Professional Documents
Culture Documents
Projekat Konstrukcija Za PGD - Barajevo PDF
Projekat Konstrukcija Za PGD - Barajevo PDF
2. PROJEKAT KONSTRUKCIJE
Pečat: Potpis:
Na osnovu člana 128. Zakona o planiranju i izgradnji (''Službeni glasnik RS'', br. 72/09, 81/09-
ispravka, 64/10 odluka US, 24/11 i 121/12, 42/13–odluka US, 50/2013–odluka US, 98/2013–
odluka US, 132/14 i 145/14)i odredbi Pravilnika o sadržini, načinučinu i postupku izrade i na
način
čke dokumentacije preme klasi i nameni objekata (“Službeni glasnik RS''”, br.
vršenja kontrole tehničke
72/2018.) kао:
ODGOVORNI PROJEKTANT
Pečat: Potpis:
IZJAVLJUJEM
2. Da je projekat izrađen
en u svemu u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji, propisima,
đen
standardima i normativima iz oblasti izgradnje objekata i pravilima struke;
Temelji samci se povezuju temeljnim veznim gredama Tvg dimenzija 20/30cm svuda po
obimu objekta. Objekat se po sredini dužine povezuje jednom temeljnog veznom gredom dužina
cca 10m.
Sastavio:
Vladica Ž. Nedeljković dipl. Inž. građ.
Broj licence:
310 P69218
Saradnik na projektu:
Nebojša Ž. Cvetković master inž. građ.
2.2.2 TEHNIČKI USLOVI ZA IZVOĐENJE BETONSKIH I ARMIRANO
BETONSKIH RADOVA
OBIM I SADRŽAJ RADA
Radovi obuhvaćeni ovim odeljkom Tehničkih uslova sastoje se od obezbeđenja svih postrojenja, opreme,
materijala i radne snage i izvođenja svih operacija u vezi sa materijalima koji se koriste: za skladištenje,
merenje i rukovanje materijalima, za odmeravanje i mešanje, za spravljanje oplata, prenošenje, ugrađivanje,
negovanje i završna obrada, svog betona za konstrukcije objekata, izradu
šipova od betona i druge uzgredne radove na betonskim konstrukcijama, u skladu sa odredbama i uslovima
ugovora i u punoj saglasnosti sa ovim odeljkom Tehničkih uslova, crtežima i uputstvima
Inženjera.
TEHNIČKA REGULATIVA I METODE ISPITIVANJA
PBAB 87. "Pravilnik o tehničkim normativima za beton i armirani beton ("Sl. list SFRJ" broj 11/87) kao i
Komentar odredbi Pravilnika BAB ("Službeni list", l988.)
PPB 71. "Pravilnik o tehničkim merama i uslovima za prednapregnuti beton ("Sl. list SFRJ" br.
57/71)
SRPS B.B2.010 Separisani agregat za beton. Tehnički uslovi (1986) SRPS B.C1.011 - Portland cement. Portland
cement sa dodacima. Metalurški cement. Pucolanski cementi. Tehniči uslovi (1982) SRPS B.C1.014
Sulfatnootporni cementi. Portland cement. Metalurški cement. Tehnički uslovi (1982) SRPS U.M1.058 Voda za
spravljanje betona. Tehnički uslovi i metoda ispitivanja (1985). SRPS
U.M1.034 Dodaci betonu. Definicija i klasifikacija (1981)
SRPS U.M1.035 Dodaci betonu. Kvalitet i proveravanje kvaliteta SRPS U.M1.037 - Prethodna ispitivanja radi
izbora dodataka betonu sa određenim agregatom i cementom (1981)
SRPS U.M1.020 Određivanje čvrstoće betonskih tela pri pritisku izrađenih od svežeg betona. (1978)
SRPS U.M1.051 Kontrola proizvodnje betona u fabrikama betona za beton kategorije B II
(1987)
SRPS U M1.050 Kontrola proizvodne sposobnosti fabrike betona (1987) SRPS U.M1.052 - Minimalna
oprema za laboratorije pri fabrikama betona
MATERIJALI
AGREGAT - Za spravljanje betona upotrebljava se agregat koji je u skladu sa poglavljem II.1 PBAB-a,
odgovarajućim uputstvima za primenu, kao i da ispunjava uslove kvaliteta prema propisu o jugoslovenskom
standardu SRPS B.B2.010.
Prirodni neseparisani agregat može se upotrebiti samo za nearmirani beton i to do najviše MB15, za ispune,
slojeve izravnanja i sl. Granulometrijski sastav mešavine agregata mora biti takav da osigurava dovoljnu
obradivost i zbijenost betona. Sastav granulometrijske mešavine zavisi od propisanog kvaliteta betona, načina
i uslova transporta i ugrađivanja i određuje se eksperimentalnim putem, na osnovu prethodnih proba, koje
mora predvideti Izvođač radova u projektu betona.
У pogledu maksimalne veličine zrna važe odredbe čl. 10 PBAB-a, međutim kod elemenata sa gusto
raspoređenom armaturom ili sa manjim zaštitnim slojem, veći deo agregata mora se sastojati od zrna koja su
manja od rastojanja između susednih šipki armature i između šipki armature i oplate.
CEMENT - Za spravljanje betona može se upotrebiti cement koji je u skladu sa poglavljem II.2 PBAB-a,
poglavljem II.3 , PBAB-a uputstvima za njihovu primenu i koji ispunjavaju uslove kvaliteta utvrđene
propisima o jugoslovenskim standardima SRPS B.C1.011 i SRPS B.C1.014.
Za konstrukcije i elemente od prednapregnutog betona može se upotrebiti cement na bazi portland-cementnog
klinkera sa najviše 15 % dodataka.
У pogledu transporta i lagerovanja cementa važe odredbe PBAB-a, poglavlje VII.1 čl. 235 i 236. Cement se
mora isporučiti u dovoljnoj količini kako ne bi došlo do obustave ili prekida radova na betoniranju. Sav
cement koji je oštećen vlagom ili na drugi način, mora se odmah ukloniti sa gradilišta.
Izvođač je dužan da obezbedi, besplatno, i sve potvrde o ispitivanju, koje se odnose na cement koji se
namerava upotrebiti za radove. Svaka potvrda mora pokazati da je uzorak ispitala ovlašćena organizacija i da
u potpunosti ispunjava uslove odgovarajućeg standarda za ispitivan tip cementa.
VODA - Za spravljanje betona upotrebljava se voda koja je u skladu sa poglavljem II.3 PBAB-a,
odovarajućim uputstvima za primenu, kao i da ispunjava uslove kvaliteta utvrđene propisima o
jugoslovenskom standardu SRPS U.M1.058. Pijaća voda se smatra podobnom i može se bez prethodnog
i spitivanja koristiti za spravljanje betona.
DODACI BETONU - Dodaci betonu se koriste za modifikaciju posebne osobine betona i isti su pod
obaveznim atestom prema Naredbi o obaveznom atestiranju dodataka betonu ("Sl. list SFRJ" br. 34/85). Za
spravljanje betona mogu se upotrebiti dodaci koji su u skladu sa poglavljem II.4 PBAB-a, odgovarajućim
uputstvima za primenu, kao da ispunjavaju uslove kvaliteta prema propisima o jugoslovenskom standardu
SRPS U.M1.035. Kako dodaci mogu u isto vreme izazvati i negativna dejstva na druge značajne osobine
betona, mora se prethodno proveriti da li dodatak betonu odgovara projektovanoj betonskoj mešavini, prema
propisu o jugoslovenskom standardu SRPS U.M1.037.
B ETON
KLASIFIKACIJA BETONA U projektima, za svaki element konstrukcije ili za konstrukciju u celini,
naznačena je klasa
betona koja obuhvata samo marku betona (MB) ili marku betona i druga svojstva koja beton mora imati u
posebnim uslovima sredine.
Marka betona (MB) je normirana čvrstoća pri pritisku u MPa, koja se zasniva na karakterističnoj čvrstoći pri
starosti betona od 28 dana. Čvrstoća betona pri pritisku ispituje se prema propisima o jugoslovenskom
s tandardu SRPS U.M1.020, na kockama ivice 20 cm prema standardu SRPS
U.M1.004 sa negom betonskih tela prema standardu SRPS U.M1.005. Karakteristična čvrstoća pri pritisku je
vrednost ispod koje se može očekivati najviše 10% svih čvrstoća pri pritisku ispitanog betona. U projektu
konstrukcije može se odrediti karakteristična čvrstoća betona pri pritisku, pri starosti koja je manja ili veća od 28
dana. Prema čl. 21 PBAB-a betoni se svrstavaju u dve kategorije:
– beton prve kategorije B.I i
– beton druge kategorije B.II.
BETON B.I Betoni I kategorije, B.I, su betoni nižih marki i to MB10, MB15, MB20 i MB25 i spravljaju se na
gradilištu na kom se ugrađuju, i ne smeju se transportovati. Za ove betone nisu neophodne prethodne probe
ukoliko se spravljaju na samom gradilištu. Najmanja količina cementa za betone kategorije B.I svih
konzistencija, osim žitke, u zavisnosti od klase cementa i najkrupnije frakcije određena je članom 26 PBAB-a.
Granulometrijski sastav mešavine agregata može se odabrati bez prethodnih proba sastava mešavine prema
čl.9 PBAB-a, odnosno standarda SRPS U.M1.057, ako se granulometrijska kriva nalazi u području3. Kontrola
kvaliteta koja se odnosi na kontrolu proizvodnje i kontrolu saglasnosti (čl.34 PBAB-a) vrši se samo sa
kontrolu saglasnosti sa uslovima projekta, na taj način što se za kvalitet očvrslog betona na gradilištu uzima
dvostruko veći broj nego za beton B.II, čl.48 pod "v". Kontrola proizvodnje se ne vrši kako je uobičajeno
uzimanjem probnih kocki, već se vrši samo kontrola najmanje količine cementa.
BETON B.II Betoni II kategorije, B.II, su: betoni MB30 i viših marki, betoni sa posebnim svojstvima svih
marki, transportovani betoni svih marki i specijalni betoni MB 60.
Sastavi betona kategorije B.II moraju se odrediti na osnovu rezultata prethodnih ispitivanja betona sa materijalima
sa kojima će se proizvoditi beton u skladu sa članom 28 PBAB-a. Granulometrijski sastav mešavine agregata
utvrđuje se eksperimentalno shodno čl.8. Najmanja ukupna količina cementa i čestica manjih od 0.25mmm u
zavisnosti od najveće frakcije agregata određena je članom
30, tabela 5 PBAB-a.
Prethodnim probama određuju se tražena svojstva i osobine betona predviđene projektom i uslovima gradnje
kao što su: konzistencija, obradljivost, čvrstoća, trajnost, termičke karakteristike i dr. Za beton kategorije B.II
obavlja se kontrola proizvodnje betona i kontrola saglasnosti sa uslovima kvaliteta na mestu ugrađivanja (čl.
35, PBAB-a).
Shodno čl. 48 pod "b" za beton spravljen isključivo za potrebe objekta, odnosno gradilišta, a pogon
ima kontrolu kvaliteta proizvodnje prema propisu o jugoslovenskom standardu SRPS U.M1.051, rezultati
ispitivanja betona u pogonu mogu se koristiti i za dokazivanje saglasnosti sa uslovima kvaliteta betona na
mestu ugrađivanja, s tim da se isto mora projektom betona predvideti.
SVOJSTVA BETONA U POSEBNIM USLOVIMA SREDINE
Opšte odredbe
Preduslov za izradu betona sa posebnim svojstvima sastoji se u tome da se takav beton mora ispravno
sastaviti, spraviti i ugraditi (dobro sabijen i bez segregacije) i pažljivo negovati. On se mora spravljati u
skladu sa odgovarajućim uslovima za beton B.II Vodonepropusni beton
Standard SRPS U.M1.015 Beton. Ispitivanje vodonepropsnosti betona, propisuje postupak ispitivanja
vodonepropusnosti betona. Marke vodonepropustljivosti betona su: V2, V4, V6, V8 i V12, pri čemu brojke 2,
4 , 6, 8 i 12 označavaju pritiske u barima, što je propisano projektom konstrukcije.
Ne sme se zapaziti pojava kapi na gornjoj površini na pet od šest ispitivanih tela za traženu marku, ali s tim da
je prvu nižu marku voidonepropustljivosti zadovoljilo svih šest tela.
Beton otporan na dejstvo mraza To je beton koji je izložen čestom smrzavanju i odmrzavanju u vlagom
zasićenim uslovima.
Ovaj beton zahteva agregat otporan na mraz i vodonepropusni beton. Standard SRPS U.M1.016
Beton. Ispitivanje otpornosti prema dejstvu mraza, određuje marke otpornosti prema dejstvu mraza od M50,
M100, M150 i M200, gde brojke označavaju najveći broj ciklusa naizmeničnog smrzavanja i kravljenja.
švrstoća pri pritisku smrzavanih tela mora iznositi 75% od čvrstoće koju imaju nesmrzavana tela ekvivalentne
s tarosti.
Beton otporan na dejstvo mraza i soli za odmrzavanje Otpornost ovog betona ispituje se prema
jugoslovenskom standardu: SRPS U. M1.055 Beton.
Ispitivanje otpornosti površine betona na dejstvo mraza i soli za odmrzavanje. Otpornost betona na dejstvo mraza i
soli za odmrzavanje određuje se stepenom oštećenja ispitivane površine posle 25 ciklusa naizmeničnog smrzavanja i
odmrzavanja. Beton se smatra još otpornim na dejstvo mraza i soli za odmrzavanje ako posle 25 ciklusa ima 0.2
mg/mm gubitaka mase. Betoni izložen delovanju mraza ili mraza i soli moraju se štiti aeriranjem. Količina
uvučenog vazduha ispituje se prema jugoslovenskom standardu SRPS U.M1.031 i isti mora odgovarati vrednostima
datim u čl.32, tabela 6
PBAB-a.
Beton otporan na habanje Prema standardu SRPS B.B8.015 Ispitivanje otpornosti premna habanju brušenjem,
ispituje
s e otpornost na habanje betona koji su izloženi opterećenjima od jakog saobraćaja ili stalnog protoka vode.
Beton otporan na hemijske uticaje U zavisnosti od utvrđenog stepena i vrste agresivnosti postupaće se prema
o dredbama
jugoslovenskog standarda: SRPS U.M1.014 Beton. Dejstvo materijala agresivnih prema betonu i zaštita od
njih (1959). Na planovima i u tehničkim opisima naznačena je zahtevana otpornost prema odredbama
n avedenog standarda na osnovu čega je Izvođač dužan da postupi.
IZVOĐENJE BETONSKIH RADOVA
Pre izvođenja konstrukcija i elemenata od betona, armiranog i prednapregnutog betona, Izvođač radova je
d užan da na osnovu projekta konstrukcija, shodno čl. 232 PBAB-a, izradi projekat betona, koji sadrži:
a) sastav betonskih mešavina, količine i tehničke uslove za projektovanje klase betona, b) plan
betoniranja, organizaciju i opremu, c) način transporta i ugrađivanja betonske mešavine, d) način
negovanja ugrađenog betona,
e) program kontrolnih ispitivanja sastojaka betona, f) program kontrole, uzimanja uzoraka i ispitivanja
betonske mešavine i betona po partijama,
g) plan montaže elemenata, projekat skele za složene konstrukcije, kao i projekat oplate za
specijalne vrste oplate.
Projekat betona mora se dati Inženjeru na odobrenje.
B ETONSKI POGONI
Pogon za proizvodnju betona mora da ima potrebne kapacitete proizvodnje, kao i usaglašenu veličinu deponije
agregata i silosa, pored toga što mora da zadovolji uslove jugoslovenskih standarda SRPS U.M1.050, SRPS
U.M1.051 i SRPS U.M1.052. Fabrika betona mora biti opremljena i za proizvodnju betona u posebnim
uslovima, tj. kada je temperatura vazduha niža od +5oC, odnosno viša od +30oC. Mora se u projektu betona
dati udaljenost fabrike betona od pojedinih delova objekta, broj automiksera sa kojima raspolaže fabrika
betona, kao i trajanje transporta, uzimajući u obzir i zakrčenost saobraćaja na putu ako isti koristi javne
s aobraćajnice.
Betonski pogon mora posedovati izveštaj o podobnosti proizvodnje betonskog pogona i izveštaj o
jednomesečnom ispitivanju uređaja za doziranje.
SKLADIŠTENJE MATERIJALA
Agregat za beton ne sme se mešati sa drugim materijalima za vreme transporta i
skladištenja na gradilištu. Uslovi transportovanja i skladištenja moraju odgovarati odredbama čl.233
P BAB-a.
У pogledu transporta cementa, neophodne dokumentacije koja prati isporuku i uslova čuvanja cementa na
gradilištu, važe u svemu odredbe čl. 234 i 235 PBAB-a, kao i Komentar navedenih članova. Dodaci betonu
moraju biti označeni prema propisu jugoslovenskog standarda SRPS U.M1.034 i uskladišteni prema
uputstvima proizvođača.
DOZIRANJE MEŠAVINA
Doziranje svih komponenti betona, prema čl. 23 PBAB-a, vrši se težinski i mora odgovarati odredbama ovih
Tehničkih uslova. Tačnost doziranja svih sastavnih delova mora biti u skladu sa tačkom 3.2. jugoslovenskog
standarda SRPS U.M1.050. Predlozi za doziranje, moraju se odrediti na osnovu prethodno izvršenih proba od
strane Izvođača radova, u skladu sa čl.28 PBAB-a i odobrenja Inženjera. Nikakav beton se ne sme ugraditi dok
rezultati posle 28 dana ne dokažu da su projektovana doziranja ispravna. Maksimalni vodocementni faktor
koji je naveden je max. vodocementni faktor koji je dozvoljen kod odgovarajućih klasa (marki) betona i
o buhvata vodu koja se dodaje u mešalicu i slobodnu vodu koju sadrži agregat.
Minimalne količine cementa koje su naznačene, predstavljaju sadržaj cementa koji je dozvoljen za
odgovarajuće klase (marke) betona. Cement potreban u većim količinama, od tih minimalnih, da bi se postigla
potrebna čvrstoća i konzistencija, mora obezbediti Izvođač bez prava na naknadu.
Ako testovi kontrole kvaliteta, kako je propisano u ovim Uslovima, pokažu da je potrebna promena u
sastavu mešavine, takva se promena mora izvršiti na teret Izvođača. KONZISTENCIJA BETONA
Konzistencija betona se odabira tako da se raspoloživim sredstvima za ugrađivanje
omogućava dobra zbijenost betona, što lakše ugrađivanje bez pojave segregacije i dobra završna obrada
površine. Konzistencija betona je mera obradivosti i razlikuju se četiri područja konzistencije: kruta, slabo
plastična, plastična i tečna. Mere konzistencije sveže betonske mase date su u tabeli 2. čl.2 PBAB.
MEŠANJE BETONA
Komponente betona za sve pozicije betonskih radova mogu se mešati u mešalicama fabrike betona i to toliko
dugo dok se ne postigne homogena mešavina. Određivanje stepena homogenosti sveže betonske mešavine vrši
se prema tački 4.5 standarda SRPS U.M1.050. Mešalica mora biti
uvek u takvom funkcionalnom stanju da posle punjenja pojedinim komponentama postigne homogenu
mešavinu u utvrđenom vremenu mešanja. Utvrđeno potrebno vreme mešanja, vreme koje protekne od
momenta kada su sve komponente u mešalici do početka pražnjenja mešalice, mora biti naznačeno u tabelama
za sastav betona i postavljeno na vidnom mestu.
TRANSPORT BETONA
U pogledu uslova za transport betona i način obavljanja transporta od fabrike betona, gde se proizvodi betonska
mešavina, pa do mesta ugradnje važe odredbe jugoslovenskog standarda: SRPS
U.M1.045 Transportovani beton. Tehnički uslovi (1987).
UGRAĐIVANJE BETONA
Beton se ugrađuje prema projektu betona. Temperatura svežeg betona u fazi ugrađivanja ne
sme da je niža od +5oC niti viša od +30oC. Ukoliko je srednja dnevna temperatura ispod 5oC ili iznad 30oC,
smatra se betoniranjem u posebnim uslovima i u tom slučaju moraju se
preduzeti mere u pogledu proizvodnje, ugradnje i nege betona u skladu sa poglavljem VII-7 PBAB-a. U
konstrukciju se mora ugraditi beton takve konzistencije da se može dobro ugraditi i zbijati predviđenim mehaničkim
sredstvima za ugrađivanje. Svežem betonu se ne sme dodavati voda. Visina slobodnog pada betona ne sme da bude
veća od 1,50m. Ako se za dovod betona od mešalice do oplate koriste riže ili oluci, isti moraju biti opšiveni limom,
a kod strmih nagiba opremljeni pregradama ili da su kratki kako bi se održala brzina kretanja. Ako se ugrađivanje
betona nepredviđeno prekida, moraju se preduzeti mere da takav prekid ne utiče štetno na nosivost ili ostala
svojstva konstrukcije, odnosno elemenata. Kada prekid ugrađivanja betona nije izveden ispravno, ili na način
predviđen projektom, Izvođač je dužan da mesto prekida obradi onako kako to bude Inženjer zahtevao. Beton se
mora dobro sabiti za vreme i odmah posle ugrađivanja. Zbijanje se mora izvršiti mehaničkim vibriranjem i Izvođač
je dužan da obezbedi dovoljan broj vibratora za interno vibriranje (pervibriranje), kao i uslove za njihovo
premeštanje. Inženjer može propisati i upotrebu spoljnih vibratora na posebnim mestima. Vibratorima se mora
rukovati tako da se potpuno obradi beton oko armature i u ćoškovima i uglovima oplate, i mora dovoljno
trajati i biti takve jačine da potpuno sabije beton, ali se ne sme produžavati da ne bi došlo do segregacije. Na
površini se ne sme dozvoliti izdvajanje lokalnih površina maltera. Vibratori se moraju polako stavljati u beton
i vaditi iz njega. Ne smeju se direktno oslanjati na armaturu ili usmeravati na delove ili slojeve betona koji su
se stvrdnuli do stepena da je beton prestao biti plastičan pri vibriranju.
Odredbe ovog odeljka odnose se i na prefabrikovane elemente, osim ako Inženjer ne odobri upotrebu spoljnog
vibratora ili prihvati metod vibriranja Izvođača.
UGRADNJA BETONA U SLOJEVIMA
Beton se mora ugrađivati u slojevima debljine najviše 30cm, a kod većih masa i do 50cm.
Svaki sloj se mora ugraditi i sabiti pre nego što na prethodnom sloju započne vezivanje betona. Radne
spojnice se mogu postavljati samo gde su naznačene na crtežima, ili prikazane u planu betoniranja koji je
odobrio Inženjer. U hitnim slučajevima spojnice se mogu postavljati samo prema uputstvima Inženjera. Pre
ugrađivanja novog betona uz beton koji je stvrdnuo, oplate se moraju ponovo pritegnuti, a površina stvrdnutog
b etona ohrapaviti, temeljno očistiti od stranih materija i cementnog mleka i nakvasiti vodom.
U GRADNJA BETONA POD VODOM
B etoniranje pod vodom se mora izvoditi tako da se iz betonske mase ne izdvoje cement i voda.
Beton za noseće elemente koji se ugrađuje pod vodom mora da sadrži: najmanje 400kg cementa po kubnom
metru betona, granulat sa maksimalnim zrnom od 32mm, fluidifikator kao dodatak betona, s tim da sleganje
konusa bude oko 15cm. Cement mora da je odgovarajućeg kvaliteta i otporan prema eventualnoj agresivnosti
vode. Levak za betoniranje sastoji se od cevi prečnika najmanje 25cm, konstruisan iz delova koji imaju
spojnice sa prirubnicama opremljenim zaptivkama. Levci za betoniranje moraju se tako podupreti da omoguće
kretanje izlivenog kraja po čitavoj radnoj površini, kao i da omoguće brzo spuštanje kada je potrebno usporiti
ili zaustaviti protok betona. Izlivni kraj na početku radova mora biti zatvoren kako bi sprečio ulazak vode u
cev i mora biti do na 20cm od dna. Kada se šarža izruči u levak, protok betona se mora regulisati laganim
izdizanjem izlivnog kraja, uvek ga zadržavajući u ugrađenom betonu. Protok betona mora biti neprekidan. Sa
c rpljenjem vode i čišćenjem površine može se početi tek kada je beton očvrsnuo.
PODLIVKE
Podlivke se izvode od maltera spravljenih sa ekspanzionim cementima pri čemu minimalna postignuta čvrstoća
mora odgovarati betonu marke MB45. U pogledu kvaliteta primenjenih materijala važe odredbe ovog poglavlja. Podlivke
se ugrađuju tako da uvek postoji nadpritisak: može se primeniti princip spojnih sudova ili postupak injektiranja. Malteri
moraju imati trajno povećanje zapremine od min 1%. Podlivke veće debljine od 50mm moraju se posebno armirati.
Izvođač je dužan da u sklopu radova na ugradnji prefabrikovanih elemenata, ležišta, slivnika i sličnih elemenata, gde se
predviđa primena podlivke, priloži u okviru projekta tehnologije ugradnje, sve potrebne dokaze da previđena kompozicija
maltera koja će se koristiti kao podlivka u svemu odgovara traženim uslovima. Navedeni projekat, zajedno sa detaljnim
opisom tehnologije ugradnje podleže odobrenju Inženjera.
NEGOVANJE BETONA
Neposredno posle betoniranja, beton se mora zaštititi od:
– prebrzog isušivanja,
– padavina i tekuće vode,
– visokih i niskih temperatura,
– vibracija koje mogu poremetiti unutrašnju strukturu i
– mehaničkih oštećenja.
Površine betona izložene uticajima moraju se zaštititi pokrivkom. Tip pokrivke mora da je po oceni
Inženjera najpogodnija u postojećim uslovima. Ako prema oceni Inženjera pokrivke nisu potrebne, površine
se moraju održati u vlažnom stanju polivanjem ili prskanjem vodom. Ako projektom betona nije drugačije
određeno, vreme negovanja propisano je čl.267 PBAB-a.
PROIZVODNJA I UGRAĐIVANJE BETONA U POSEBNIM USLOVIMA Ugrađivanje
betona u kalupe ili oplatu pri spoljnim temperaturama nižim od +5oC
ili višim od +30oC smatra se betoniranjem u posebnim uslovima. Za betoniranje u posebnim uslovima moraju se
osigurati posebne mere zaštite betona. Agregat mora biti otporan na mraz. Agregat ne sme da sadrži organske
primese koje usporavaju hidrataciju cementa. Upotrebna smrznutog agregata nije dopuštena. Pri izboru cementa
prednost treba dati visokoaktivnim cementima sa nižom standardnom konzistencijom i bržim oslobađanjem
hidratacione toplote. Cement sa dodtkom pucolana po pravilu se ne koristi. Pre prvog smrzavanja beton mora imati
najmanje 50% zahtavane čvrstoće. Kad se u vrlo hladne dane skida oplata ili uklanja toplotna zaštita, ne sme doći
do naglog hlađenja betona, pa se spoljne površine betona moraju zaštititi. Cement i ostali sastojci betona koji se
ugrađuju u masivne elemente moraju biti takvi da temperatura ugrađenog betona ni u kom slučaju ne bude viša od
+65oC.
ZAVRŠNA OBRADA POVRŠINA I TOLERANCIJE
Sve površine od betona moraju se temeljno obraditi u vreme ugrađivanja. Obrada
mora da bude takva da potisne krupnozrni materijal sa površine i da malter potpuno nalegne na oplate da bi se
stvorila ravna završna površina bez vode i vazdušnih mehurića ili šupljikavosti. Čim se beton dovoljno
stvrdne, a oplata uklone, cela površine mora se temeljno očistiti, ukloniti tragovi oplate ili istureni delovi, kako
bi površina ostala ravna, bez ulegnuća ili nepravilnosti. Kod kolovoznih (podnih) ploča, pošto se beton ugradi
и sabije, mora se poravnati do granica i visina naznačenih poprečnim presekom i mora se obraditi do glatke
ravne površine. Kvalitet izrade mora biti takav da kada se kontroliše završna obrada letvom-ravnalicom od 4m
ne sme pokazivati veća odstupanja od 10mm od propisane visine poprečnog preseka. Ostala dozvoljena
odstupanja u završnim betonskim radovima su:
a) kod dimenzija poprečnih preseka stubova i nosača, ne više od 6mm, b) kod ostalih
dimenzija stubova i nosača, ne više od 10mm, s tim da visinske kote na
kvaderima mogu odstupati najviše do 5mm, c) ravnost vertikalnih ili kosih površina mora biti u
granicama od 8mm mereno
letvom dužine 3m, d) odstupanja stubova i zidova od vertikale, mereno sa viskom ne sme biti veće od
6mm.
Način izvođenja završnih radova kod posebnih elemenata ili delova konstrukcije dat je na crtežima ili je
naznačen u predračunu.
UZIMANJE UZORAKA I ISPITIVANJE
Izvođač je odgovoran za sprovođenje i analizu odgovarajućih ispitivanja propisanih PBAB-om
и odgovarajućim jugoslovenskim standardima, kao i za uzimanje potrebnih podataka iz rezultata tih ispitivanja
u toku izvođenja radova. Saglasno ovom poglavlju Izvođač je dužan da na zahtev Inženjera, tokom izvođenja
radova od betona, uzme i čuva betonska tela za ispitivanje, u uslovima konstrukcije. Izvođač je dužan da sve
troškove nabavke i rada opreme za uzimanje uzoraka za ispitivanje, kao i sve troškove na uzimanju uzoraka i
ispitivanju, obuhvati ponuđenom jediničnom cenom odgovarajućih pozicija radova, u svemu prema
odredbama ovog odeljka i zahtevu Inženjera.
Naknadno dokazivanje kvaliteta ugrađenog betona u konstrukciji vrši se u posebnim slučajevima, na primer:
ako nije moguće izvesti ispitivanje črstoće na pritisak, ili ako
rezultati nisu odgovarajući, ili ako postoji neki drugi razlog za ozbiljnu sumnju u čvrstoću betona u
konstrukciji. Postupak za ispitivanje čvrstoće betonskih tela pri pritisku, izvađenih iz očvrslog betona
regulisan je odredbama jugoslovenskog standarda SRPS U.M1.040 -Određivanje čvrstoće betonskih tela pri
pritisku izvađenih iz očvrslog betona.
MERENJE
Količina koja će platiti Izvođaču po ugovorenoj jediničnoj ceni za jedinicu mere izvedenog
elementa naznačenu u predmeru radova po kubnom, kvadratnom, dužnom metru ili komadu u svemu je
određena planovima, specifikacijama ili kako Inženjer utvrdi. Armatura i kablovi se obračunavaju u svemu
prema odredbama ovih Tehničkih uslova.
PLAĆANJE
Za količinu utvrđenu na gore opisan način Izvođaču će se platiti po ugovorenoj jediničnoj ceni za
1 m3 koja predstavlja punu nadoknadu za obim i sadržaj rada dat ovim poglavljem. NABAVKA,
IZRADA I UGRADNJA ARMATURE
TEHNIČKA REGULATIVA I METODE ISPITIVANJA PBAB 87. – Pravilnik o tehničkim normativima za
beton i armirani beton ("Sl. list SFRJ"
broj 11/87) kao i Komentar odredbi Pravilnika BAB ("Službeni list", l988.) SRPS
C.B6.013 – Čelična žica za zavarene armature. Tehnički uslovi. SRPS C.K6.020 –
Vrućevaljani čelici. Betonski čelici. Tehnički uslovi. SRPS C.K6.120 – Vrućevaljani
čelici. Betonski čelici. Oblik i mere. SRPS U.M1.090 – Beton. Određivanje adhezije
između armature i betona. SRPS U.M1.091 – Građevinske zavarene armaturne mreže.
SRPS U.M1.092 – Bi – armatura. Tehnički uslovi.
SRPS C.A4.001 – Mehanička ispitivanja metala. Statička ispitivanja. Ispitivanje zatezanjem.
Termini i definicije.
SRPS C.A4.002 – Mehanička ispitivanja metala. Statička ispitivanja. Ispitivanje zatezanjem. SRPS
C.A4.005 – Mehanička ispitivanja metala. Statička ispitivanja. Ispitivanje savijanjem.
SRPS C.T3.051 – Tehnika varenja metala. Ispitivanje kvaliteta zavarenih spojeva. Ispitivanje
razaranjem čeličnih spojeva zavarenih elektrolučno ili plinski.
Svi betoni obuhvaćeni ovim uslovima, armirani su glatkom armaturom kvaliteta GA 240/360, rebrastom
armaturom kvaliteta RA 400/500 i MA 500/560. Sva upotrebljena armatura u betonskom preseku, mora da
ima odgovarajuća dokumenta - dokaze o kvalitetu izdate od strane akreditovanih institucija, a na osnovu
ispitivanja sprovedenih prema važećim standardima standardima. Žica za vezivanje armature kod pozicija
betona na saobraćajnom profilu mosta mora biti toplo pocinkovana.
Najmanji zaštitni sloj betona do armature, računajući i uzengije, iznosi 30 mm kod svih pozicija.Obezbeđenje
da će se osvariti zahtevani zaštitni sloj prilikom betoniranja, vrši se ugradnjom posebnih odstojnika koji su
žicom vezani za armaturu.
Obračun rada Količina koja će se platiti izvođaču po ugovorenoj jediničnoj ceni, koja je data za 1 kg
utvrdiće se na osnovu mera datih u projektu i na osnovu snimljenog stanja.
2.2.3 OPŠTI TEHNIČKI USLOVI ZA IZRADU I MONTAŽU ČELIČ NIH
KONSTRUKCIJA SA SPISKOM PROPISA I STANDARDA
1. Uvodne napomene
Opšti tehnički uslovi za izradu i montažu čeličnih konstrukcija predstavljaju kratak opis obaveza svih učesnika
na izradi i montaži nosećih čeličnih konstrukcija, čije ispunjenje, uz znalačko i odgovorno održavanje u toku
eksploatacije garantuje stabilnost i bezbednost.
Uslovi se prilažu kao standardni tekst tehničkom opisu objekta i imaju za cilj postizanje minimuma kvaliteta
standarda za R.Srbiju.
2. Propisi i standardi za izradu i montažu nosećih čeličnih konstrukcija
2.1. Pravilnik o tehničkim normativima za noseće čelične konstrukcije (Sl.l. SFRJ br.
61/86).
2.2. Opšti tehnički propisi za izradu predmeta i konstrukcija zavarivanjem (Sl. list SFRJ br. 19/59).
2.3. SRPS U.E7. 145/87 - Noseće čelične konstrukcije spojene zakivcima i zavrtnjima.
2.4. SRPS U.E7. 150/87 - Zavarene noseće čelične konstrukcije
2.5. Tehnički propisi o kvalitetu zavarenih spojeva za noseće čelične konstrukcije (Sl.list SFRJ br.
41/64).
2.6. Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima
(Sl. list SFRJ br. 31/81, 49/82, 29/83).
2.7. Tehnički propisi za tolerancije mera i oblika kod nosećih čeličnih konstrukcija (Sl.list SFRJ br.
41/64).
2.8. Tehnički propisi o dejstvu vetra, Opterećenje vetrom
SRPS U.C7.110,111,112 i 113 iz 1991. godine
2.9. Tehnički propisi za pregled i ispitivanje nosećih čeličnih konstrukcija (Sl. list SFRJ br. 6/65).
2.10. SRPS U.E7. 081, 086, 091, 096, 101, 106, 111 i 121 od 1986. godine, a koji se odnose na standarde o
stabilnosti nosećih čeličnih konstrukcija.
2.11. SRPS C.BO. 500/88 - Opšti konstrukcioni čelici.
2.12. SRPS U.E7.010/88 - Izbor osnovnog čeličnog materijala.
2.13. SRPS M.B1.023/1983 i JUS M.B1.028/ o kvalitetima materijala zavrtnjeva i navrtki.
2.14. SRPS M.B1.601/65 i JUS M.B1.603/65 - o obliku i merama navrtki
2.15. SRPS M.B2.011 za podloške (ravne) i JUS M.B2.110 za elastične podloške.
2.16. Pravilnik o tehničkim merama i uslovima za montažu čeličnih konstrukcija (Sl. list SFRJ br.
29/1970 god.).
2.17. Pravilnik o tehničkim merama i uslovima za zaštitu čeličnih konstrukcija od korozije (Sl. list
SFRJ br. 32/70).
2.18. SRPS C.T3.071, 072, 073, 081, 082 o podobnosti izvodjača zavarivačkih radova.
2 .19. SRPS C.T3.020, 040, 041, 042, 048 o kontroli zavarenih spojeva.
Kao zamena ovih standardna može se upotrebiti i katalog internacionalnog instituta za zavarivanje (I IW) u
izdanju “Energoinvesta” iz Sarajeva.
3. Materijal i dozvoljeni naponi
3.1. U osnovnu čeličnu konstrukciju ugradjuju se materijali kvaliteta prema SRPS -u
C.BO.500/88.
3.1.1. Za valjanje profile po pravilu Č.0370 (izuzetno i Č.0371), garantovanih hemijskih i mehaničkih
osobina, bez garantovane žilavosti.
3.1.2. Za limove Č.0361 garantovanih hemijskih i mehaničkih osobina. Čelik Č.0361 je umiren, te je
namenjen izradi zavarenih elemenata čeličnih konstrukcija.
Žilavost garantovana 27 J/cm2 pri +20 C.
3.1.3. U elemente jače opterećene ugradjuje se čelik Č.0362 garantovanih hemijskih i mehaničkih osobina.
Čelik je specijalno umiren, garantovane žilavosti 27 J/cm2 pri 0 C. Kvalitet čelika se posebno obeležava u
crtežima i spiskovima materijala.
3.1.4. U načelu, u noseću konstrukciju može se ugraditi i čelik boljih hemijskih i mehaničkih osobina od
osobina propisanih projektnom dokumentacijom.
Razlika u ceni pada na teret proizvodjača čelične konstrukcije.
3.2. Dozvoljeni naponi u nosećoj čeličnoj konstrukciji odredjuju se prema granici razvlačenja usvojenih
kvaliteta čelika, uz primenu koeficijenata sigurnosti prema važećim tehničkim propisima (tačka 2.3. ovih
uslova).
3.2.1. Dozvoljeni naponi zavarenih spojeva uzimaju se prema tehničkim propisima za zavarene noseće
čelične konstrukcije (SRPS U.E7. 150/87).
3.2.2. Izvijanje štapova proverava se prema odgovarajućim standardima navedenim u tački
2.10 o vih uslova.
3 .3. Zavrtnjevi, navrtke, podložne pločice izradjuju se od materijala prema SRPS -u M.B1. 023/1983.
god.
3 .3.1. Neobradjeni i obradjeni zavrtnjevi i odgovarajuće navrtke i podložne pločice kvaliteta čvrstoće
4.6; 5.6. i 8.8.
3.3.2. Dozvoljeni naponi neobradjenih i obradjenih zavrtnejva odredjuju se prema dozvoljenim naponima u
osnovnom materijalu, uz primenu koeficijenata sigurnosti prema važećim tehničkim propisima za noseće
čelične konstrukcije (SRPS U.E7. 145/87).
Anker-zavrtnjevi proračunavaju se takodje prema SRPS U.E7. 145.87 (tač. 6.5.3. SRPS -a). 3.4.
Dodatni materijal za zavarene konstrukcije (elektrode) bira se prema
SRPS -u C.H3.010 i C.H3.011.
3.4.1. Za zavarene konstrukcije dinamički opterećene u načelu se preporučuju elektrode sa debelim plaštom
bazičnog karaktera i niskim sadržajem vodonika.
Statički opterećene zavarene konstrukcije mogu se raditi i sa elektrodama obloženim srednje i debelim
plaštom kiselog karaktera.
Pri upotrebi elektroda za važne zategnute i dinamički opterećene delove mora se obratiti naročita pažnja na
sklonost elektroda prema vrućim prslinama.
3.4.2. Za poluautomatsko zavarivanje elemenata konstrukcije primenjuje se žica EPP2 (ili Sinkord) pod
zaštitnom uvoznog praška UM50 ili domaćeg odgovarajućeg kvaliteta.
4. Obavezni oblici elemenata čeličnih konstrukcija
4.1. Valjani profili prema standardnim tablicama.
4 .2. Oblik neobradjenih zavrtnjeva prema SRPS -u M.B1.050, SRPS M.B1.051 i SRPS M.B1.068. 4.3.
Oblik obradjenih zavrtnjeva (tačno naleganje) sa šestostranom glavom prema
SRPS -u M.B1.061 i JUS M.B1.062.
4.4. Oblik navrtki prema SRPS -u M.B1.600, 601, 603. 4.5.
Izrada, tolernacije, ispitivanje SRPS M.B1.021.
4.6. Podložne pločice prema SRPS -u M.B1.011. Materijal može biti i trgovačkog kvaliteta. 4.7. Kose podložne
pločice za I nosače po SRPS -u M.B2.031. Materijal može biti i trgovačkog kvaliteta.
4.8. Kose podložne pločice za nosače po SRPS -u M.B2.032. Materijal može biti i
trgovačkog kvaliteta.
4.9. Elastični podmetači po SRPS -u M.B2.110. Materijal opružni čelik sa termičkom obradom i
površinskom zaštitom (tip Ai B).
4.10. Visokovredni zavrtnjevi prema posebnom tehničkom uputstvu za izradu i montažu veza čeličnih
konstrukcija sa visokovrednim zavrtnjevima.
a) Zavrtnjevi prema SRPS M.B1.066 i SRPS M.B1.067. b)
Navrtke prema SRPS M.B1629 i SRPS M.B1.028.
c) Podloške sa zakošenjem SRPS M.B2.030
d) Kose podložne pločice za I nosače SRPS M.B2.063 e)
Kose podložne pločice za nosače SRPS M.B2. 064
4.11. Zabranjuje se ugradjivanje zavrtnjeva čija loza zadire u paket konstruktivnih elemenata. Ako su
ugradjene podložne pločice ispod navrtki, loza zavrtnja se mora “kirnerovati” radi sprečavanja odvijanja
navrtki. U slučaju ugradjivanja elastičnih podložnih pločica “kirnerovanje” loze zavrtnja je nepotrebno.
5. Izrada i kontrola zavarenih spojeva
5.1. Suočeni spojevi elemenata rade se prema važećim tehničkim propisima (SRPS U.E7.150/87) u dva
kvaliteta: specijal kvalitet I. Kontrola kvaliteta zavarenih spojeva sprovodi se prema propisima o kvalitetu
zavarenih spojeva nosećih čeličnih konstrukcija. Dozvoljene ocene suočenih šavova kreću se od 1-3. Šavovi
ocenjeni ocenom 4 moraju se popravljati, šavovi ocene 5 se odbacuju kao nepodobni.
Ocene šavova se odredjuju prema uputstvima Internacionalnog institutta za zavarivanje (IIW, tačka
2.15. ovih uslova). Rezultati kontrole moraju se obuhvatiti posebnim elaboratom.
5 .2. Ugaoni šavovi (bočni i čeoni) moraju se izvesti dimenzijama prema projektnoj dokumentaciji.
Proizvodjač je dužan da kontroliše sve ugaone šavove po kvantitetu (dimenzijama) i kvalitetu.
Kvalitativna kontrola se može obavljati vizuelnim putem - lampa ili “Difuterm” postupkom - penetrirajućim
bojama. Rezultati kontrole moraju se konstatovati pismeno.
5.3. Kod suočeno zavarenih spojeva stubova S-kvaliteta vrši se kontrola kvaliteta snimanjem u obimu od
100% a kod podužnih V-varova stubova u obimu od 10% ukupne dužine.
5.4. Veštački ubrzano hladjenje šava nije dozvoljeno. Prebrzo hladjenje šava u postojećim toplotnim
uslovima mora se sprečiti upotrebom debljih elektroda ili prethodnim zagrevanjem.
5.5. Svi šavovi moraju, pre bojenja konstrukcije, dobro da se očiste, a eventualne greške da se odstrane.
Zavareni spojevi moraju da se pregledaju pre bojenja konstrukcije.
5.6. Izrada i montaža zavarenih čeličnih konstrukcija može se poveriti samo atestiranim zavarivačima sa
položenim periodičnim ispitom.
6. Uslovi i uputstva za izradu i montažu čeličnih konstrukcija
6.1. Izvodjač radova je dužan da sve radova izvodi prema projektnoj dokumentaciji, uz svestranu i
svakodnevnu kontrolu nadzornog organa. Direktivni nadzor projektanta obavezan je.
6.2. Izrada čelične konstrukcije može se poveriti samo kvalifikovanom izvodjaču ovih vrsta radova, koji
mora dokazati svoje kvalifikacije spiskom uspešno izvršenih sličnih poslova, spiskom raspoloživog alata i mašina,
spiskom stručnog kadra u stalnom radnom odnosu.
6.3. Izvodjač radova je dužan da se, pre početka radova na izradi čelične konstrukcije, detaljno upozna sa
tehničkom dokumentacijom (posebno sa vezama sa visokovrednim zavrtnjevima) i da obavesti investitora o
svim eventualno uočenim nedostacima u dokumentaciji, kako bi ih ovaj, preko projektne organizacije,
blagovremeno otklonio.
Odstupanja od projektne dokumentacije bez pismene saglasnosti investitora nije dozvoljeno.
6.4. Materijal nabavljen kod proizvodjača čelika mora:
6.4.1. Biti obeležen bojom u pogledu dimenzija
6.4.2. Imati utisnut broj šarže i borj pozicija prema narudžbini. Preko ovakvih oznaka je jedino moguće
uspostaviti vezu izmedju naručenog materijala i atesta.
6.5. Izvodjač radova ne sme da ugradi nikakav materijal bez odgovarajućeg atesta. Pri sečenju pojedinih
pozicija iz nabavljenih većih dimenzija tabli lima, za sve pozicije koje obrazuju noseće delove konstrukcije,
broj utisnute šarže i broj narudžbinske pozicije moraju se preneti i na pojedinačne pozicije. Iz montažnog
dnevnika izvodjača mora biti vidljivo koje su pozicije krojene iz jedne narudžbinske pozicije.
6.6. Sva evidencija o materijalu, počevši od nabavke do ugradjivanja, mora se uredno voditi i prilaže se kao
dokument pri isporuci konstrukcije. Bez ovakvog dokumenta konstrukcija se ne sme preuzeti. 6.7. Pri izradi
konstrukcije u radionici, izvodjač radova mora izpunjavati zahteve zakona, propisa, standarda i ostalih
tehničkih normativa (tačka 2. ovih uslova), koji važe za tip konstrukcije koji se nalazi u obradi, kao što su:
6.7.1. Sečene ivice lamela moraju biti brušenjem doterane i ivice “oborene”.
6.7.2. Rupe za zavrtnjeve moraju se bušiti a ne probijati. Kod statički opterećenih konstrukcija od čelika
Č.0361 rupe mogu i da se probijaju ako debljina materijala nije veća od 25 mm, ali ne veća od prečnika rupe.
Pri tome uz ivicu rupe ne smeju da nastanu grebeni, a na njihovoj unutrašnjoj površini ne smeju da se pojave
naprsline.
6.7.3. U vezama gde je to moguće rupe bušiti istovremeno na svim sastavnim elementima u rastavljenom
stanju na potrebni prečnik.
Ako se rupe buše odvojeno na pojedinim sastavnim elementima, pa nastupi nepodudaranje rupa, nije
dozvoljeno njihovo nasilno navlačenje, već rupa mora da se popravi naknadnim bušenjem. Ako se na ovaj
način dobije prečnik rupe veći od projektom predvidjenog, upotrebiti odgovarajući zavrtanj većeg prečnika.
6.7.4. Kod dinamički opterećenih konstrukcija spoljne ivice rupa za zavrtnjeve moraju se zaobliti sa istim
prečnikom koji ima zaduženje izmedju glave i vrata zavrtnja.
6.7.5. Pre spajanja sastavnih elemenata zavrtnjevima moraju se pročistiti žljebovi u rupama od antikorozione
zaštite.
6.7.6. Elementi u vezama za visokovrednim zavrtnjevima moraju imati zazore u granicama navedneim u
SRPS U.E7. 140/85 za izradu i montažu veza sa visokovrednim zavrtnjevima. U suprotnom, veze se smatraju
nepodobnim a objekt nestabilan.
6.7.7. Loze zavrtnjeva ne smeju zadirati u paket konstruktivnih elemenata. Naručivati dužine zavrtnjeva za
svaku vezu ponaosob, prema debljini paketa konstruktivnih elemenata.
6.7.8. Zavareni elementi moraju, posle zavarivanja, imati projektovani oblik i ravne površine.
6.7.9. Pri izradi zavarenih podsklopova i sklopova izvodjač mora izraditi tehnološki plan zavarivanja,
sastavljen na načelu što manjeg unošenja toplotnog uticaja u konstrukciju.
6.7.10. Kod sučeonih spojeva žlebovi za zavarivanje moraju da budu tako obradjeni da obezbedjuju
kvalitetnu izradu zavarenog spoja i njegovu dovoljnu nosivost. Oblik i dimenzije žlebova prema
standardu SRPS.C.T3.030.
6.7.11. Za konstrukcije koje podležu JUS U.E7.150/87 primenjuje se, po pravilu, elektrolučno zavarivanje i to
ručno, poluatuomatsko i autumatsko, ili neki drugi način zavarivanja pod uslovom da su ispunjeni zahtevi u
pogledu kvaliteta spojeva prema jugoslovenskim pravilnicima o kvalitetu zavarenih spojeva nosećih
konstrukcija.
6.7.12. Sastavljeni sklopovi moraju ostati u granicama tolerancija, prikazanim u propisima za noseće konstrukcije
(tačka 2.7 ovih uslova).
Konstrukcija se mora tako izraditi da dozvoli montažu bez nasilnog navlačenja (posebno u oblasti veza sa
visokovrednim zavrtnjevima).
6.7.13. Obavezna je probna montaža konstrukcije u radionici, pre isporuke gradilištu.
6.7.14. Izvodjač radova je dužan da organizuje i sprovodi stalnu kontrolu u svim fazama proizvodnje i
montaže, posebno na polju zaverenih konstrukcija i spojeva sa visokovrednim zavrtnjevima.
6.8. Izvodjač radova je dužan da nadzornom organu: 6.8.1.
Omogući nesmetan pregled konstrukcije
6.8.2. Obezbedi radno mesto
6.8.3. Stavi na raspolaganje potreban alat i radnu snagu za proveru dimenzija, kvaliteta konstrukcije i drugog.
6.9. Nadzorni organ investitora će pregledati gotove elemente, spremne za prijem i otpremu, tek pošto pregled
predhodno izvrši kontrolni organ izvodjača i o tome sačini svoj izveštaj. 6.10. U zapisnik o prijemu gotovog
elementa unose se sva odstupanja od projektovanih dimenzija i daje se popis celokupne izvodjačke
dokumentacije (eventualne izmene projekta, atesti materijala, atesti zavarivača, zapisnici i skice o krojenju
pojedinačnih pozicija iz naručenih limova, nalazi kontrolnih organa izvodjača, nalazi pregleda nadzornog
organa, kopije montažnih dnevnika i drugo).
6.11. Otpremanje gotove konstrukcije iz radionice na gradilište može se izvršiti tek pošto se nadzorni organ uveri da
je konstrukcija u svemu izradjena prema projektnoj dokumentaciji i važećim propisima i standardima (tačka 2. ovih
uslova) i snabdevena pratećom dokumentacijom. Nadzorni organ daje dozvolu za otpremanje konstrukcije u
pismenoj formi.
6.12. Za montažu čelične konstrukcije (i opreme) izvodjač je dužan da izradi Projekat montaže i podvrgne ga
tehničkoj kontroli (reviziji) uz dobijanje saglasnosti projektanata i nadzornog organa investitora. Odstupanja u
redosledu montaže elemenata u odnosu na projekat montaže nije dozvoljeno. Konstrukcija mora biti stabilna u
svim pravcima u toku montaže, uz punu odgovornost izvodjača radova.
7. Antikoroziona zaštita čelične konstrukcije
7.1. Postupak zaštite nosećih čeličnih konstrukcija od korozije, kontrola kvaliteta kao i dokazi o izvršenoj
kontroli izvodi se u svemu prema Pravilniku o tehničkim merama i uslvoima za zaštitu čeličnih konstrukcija
od korozije (Sl. list SFRJ br. 32/70).
7.2. Priprema čeličnih površina (odmašćivanje, čišćenje i otprašivanje) vrši se prema Pravilniku, čl.
26, 28 i 38, a zatim se vrši antikorozivna zaštita i to:
prvi osnovni premaz olovnim minijumom prema SRPS C.T7326 drugi
osnovni premaza olovnim minijumom prema SRPS.C.T7.327 prvi
pokrivni premaz titan dioksidom prema SRPS.S.T7.342 drugi pokrivni
premaz titan dioksidom prema SRPS.C.T7.371
7.3. Posle završene zaštite od korozije na elementima konstrukcija nije dozvoljeno naknadno sečenje, zavarivanje,
bušenje rupa niti bilo koji drugi postupak kojim bi se oštetila antikoroziona zaštita.
8. Isporuka čelične konstrukcije
8.1. Proizvodjač čelične konstrukcije mora da obeleži krupnim oznakama sve sklopove, nastavke i spojeve
pre isporuke konstrukcije. Ove oznake moraju odgovarati oznakama iz projektne dokumentacije i služe za
kasniju pravilnu montažu konstrukcije na gradilištu.
8.2. Uz isporučenu čeličnu konstrukciju, izvodjač radova isporučuje i spojna sredstva potrebna za montažu.
Spojna sredstva mroaju biti uredno upakovana u čvrstu ambalažu, sortiranu po vrsti i dimenzijama.
9. Montaža čelične konstrukcije
9.1. Montažu čeličnih konstrukcija može da vrši samo specijalizovana radna organizacija, koja ima dovoljan
broj stručnog kadra, potrebnu mehanizaciju i alat. Pre preuzimanja radova, izvodjač montaže mora dokazati
svoju podobnost.
9.2. Izvodjač motnažnih radova je obavezan da prisustvuje prijemu čelične konstrukcije u radionici
proizvodjača, tokom kojeg može staviti primedbu na kvalitet izrade sklopova. Ukoliko izvođač montaže ne
dođe na prijem, pod uslovima da je blagovremeno obavešten o vremenu prijema konstrukcije, rad na prijemu
će se obaviti i bez njegovog prisustva, no tada gubi pravo na eventualne primedbe.
9.3. Proizvođač čelične konstrukcije ostaje u obavezi da sve nedostatke i eventualna neslaganja koja se
otkriju za vreme montaže, a za koja se utvrdi da potiču njegovm greškom, otkloni o svom trošku u najkraćem
roku.
9.4. Tokom radova na montaži čelične konstrukcije, izvodjač mora poštovati i sprovoditi u delo sve propise
kao i sve posebne zahteve specificirane u ovim uslovima.
9.5. Pre početka radova, izvodjač montaže mora se detaljno upoznati sa osobenostima konstrukcije
(posebno sa vezama sa visokovrednim zavrtnjevima), a zatim izraditi Projekat montaže (videti tačku 6.12.ovih
uslova).
Projekat montaže mora da sadrži:
9.5.1. Redosled ugradjivanja podsklopova i sklopova, sa detaljnim opisima svih postupaka pripreme, montaže
i zanatskih radova.
9.5.2. Spisak potrebnog alata i mehanizacije
9.5.3. Spisak potrebne radne snage
9.5.4. Vremenski plan montaže
9.5.5. Situacioni plan privremenih objekata i privremenih saobraćajnica.
9.6. Pri izradi projekta montaže, redosled ugradjivanja pojedinih sklopova mora biti u skladu sa načelom da je:
9.6.1. Ugradjeni deo konstrukcije uvek stabilan.
9.6.2. Omogućena montaža opreme postrojenja.
9.7. Izvodjač radova na montaži organizuje svoju kontrolnu službu, koja proverava:
9.7.1. Doslednost u sprovodjenju usvojenog Projekta montaže konstrukcije. 9.7.2.
Pravilnost montaže konstrukcije
9.7.3. Sprovodjenje mera zaštite na radu.
9.8. Nadzorni organ ivnestitora obavlja nadzor nad montažom čeličnih konstrukcija. Po pravilu, nadzorni
organ treba da bude isto lice koje je vodilo nadzor nad izradom čelične konstrukcije u radionici.
9.9. Izvodjač montažnih radova mora obezbediti nadzornom organu kancelarijski prostor i staviti mu na
raspolaganje potreban broj radnika i alata za proveru izpravnosti ugradjene konstrukcije.
10. Završna antikorozivna zaštita čelične konstrukcije
10.1. Sva delimična oštećenja osnovne zaštite koja se jave tokom transporta i montaže konstrukcije izvodjač
montažnih radova je dužan da odmah popravi. Zaštitna sredstva koja se naknadno nanose moraju u svemu
odgovarati zaštitnim sredstvima upotrebljenim u postojećem sistemu zaštite od korozije.
10.2. Montaža čeličnih konstrukcija na temeljima ne može početi ukoliko nije izvršena predvidjena zaštita
krune temelja bitumenskim premazima.
11. Obaveze Investitora i izvođača za tehnički pregled objekta
11.1. Investitor je dužan da odredi nadzornog organa (obavezno dipl.gradjevinskog inženjera) sa dovoljnim
iskustvom u izradi, prijemu i montaži čeličnih konstrukcija i da pismenim putem obavesti proizvodjača o
naimenovanju nadzornog organa.
11.2. Obezbeđuje tehnički kontrolisane (revidovane) kompletne projektne dokumentacije (glavni i detaljni
projekt).
11.3. Pribavlja zapisnik o primopredaji čelične konstrukcije u radionici (kvantitativni i kvalitativni prijem).
Probna montaža čelične konstrukcije, naročito veza sa visokovrednim zavrtnjevima, obavezna je u radionici
pre isporuke konstrukcije gradilištu.
11.4. Pribavljanje atesta materijala:
11.4.1. Osnovnih materijala za čeličnu konstrukciju, garantovanih hemijskih i mehaničkih osobina.
Atesti moraju sadržati podatke:
a) na koju šaržu i na koji asortiman se odnose b) koji su standardi i kvaliteti
obavezni prema projektnoj dokumentaciji
c) propisane i stvarne vrednosti hemijskih i mehaničkih osobina materijala.
Atesti u vidu izjava da materijal odgovara zahtevanom kvalitetu nisu dozvoljeni i ne smeju se uzeti kao dokaz
kvaliteta materijala.
11.4.2. Zavrtnjeva, navrtki, podložnih pločica (običnih i visokovrednih).
11.4.3. Elektroda za ručno i poluautomatsko zavarivanje
11.4.4. Praška za poluautomatsko zavarivanje.
11.4.5. Sredstava za antikorozivnu zaštitu
11.5. Pribavljanje zapisnika o kontroli veza sa visokovrednim zavrtnjevima u smislu tehničkih upustava za
visokovredne zavrtnjeve.
11.6. Pribavljanje potvrda o položenom periodičnom ispitu u atestiranih zavarivača.
11.7. Pribavljanje elaborata vizuelne i radiografske kontrole ugaonih i suočeno zavarenih spojeva.
Elaborat radiografske kontrole sučeono zavarenih spojeva mora sadržati:
11.7.1. Skice položaja kontrolisanih spojeva
11.7.2. Ocene kontrolisanih spojeva sa indetifikacijom grašaka u spoju. 11.8.
Pribavljanje dnevnika montaže čelične konstrukcije.
11.9. Pribavljanje elaborata geodetske kontrole montirane čelične konstrukcije u vertikalnim i horizontalnim
ravnima.
11.10. Dnevnik građenja
11.11. Pribavljanje atestne dokumentacije za ostale upotrebljene materijale.
11.12. Pribavljanje ostale dokumentacije značajne za kvalitet i stabilnost konstrukcije.
Sastavio:
Vladica Ž. Nedeljković dipl. Inž. građ.
Broj licence:
310 P69218
Saradnik na projektu:
Nebojša Ž. Cvetković master inž. građ.
2.3 NUMERIČKA DOKUMENTACIJA
ANALIZA OPTEREĆENJA
- Stalno opterećenje :
• Sopstvena težina konstrukcije – Tower 6 (g)
• Krovni paneli – 0,15 kN/m2 – (očitano Iz kataloga)
• Fasadni paneli – 0,15 kN/m2 – (očitano Iz kataloga)
Nagib krovne ravni α < 20 stepeni => s= 0.75 kN/m2 – (USVOJENO s = 0,75 kN/m2)
A B β A B C D
0⁰ +0.9 -0.5 -0.7 -0.7
90⁰ -0.5 -0.5 +0.9 -0.4
C
β E F G H
0⁰ -0.6 -0.6 -0.5 -0.5
E G
90⁰ -0.8 -0.2 -0.8 -0.2
Ve
tar
ß
A B - Keficijenti unutrašnjeg dejstva vetra na objekat Cpi = ±0,20
F H
D
Ulazni podaci - Konstrukcija
Tabela materijala
No Naziv materijala E[kN/m2] µ γ[kN/m3] αt[1/C] Em[kN/m2] µm
1 Čelik 2.100e+8 0.30 78.50 1.000e-5 2.100e+8 0.30
Setovi greda
T 3
0.4
15
[cm]
T 2
α=90°
0.4
6
3
[cm]
T 3
0.3
[cm]
T 2
α=90°
0.4
10
3
[cm]
T 3
0.4
10
[cm]
0.4
5
T
1.36
[cm]
@1@Set: 7 Presek: HOP [] 120x80x3, Fiktivna ekscentricnost
Mat. A1 A2 A3 I1 I2 I3
2 1 - Čelik 1.141e-3 7.141e-4 5.795e-4 2.510e-6 1.243e-6 2.249e-6
12
α=9°
T
0.3
3
[cm]
α=9°
12
T
0.3
[cm]
T
0.3
[cm]
HOP [] 120x80x3
T 3
[cm]
T 2
α=90°
0.3
6
3
[cm]
T 3
0.3
[cm]
@1@Set: 15 Presek: HOP [] 50x50x3, Fiktivna ekscentricnost
Mat. A1 A2 A3 I1 I2 I3
2 1 - Čelik 5.410e-4 3.000e-4 3.000e-4 3.115e-7 1.851e-7 1.851e-7
5
T 3
0.3
[cm]
T 2
α=90°
0.4
6
3
[cm]
T 3
0.3
[cm]
H_5
H_4
H_6
V_1
V_2
V_3
H_2
H_1
Dispozicija ramova
HOP [] 80x80x3
HOP [] 80x80x3
POS - 207 POS - 208 POS - 209 POS - 211
POS - 35
POS - 36
HOP [] 80x60x3 HOP [] 80x60x3 HOP [] 80x60x3 HOP [] 80x60x3
HOP [] 80x80x3
HOP [] 80x80x3
POS - 28
POS - 29
1 PO S - 21
PO S - 11 HOP [] 0
0x 4
160x10 160x10
HOP [] 0x 4
56
S - 0 x4
PO 0x5
5
L
PO
L5 S-
0x 55
50
x4
HOP [] 160x100x4
POS - 2
HOP [] 150x150x4
HOP [] 150x150x4
POS - 1
POS - 3
PO
39 L5 S-
S - 0x4 0x 57
PO 0x5 50
5 x4
L
Ram: H_1
0 PO S - 21
PO S - 19 2
HOP [] 80x80x3
HOP []
80x60x4 80x60x
PO S - 16
1 HOP [] 4 PO S - 19
POS - 16 POS - 30
HOP [] 2
3
HO
80x60x4 80x60x
50x
HOP [] PO S - 16
4
4
PO 50x
PO S - 14 4
HO
HO
x3
3
P[
P[ -1
3
PO ] 50
0x
PO 50
] 5 67
[] - 69
HOP []
0x
S - 50x
x4
50
x60
P[
P
]
80 80x60x
HO
HO
3
3
x5
[]
PO [] 5
HO PO S
S - x5
PO S - 14
HOP [] 80x60x4
HOP [] 80x60x4
HOP [] 80x60x4
2
H P HOP
PO ] 5
50 4
50 0
PO S - 11
S - x50
4
]5
0x
0x
P [ S-
0x
H P
[
15
6
[] - 6
[] - 7
] 72 0xO3 P OHO
50
S
P
P
x462 xO3 P O S
S 0x
x5
x5
S - 0x5
19 0x 3
S P [] POSHO4 -P114
H O PO
H O PO
P
68 x 3
P [] 80x60S - x 50
[
- 1 50
S - x5 [] - 14 80x60x 4 73HOP OS 7 0O
POS - 13
POS - 17
HO POHO [] - 6 x 3S - 6 3
HO PO
HO PO
- 7 50x
66 0x 3
P [] S - 61
62 x 3
PO ] 50 50 3 PO ] 50 50 5 S- x 3 - HOP- [] P80x60x4
P
5
PO 50x50 [] 50 113 PO S 50x [] 50 115 POS 50x
3
[ x5 [ x5
P
P
50x 0x POS - 65 POS - 71 0x
50x O P P
3 OP [] x5 []POS - 75x 50 []
3 H 3
HOP [] 80x60x4 HOP [] 80x60x4 HO H 0x HOP
OP [] 80x60x4 x3OP
H3 H
HOP [] 150x150x4
HOP [] 150x150x4
POS - 4
POS - 5
Ram: H_2
3 PO S - 21
PO S - 19 3
HOP [] 80x80x3
HOP []
80x60x4 80x60x
PO S - 16
4 HOP [] 4 PO S - 19
POS - 21 POS - 31
HOP [] 5
3
HO
80x60x4 80x60x
50x
HOP [] PO S - 16
9
7
PO 50x
PO S - 14 4
HO
HO
x3
3
P[
P[ -1
6
PO ] 50
0x
PO 50
] 5 83
[] - 85
HOP []
0x
S - 50x
x4
50
P [] 80x60
P[
P
]
80x60x
HO
HO
3
3
x5
PO [] 5
HO PO S
S - x5
PO S - 14
HOP [] 80x60x4
HOP [] 80x80x3
HOP [] 80x60x4
6
PO ] 5
50 0
50 6
11
S - x50
4
]5
0x
0x
HO
P [ S-
-
0x
H P
[
S H P
20
9
[] - 8
[] - 8
PO
]
88 0xO3 P OHO
50
S
P
x478 xO3 P O S
S 0x
x5
x5
S - 0x5
19 0x 3
S P [] POSHO0 -P118
H O PO
H O PO
P
84 x 3
P [] 80x60S - x 50
[
- 1 50
S - x5 [] - 14 80x60x 4 89HOP OS 9 0O
POS - 18
POS - 22
HO POHO [] - 7 x 3S - 2 3
HO PO
HO PO
- 9 50x
82 0x 3
P [] S - 77
65 x 3
PO ] 50 50 9 PO ] 50 50 8 S- x 3 - HOP- [] P80x60x4
P
5
PO 50x50 [] 50 117 PO S 50x [] 50 119 POS 50x
3
[ x5 [ x5
P
HOP [] 150x150x4
POS - 6
POS - 7
Ram: H_3
6 PO S - 21
PO S - 19 4
HOP [] 80x80x3
HOP []
80x60x4 80x60x
PO S - 16
7 HOP [] 4 PO S - 19
POS - 26 POS - 32
HOP [] 8
3
HO
80x60x4 80x60x
50x
HOP [] PO S - 16
4
0
PO 50x
PO S - 15 4
HO
HO
x3
3
P[
P[ -2
9
PO ] 50
PO ] 50
50 1
0x
] 5 99
HOP []
0x
S - 50x
x4
[] - 10
50
[] 80x60
P[
P
]
80x60x
HO
HO
3
3
x5
PO [] 5
50 102
HO PO S
S - x5
S - x5
PO S - 15
HOP [] 80x60x4
HOP [] 80x60x4
HOP [] 80x60x4
0
H P HOP
PO ] 5
50 6
PO S - 12 4
]5
0x
0x
P [ S-
0x
4 H PO S
[
25
2
[] - 9
x494 xO3 P O S
S 0x
10 0xO3 P HO
x5
x5
H O PO S
S - 0x5
10 0x 3
19 0x 3
P [] POS
H0O6 -P122
H O PO
P
P S-
P [] 80x60S - x 50
[
- 1 50
[] - 15 80x60x 410H5OP OS O 08 x 3
POS - 23
POS - 27
HO POHO [] - 9 S - 0 x5 1 P 0x 3S -
HO PO
7
98 0x 3
HO PO
S - 1 50
68 x 3
P [] - 93 O 0 50 5
PO [] 5 50 1 S- 0x[3 - 1 HOP- [] x80x60x4
P
5[]
[]
P ]5 1
3
HOP [] 150x150x4
POS - 8
POS - 9
Ram: H_4
HOP [] 80x80x3
HOP [] 80x80x3
POS - 215 POS - 216 POS - 217 POS - 219
POS - 37
POS - 38
HOP [] 80x60x3 HOP [] 80x60x3 HOP [] 80x60x3 HOP [] 80x60x3
HOP [] 80x80x3
HOP [] 80x80x3
POS - 33
POS - 34
4 PO S - 21
PO S - 12 HOP [] 8
0x 4
160x10 160x10
HOP [] 0x 4
60
S - 0 x4
PO 0x5
5
L
PO
L5 S-
0x 58
50
x4
HOP [] 160x100x4
POS - 11
HOP [] 150x150x4
HOP [] 150x150x4
POS - 10
POS - 12
PO
40 L5 S-
S - 0x4 0x 59
PO 0x5 50
5 x4
L
Ram: H_5
HOP [] 80x80x3
HOP [] 80x80x3
POS - 28
POS - 33
HOP [] 150x150x4 HOP [] 80x60x4
POS - 18
POS - 23
POS - 125 POS - 126 POS - 127 POS - 128
HOP [] 120x80x3 HOP [] 120x80x3 HOP [] 120x80x3 HOP [] 120x80x3
PO
L5 S- PO 49
0x 45 46 L5 S-1 S - x4
S- PO x50
HOP [] 150x150x4
HOP [] 150x150x4
50 4
x4 PO x50x 0x 09 0
0 50
x4 L5
L5
POS - 10
POS - 1
POS - 4
POS - 6
POS - 8
PO PO
41 L5 S- 42 L5 S-4
S- 4 0x 47 S - x4
PO x50x 50 PO x50 0x
50 8
0 x4 0 x4
L5 L5
Ram: V_1
[] 80x80x3
[] 80x80x3
HOP [] 80x80x3
[] 80x80x3
HOP [] 80x80x3
POS - 224 POS - 225 POS - 226 POS - 227
POS - 29
POS - 30
POS - 31
POS - 32
POS - 34
HOP [] 80x60x3 HOP [] 80x60x3 HOP [] 80x60x3 HOP [] 80x60x3
80x60x4
80x80x3
80x60x4
POS - 16
POS - 21
POS - 26
PO
L5 S- PO 53
0x 50 52 L5 S-1 S - x4
S- PO x50
HOP [] 150x150x4
HOP [] 150x150x4
50 4
x4 PO x50x 0x 10 0
0 50
x4 L5
L5
POS - 12
POS - 3
POS - 5
POS - 7
POS - 9
PO PO
43 L5 S- 44 L5 S-5
S- 4 0x 51 S - x4
PO x50x 50 PO x50 0x
50 4
0 x4 0 x4
L5 L5
Ram: V_2
Ulazni podaci - Opterecenje
p=-0.09
p=0.38
p=0.75
p=-0.09
p=-0.15
p=-0.12
p=-0.06
p=0.75
p=0.75
p=0.75
p=-0.09
p=-0.15
p=-0.12
p=-0.06
p=-0.09
p=-0.09
p=0.89
p=0.83
p=0.79
p=0.83
p=0.79
p=0.75
p=0.89
p=0.75
p=0.75
p=0.75
p=0.83
p=0.79
p=0.75 p=0.38
p=0.75 p=0.38
p=0.75 p=0.75
p=0.79 p=0.89
p=0.79 p=0.89
p=0.79 p=0.89
p=0.75 p=0.75
p=0.09 p=0.09 p=0.09 p=0.09 p=0.09 p=0.15 p=0.15 p=0.09
p=0.83
p=0.83
p=0.83
Ram: V_1 Ram: V_2
Opt. 1: Stalno opterećenje + sopstvena težina (g) Opt. 1: Stalno opterećenje + sopstvena težina (g)
p=-0.19
p=-0.19
p=-0.09
p=-0.19
p=-0.19
p=-0.09
p=-0.19
p=-0.19
p=-0.19
p=-0.19
p=0.06 p=0.06
p=-0.19
p=-0.09
p=-0.19
p=-0.19
p=-0.19
p=-0.09
p=-0.19
p=-0.19
p=-0.19
p=-0.19
Ram: V_3 Pogled: K1
Opt. 1: Stalno opterećenje + sopstvena težina (g) Opt. 2: Opterećenje snegom - (S)
p=-0.19
p=-0.19
p=-0.19
p=-0.19
p=-0.09
p=-0.47
p=-0.47
p=-0.19
p=-0.19
p=-0.19
p=-0.19
p=-0.15
p=-0.47
p=-0.87
p=-0.80
p=-0.40
p=-0.19
p=-0.19
p=-0.19
p=-0.19
p=-0.15
p=-0.47
p=-0.87
p=-0.80
p=-0.40
p=-0.19
p=-0.19
p=-0.19
p=-0.19
p=-0.09
p=-0.47
p=-0.47
p=0.87 p=0.87
p=0.47 p=0.47 p=0.47 p=0.47 p=0.47 p=0.47
p=-0.95
p=-0.95
p=-0.47
p=-0.95
p=-0.95
p=-0.47
p=-0.95
p=-0.95
p=-0.95
p=-0.95
p=0.40 p=0.40
p=-0.95
p=-0.47
p=-0.95
p=-0.95
p=-0.95
p=-0.47
p=-0.95
p=-0.95
p=-0.95
p=-0.95
Ram: V_3 Pogled: K1
Opt. 2: Opterećenje snegom - (S) Opt. 3: Opterećenje snegom - (S+S/2)
p=-0.95
p=-0.95
p=-0.95
p=-0.95
p=-0.47
p=-0.47
p=-0.24
p=-0.95
p=-0.95
p=-0.95
p=-0.95
p=-0.87
p=-0.47
p=-0.64
p=-0.80
p=-0.40
p=-0.95
p=-0.95
p=-0.95
p=-0.95
p=-0.87
p=-0.47
p=-0.64
p=-0.80
p=-0.40
p=-0.95
p=-0.95
p=-0.95
p=-0.95
p=-0.47
p=-0.47
p=-0.24
Pogled: K2 Nivo: [3.30 m]
Opt. 3: Opterećenje snegom - (S+S/2) Opt. 3: Opterećenje snegom - (S+S/2)
p=0.40 p=0.40
p=-0.95
p=-0.47
p=-0.95
p=-0.95
p=-0.72
p=-0.47
p=-0.95
p=-0.95
p=-0.72
p=-0.95
Pogled: K2
Pogled: K2
p=0.24
p=0.40
p=-0.72 p=-0.72 p=-0.72 p=-0.72 p=-0.72 p=-0.72 p=-0.72 p=-0.72
p=0.24
p=-0.95 p=-0.95 p=-0.95 p=-0.95 p=-0.48 p=-0.48 p=-0.48 p=-0.48
p=-0.95 p=-0.95 p=-0.95 p=-0.95 p=-0.48 p=-0.48 p=-0.48 p=-0.48
p=0.24
p=0.40
p=0.24
p=1.25
Ram: V_2
Ram: H_1
p=0.63 p=0.63
Pogled: K1
Nivo: [3.30 m]
p=0.47
p=-0.24 p=-0.24
p=0.87
p=-0.24 p=-0.24
p=-0.80 p=-0.80
p=-0.40 p=-0.40
p=0.47
p=0.88 p=0.88
p=0.63 p=0.63
p=1.25 p=2.75 p=2.75
Ram: V_1
Ram: H_4
Ram: H_2
Pogled: K1
p=0.63 p=0.63
p=0.25
p=2.75
p=0.25 p=0.25
p=0.25
p=0.25 p=0.25
p=0.25
p=2.75
p=0.25
p=0.63 p=0.63
p=1.25
Ram: V_2
Ram: H_5
Ram: H_6
p=-0.63 p=-0.63
Pogled: K2
p=0.63 p=0.63
p=0.13
p=1.84 p=2.08
p=0.25 p=0.25
p=0.13 p=0.25
p=0.13 p=0.25
p=0.13
p=0.13
p=0.13
p=0.13
p=1.84
p=2.08
p=1.84 p=2.08
p=0.13
p=0.88 p=0.88
p=0.63 p=0.63 p=-0.63 p=-0.63
p=0.88 p=0.88
Opt. 6: Opterećenje vetrom - (-Wx) Opt. 6: Opterećenje vetrom - (-Wx)
p=0.13
p=0.25
p=0.63
p=0.63
p=1.25
p=0.13
p=0.30
p=0.60
p=0.30
p=0.25
p=1.25
p=0.63
p=0.88
p=0.63
p=1.25
p=0.13
p=0.25
p=0.30
p=0.60
p=0.30
p=0.13
p=0.25
Nivo: [3.30 m] Ram: H_1
Opt. 6: Opterećenje vetrom - (-Wx) Opt. 6: Opterećenje vetrom - (-Wx)
p=2.97
p=2.97
p=1.93
p=2.63
p=1.93
p=2.63
Ram: H_2 Ram: H_6
Opt. 6: Opterećenje vetrom - (-Wx) Opt. 6: Opterećenje vetrom - (-Wx)
p=-0.63
p=-0.63
p=1.25
p=2.97
p=-1.25
p=-0.63
p=-0.63
p=0.88
p=1.25
p=1.93
p=2.63
p=-2.63 p=-2.97
p=-1.25p=-1.25
p=-2.97
p=-2.97
p=0.63 p=0.63
p=0.63 p=0.63
p=0.63 p=0.63
p=0.63 p=0.63
p=-0.88
p=-1.93
p=-1.93
p=-1.93
p=-2.63
p=-2.63
Ram: H_4
Ram: H_2
Pogled: K2
p=1.38 p=1.38 p=0.30
p=0.13 p=0.13
p=0.25 p=0.13
p=0.25 p=0.13
p=0.25
p=0.25
Ram: H_5
Ram: H_6
Ram: H_1
Pogled: K1
p=0.13 p=0.13
p=0.13 p=0.13
p=0.25 p=0.25
Opt. 6: Opterećenje vetrom - (-Wx)
p=0.25 p=0.25
p=0.25 p=0.25 p=0.25 p=0.25
p=-1.75 p=-2.50
p=0.25 p=0.25 p=0.25 p=0.25
p=0.13 p=0.25
p=0.13 p=0.25
p=0.13
p=0.25 p=0.25
p=0.13
p=1.31 p=1.48
Ram: V_1
Ram: H_6
Ram: H_1
Pogled: K1
p=1.38 p=0.63
p=0.25
p=-1.38
p=0.25 p=0.13
p=0.25
p=0.25 p=0.13
p=0.51 p=0.25
p=-1.38
p=1.31 p=1.48
p=0.13
p=0.63 p=0.63
p=0.88 p=0.88 p=0.88 p=0.88
p=-0.63
p=1.25 p=1.25
p=0.63 p=0.63
Ram: V_2
Ram: H_4
Ram: H_2
Pogled: K2
p=1.38 p=1.38
p=0.25
p=1.31 p=1.48
p=0.25
Opt. 7: Opterećenje vetrom - (Wy)
Opt. 7: Opterećenje vetrom - (Wy)
p=1.31
p=1.48
p=0.88 p=0.88
p=0.63 p=0.63
p=0.63 p=0.63 p=1.25 p=1.25
Ram: V_2
Ram: H_5
Pogled: K2
p=0.88 p=0.88
p=0.63
p=0.13
p=1.31 p=1.48
p=0.13
p=0.13
p=0.25 p=0.25 p=0.51 p=0.51
p=0.25
p=1.31
p=1.48
p=0.25
p=0.63 p=0.63
p=0.63 p=0.63 p=1.25 p=1.25
p=1.25 p=1.25
p=-0.63
Ram: V_1
Pogled: K1
p=0.88 p=0.88
p=0.13
p=-1.38
p=0.13 p=0.25
p=0.13
p=0.13 p=0.25
p=0.25 p=0.51
Opt. 8: Opterećenje vetrom - (-Wy)
Opt. 8: Opterećenje vetrom - (-Wy)
p=0.25 p=0.51
p=0.25 p=0.51 p=-1.38
p=0.25 p=0.51
p=0.25 p=0.25 p=0.51 p=0.51
p=0.13 p=0.25 p=0.25
p=0.13 p=0.13
p=0.25
p=-1.38
p=0.25
p=-0.63
p=1.25 p=1.25
Staticki proracun
Opt. 1: Stalno opterećenje + sopstvena težina (g) Opt. 1: Stalno opterećenje + sopstvena težina (g)
-0.01
-0.01
0.08
0.02
0.05
0.05
0. 0
0.06 07
-0.12
2
.07
-0.08
0. 2 0. 0
0.15
-0.21
01
0.01
0.03 --0.14
0.
-0.11
-0.
01
02
.02
.0 0.47
-0.08
-0.15 0.42
-0.01
0.
07
0.
02
-0-0
-00.0
-0
0.07
0.07
-0.06 -0.02
0.06
0.05
0.05
0.02
0.02
0.04
-0.05
0.
0102
0.
3
-0.05 04
0.
06
0.03
0.03
.0 2
0.
04
0.
-0.04-0.05
.0
-0.07
.0
1 0--.0.
05
0307 -
2
05
0.68 -0.48 0.04
0.05
0.04
0.
-0.11 0.07 --0 .0
1
0.062
-0.04 0
0.09 -0.08 0. -0.
0.
0
0.02
2
-0 .20
.0 0 .0 2
-0.30 5
0.
-0.
02 .0
2
1
0.
-0
0.
02
0
0.0.
0.01
-0.03
-0.05
0
-0.06
0.06 2 - -0
0.07
01
.0
03
-0.
-0
70
2
0.06 -0.06
-0.18 0.17
-0.02
-0.01
2. 1 7
-0.30
0.
- -0.16
0.-0.22
1. 5
11.
18.10
3 0.
17.00
-0.56
4.64
0.07 --0.38
6
0.0 -0.29
-0.
48
04
0.182 0.07
-0
4.
-17.01 .74
9.4
0.02-0.02
46
44
05
02
-0
7
0.
0.09
02
0.09
0. 0.
.0
0.
04
0. -0.01
0.07
0
-1.08 03
11
-16.72
2.
0.07
1.
.0
-16.44
0 0
2
1
02 2
.
0923 -
02 2
-0
-18.17
0.13
-17.13
0.12
-6.76 -10.05 -0.04 -0.29 0.18 -0.03
2
1 0.
0.020
-2 -1 0.23 -0.19
0. 0. 0
-14.71
0.
6
.4 .29 02
00.07
05
-4.50
.0 .35
-9.32
2
2. .1 0.
0.
-1
0.
07
-3
-06
-6
0.
0.03
4
0.0.
.0
-07
-6.17
-
-6.60
0.21
-3
.8
03
07
.1
.1
.9
-8
7
1
6
0.05
.13.03
48.21
0.29
5. 8
44.75
31.
1.
3
5 0.
28 4. 2 10
2
.0 1.22
0.01 3
1.13
8
77
-0.09
5
0.
0.
-0.05 8
25.
47
-4 1 4
42
0.05
0.
08
0.02
.4
-0.42 0.1
7
0
-42.89
-43.68
-0 2 -0 1
10
10
6.
0.
1
10
-5 5 13 8
3.
0.
-18.99 7
1.73 -1.23 0.12 -17.60 4. . 0 -25.26 -0.12
-0 2 -0 1
-38.65
0 .6
-45.24
-6
-10.97
1. 54 -
-24.78
-0.36
-1
3
-0
42
-3
-8
3
-0.
-9
-
-0.02
-0.04
-0.03
1
9
.0
.0
-17.90
4.
.5
-0.
.0
-0
1
4
-2
7
7
-0.03
0.04
-0.04
-0 -0.06
-0
-0.09
0.02
-0.05
.0
-0.04
0.03
0.
-0
0.20
1 1
3
-0.
01 0
0.07-0.08
0. -0.09
-0.01
-0.03
.0
0.
.0
5
02
-0
.0 0.028
0.02
.0 0.01
-0
0.0
0.66 -1.66
1
1
.0
02 0.0
.0
.0
-0.71 1.89
0.12-0
-0.02 0
-0
-0.13
-0.03
-0
-0
4
2 -0
3
-0.
.0
07
0.
.0
.0
2.17 1.28
0.0
-0.03
-0.01
0.12
0.14
-0.37
.0
-0
-0
01
-0.41
4
-0
0
5
1
-0.79
20.17
19.01
22.85
19.44
-0.04
20.09
17.62
11.13
58 .06
-0 -0.04
-0.07
-0.07
-0.14
-0.02
1. 1.
.0.05
9 7 3
57
-0
2
24
10
.8 1
8.
93
0.30 -0.07
0.06-0.06
-0.06
-0.02
0. .2
-0.
.0
6
1. -1 3 -139.
.1 0.101
0.
-0
04
.0
-0 2
40
.0
-0.93
6
6.
02
.0
5
.4 -1. 69
.
02
-0
8.02 6.28 0.01
-0.64 0
-0
.1 0.10 -0.09 0.02 -0.440.02
2
0
03
.0 29
0.02
-2
8
7
1 -0
0.1
.3
0.
6
-8.
.19
0.
.7
0.0
0.10
00.
.2
-2
0.40
02
-18.06
-0
0
-22.69
3
6
2
0.65
-11
9
8.35 6.67
-4.83 -5.93
16.03
15.51
16.88
15.88
0.03
13.93
10.91
0.01
6.23
0.34
.2 14.62
15.06
0. 2.
3
2.
0.06
-0.02 19 4 51
.7
01 34 23 4 3
6.
1. -17 9
-0.03
0.
0.2
7.
4
4.
2.
0.
0.65
0.02
-3.99 12
0.0
62
2.36
51
3 .1
26
-0
-2. 4
-0.04
.2
-0
-0
3
4
4
-5
-0
3
4
-9.88
3
.0
.0
.8
9
1
.0
.0
.0
-1.28 -1.96
.2
-0.01
-0.02
.4
-0.54
.5
-0.91
-16
-0
-0
-2
3
-0
-0
-16.56
-2
-17.91
4
-8.
-6
.47
6.22 14.83
4.50 5.91
0.02
0.05
0.05
0.02
0.03
0.11
0.07
0.10
0.12
0.03 -0.05
0.31
-0.02
-0.03
-0.03
-0.07
-0.07
0.01
0.07
.22
.34
-0.19
-0.22
0.32 0.95 0.32
-0
-0
-0.20
-0.10
-0.15
-0.13
-2.06 -2.06
-5.25
-1.67 -1.67
13.85
18.36
27.62
20.59
11.33
25.28
Ram: H_6 Ram: H_6
Reakcije oslonaca Reakcije oslonaca
Opt. 5: Opterećenje vetrom - (Wx) Opt. 6: Opterećenje vetrom - (-Wx)
6.67
6.22
14.83
Ram: H_6 Ram: H_6
Reakcije oslonaca Reakcije oslonaca
Opt. 7: Opterećenje vetrom - (Wy) Opt. 8: Opterećenje vetrom - (-Wy)
0.02
0.01
7.51
7.49
7.51
8.97
5.80
3.85
11.47
3.84
0.03 0.03
4.07
8.64
1.72
1.71
8.64
4.07
Ram: H_1 Ram: H_1
Reakcije oslonaca Reakcije oslonaca
Opt. 5: Opterećenje vetrom - (Wx) Opt. 6: Opterećenje vetrom - (-Wx)
0.06
0.02
0.11
0.02
2.31 1.79 1.72 2.32
12.25 1.99 1.96 10.62 2.77
3.26
0.63
8.07
13.31
2.41
Ram: H_1 Ram: H_1
Reakcije oslonaca Reakcije oslonaca
Opt. 7: Opterećenje vetrom - (Wy) Opt. 8: Opterećenje vetrom - (-Wy)
0.24
0.04
0.12
4.78
4.80
1.19
0.77
2.73
HOP [] 80x80x3
POS - 207 POS - 208 0.21 0.30
HOP [] 80x60x3 HOP [] 80x60x3
POS - 35
HOP [] 80x80x3
0.35
POS - 28
1 0.45
PO S - 11
0.59
0x100x4
HOP [] 16
56
S - 0x 4
PO 0x5
L5
PO
L5 S-
0x 55
50
x4
HOP [] 160x100x4
POS - 2
HOP [] 150x150x4
POS - 1
0.14
PO
39 L5 S-
S - 0x4 0x 57
PO 0x5 50
x4
5
L
Ram: H_1
Kontrola stabilnosti
Kontrola napona: σ_max <= σ_dop
POS - 39 (1-3)
POPREČNI PRESEK : L 50x50x4 KONTROLA UPOREDNOG NAPONA
@2@JUS
Normalni napon σ= 3.493 kN/cm2
GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE PRESEKA Smičući napon τ= 0.000 kN/cm2
Maksimalni uporedni napon σ,up = 3.493 kN/cm2
Dopušteni napon σ_dop = 18.000 kN/cm2
Kontrola napona: σ,up <= σ_dop
Ax = 3.890 cm2
y
Ay = 2.000 cm2
1 3 .6 Az = 2.000 cm2 SLUČAJ OPTEREĆENJA: 13
Iξ = 14.200 cm4 FAKTOR SIGURNOSTI : 1.33
Iη = 3.730 cm4 DOPUŠTENI NAPON : 18.00
Iz = 8.965 cm4 MERODAVNI UTICAJI (početak štapa)
Iy = 8.965 cm4
4
Ix = 0.210 cm4 Računska normalna sila N= 12.167 kN
50
z
Smičući napon τ= 0.017 kN/cm2
Dopušteni smičući napon τ_dop = 10.392 kN/cm2
50
Kontrola napona: τ <= τ_dop
[m m ]
SLUČAJ OPTEREĆENJA: 21
FAKTOR SIGURNOSTI : 1.33
DOPUŠTENI NAPON : 18.00
FAKTORI ISKORIŠĆENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA MERODAVNI UTICAJI (na 144.2 cm od početka štapa)
13. γ=0.19 15. γ=0.19 16. γ=0.19
14. γ=0.19 24. γ=0.06 22. γ=0.06 Računska normalna sila N= 2.145 kN
23. γ=0.05 27. γ=0.05 26. γ=0.05 Momenat savijanja oko z ose Mz = 0.025 kNm
25. γ=0.05 21. γ=0.05 28. γ=0.05 Sistemska dužina štapa L= 288.35 cm
9. γ=0.00 10. γ=0.00 11. γ=0.00
12. γ=0.00 17. γ=0.00 18. γ=0.00 KONTROLA STABILNOSTI NA IZBOČ.LIMOVA JUS U.E7.121
19. γ=0.00 20. γ=0.00 Izbočavanje rebra valj.L preseka
Wz = 2.463 cm3
SLUČAJ OPTEREĆENJA: 21
T FAKTOR SIGURNOSTI : 1.33
1 3 .6
z
DOPUŠTENI NAPON : 18.00
MERODAVNI UTICAJI (na 199.0 cm od početka štapa)
50
Računska normalna sila N= 2.308 kN
Momenat savijanja oko z ose Mz = 0.037 kNm
[m m ] Transverzalna sila u y pravcu Ty = 0.005 kN
Sistemska dužina štapa L= 358.25 cm
1 3 .6
z
SLUČAJ OPTEREĆENJA: 17
FAKTORI ISKORIŠĆENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA FAKTOR SIGURNOSTI : 1.33
17. γ=0.20 18. γ=0.20 19. γ=0.20 DOPUŠTENI NAPON : 18.00
20. γ=0.20 13. γ=0.00 14. γ=0.00 MERODAVNI UTICAJI (početak štapa)
15. γ=0.00 16. γ=0.00 9. γ=0.00
10. γ=0.00 11. γ=0.00 12. γ=0.00 Računska normalna sila N= 12.827 kN
21. γ=0.00 22. γ=0.00 23. γ=0.00 Transverzalna sila u y pravcu Ty = -0.034 kN
24. γ=0.00 25. γ=0.00 26. γ=0.00 Sistemska dužina štapa L= 267.16 cm
27. γ=0.00 28. γ=0.00
Smičući napon τ= 0.017 kN/cm2
Dopušteni smičući napon τ_dop = 10.392 kN/cm2
KONTROLA DEFORMACIJA
Kontrola napona: τ <= τ_dop
Maksimalni ugib štapa u= 58.326 mm
(slučaj opterećenja 20, početak štapa)
POS - 57 (8-3)
POPREČNI PRESEK : L 50x50x4 SLUČAJ OPTEREĆENJA: 17
@2@JUS FAKTOR SIGURNOSTI : 1.33
DOPUŠTENI NAPON : 18.00
GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE PRESEKA MERODAVNI UTICAJI (na 156.2 cm od početka štapa)
1 3 .6
z
SLUČAJ OPTEREĆENJA: 17
FAKTORI ISKORIŠĆENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA FAKTOR SIGURNOSTI : 1.33
17. γ=0.21 18. γ=0.21 19. γ=0.21 DOPUŠTENI NAPON : 18.00
20. γ=0.21 13. γ=0.00 14. γ=0.00 MERODAVNI UTICAJI (početak štapa)
15. γ=0.00 16. γ=0.00 9. γ=0.00
10. γ=0.00 11. γ=0.00 12. γ=0.00 Računska normalna sila N= 12.679 kN
21. γ=0.00 22. γ=0.00 23. γ=0.00 Transverzalna sila u y pravcu Ty = -0.042 kN
24. γ=0.00 25. γ=0.00 26. γ=0.00 Sistemska dužina štapa L= 331.92 cm
27. γ=0.00 28. γ=0.00
Smičući napon τ= 0.021 kN/cm2
Dopušteni smičući napon τ_dop = 10.392 kN/cm2
KONTROLA DEFORMACIJA
Kontrola napona: τ <= τ_dop
Maksimalni ugib štapa u= 58.326 mm
Relativna vitkost ploče λ'pσ = 0.317
POS - 1 (1-2) Bezdim. koef. izbočavanja κ_pσ = 1.000
POPREČNI PRESEK : HOP [] 150x150x4 Korekcioni faktor c_σ = 1.250
@2@JUS Korekcioni faktor f= 0.000
Relativni granični napon σ'u = 1.000
GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE PRESEKA Granični napon izbočavanja σ_u = 24.000 kN/cm2
Faktorisani napon pritiska σ= 3.338 kN/cm2
0.26
7 HOP [] 80 0.46
PO S - 14 4
0.0
1
x60x
0.1
HOP [] 80
0 .1
0 .0
6
1
HO
3
8
0.35 0.26
PO ] 50
0.0
0.1
50 0
0x
[] S - 8
0.
05
5
6
x5
78 0x 3
S - x5
0. 0. POS - 118
18
25
0.
S - x5 18 54 HO PO
HO PO
H O POS - 0. 0 x3 0
82 0x 3
0.30 PO ] 50 3 P[ S- HOP- 9[] 80x60x4
0 .0 06
0.32
0.02
P [] 7 0.6 ] 5 117 O S 0x 5 8 0.
50x 7
P
[ 0x P ] POS
5 - 91
P POS - 81 0.68
50x
3 HO 50 P [ [] 80x60x4
x 3 OHOP
HOP [] 80x60x4 H
HOP [] 150x150x4
POS - 6
0.44
Ram: H_6
Kontrola stabilnosti
L_vilj. < l_cr
POS - 164 (45-50) Granični napon σ_d = 24.000 kN/cm2
POPREČNI PRESEK : HOP [] 80x60x4 Dopušteni napon σ_dop = 16.000 kN/cm2
@2@JUS Koef.povećanja ut. od b.i. θ = 1.000
Normalni napon od N σ(N) = 6.519 kN/cm2
GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE PRESEKA Normalni napon od My σ(My) = 0.596 kN/cm2
Maksimalni napon σ_max = 8.682 kN/cm2
Dopušteni napon σ_dop = 16.000 kN/cm2
T z
3 KONTROLA STABILNOSTI NA IZBOČ.LIMOVA JUS U.E7.121
Izbočavanje gornjeg pojasa HOP O
KONTROLA STAB.PRI EKSC. PRITISKU JUS U.E7.096 Kontrola napona: σ <= σ_u
T Način oslanjanja: A
z Odnos a/b α= 13.865
3
Ivični normalni napon u limu σ1 = -0.389 kN/cm2
Ivični normalni napon u limu σ2 = -0.263 kN/cm2
Odnos σ1/σ2 Ψ= 0.676
50 Koeficijent izbočavanja k_σ = 4.730
Ojlerov napon izbočavanja lima σ_E = 68.328 kN/cm2
Kritični napon izbočavanja σ_cr = 323.19 kN/cm2
[m m ] Relativna vitkost ploče λ'pσ = 0.273
Bezdim. koef. izbočavanja κ_pσ = 1.000
Korekcioni faktor c_σ = 1.081
Korekcioni faktor f= 0.000
FAKTORI ISKORIŠĆENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA Relativni granični napon σ'u = 1.000
10. γ=0.48 11. γ=0.42 12. γ=0.35 Granični napon izbočavanja σ_u = 24.000 kN/cm2
18. γ=0.32 22. γ=0.30 26. γ=0.30 Faktorisani napon pritiska σ= 0.519 kN/cm2
14. γ=0.29 19. γ=0.27 23. γ=0.26
27. γ=0.25 15. γ=0.24 20. γ=0.20 Kontrola napona: σ <= σ_u
24. γ=0.19 28. γ=0.19 16. γ=0.17
9. γ=0.13 13. γ=0.02 25. γ=0.01 Koeficijent izbočavanja k_τ = 5.361
21. γ=0.01 17. γ=0.01 Ojlerov napon izbočavanja lima σ_E = 68.328 kN/cm2
Kritični napon izbočavanja τ_cr = 366.29 kN/cm2
Relativna vitkost ploče λ'pτ = 0.194
KONTROLA DEFORMACIJA Bezdim. koef. izbočavanja κ_pτ = 1.000
Korekcioni faktor c_τ = 1.250
Maksimalni ugib štapa u= 4.795 mm Kritični napon izbočavanja τ_cr = 366.29 kN/cm2
(slučaj opterećenja 18, kraj štapa) Relativni granični napon τ'u = 1.000
Granični napon izbočavanja τ_u = 13.856 kN/cm2
SLUČAJ OPTEREĆENJA: 10 Faktorisani smičući napon τ= 0.010 kN/cm2
FAKTOR SIGURNOSTI : 1.50
DOPUŠTENI NAPON : 16.00 Kontrola napona: τ <= τ_u
MERODAVNI UTICAJI (početak štapa)
Kombinovano naponsko stanje σ'2 = 0.000
Računska normalna sila N= 34.689 kN
Momenat savijanja oko z ose Mz = -0.089 kNm Kontrola napona: σ'2 <= 1
Transverzalna sila u y pravcu Ty = -0.180 kN
Sistemska dužina štapa L= 69.327 cm KONTROLA STABILNOSTI NA IZBOČ.LIMOVA JUS U.E7.121
Izbočavanje gornjeg pojasa HOP O
ŠTAP IZLOŽEN ZATEZANJU I SAVIJANJU
Dimenzije lima a/b/t = 69.3271/5/0.3 (cm)
Normalni napon σ_max = 7.618 kN/cm2 Način oslanjanja: A
Dopušteni napon σ_dop = 16.000 kN/cm2 Odnos a/b α= 13.865
Ivični normalni napon u limu σ1 = -0.263 kN/cm2
Kontrola napona: σ_max <= σ_dop Ivični normalni napon u limu σ2 = -0.263 kN/cm2
Odnos σ1/σ2 Ψ= 1.000
Smičući napon τ= 0.060 kN/cm2 Koeficijent izbočavanja k_σ = 4.000
Dopušteni smičući napon τ_dop = 9.238 kN/cm2 Ojlerov napon izbočavanja lima σ_E = 68.328 kN/cm2
Kritični napon izbočavanja σ_cr = 273.31 kN/cm2
Kontrola napona: τ <= τ_dop Relativna vitkost ploče λ'pσ = 0.296
Bezdim. koef. izbočavanja κ_pσ = 1.000
KONTROLA UPOREDNOG NAPONA Korekcioni faktor c_σ = 1.000
Korekcioni faktor f= 0.000
Normalni napon σ= 7.618 kN/cm2 Relativni granični napon σ'u = 1.000
Smičući napon τ= 0.060 kN/cm2 Granični napon izbočavanja σ_u = 24.000 kN/cm2
Maksimalni uporedni napon σ,up = 7.619 kN/cm2 Faktorisani napon pritiska σ= 0.351 kN/cm2
Dopušteni napon σ_dop = 16.000 kN/cm2
Kontrola napona: σ,up <= σ_dop Kontrola napona: σ <= σ_u
T z
4 KONTROLA STABILNOSTI NA IZBOČ.LIMOVA JUS U.E7.121
Izbočavanje rebra HOP O (de.)
T z
3
SLUČAJ OPTEREĆENJA: 17
FAKTOR SIGURNOSTI : 1.33
DOPUŠTENI NAPON : 18.00
50 MERODAVNI UTICAJI (početak štapa)
T Način oslanjanja: A
z Odnos a/b α= 20.000
4
Ivični normalni napon u limu σ1 = -0.080 kN/cm2
Ivični normalni napon u limu σ2 = -0.080 kN/cm2
Odnos σ1/σ2 Ψ= 1.000
60 Koeficijent izbočavanja k_σ = 4.000
Ojlerov napon izbočavanja lima σ_E = 47.450 kN/cm2
Kritični napon izbočavanja σ_cr = 189.80 kN/cm2
[m m ] Relativna vitkost ploče λ'pσ = 0.356
Bezdim. koef. izbočavanja κ_pσ = 1.000
Korekcioni faktor c_σ = 1.000
Korekcioni faktor f= 0.000
FAKTORI ISKORIŠĆENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA Relativni granični napon σ'u = 1.000
10. γ=0.21 12. γ=0.21 11. γ=0.21 Granični napon izbočavanja σ_u = 24.000 kN/cm2
22. γ=0.16 26. γ=0.16 24. γ=0.16 Faktorisani napon pritiska σ= 0.107 kN/cm2
28. γ=0.16 27. γ=0.16 23. γ=0.16
14. γ=0.15 16. γ=0.15 15. γ=0.15 Kontrola napona: σ <= σ_u
18. γ=0.13 20. γ=0.13 19. γ=0.13
17. γ=0.06 9. γ=0.06 13. γ=0.04 KONTROLA STABILNOSTI NA IZBOČ.LIMOVA JUS U.E7.121
25. γ=0.03 21. γ=0.03 Izbočavanje rebra HOP O (de.)
T Način oslanjanja: A
z Odnos a/b α= 20.000
4
Ivični normalni napon u limu σ1 = -5.413 kN/cm2
Ivični normalni napon u limu σ2 = -5.413 kN/cm2
Odnos σ1/σ2 Ψ= 1.000
60 Koeficijent izbočavanja k_σ = 4.000
Ojlerov napon izbočavanja lima σ_E = 47.450 kN/cm2
Kritični napon izbočavanja σ_cr = 189.80 kN/cm2
[m m ] Relativna vitkost ploče λ'pσ = 0.356
Bezdim. koef. izbočavanja κ_pσ = 1.000
Korekcioni faktor c_σ = 1.000
Korekcioni faktor f= 0.000
FAKTORI ISKORIŠĆENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA Relativni granični napon σ'u = 1.000
10. γ=0.40 12. γ=0.40 11. γ=0.38 Granični napon izbočavanja σ_u = 24.000 kN/cm2
14. γ=0.36 22. γ=0.35 26. γ=0.35 Faktorisani napon pritiska σ= 8.120 kN/cm2
16. γ=0.35 24. γ=0.35 28. γ=0.35
15. γ=0.34 27. γ=0.34 23. γ=0.34 Kontrola napona: σ <= σ_u
18. γ=0.14 20. γ=0.14 19. γ=0.13
9. γ=0.10 17. γ=0.10 13. γ=0.09 KONTROLA STABILNOSTI NA IZBOČ.LIMOVA JUS U.E7.121
25. γ=0.09 21. γ=0.09 Izbočavanje pojasa HOP O
2
0.1
0
0.1
1
0.2
0
0.2
0.40
0.74
0.75
0.74
0.38
0.74
0.75
0.74
0.40
0 .2
0 .3
0 .2
0 .2
8
0
0.36 0.54 0.56 0.49 0.49 0.54 0.50 0.31 0.13
4
0.1
3
0.1
0.40
0.74
0.75
0.74
0.74
0.75
0.74
0.68
0.66
0.36
!!!!
0 .1
0 .1
1
3
0.35 0.53 0.54 0.49 0.48 0.51 0.46 0.26 0.21
HOP [] 120x80x3
HOP [] 120x80x3
HOP [] 120x60x3
HOP [] 120x60x3
POS - 171
POS - 200
POS - 133
POS - 135
0 .1
0 .1
0.40
0.74
0.74
0.75
0.74
0.68
1
3
!!!!
0.1
0.1
4
3
0.36 0.54 0.56 0.50 0.49 0.54 0.50 0.31 0.13
HOP []=1120x80x3
HOP [] 120x80x3
POSS -- 153
POS - 170
PO = 1.2
13 7
0 .2
0 .2
0.40
0.74
0.38
0.74
0.75
0.74
0.40
9
0
S-
D
.2
0 .30
0.1
0.2
0.2
1
0
18
PO
D
5
0.45 0.45
T z
3 Kontrola napona: σ <= σ_u
Kontrola napona: σ_stv <= σ_dop Kombinovano naponsko stanje σ'2 = 0.546
T z
3 Kontrola napona: σ <= σ_u
Kontrola napona: σ_stv <= σ_dop Kombinovano naponsko stanje σ'2 = 0.551
HOP [] 80x80x3
HOP [] 80x80x3
HOP [] 80x80x3
HOP [] 80x80x3
POS - 224 POS - 225 POS - 226 POS - 227
POS - 29 HOP [] 80x60x3 HOP [] 80x60x3 HOP [] 80x60x3 HOP [] 80x60x3
0.39 POS - 30
0.32 POS - 31
0.40 POS - 32
POS - 34
0.40 0.68 0.68 0.40
PO
L5 S- 53
0x 50 52 0.0 S - x4
50 S- 4 9 PO x50
x4 PO x50x L5
0
0
L5
0.14
0.14
0.33
0.44
0.33
PO PO
43 L5 S- 3 L 5 S- 5
S- 4 0x 51 0.1
PO x50x 50 0x5 4
0x
0 x4
L5 4
Ram: V_2
Kontrola stabilnosti
Kontrola napona: σ,up <= σ_dop
POS - 54 (116-109)
POPREČNI PRESEK : L 50x50x4
@2@JUS SLUČAJ OPTEREĆENJA: 25
FAKTOR SIGURNOSTI : 1.33
GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE PRESEKA DOPUŠTENI NAPON : 18.00
MERODAVNI UTICAJI (početak štapa)
Wz = 2.463 cm3
SLUČAJ OPTEREĆENJA: 17
T FAKTOR SIGURNOSTI : 1.33
1 3 .6
z
DOPUŠTENI NAPON : 18.00
MERODAVNI UTICAJI (na 162.9 cm od početka štapa)
50
Računska normalna sila N= 0.541 kN
Momenat savijanja oko z ose Mz = 0.030 kNm
[m m ] Transverzalna sila u y pravcu Ty = 0.003 kN
Sistemska dužina štapa L= 305.43 cm
1 3 .6
z
Smičući napon τ= 0.020 kN/cm2
Dopušteni smičući napon τ_dop = 9.238 kN/cm2
50
Kontrola napona: τ <= τ_dop
[m m ]
SLUČAJ OPTEREĆENJA: 12
FAKTOR SIGURNOSTI : 1.50
DOPUŠTENI NAPON : 16.00
FAKTORI ISKORIŠĆENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA MERODAVNI UTICAJI (na 156.9 cm od početka štapa)
22. γ=0.14 23. γ=0.14 24. γ=0.14
21. γ=0.13 11. γ=0.08 12. γ=0.08 Računska normalna sila N= 0.172 kN
9. γ=0.08 14. γ=0.06 16. γ=0.06 Momenat savijanja oko z ose Mz = 0.031 kNm
15. γ=0.06 13. γ=0.06 20. γ=0.00 Sistemska dužina štapa L= 313.81 cm
10. γ=0.00 17. γ=0.00 18. γ=0.00
19. γ=0.00 25. γ=0.00 26. γ=0.00 KONTROLA STABILNOSTI NA IZBOČ.LIMOVA JUS U.E7.121
27. γ=0.00 28. γ=0.00 Izbočavanje rebra valj.L preseka
1 3 .6
z
Smičući napon τ= 0.020 kN/cm2
Dopušteni smičući napon τ_dop = 9.238 kN/cm2
50
Kontrola napona: τ <= τ_dop
[m m ]
SLUČAJ OPTEREĆENJA: 12
FAKTOR SIGURNOSTI : 1.50
DOPUŠTENI NAPON : 16.00
FAKTORI ISKORIŠĆENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA MERODAVNI UTICAJI (na 156.9 cm od početka štapa)
26. γ=0.14 27. γ=0.14 28. γ=0.14
25. γ=0.13 11. γ=0.08 12. γ=0.08 Računska normalna sila N= 0.172 kN
9. γ=0.08 14. γ=0.06 16. γ=0.06 Momenat savijanja oko z ose Mz = 0.031 kNm
15. γ=0.06 13. γ=0.06 20. γ=0.00 Sistemska dužina štapa L= 313.81 cm
21. γ=0.00 22. γ=0.00 23. γ=0.00
24. γ=0.00 10. γ=0.00 17. γ=0.00 KONTROLA STABILNOSTI NA IZBOČ.LIMOVA JUS U.E7.121
18. γ=0.00 19. γ=0.00 Izbočavanje rebra valj.L preseka
1 3 .6
z
Smičući napon τ= 0.018 kN/cm2
Dopušteni smičući napon τ_dop = 10.392 kN/cm2
50
Kontrola napona: τ <= τ_dop
[m m ]
SLUČAJ OPTEREĆENJA: 19
FAKTOR SIGURNOSTI : 1.33
DOPUŠTENI NAPON : 18.00
FAKTORI ISKORIŠĆENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA MERODAVNI UTICAJI (na 138.8 cm od početka štapa)
21. γ=0.09 23. γ=0.09 22. γ=0.08
24. γ=0.08 19. γ=0.05 17. γ=0.05 Računska normalna sila N= 0.167 kN
15. γ=0.00 16. γ=0.00 9. γ=0.00 Momenat savijanja oko z ose Mz = 0.025 kNm
18. γ=0.00 10. γ=0.00 20. γ=0.00 Sistemska dužina štapa L= 277.66 cm
11. γ=0.00 12. γ=0.00 13. γ=0.00
14. γ=0.00 25. γ=0.00 26. γ=0.00 KONTROLA STABILNOSTI NA IZBOČ.LIMOVA JUS U.E7.121
27. γ=0.00 28. γ=0.00 Izbočavanje rebra valj.L preseka
Wz = 2.463 cm3
SLUČAJ OPTEREĆENJA: 17
T FAKTOR SIGURNOSTI : 1.33
1 3 .6
z
DOPUŠTENI NAPON : 18.00
MERODAVNI UTICAJI (na 162.9 cm od početka štapa)
50
Računska normalna sila N= 0.540 kN
Momenat savijanja oko z ose Mz = 0.030 kNm
[m m ] Transverzalna sila u y pravcu Ty = 0.003 kN
Sistemska dužina štapa L= 305.43 cm
1 3 .6
z
Smičući napon τ= 0.018 kN/cm2
Dopušteni smičući napon τ_dop = 10.392 kN/cm2
50
Kontrola napona: τ <= τ_dop
[m m ]
SLUČAJ OPTEREĆENJA: 16
FAKTOR SIGURNOSTI : 1.33
DOPUŠTENI NAPON : 18.00
FAKTORI ISKORIŠĆENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA MERODAVNI UTICAJI (na 142.6 cm od početka štapa)
26. γ=0.13 27. γ=0.13 28. γ=0.13
25. γ=0.13 14. γ=0.05 16. γ=0.05 Računska normalna sila N= 0.606 kN
15. γ=0.05 13. γ=0.05 17. γ=0.00 Momenat savijanja oko z ose Mz = 0.026 kNm
18. γ=0.00 19. γ=0.00 20. γ=0.00 Sistemska dužina štapa L= 285.28 cm
21. γ=0.00 22. γ=0.00 23. γ=0.00
24. γ=0.00 9. γ=0.00 10. γ=0.00 KONTROLA STABILNOSTI NA IZBOČ.LIMOVA JUS U.E7.121
11. γ=0.00 12. γ=0.00 Izbočavanje rebra valj.L preseka
T z
3 Kontrola napona: σ'2 <= 1
KONTROLA STAB.PRI EKSC. PRITISKU JUS U.E7.096 Dimenzije lima a/b/t = 80/8/0.3 (cm)
Način oslanjanja: A
Poluprečnik inercije i,z = 3.092 cm Odnos a/b α= 10.000
Poluprečnik inercije i,y = 3.092 cm Ivični normalni napon u limu σ1 = -9.339 kN/cm2
Vitkost λz = 25.875 Ivični normalni napon u limu σ2 = -9.205 kN/cm2
Vitkost λy = 25.875 Odnos σ1/σ2 Ψ= 0.986
Relativna vitkost λ'z = 0.278 Koeficijent izbočavanja k_σ = 4.027
Relativna vitkost λ'y = 0.278 Ojlerov napon izbočavanja lima σ_E = 26.691 kN/cm2
Relativni napon σ' = 0.009 Kritični napon izbočavanja σ_cr = 107.50 kN/cm2
Koef.zavisan od oblika Mz β= 0.521 Relativna vitkost ploče λ'pσ = 0.473
Bezdimenzionalni koeficijent κ,z = 0.960 Bezdim. koef. izbočavanja κ_pσ = 1.000
Bezdimenzionalni koeficijent κ,y = 0.960 Korekcioni faktor c_σ = 1.004
Koeficijent povećanja uticaja Kmz = 0.522 Korekcioni faktor f= 0.000
Koeficijent povećanja uticaja Kmy = 0.522 Relativni granični napon σ'u = 1.000
Uticaj ukupne imperfekc. štapa Knz = 1.038 Granični napon izbočavanja σ_u = 24.000 kN/cm2
Uticaj ukupne imperfekc. štapa Kny = 1.038 Faktorisani napon pritiska σ= 14.008 kN/cm2
Usvojen koef. povećanja uticaja Kmz = 1.000
Usvojen koef. povećanja uticaja Kmy = 1.000 Kontrola napona: σ <= σ_u
Usvojen uticaj uk. imperfekc. Kn = 1.038
Odnos h / b = 1.000 <= 10 Koeficijent izbočavanja k_τ = 5.380
Razmak viljuškastih oslonaca L_vilj. = 80.000 cm Ojlerov napon izbočavanja lima σ_E = 26.691 kN/cm2
Granična vrednost razmaka l_cr = 583.33 cm Kritični napon izbočavanja τ_cr = 143.60 kN/cm2
oslonaca Relativna vitkost ploče λ'pτ = 0.311
L_vilj. < l_cr Bezdim. koef. izbočavanja κ_pτ = 1.000
Granični napon σ_d = 24.000 kN/cm2 Korekcioni faktor c_τ = 1.250
Dopušteni napon σ_dop = 16.000 kN/cm2 Kritični napon izbočavanja τ_cr = 143.60 kN/cm2
Koef.povećanja ut. od b.i. θ = 1.000 Relativni granični napon τ'u = 1.000
Normalni napon od N σ(N) = 0.151 kN/cm2 Granični napon izbočavanja τ_u = 13.856 kN/cm2
Normalni napon od Mz σ(Mz) = 9.121 kN/cm2 Faktorisani smičući napon τ= 0.050 kN/cm2
Normalni napon od My σ(My) = 0.067 kN/cm2
Maksimalni napon σ_max = 9.345 kN/cm2 Kontrola napona: τ <= τ_u
Dopušteni napon σ_dop = 16.000 kN/cm2
Kombinovano naponsko stanje σ'2 = 0.341
Kontrola napona: σ_max <= σ_dop
Kontrola napona: σ'2 <= 1
KONTROLA STABILNOSTI NA IZBOČ.LIMOVA JUS U.E7.121
Izbočavanje rebra HOP O (le.) KONTROLA UPOREDNOG NAPONA
T z
3 Kontrola napona: σ'2 <= 1
KONTROLA STAB.PRI EKSC. PRITISKU JUS U.E7.096 Dimenzije lima a/b/t = 80/8/0.3 (cm)
Način oslanjanja: A
Poluprečnik inercije i,z = 3.092 cm Odnos a/b α= 10.000
Poluprečnik inercije i,y = 3.092 cm Ivični normalni napon u limu σ1 = -9.183 kN/cm2
Vitkost λz = 25.875 Ivični normalni napon u limu σ2 = -9.049 kN/cm2
Vitkost λy = 25.875 Odnos σ1/σ2 Ψ= 0.985
Relativna vitkost λ'z = 0.278 Koeficijent izbočavanja k_σ = 4.028
Relativna vitkost λ'y = 0.278 Ojlerov napon izbočavanja lima σ_E = 26.691 kN/cm2
Relativni napon σ' = 0.009 Kritični napon izbočavanja σ_cr = 107.51 kN/cm2
Koef.zavisan od oblika Mz β= 0.522 Relativna vitkost ploče λ'pσ = 0.472
Bezdimenzionalni koeficijent κ,z = 0.960 Bezdim. koef. izbočavanja κ_pσ = 1.000
Bezdimenzionalni koeficijent κ,y = 0.960 Korekcioni faktor c_σ = 1.004
Koeficijent povećanja uticaja Kmz = 0.522 Korekcioni faktor f= 0.000
Koeficijent povećanja uticaja Kmy = 0.522 Relativni granični napon σ'u = 1.000
Uticaj ukupne imperfekc. štapa Knz = 1.038 Granični napon izbočavanja σ_u = 24.000 kN/cm2
Uticaj ukupne imperfekc. štapa Kny = 1.038 Faktorisani napon pritiska σ= 13.775 kN/cm2
Usvojen koef. povećanja uticaja Kmz = 1.000
Usvojen koef. povećanja uticaja Kmy = 1.000 Kontrola napona: σ <= σ_u
Usvojen uticaj uk. imperfekc. Kn = 1.038
Odnos h / b = 1.000 <= 10 Koeficijent izbočavanja k_τ = 5.380
Razmak viljuškastih oslonaca L_vilj. = 80.000 cm Ojlerov napon izbočavanja lima σ_E = 26.691 kN/cm2
Granična vrednost razmaka l_cr = 583.33 cm Kritični napon izbočavanja τ_cr = 143.60 kN/cm2
oslonaca Relativna vitkost ploče λ'pτ = 0.311
L_vilj. < l_cr Bezdim. koef. izbočavanja κ_pτ = 1.000
Granični napon σ_d = 24.000 kN/cm2 Korekcioni faktor c_τ = 1.250
Dopušteni napon σ_dop = 16.000 kN/cm2 Kritični napon izbočavanja τ_cr = 143.60 kN/cm2
Koef.povećanja ut. od b.i. θ = 1.000 Relativni granični napon τ'u = 1.000
Normalni napon od N σ(N) = 0.150 kN/cm2 Granični napon izbočavanja τ_u = 13.856 kN/cm2
Normalni napon od Mz σ(Mz) = 8.966 kN/cm2 Faktorisani smičući napon τ= 0.050 kN/cm2
Normalni napon od My σ(My) = 0.067 kN/cm2
Maksimalni napon σ_max = 9.189 kN/cm2 Kontrola napona: τ <= τ_u
Dopušteni napon σ_dop = 16.000 kN/cm2
Kombinovano naponsko stanje σ'2 = 0.329
Kontrola napona: σ_max <= σ_dop
Kontrola napona: σ'2 <= 1
KONTROLA STABILNOSTI NA IZBOČ.LIMOVA JUS U.E7.121
Izbočavanje rebra HOP O (le.) KONTROLA UPOREDNOG NAPONA
- Temelj samac – TS – 1
Dimenzije temelja
Bt = 120,0 [cm]
Dt = 100,0 [cm]
ht = 40,0 [cm]
Bv = 35,0 [cm]
Dv = 35,0 [cm]
Hv = 70,0 [cm]
Df = 100,0 [cm]
Hv.gr. = 20,0 [cm]
Bv.gr.= 30,0 [cm]
Lv.gr. = 465,0 [cm]
Stalno opterećenje
Temeljna stopa 14,14 [kN]
Nasip 11,64 [kN]
Vezne grede 6,83 [kN]
ℎ 34.0
= = = 8.524
32.61 ∗ 100
∗ 20.5 ∗ 10 ∗ 100
̅ = 3.312
= ̅∗ = 0.136 → ! = 0.15%
!
# = ∗ ∗ ℎ = 5.12 $ %
100