Professional Documents
Culture Documents
Eniz P.-Orijentalizmi Ist. Rad
Eniz P.-Orijentalizmi Ist. Rad
Eniz P.-Orijentalizmi Ist. Rad
Student:Eniz Patković
Sadržaj ....................................................................................................................................... 3
Uvod ........................................................................................................................................... 4
Zadaci......................................................................................................................................... 6
Metode istraživanja.................................................................................................................... 7
Tabela......................................................................................................................................... 9
Zaključak ................................................................................................................................. 41
Literatura ................................................................................................................................. 42
Uvod
''U našem jeziku postoji nekoliko hiljada tuđih riječi koje potiču iz turskog, perzijskog i
arapskog jezika. Gotovo sve tuđice iz ova tri jezika označene su zajedničkim nazivom
»turcizmi«. To se opravdava time što je, vjerojatno najveći broj riječi iz perzijskog i arapskog
jezika, a razumije se i one iz turskog, u naš jezik primljen upravo posredstvom turskog jezika,
To je sasvim prirodno, jer su Turci nekoliko vijekova vladali u našim krajevima.'' (Muftić,
1961:5)
Imajući u vidu period vladanja Osmanskog carstva ovim prostorima možemo zaključiti da je i
interferiranje dvaju jezika bilo dugotrajno. Tako Vajzović (1999:12) navodi ''interferencija
između turskog i bhs jezika (naročito bosanskog) bila je dugotrajna i vrlo intenzivna.
Posuđivalo se na civilizacijskom, kulturološkom, jezičkom planu.''
Kako se jezik ostvaruje usmeno, govornim putem i pisanom riječju, na te načine se dešavala i
interferencija. Pismeno je to bilo ''zahvaljujući plodnom stvaralaštvu naših ljudi na
orijentalnim jezicima i, još više, zahvaljujući alhamijado literaturi kao specifičnom vidu
pisane riječi - jezik naš a pismo arapsko. Usmenim putem orijentalizmi su posuđivani
posredovanjem domaćih ljudi koji su službovali u turskom državnom i vojnom aparatu, putem
obrazovanja (naročito vjerskog - mektebi), te upoznavanje sa novim zanatima i drugim
vještinama.'' (Vajzović, 1999:12)
Kada je riječ o nastanku arabizama u našem jeziku i inače na ovim prostorima, može se
govoriti o tri osnovna puta ili načina na koji su došli u naš jezik. Prvi način se veže za sam
turski jezik jer je on bio jezik posrednik preko kojeg su mnoge arapske riječi dospjele u naš
jezik. Drugi način podrazumijeva to da je naš jezik određene riječi prihvatao direktno iz
arapskog jezika, bez jezika posrednika. I ovaj način je usko povezan sa Turcima, budući da je
arapski jezik posredstvom njih došao na ove prostore. Treći način preuzimanja arabizama je
bio kroz pojedine evropske jezike poput francuskog, njemačkog, engleskog idr. Potrebno je
naglasiti da su arabizmi koji su interferirali u naš jezik na ovaj treći način malobrojni i da se
odlikuju posebnim formalnim i drugim osobenostima u odnosu na arabizme koji su
dospijevali na prva dva spomenuta načina.
Zadaci
Z1- Markirati sve orijentalizme iz udžbenika Islamske vjeronauke za IX razred osnovne škole
Z6- Utvrditi kojoj jezičkoj kategoriji pripadaju: standard, substandard, sakralni i historizam
Dobivene podatke ćemo predstaviti tabelarno, zatim uz pomoć grafikona, te iste analizirati
deskriptivno.
Istraživački korpus
Metode istraživanja
Deskriptivna metoda u ovom istraživanju ima važnu ulogu, kao i metoda analize
sadržaja koje u ovom istraživanju imaju ulogu pribavljanja i prikazivanja određenih
karakteristika proučavanih pojava. Pomoću ovih metoda stižemo do podataka potrebnih za
interpretaciju orijentalizama u udžbeniku Islamske vjeronauke za IX razred osnovne škole.
Obrada istraživačkog korpusa
Analizom udžbenika Islamske vjeronauke za IX razred osnovne škole, autora: Grabus E.,
Neimarlija M., Purković A. i Zukić M. a koja je štampana od strane izdavačke kuće El-
Kalem, 2012. godine na 113 strana, utvrđeno je da se nalazi 1625 orijentalizama. Svaki od
orijetalizama je markiran i tabelarno prikazan kao i njihova frekvencija, procenat, porijeklo
(arabizam, turcizam, persizam), kategorija kojoj pripadaju, korijen riječi i njihov način
pisanja. Treba napomenuti da smo riječi uglavnom bilježili u infinitivu radi lakše orijentacije i
njihovog markiranja, s obzirom da su se neke od njih pojavljivale u različitim oblicima ( u
jednini, množini, različitim padežima i u obliku pridjeva).
U tabeli koja slijedi u prvoj koloni su rednim brojevima i abecednim redom poredani svi
markirani orijentalizmi. U drugoj koloni (f) smještene su frekvencije, u trećoj kolonisu
procenti ( % ), u četvrtoj su razvrstani prema porijeklu: arabizmi- označeni skračenicom
(ar.),turcizmi (tur.) i persizmi (pers.).
Kolona deset nam pokazuje načinpisanja orijentalizama na izvornim jezicima, doku koloni
jedanaestsu smješteni korijeni riječi do kojih smo uspjeli doći.
Oznaka (x) smo svrstavali riječi u određuno kategoriju dok oznaka ( / ) se odnosi na to da
riječ ne pripada navedenoj kategoriji.
R/br. Orijentalizmi (f) (%) Porijeklo Stand. Nestan. Sakr. Hist. Arhaiz. Način pisanja Kor.
10 najzastupljenijih
2. Abdest 3. Adem 4. Adnan 5. Adžami-oglan
6. Ahar 7. Ahdnama 8. Ahiret 9. Ahlak
10.Ahmed 11.Ahmo
4% 3% 3%
6% 10%
5%
15% 51%
1% 2%
Kada je u pitanju podjela po jezičkim kategorijama najviše smo imali zastupljene standardne
leksike (f=213). Pod nestandardnu leksiku smo svrstali (f=155) leksema, dok sakralne leksike
je bilo (f=114). Arhaizama ili zastarjelih riječi je bilo (f=59) a historizama je bilo (f=8) i to
onih koji se uglavnom odnose na stare titule i zvanja i teritorijalne nazive koji su korišteni u
Osmanskoj carevini.
nastavnikova osviještenost
motiviranost nastavnika
kreativnost
Arabizme i ostale riječi orijentalnog porijekla djeci možemo predstaviti na više načina. Kao
što profesorica Softić navodi sve zavisi od nastavika kao jednog od najbitnijih faktora
nastavnog procesa. Ukoliko postoji motivacija za rad i malo kreativnosti može značiti
uspješan i zanimljiv čas. Sama kreativnost nije dovoljna ukoliko nastavnik nema volju da
sadržaje prenese na učenike.
Jedan od načina na koji riječi orijentalnog porijekla možemo prenijeti učenicima jeste igra
KRIŽALJKI. Ovu križaljku smo napravili uz pomoć računarskog softwera pod nazivom
''Eclipse crossword''.
Vodoravno
4. ČIVILUK—vješalica
5. BARDAK—posuda za vodu
6. ĆEBE—pokrivač
9. IŠARET—dati znak
Uspravno
1. ASKER—vojni čin
2. CIFRA—broj
3. HIZMETITI—pomagati
7. HOŠAF—kompot
8. SEPET—korpa
Riječi koje smo koristili u ovoj križaljki su iz nastavne jedinice ''Islam i identitet Bošnjaka''.
Nastavna jedinica se nalazi na stranici 51, a preuzete riječi orijentalnog porijekla se nalaze na
stranici 55.
DRUGI PRIMJER
Još jedan od načina na koje možemo zabaviti učenike a u isto vrijeme učiti arabizme jeste i
igra asocijacija.
Ovdje smo koristili nastavnu jedinicu ''Smisao porodičnih odnosa'' iz koje smo uzeli nekoliko
arabizama: EZAN, AKIKA, SUNNET, MUHAMMED a.s.
Zatim smo uz pomoć PPT prezentacije napravili igru asocijacije. Učenici vole igru i zabavu,
zbog čega se nadamo da će im i igra asocijacije biti zanimljiva i primamljiva a ujedno će
pomoći lakšem savladavanju riječi arapskog porijekla.
IZGLED IGRE ASOCIJACIJE
Orijentalizmi u koje kako to Vajzović (1999:11) navodi ''svrstavamo sve one riječi u bhs
jeziku:
-koje su porijeklom iz orijentalnih jezika: arapskog, perzijskog, turskog;
-koje su preuzete posredstvom ovih jezika, naročito turskog, a porijeklom su hebrejske, grčke,
latinske i slično;
-koje imaju barem jedan elemenat (makar jedan morfem) orijntalnog porijekla...'' sve više
isčezavaju i padaju u zaborav. Otporna ostaje samo sakralna leksika koja je dio našeg
vjerskog identiteta.
Rezultati istraživanja su pokazali kako su orijentalizmi neizostavan dio našeg jezika, što
govori i njihova zastupljenost u udžbeniku Vjeronauke za IX razred osnovne škole. Analizom
sadržaja ustanovljeno je da se pojavljuju ukupno (f=374) lekseme orijentalnog porijekla, čiji
broj uz ponavljanja i pojavljivanja u različitim kontekstima i oblicima iznosi ukupno
(N=1625). Zanimljiva činjenica jeste to da od ukupnog broja orijentalizama na arabizme
otpada 67 %, dok na turcizme 22% i samo 2% na persizme. Kada su u pitanju jezičke
kategorije u standardizme spada 213 (39%) leksema, nestandardnih je bilo 155 (28%),
sakralnih 114 (21%), arhaizama 59 (11%) i historizama 8 (1%).
Da bismo uspjeli sačuvati ovu za nas kulturno, društveno ali i historijski bitnu leksiku važno
je da probudimo svijest kod ljudi. Iako smo i sami svjesni da naš jezik obiluje mnoštvom
posuđenica iz drugih jezika, tek sprovođenjem ovog istraživanja i malo dubljim
upoznavanjem sa orijentalizmima postali smo svjesni naše nesvijesti, odnosno postali smo
svjesni koliko malo znamo o orijentalizmima, njihovom broju i zastupljenosti u našem jeziku.
Literatura
1. Grabus, E., Neimarlija, M., Purković, A., Zukić, M., (2012.) Vjeronauka za deveti
razred osnovne škole. Sarajevo: El-Kalem
2. Muftić, T., (1961.) Arabizmi u srpskohrvatskom jeziku: Prilozi za orijentalnu
filologiju. Sarajevo: Orijentalni institut
3. Škaljić, A. (1966.) Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku, Sarajevo:
Svjetlost.
4. Vajzović, H. (1999.)Orijentalizmiuknjiževnomdjelu – lingvističkaanaliza, Sarajevo:
Institut za jezik.