫مروة‬ ‫ و‬/‫ ر‬/‫م‬
256. Mesdžidul 0,06 ‫ د‬/‫ ج‬/‫س‬
1 ar. x / / / / ‫مسجد الحرام‬
Haram ‫ م‬/‫ ر‬/‫ح‬
0,06
257. Mestve 1 tur. x / / / / mest
0,06
258. Mihrab 1 ar. x / x / / ‫محراب‬ ‫ ب‬/‫ ر‬/‫ح‬
0,06
259. Minder 1 tur. / x / / x minder
0,06
260. Minevšama 1 tur.pers. / x / / x menekŞe
0,06
261. Miraz 1 ar. x / / / / ‫ميراث‬ ‫ ث‬/‫ ر‬/‫و‬
0,06
262. Misirlija 1 ar. / x / / x ‫مصري‬ ‫ ر‬/‫ ص‬/‫م‬
0,12
263. Muallim 2 ar. x / / / / ‫معلم‬ ‫ م‬/‫ ل‬/‫ع‬
0,06
264. Mubah 1 ar. x / / / / ‫مباح‬ ‫ ح‬/‫ و‬/‫ب‬
0,06
265. Muhadžir 1 ar. x / / / / ‫مهاجر‬ ‫ ر‬/‫ ج‬/‫ه‬
2,71
266. Muhammed 44 ar. x / x / / ‫محمد‬ ‫ د‬/‫ م‬/‫ح‬
0,06
267. Murad 1 ar. x / / / / ‫مراد‬ ‫ د‬/‫ و‬/‫ر‬
0,06
268. Musa 1 ar. x / / / / ‫موسى‬
0,06
269. Mushaf 1 ar. x / x / / ‫مصحف‬ ‫ ف‬/‫ ح‬/‫ص‬
0,25
270. Muslim 4 ar. / x / / / ‫مسلم‬ ‫ م‬/‫ ل‬/‫س‬
1,05
271. Musliman 17 ar. x / / / / ‫مسلم‬ ‫ م‬/‫ ل‬/‫س‬
4,55
272. Muslimani/ke 74 ar. x / / / / ‫ ات‬/ ‫مسلمون‬ ‫ م‬/‫ ل‬/‫س‬
0,06
273. Mustafa 1 ar. x / / / / ‫مصطفى‬ ‫ ي‬/‫ ف‬/‫ص‬
0,06
274. Mušebek 1 tur. / x / / x muŞabak
0,18
275. Mušepke 3 tur. / x / / x muŞabak
0,06
276. Mušrici 1 ar. / x / / / ‫مشركون‬ ‫ ك‬/‫ ر‬/‫ش‬
0,06 mutfak,
277. Mutfak 1 tur. / x / / x
mutpak
0,18
278. Mutvak 3 tur. / x / / x (vidi Mutfak)
0,25
279. Nafaka 4 ar. x / x / / ‫نفقة‬ ‫ ق‬/‫ ف‬/‫ن‬
2,15
280. Namaz 35 pers. x / x / / namaz
0,06
281. Nanule 1 ar. x / / / / ‫نعل‬ ‫ ل‬/‫ ع‬/‫ن‬
0,06 nargile,
282. Nargila 1 pers. x / / / /
narčil
0,06
283. Nedžad 1 ar. x / / / / ‫نجاد‬ ‫ د‬/‫ ج‬/‫ن‬
0,06
284. Nefs 1 ar. / x / / / ‫نفس‬ ‫ س‬/‫ ف‬/‫ن‬
0,06
285. Neimari 1 tur. / x / / x mimar
0,12
286. Nesai 2 ar. / x / / / ‫النسائي‬
0,12
287. Nišan 2 tur. x / x / / nişan nişan
0,12
288. Nuh 2 ar. x / / / / ‫نوح‬ ‫ ح‬/‫ و‬/‫ن‬
0,37
289. Omer 6 ar. x / / / / ‫عمر‬ ‫ ر‬/‫ م‬/‫ع‬
290. Omer ibn 0,12
2 ar. x / / / / ‫عمر بن عبد العزيز‬
Abdulaziz
1,05
291. Osmanlije 17 tur. x / / / / osmanli Osman+li
0,06
292. ošerbete 1 ar.tur. / x / / x şerbet,‫شرب‬ ‫ب رش‬
0,06
293. pendžer 1 tur. / x / / x
0,37
294. r.a. 6 ar. x / x / / ‫رضي هللا عنه‬ ‫رضي هللا عنه‬
0,06
295. rafe 1 ar. x / / / / ‫رفوف‬ ‫ ف‬/‫ ف‬/‫ر‬
0,06
296. rahatluk 1 ar. / x / / / ‫راحة‬ ‫ ح‬/‫ و‬/‫ر‬
0,12
297. Rahmet 2 ar. x / / / / ‫رحمة‬ ‫ م‬/‫ ح‬/‫ر‬
0,12
298. Ramazan 2 ar. x / / / / ‫رمضان‬ ‫ ض‬/‫ م‬/‫ر‬
0,06 ‫ ع‬/‫ ب‬/‫ر‬
299. Rebiul Evvel 1 ar. / x / / / ‫ربيع األول‬
‫ ل‬/‫ و‬/‫أ‬
0,12
300. Rekat 2 ar. x / x / / ‫ركعة‬ ‫ ع‬/‫ ك‬/‫ر‬
0,06
301. Rešad 1 ar. x / / / / ‫رشاد‬ ‫ د‬/‫ ش‬/‫ر‬
0,12 ‫صلى هللا عليه و‬
302. s.a.v.s. 2 ar. x / x / /
‫سلم‬
0,12
303. Sabah 2 ar. x / x / / ‫صباح‬ ‫ ح‬/‫ ب‬/‫ص‬
0,06
304. Sabejac 1 ar. / x / / / ‫الصابئين‬
0,37
305. Sadaka 6 ar. x / / / / ‫صدقة‬ ‫ ق‬/‫ د‬/‫ص‬
0,06
306. Safa 1 ar. / x / / / ‫صفا‬ ‫ و‬/‫ ف‬/‫ص‬
0,06
307. Safija 1 ar. x / / / / ‫صفية‬ ‫ و‬/‫ ف‬/‫ص‬
0,06
308. Sahan 1 ar. / x / / x ‫صحن‬ ‫ ن‬/‫ ح‬/‫ص‬
0,06
309. Sahat 1 ar. x / / / / ‫ساعة‬ ‫ ع‬/‫ و‬/‫س‬
0,06
310. Salavat 1 ar. x / x / / ‫صلوات‬ ‫ و‬/‫ ل‬/‫ص‬
0,06
311. Sana 1 ar. x / / / / ‫صنعاء‬
0,31
312. Sandžak 5 tur. / x / x / Sancak
0,06
313. Sapun 1 ar. x / / / / ‫صابون‬ ‫ ن‬/‫ ب‬/‫ص‬
0,06
314. Saraj 1 tur. pers. / x / / x saray, seray
0,06
315. Sebe' 1 ar. / x x / / ‫سبأ‬ ‫ أ‬/‫ ب‬/‫س‬
0,12
316. Sedef 2 ar. x / / / / ‫صدفة‬ ‫ ف‬/‫ د‬/‫ص‬
0,06
317. Sedžada 1 ar. x / x / / ‫سجادة‬ ‫ د‬/‫ ج‬/‫س‬
0,06
318. Sedžda 1 ar. x / x / / ‫سجدة‬ ‫ د‬/‫ ج‬/‫س‬
0,06
319. Sehur 1 ar. x / x / / ‫سحور‬ ‫ ر‬/‫ ح‬/‫س‬
0,12
320. Selam 2 ar. x / x / / ‫سالم‬ ‫ م‬/‫ ل‬/‫س‬
0,12
321. Selamluk 2 tur. / x / / x selamlik
0,18
322. Selma 3 ar. x / / / / ‫سلمى‬ ‫ م‬/‫ ل‬/‫س‬
0,06
323. Sepet 1 tur. pers. x / / / / sepet, sebed
0,06
324. Sevap 1 ar. x / x / / ‫ثواب‬ ‫ب وث‬
0,06
325. Sevdisanje 1 tur. / x / / / sevdi
0,06
326. Smail 1 ar. x / / / / ‫إسماعيل‬
0,06
327. Softa 1 tur. pers. x / / / / softa, suhte
0,06
328. Sohbet 1 ar. / x / / / ‫صحبة‬ ‫ ب‬/‫ ح‬/‫ص‬
0,25
329. Sokak 4 tur. / x / / / sokak
0,06
330. srklet 1 tur. x / / / / siklet
0,06
331. Srma 1 tur. / x / / / sirma
0,12
332. Stambol 2 tur. grč. / x / / / Istanbul
0,06
333. Suhejl ibn Amr 1 ar. / x / / / ‫سهيل بن عمرو‬ ‫سهيل بن عمرو‬
0,12
334. Sulejman 2 ar. / / / / / ‫سليمان‬ ‫ م‬/‫ ل‬/‫س‬
0,31
335. Sultan 5 ar. / x / / x ‫سلطان‬ ‫ ن‬/‫ ط‬/‫ ل‬/‫س‬
0,06
336. Sunećenje 1 ar. tur. x / / / / sunnet, ‫سنة‬ ‫سنة‬
0,06
337. Sunen 1 ar. / x / / / ‫سنن‬ ‫ ن‬/‫ ن‬/‫س‬
0,25
338. Sunnet 4 ar. x / x / / ‫سنة‬ ‫سنة‬
0,49
339. Sura 8 ar. x / x / / ‫سورة‬ ‫ ر‬/‫ و‬/‫س‬
0,06
340. Surahija 1 ar. / x / / x
0,12
341. susak 2 tur. / x / / x susak
0,06 ‫شرقية‬
342. Šargije 1 tur. ar. x / / / /
şarkı
0,37
343. Šejtan 6 ar. x / / / / ‫شيطان‬ ‫ ن‬/‫ ط‬/‫ ي‬/‫ش‬
0,06
344. šemboji 1 tur. pers. / x / / x şebboy, šebbuy
0,06
345. Šerijat 1 ar. x / x / / ‫شريعة‬ ‫ ع‬/‫ ر‬/‫ش‬
0,12
346. Širk 2 ar. x / x / / ‫شرك‬ ‫ ك‬/‫ ر‬/‫ش‬
0,06
347. Šuajb 1 ar. x / / / / ‫شعيب‬ ‫ ب‬/‫ ع‬/‫ش‬
0,06
348. Šukrija 1 ar. x / / / / ‫شكري‬ ‫ ر‬/‫ ك‬/‫ش‬
0,18
349. Taberani 3 ar. / x / / / ‫طبراني‬ ‫ ط‬/‫ ب‬/‫ر‬/ ‫ن‬
0,06
350. Tajib 1 ar. / x / / / ‫طيب‬ ‫ ب‬/‫ ي‬/‫ط‬
0,06
351. Tas 1 tur. / x / / x tas
0,18
352. Tavaf 3 ar. x / x / / ‫طواف‬ ‫ ف‬/‫ و‬/‫ط‬
0,06
353. tavan 1 tur. x / / / / tavan
0,06
354. Teferič 1 ar. tur. x / / / / ‫تفرج‬, tefferuc
0,06
355. tejemum 1 ar. x / x / / ‫تيمم‬ ‫ م‬/‫ م‬/‫ي‬
0,06
356. Tekija 1 tur. x / / / / tekki
0,06
357. tendžera 1 tur. x / / / / tencere
0,06
358. Tespih 1 ar. x / x / / ‫تسبيح‬ ‫ ح‬/‫ ب‬/‫س‬
0,06
359. tevba 1 ar. x / x / / ‫توبة‬ ‫ ب‬/‫ و‬/‫ت‬
0,06
360. Tevvekul 1 ar. / x x / / ‫توكل‬ ‫ ل‬/‫ ك‬/‫و‬
0,74
361. Tirmizi 12 ar. / x / / / ‫ترمذي‬ ‫ ذ‬/‫ م‬/‫ ر‬/‫ت‬
0,06
362. trabozani 1 tur. grč. / x / / x tirabzan tirabzun
0,06
363. Trhonoša 1
0,12
364. Tugra 2 tur. / x / / x tugra
0,06
365. Turbe 1 tur. x / / / / turbe, tulbe
0,18
366. Umra 3 ar. x / x / / ‫عمرة‬ ‫ ر‬/‫ م‬/‫ع‬
0,06
367. Vaz 1 tur. x / x / / va'z
0,12
368. Ve la havle 2 ar. / x x / / ‫و ال حول‬
0,06
369. Vezir 1 ar. / x / x / ‫وزير‬ ‫ ر‬/‫ ز‬/‫و‬
0,25
370. Vilajet 4 ar. / x / x / ‫والية‬ ‫ ي‬/‫ ل‬/‫و‬
0,12
371. zekat 2 ar. x / / / / ‫زكاة‬ ‫ و‬/‫ ك‬/‫ز‬
0,12
372. Zekerijja 2 ar. x / / / / ‫زكريا‬ ‫ ر‬/‫ ك‬/‫ز‬
0,06
373. Zemzem 1 ar. / x / / / ‫زمزم‬ ‫ م‬/‫ ز‬/‫ م‬/‫ز‬
0,06 ‫ ي‬/‫ و‬/‫ذ‬
374. Zul Ka'de 1 ar. / x / / / ‫ذو القعدة‬
‫ د‬/‫ ع‬/‫ق‬
Deset najzastupljenijih orijntalizama

10 najzastupljenijih
2. Abdest 3. Adem 4. Adnan 5.     Adžami-oglan
6. Ahar 7. Ahdnama 8. Ahiret 9. Ahlak
10.Ahmed 11.Ahmo

4% 3% 3%
6% 10%

5%

15% 51%

1% 2%

Slika 1. Deset najzastupljenijih orijntalizama

Rezultati prikazani na grafikonu nam govore da od 10 najzastupljenijih orijentalizama u


udžbeniku Islamske vjeronauke za IX razred svih 10 ustvari jesu arabizmi, i to 9 spada u
kategoriju sakralne standardne leksike, dok samo jedna (Adnan) nije sakralnog karaktera ali je
dio standardne leksike. (vidi Slika 1.)
Porijeklo orijentalizama

Slika 2. nam pokazuje raspodjelu orijentalizama prema porijeklu. Analizom sadržaja


konsultirajući Škaljićev rječnik (1966) smo došli do sljedećih rezultata. Broj leksema je
(f=374) koje su se u različitim oblicima pojavljivale tako da smo na kraju imali ukupan broj
leksema orijentalnog porijekla (N=1625). Najviše zastupljeni orijentalizmi u udžbeniku
Islamske vjeronauke za IX razred jesu arabizmi. Od ukupnog broja orijentalizama
(f/N=374/1625 ), arabizama je bilo (f/N=249/374) ili 67 % od ukupnog broja orijentalizama.
Zatim slijede turcizmi kojih je bilo (f=81), što je 22 % od ukupnog broj markiranih
orijentalizama. Nakon toga procentualno slijede riječi koje imaju tursko-perzijske korijene
(f=18) a kojih je procentualno bilo 5%. Zanimljivo najmanje smo imali leksema perzijskog
porijekla ukupno (f=8) ili 2% od ukupnnog broja zastupljenih orijentalizama.(također vidi
Sliku 3.)

Slika 2. Podjela orijentalizama po porijeklu


Slika 3. Prikaz procenata podjele orijentalizama prema porijeklu

Podjela po jezičkim kategorijama

Kada je u pitanju podjela po jezičkim kategorijama najviše smo imali zastupljene standardne
leksike (f=213). Pod nestandardnu leksiku smo svrstali (f=155) leksema, dok sakralne leksike
je bilo (f=114). Arhaizama ili zastarjelih riječi je bilo (f=59) a historizama je bilo (f=8) i to
onih koji se uglavnom odnose na stare titule i zvanja i teritorijalne nazive koji su korišteni u
Osmanskoj carevini.

Slika 4. Podjela po jezičkim kategorijama


Slika 5. Prikazuje procenat jezičkih kategorija
Procentualno najviše zastupljena jezička kategorija jesu standardizmi ( 39%), zatim slijedi
nestandardna leksika sa procentom od (28%), a potom slijedi sakralna leksika koja je u
procentima bila zatupljena (21%). Najmanje procentualno zastupljena leksika jesu bili
historizmi kojih je samo (1%) od ukupnog broja, dok je relativno mali procenat arhaizama
(11%). (vidi Slika 5.)

Naše pretpostavljene hipoteze su potrvđene, doista analizom sadržaja udžbenika Vjeronauke


za IX razred osnovne škole potvrdili smo da se nalazi velik broj riječi orijentalnog porijekla.
Ono što se još pretpostavljalo jeste i da će među orijentalizmima preovladavati arabizmi, što
je također potvrđeno našim istraživanjem gdje smo imali izuzetno visok procenat
pojavljivanja arabizama. Analizom jezičkih kategorija ustanovljena je visoka zastupljenost
standardne kao i sakralne leksike.
Prijedlog metodičke obrade markiranih arabizama

Za dobru metodičku obradu i markiranje arabizama potrebno je nekoliko bitnih faktora.


Ukoliko se nastava svede na puki ''šablonizam'' nastavnik neće uspjeti prenijeti niti glavnu
poruku onoga što predaje.

Profesorica Softić navodi sljedeće faktore za uspješno markiranje:

 nastavnikova osviještenost

 obrazovni nivo nastanika i stepen kompetencija,

 motiviranost nastavnika

 kreativnost

Arabizme i ostale riječi orijentalnog porijekla djeci možemo predstaviti na više načina. Kao
što profesorica Softić navodi sve zavisi od nastavika kao jednog od najbitnijih faktora
nastavnog procesa. Ukoliko postoji motivacija za rad i malo kreativnosti može značiti
uspješan i zanimljiv čas. Sama kreativnost nije dovoljna ukoliko nastavnik nema volju da
sadržaje prenese na učenike.

Jedan od načina na koji riječi orijentalnog porijekla možemo prenijeti učenicima jeste igra
KRIŽALJKI. Ovu križaljku smo napravili uz pomoć računarskog softwera pod nazivom
''Eclipse crossword''.

Ovdje imamo ključ za provjeru rješenja križaljke.

Vodoravno
4. ČIVILUK—vješalica
5. BARDAK—posuda za vodu
6. ĆEBE—pokrivač
9. IŠARET—dati znak

Uspravno
1. ASKER—vojni čin
2. CIFRA—broj
3. HIZMETITI—pomagati
7. HOŠAF—kompot
8. SEPET—korpa
Riječi koje smo koristili u ovoj križaljki su iz nastavne jedinice ''Islam i identitet Bošnjaka''.
Nastavna jedinica se nalazi na stranici 51, a preuzete riječi orijentalnog porijekla se nalaze na
stranici 55.

DRUGI PRIMJER

Još jedan od načina na koje možemo zabaviti učenike a u isto vrijeme učiti arabizme jeste i
igra asocijacija.

Ovdje smo koristili nastavnu jedinicu ''Smisao porodičnih odnosa'' iz koje smo uzeli nekoliko
arabizama: EZAN, AKIKA, SUNNET, MUHAMMED a.s.

Zatim smo uz pomoć PPT prezentacije napravili igru asocijacije. Učenici vole igru i zabavu,
zbog čega se nadamo da će im i igra asocijacije biti zanimljiva i primamljiva a ujedno će
pomoći lakšem savladavanju riječi arapskog porijekla.
IZGLED IGRE ASOCIJACIJE

Izgled igre nakon otvaranja polja


Nakon pokretanja PPT prezentacije klikom miša na određeno polje otkriva se riječ, a nakon
toga učenici koji su prethodno podijeljeni u grupe pogađaju rješenje kolone ili konačno
rješenje igre asocijacija.
Zatim nakon otkrivanja rješenja svih polja (A, B, C i D) i saznanja da se radi o riječima
arapskog porijekla (arabizmima) svaku od navedenih riječi ćemo zajedno sa učenicima
napisati arapskim pismom uz demonstraciju na tabli ali i vizelno prikazivanje putem
prezentacije, kako načina pisanja tako i korijena riječi.

IZGLED SLAJDOVA ZA OBRADU ARABIZAMA

Naravno ovu su samo neki od metodičkih primjera prezentiranja orijentalizama i njihove


metodičke obrade koje su izdvojene iz mora metoda koje mogu biti iskorištene u
prezentiranju ovih i sličnih sadržaja.
Zaključak

Orijentalizmi predstavljaju veoma bitan dio bosansko-hercegovačke kulturne baštine, kao i


neodvojiv aspekt našeg bošnjačkog identiteta po kojem smo prepoznatljivi na prostoru
Evrope. Interferiranje orijentalizama u naš jezik dešavalo se jedan veoma dug period na razne
načine, a mi danas umjesto da budemo pomni i ljubomorni čuvari tog jezičkog bogatstva
nekako olahko puštamo da nestane i isčezne iz svakodnevene upotrebe. Govor predstavlja
realizaciju jednog jezika, a ujedno je to i ključ očuvanja istog.

Orijentalizmi u koje kako to Vajzović (1999:11) navodi ''svrstavamo sve one riječi u bhs
jeziku:
-koje su porijeklom iz orijentalnih jezika: arapskog, perzijskog, turskog;
-koje su preuzete posredstvom ovih jezika, naročito turskog, a porijeklom su hebrejske, grčke,
latinske i slično;
-koje imaju barem jedan elemenat (makar jedan morfem) orijntalnog porijekla...'' sve više
isčezavaju i padaju u zaborav. Otporna ostaje samo sakralna leksika koja je dio našeg
vjerskog identiteta.
Rezultati istraživanja su pokazali kako su orijentalizmi neizostavan dio našeg jezika, što
govori i njihova zastupljenost u udžbeniku Vjeronauke za IX razred osnovne škole. Analizom
sadržaja ustanovljeno je da se pojavljuju ukupno (f=374) lekseme orijentalnog porijekla, čiji
broj uz ponavljanja i pojavljivanja u različitim kontekstima i oblicima iznosi ukupno
(N=1625). Zanimljiva činjenica jeste to da od ukupnog broja orijentalizama na arabizme
otpada 67 %, dok na turcizme 22% i samo 2% na persizme. Kada su u pitanju jezičke
kategorije u standardizme spada 213 (39%) leksema, nestandardnih je bilo 155 (28%),
sakralnih 114 (21%), arhaizama 59 (11%) i historizama 8 (1%).

Da bismo uspjeli sačuvati ovu za nas kulturno, društveno ali i historijski bitnu leksiku važno
je da probudimo svijest kod ljudi. Iako smo i sami svjesni da naš jezik obiluje mnoštvom
posuđenica iz drugih jezika, tek sprovođenjem ovog istraživanja i malo dubljim
upoznavanjem sa orijentalizmima postali smo svjesni naše nesvijesti, odnosno postali smo
svjesni koliko malo znamo o orijentalizmima, njihovom broju i zastupljenosti u našem jeziku.
Literatura

1. Grabus, E., Neimarlija, M., Purković, A., Zukić, M., (2012.) Vjeronauka za deveti
razred osnovne škole. Sarajevo: El-Kalem
2. Muftić, T., (1961.) Arabizmi u srpskohrvatskom jeziku: Prilozi za orijentalnu
filologiju. Sarajevo: Orijentalni institut
3. Škaljić, A. (1966.) Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku, Sarajevo:
Svjetlost.
4. Vajzović, H. (1999.)Orijentalizmiuknjiževnomdjelu – lingvističkaanaliza, Sarajevo:
Institut za jezik.

You might also like