f sA.

ZETAK I
·hologija obrazovanja grana je psihologije koja istrazuje i proucava psiholosku st
Ps1 .. . . .. ,, . . . .. ,, . ranu procesa odgoja i
razovanja. DiJell se na ps1holog1Ju ucenia I ps1holog1Ju poucavanJa. Do danas i·e nai·svestr .. . . . ,, ..
ob .. . an11a I naJuspJesniJa
primjena psiholog1Je u praks1.

Povijesno gledano.' psi~ologija obrazo:anj~ nastala je kao primjena opce, potom i djecje psihologije u odgojno-
obrazovnoj praks1. Vee se nakon osnivanJa prvog laboratorija za eksperimentalnu psihologiju javila ide·a da
". . . " . .. . . J
se obrazovanje uc,ni uspJesni11m - pnmJenom rezultata psihologijskih istrazivanja. Medutim, nastojanja da se
obrazovanje ucini boljim - ma sto to u pojedinim razdobljima znacilo - stara su koliko i samo obrazovanje.

lstrazivanja u psihologiji obrazovanja zapocinju identifikacijom problema i postavljanjem hipoteza. uistrazivanju

se hipoteze testiraju i interpretiraju se dobiveni rezultati.

Osnovni oblici istrazivanja jesu: deskriptivna, kauzalna, razvojna i kvalitativna istrazivanja. Deskriptivna istrazi-
vanja opisuju stanje, utvrduju veze medu ispitanim varijablama iii provjeravaju postojanje razlika medu grupama.
Kauzalna istrazivanja nastoje utvrditi uzrocno-posljedicne veze sto je moguce uz dobro proveden eksperiment.
Eksperimenti u laboratorijskim uvjetima obicno su dobro planirani i kontrolirani, no mogucnost generalizacije na
svakodnevne situacije je ogranicena. Eksperimenti u prirodnim uvjetima imaju slabiju kontrolu relevantnih cinitelja
ali daju vrlo korisne podatke za obrazovnu praksu. Razvojnim istrazivanjima zeli se ispitati kakve se promjene u
pojedinim varijablama dogadaju tijekom sazrijevanja, odnosno s prolaskom vremena. Kvalitativna istrazivanja
nastoje holisticki zahvatiti istrazivanu pojavu a sluze se posebnim metodama: etnografskom metodom, dubinskim
intervjuom, analizom dokumenata i zapisa, studijom slucaja.

Da bi istrazivanje dalo znanstveno vrijedne rezultate podaci moraju biti prikupljeni na odgovarajuci nacin, tj.
primijenjeni mjerni postupci moraju zadovoljavati odredene metrijske karakteristike: valjanost, pouzdanost,
objektivnost i osjetljivost.
lzvori podataka u istrazivanju mogu biti druge osobe koje daju svoje procjene o subjektu ispitivanja, sami ispitanici
iii vanjski opazaci nekog ponasanja. Kad su izvor podataka druge osobe koje daju svoje procjene, moguce je
koristiti upitnike, skale procjena, cek-liste i sociometrijsku tehniku. Ukoliko je izvor poda~a~~ sa~ ispi~ani~:
moguce je uz navedeno koristiti i testove. Ako podatke u istrazivanju prikupljaju vanjski o~az~c,, om moraJu bit,
dobro uvjezbani u biljezenju stvarnog ponasanja, a ne vlastitih interpretacija videnog ponasanJa.
 SAZETAK

Pod tjelesnim se rastom razumije povecanje tjelesne visine i tezine, a pod tjelesnim razvojem napredak u tjelesnom
funkcioniranju.

Piagetova teorija kognitivnog razvoja naziva se konstruktivistickom. Prema Piagetu dijete se raaa s manjim
brojem uroaenih senzo-motorickih shema koje mu omogucuju pocetnu interakciju s okolinom. Postupno se u
interakciji s okolinom djecje kognitivne strukture mijenjaju u pravcu sve vece interiorizacije iskustava, tj. dijete ne
mora vise izravno manipulirati objektima u svojoj okolini kako bi moglo zahvatiti odreaene odnose, vec to moze
ciniti simbolickom manipulacijom u svom umu. Za Piageta je inteligentno ponasanje svako ponasanje koje ima
adaptivnu ulogu na odreaenom razvojnom stupnju. Piaget drzi da se kognitivni razvoj zbiva kroz cetiri stupnja:
senzomotoricki, predoperacijski, stupanj konkretnih operacija te stupanj formalnih operacija. Piagetove zamisli
o prirodi inteligencije i kognitivnog razvoja potaknule su mnoge prakticare u podrucju obrazovanja da promijene
ustaljene obrasce poucavanja te da elemente konstruktivizma ukljuce u obradu nastavnog gradiva.

Lav Semijonovic Vigotski, ruski razvojni psiholog, zacetnik je pravca u psihologiji poznatog kao socijalni kon-
struktivizam. Vigotski polazi od dviju klju cnih pretpostavki. Prva je da se djetetov kognitivni razvoj moze shvatiti
samo u okviru povijesnog i kulturnog kon teksta u kojem ono odrasta. Prema njegovom misljenju misaoni razvoj
ovisi o svladavanju sustava znakova zajednickog ljudima u odreaenoj kulturi koji im pomaze misliti, meausobno
komunicirati iii rjesavati probleme. Vigotski drzi da se ucenje simbolickog sustava odvija postupnim slijedom koji
je jednak u sve djece.

Drugi vazan pojam njegove razvojne teorije jest podrucje pribliznog razvoja. Vigotski drzi da je ucenje najdjelo-
tvornije kada se dijete poucava u okviru podrucja pribliznog razvoja. To je ona razina zadatka koju dijete ne moze
samostalno postici, ali moze uspjesno rijesiti prob lemuz minimalni poticaj i podrsku kompetentnije osobe. Taj po-
jam ima siroku primjenljivost u obrazovnoj praksi. jer sjedne strane upucuje na vaznost individualiziranog pristupa
ucenicima, as druge na potrebu za obl ikovanjem skol skih zadataka koji ce biti primjereni njihovim mogucnostima,
ali ce ujedno predstavljati i intelektualni izazov na koji mogu odgovoriti uz malu podrsku uciteljice.

Uproucavanju govora dos ta su usug lasena misljenja o pojedinim fazama u razvoju govora. Tako se obicno razlikuje:
a) faza prvih rijeci, koja obicno pocinje pred kraj prve godine zivota, b) faza prvih recenica, koja pocinje negdje
s godinom i pol, c) rano skolsko doba i odraslo doba. Dok je u predskolskoj fazi teziste na usvajanju semantike i
gramatike, u kasnijoj dobi teziste se pomice na razvoj sintakse i specijaliziranih vidova pragmatike, upotrebne
vrijednosti govora u razlicitim podrucjima funkcioniranja.

Upogledu objasnjenja O tome kako djeca uce govoriti postoje dosta oprecna misljenja. Ova su temeljna pristupa:
jedan je nativisticki, prema kojem kljuc lezi u uroaenim kognitivnim strukturama (N . Chomksy), a drugi je povezan
sa socijalnim konstruktivizmom ; drzi da se ljudski govorni potencijali mogu razviti jedino u interakciji s drugima
(Vigotski).

Moralni razvoj je pre ma Piagetu ; Kohlbergu vezan uz kognitivni razvoj i odvija se u fazama. Piaget govori o
heteronomnoj ; autonomnoj moralnosti. u heteronomnoj fazi djeca prosuauju postupke na temelju posljedica
koje su izazvali ; smatraju pravila odraslih nepromjenjivima. U fazi autonomne moralnosti postupci se prosuauju
na temelju namjera, a ne posljedica i djeca shvacaju promjenjivost pravila. Kohlberg smatra da se moralni razvoj
odvija u tri faze: predkonvencionalnoj, konvencionalnoj i postkonvencionalnoj. Prva faza slicna je Piagetovoj
heteronomnoj moralnosti. udrugoj, konvencionalnoj fazi, djeca internaliziraju pravila, a u trecoj fazi prosudba je
terneljena na univerzalnim principima koji imaju prednost pred zakonom. Samo manji dio ljudi dosegne posljednju
fazu moralnoga razvoja.
 .. te posebnim obrazovnim potrebama Je ono d1jete koje se u od d
D1Je 5 • .. . . _ re eno1 druitven - -I
. .. k d - t l genciju kao jedinstven ko ncept. dok druge govore o sloienom lkuje od pro sjecnog 111norma lnog dJeteta u intelekt ualnim senzo rn 1 . _ OJ kulturno1za,ectnic 1
Bro jne su teorije in tellgenc11e Ne _e .v1.etin e inCiama Svaka ad teoriJa
-- ima i irn pllkac1
. --1e za skolsku
• raz 1 • _ _ _ . _ _ · m I komunikaciJ"sk"1
.. _ praksu. Zbog ·ainom ponasaniu I emoc1ona lnom doz1v!Javan1u te u tjelesnim osob msposobnos tirna u
fenornenu iii pak O razl1c1tlm. nezav1snim 1n eI1ge 1 - .. _ soc 1J __ .. . _ ioarna_Te razl ike u 0d ·
... - d·t· ·k k
I 1rad potrebarna razl1c 1te dJece - u moraju bit1 takve da zahl1JevaJu dodatan obrazovni napor iii poseb . _ nosu na prosiec nu
indi viduainih razllka u inteligenc1J1 tre ba prilago 11s Os d1ec __ _ . _ ni pr1stup u obraz -
potpuno razv1t 1svoJe sposobn ost1. U skupmu djece 5 posebnim P0 I b _ ovanJu kako bi diiete
A.Binet je konstruirao test namijenjen utvrdivanJu individualnih razlika u inteligencij i skolske djece ~e zul tati moQ 10 _ _ _• _ __ • re ama ubr a1aju 5 1d .
vedenim osobinama 1znadpros1ecn a. Tada Je nJec o darovitoj djeca koja tak d __ e 1eca ko1a su u
- • - k kvociient inteligenc1Je tJ. ornJer 1zrnedu menta lne I kronoloske dobi na o er zaht1Jeva1uposeb •
na Bine·Simonovu te stu mazava1u se ao , _ _ _ _ .. _ _ bi mogla optimalno ra zviti svoje po tencijale. nu paznju kako
djeteta. Zbog nedostataka klasicnog kvocijenta inteligencije, korist1 se dev11ac1oni kvoc1Jent koJ1 pr 1kazuJe rezultat
pojedinca u odnosu na re zultate druge djece is te dobi Ka
d se govori Oporijeklu
• tih_ra_zlicitosti,
_ _danas_ sve_ vise znanstvenika napust a me ct·1C1nsk1
. _model ko ·
,pi da kao na biolosko stanJe 111boles t I pr 1klan1a se ekoloskom modelu u k . __ JI na posebnost
Postoje razli cita miiljenja utjec aju nasljeda i okoline na inteligenciJu._ Danas _se smatra _da_je inteligenc ija g1e _ _ • . . OJem se d11ete s posebnim t
,a O roma tra u in terakc1J1s okol1nom Ekolosk1 pristup polazi od pretpostavke da 5 • __ _ po rebama
· - - - b · .. ·t 1·a lnteligencii·a niJ·e nepromjen11va ran1 ut1eca11. al11 ka sn11e skol sko 1skustvo, P _ __ • , __ _ e pazl11v1mpnstupom i ·t Or .
po1ed1nca pod ut1eca1ern o aJu c1ni eJ . · uocavanjem p0Jed1nih teskoca, neke smetnJe I uzroc1 odstupanja mogu znatno bl ' t· __ s anipm
rnogu dovesti do promjena u kvocijentu 1nteligencije. . • - , . • , • . . .. . u az1 I 111 posve uklonit1 osob 1I0
kada je riJeC o spec1f1cn1m
• te sko cama u. ucenJu , komunikacl)skim
_ smetnjam . _ _ ·
a, 1e emoc1onaln1m I socijalni
Ljudi se rnedu sobno ra zlikuju po nacinu na koji percipiraju i organiziraju inform_acije iz okol ine Po1edmci ovis_ni o te skocama To znac1da potreba za posebnim obrazovnim tretmanom ne mora bit - . m
. - •.. • 1
I raJna vec da se mora prilagoditi
polju percipiraju di jelove ka o dio jedinstvene cjeline. dok su neovisni o polju usm1eren1 na ana'.1man1e p0Jedinacn1h djetetovu ra zvojnom stup nJU. U ost al1m podruq1ma maze se postici znatan napred ak 11
.1. kompenzac11a
.. trajnih
dijelova lrnpulzivni rjesavaju kognitivne zadatke brzo ali uz brojne pogreske. ReOeks1v°._1rJesavaJu zadatak sporo
nedostataka
ali tocno. Razliciti kognitivni stilovi djeluju na ikolsku uspjeinost neovisno o intellgenc1J1 dJet eta.
uovom dijelu uz opi
_ s pojedinih teskoca. sazeto su izloieni i postupci kojima
_ uci te!J-ica maze
• o1ak'sat1. ukl1uc1vanie
. .. _
Kreativn ost je kogniti vna osobina koja je relativno nez avisna o inteligenciji. Biti kreativan znaci stvoriti nave ideje
ucenika s posebn 1m
_ potrebama
_ ,_ u redov1tu _ nastavu le kako se u pojedinim podruciima razvoine
- ometenost1_maze
,
iii produkte. ii i kombinirati posloJece ideje i produkte na nov nacin. Pod utjecajem mii ljenja da je kreat ivnost
omoguciti zadovolJenJe opc1h obrazovnih potreba
vjeitina koju je rn oguce uvjezbavati. raz vijene su tehnike pot1canja kreativnog misljenja primjenjive i u skolskoj
Postoji mnogo teorijskih
_ pris
_ tupa
_. darovitosti.
__ _ Novije
__ _teorije govore da ona uk\JucuJ·e opc'e 1·111
-1- spec1-1..1cne intelek·
-
praksi.
tualne sposobnost1 le osobine llcnost1 1mot1vac11u poJedinca. Darovitost mole biti potenc·11·aina 11-1-vec• manifestna
-
Socijalni odnosi predskolskog djeteta postupno se sire od rod itelja, preko ostalih clanova obitelji i drugih odraslih
osoba do vrinjaka. Kroz interakciju s vrinjacirna dijete uci surad ivati i ra zrjei avali sukobe le uocava uci nke svoga _ (obitelj · skola i sir azaJednica). uokviru
Neke teorije isticu i vazn os t ok olinske _pot pore• darovitom djetetu - s•kolskog·
sustava na obrazovne potrebe darovit1h pokusava se odgovoriti kroz akceleraciju i obogacenje programa. Obrazo·
ponaianja na druge i tako prevladava egocentrizam. Ojeci koJa su u ovoj dobi odbacena ad svojih vrsnjaka najcesce
vanje darovite djece, ka o i obrazovanje djece s posebnim potrebama, regulirano je posebnim pravilnicima
nedostaju vjestine prosocijalnog pona sanja. Socijalno najkornpetentnija djeca dolaze iz obitelji s autoritat ivnim
interakcijskirn stilom
unii im razredirna osnovne skole grupe vri njaka obicno se sastoje ad djece istog roda i dobi. No u ses torn razredu
ucenici formiraju grupe koje ukljucuju i djecake i djevojcice. Be z obzira na njen sastav grupa omogucuje djeci da
usporeduju svoj e sposobnosti i vjestine sa sposobn ostirna i vjeitinarna svojih vrsnjaka. Razmjenjujuci stavove i
vrijednosti djeca uce kako vrednovati tuae i stvoriti vlastite stavove i vrijednosti. Dobro prih vace na i popu larna
djeca spremna su na suradnju i pornoc, vode racuna o drugima i rijetko su agresivna. Nepopularna djec a cesto su
vrlo agresivna i nedostaju irn vjestine prosocijalnog ponaianja i razrjesavanja sukoba.

Urazdoblju adolescencije dolazi do velikih promjena u emocionalnom i socijalnom iivotu osobe. Vrijeme prove-
deno s prijateljirna zna cajno se povecava Osim prijatelja u iivotu adolescenta znacajnu ulogu ima i sira grupa
vrsnjaka. Ona je za adolescente iz vor ideja i vrijednosti, drui enja i zabave. Konformizam pritisku vrsnjaka najveci
je izrnedu jedanaeste i trinae ste godine, dok kasn ije postupno opada

Urazdoblju adolescencije dolazi do forrnir anja identiteta Cetiri su glavna razvojna zadatka u vezi s identitetom u
ovoj dobi: nezavisnost. izbor zanimanja, seksualna prilagodba i odnosi s vrsnjacima. Krizu identiteta adolescen ti
'razrjesavaju na razlicite nacine koji se mogu grupirati u cetiri kategorije: difuzija, zakocenje, mirovanje i ostvarenje
identiteta.

Na uspjeh u ucenju ne djeluju sarno kognitivne varijable nego i varijable licnosti. Prema petfaktorskom modelu
licnos ti po stoji pet temeljnih osobina licnosti: ekstraverzija, ugodnost, neuroticizam, savjesnost. otvorenost.
Sve su pozitivno povezane sa i kolskim uspjehom (osim neuroticizrna) ali se to najvise odnosi na savjesnosl.
N_eurotirnam je negativno povezan sa ikolskim uspjehom. Nacini poucavanja i ponasanje pre ma ucenicima moraju
b1t1 pr1lagodeni ovimtemeljnim osobinama licnosti
 SAZETAK

Bihevioristi su zainteresirani za proucavanje mjerljivog ponasanja, a ne unutarnjih stanja pojedinca. Prema

njihovom stajalistu cilj psihologije je predvidanje i kontrola ponasanja. Znacajan doprinos ovom pravcu dala su
Pavlovljeva istrazivanja klasicnog uvjetovanja. To je oblik ucenja u kojem se neki neutralni podrazaj uparuje s
drugim (tzv. bezuvjetnim) koji izaziva neku reakciju . Nakon dovoljnog broja uparivanja i neutralni podrazaj zadan
samostalno izaziva istu (tzv. uvjetovanu) reakciju . Dio ponasanja, pa i emocionalnih reakcija , naucimo tim nacinom
ucenja. Pri instrumentalnom i operantnom uvjetovanju bitne su posljedice koje ponasanje izaziva. Kod prvoga rijec
je O tome da je ponasanje instrument za dolazak do nekog cilja, a u operantnom se uvjetovanju ponasanje nastoji
oblikovati pomocu posljedica: potkrepljenja iii kazni. Valja imati na umu da potkrepljenja imaju za cilj povecanje
javljanja zeljenog ponasanja, dok kazne smanjuju ucestalost pojavljivanja nekog ponasanja, ali ne mogu razviti
nova ponasanja. Ovi oblici ucenja imaju znacajnu primjenu u poucavanju.

uovom su poglavlju prikazani i glavni teorij ski modeli u podrucju kognitivne psihologije. Pri tom su posebno
prikazani tzv. stariji pristupi prou cavanj u ucenja i pamcenja, osobito eksperimentalna istrazivanja verbalnog
ucenja i zaboravljanja, kao i Ge staltisticka shvacanja opazanja i ucenja. Doprinos ovih ranih modela i pristupa
kasnije je promotren u sklopu novijih pristupa ucenju i pamcenju koja polaze od analogije funkcioniranja abrade
informacija u racunalu s nacinima abrade informacija u mozgu. Podrobno su prikazana dva modela ucenja kao
obrade informacija - trostupa njski model abrade informacija i model dubine procesiranja. Posebno je ukazano na
vaznost ovih modela u razvoju i pou cavanju kogn itivnih i metakognitivnih vjestina

Albert Bandura smatra da velik i die ponasa nja covjek uci promatrajuci ponasanje drugih. Njegova teorija naziva
se socijalnom teorijom ucenja jer se bavi ucenjem koje se odvija unutar socijalnih situacija. Ovakvo opservacijsko
ucenje ima dva oblika: modeliranje i vikarijsko ucenje. Modeliranje se odnosi na promjene u ponasanju pojedinca
koje su rezultat promatranja ponasanja drug ih. Bandura je smatrao da nije svako ucenje rezultat direktnog
potkrepljivanja ponasanja. Ljudi takoder uce oponasajuci tude ponasanje, iako ovakvi oponasajuci postupci nisu
izravno potkrepljivan i. Ljudi takoder uce promatrajuci kako su drugi nagradeni iii kaznjeni za svoje ponasanje.
Ovakvo ucenje naziva se vikarijskim ucenjem. Os im roditelja, najvazniji modeli u djetetovoj okolini jesu ucitelji.
Pritom nije vazno samo sto ucite lj i govore nego kako se ponasaju. Dijete ce biti sklonije oponasati neki model sto
ga opaza slicnijim sebi i kompetentnijim.

Ukasnijoj fazi razvoja svoje teorije Bandura je sve vise naglasavao kogniciju, a sve manje potkrepljenje. Prem a
njegovom misljenju ljudi staln o uce kognitivnim posredovanjem onoga sto opazaju o odnosu izmedu ponasanja i
posljedica toga ponasanja. Stoga se govo ri o socijalno kognitivistickoj teoriji ucenja.

Svaki medij potice specificne kognitivne vjestine pa njihovu primjenu u nastavi treba smisljeno kombinirati.
lzlozenost televiziji, video igrama i internetu oblikuje procese (djecjeg) misljenja stvarajuci ucenike s novim
profilom kognitivnih vjestina koje su vazne u virtualnom svijetu kompjutora. Medutim. skolsko se obrazovanje jos
uvijek u vecoj mjeri temelji na papirnatim medijima i s dobrim ce razlogom tako biti i nadalje buduci da dinamicni
mediji ne ostavljaju prostor za refleksiju. Staino prebacivanje na druge sadrzaje (kako to omogucuju linkovi) ne
unaprjeduje proces ucenja i nece ojacati sposobnost kritickog misljenja jer je nus-produkt takvog prebacivanja
kognitivno preopterecenje radnoga pamcenja.

Temeljna pretpostavka na kojoj pociva sam koncept formalnog obrazovanja jest razvijanje mogucnosti prijenosa
1
primjene onoga sto smo naucili iz skolskog konteksta u druge zivotne situacije. U ovom poglavlju predstavljeni
su glavni cinitelji koji utjecu na prijenos ucenja: obiljezja zadatka, obiljezja ucenika te obiljezja sireg drustvenog
okr • · ·
. uzenJa. Pnkazane su i glavne strategije koje ucitelji mogu primijeniti u poucavanju kako bi potaknuli ucenike na
integraciju znanja i ostvarili prijenos ucenja iz skolskog okruzenja u zivot izvan skole.

►
 SAZBTAK

Motivacija je snaga koja ucenicima daje energiju i usmjerava njihovo ponasanje. Opca motivacija !~_~u_l_taJj! ._
uTeni1<9.yi i"sl<]}tfc{s,lskolomJ. ucenjem i odrazava sveukupmrtenaericifu k ucenfu ;·po-sttgnufo. Za razliku od ove
;pc~~specificnctmotivacija je motivacija za odredenu lekciju iii na odredenom satu.

za razliku od starijih teorija koje su motivirano ponasanje objasnjavale instinktivistickim iii pak hedonistickim
nacelima, vecina novijih teorija motivacije oslanja se na--=-kog_nitivisticka shvacanja o_prirodi motivacije. Medu
ovim teorijama danas su najutjecajnije teorije ocekivanja. Opcenito govoreci mozemo reci d'a'"s1:rs·n~orijskog
stajalista teorije ocekivanja omogucile odmak od pojednostavljenog mehanicistickog gledanja na uzroke ljudskog
ponasanja koje je bilo usmjereno na trazenja veza izmedu vanjskih podrazaja, potkrepljenja i ponasanja. U tim
modelima naglasava se vaznost unutrasnjih kognitivnih procesa poput percepcije vlastitih sposobnosti, procjene
vjerojatnosti postizanja uspjeha, kao i uvjerenja o vaznosti postizanja odredenog cilja kao posredujucih varijabli
izmedu zadatka i ponasanja. No valja napomenuti da se pojedini modeli .~ed!J~obno razlikuju s obzirom ria_tq kojif!1
se kognitivnim varijablama pripisuje najveca vaznost za objasnjenje motiviranog ponasanja.
~ - ~ -
- - - ~ ~- • • •• • L •• • • •- •

Atkinson polazi od pretpos_t_

~ !_
e da se u os.~o_y_
i motiv~_Jepostignucem nalazi ocekivanje postizanja uspjeha i pro-
cjena mogucnosti izbjegavanja neuspjeha. ~~~~!~a9lasava vaznost ucenicke ciljne orijentacije: zaokupljenost
zadatkom iii zaokupljenost sobom. Covington u svojoj teoriji vlastite vrijednosti pretpostavlja da motivacija za
postignucem ovisi o naporima za ocuvanjem pozitivne slike o svojim sposobnostima i samom sebi.

Medu atribucijskim teorijama najsustavnije je prirodu atribucijskih procesa i njihove posljedice objasnila Weinerova
teorija. Weiner analizira atribucije postignuca s obzirom na tri kljucne dimenzije: unutrasnji - vanjski smjestaj,
mogucnost - nemogucnost kontrole i nestabilnost - stabilnost. Nacin na koji ucenici objasnjavaju svoj uspjeh
iii neuspjeh odreduje njihova ocekivanja u vezi s buducim postignucima. Primjenom odgovarajucih povratnih
informacija o postignucima, tj. navodeci uceniku sposobnosti i zalaganje kao glavne razloge uspjeha, a nedostatak
zalaganja kao glavni cinitelj neuspjeha, znatno se moze djelovati na pojacanje motivacije za skolskim postignucem.
Opetovani neuspjeh koji se obja snjava vanjskim ciniteljima iii niskim sposobnostima, dovodi do stanja naucene
bespomocnosti.

Socijalno-kognitivisticke teorije pretpostavljaju da je motivirano ponasanje uvjetovano obiljezjima postavljenih

ciljeva i percepcijom mogucnosti njihova objasnjenja. Pracenjem napretka u svom postignucu u odnosu na
postavljene ciljeve javlja se dozivljaj samodjelotvornosti. .l_st_razivanja u·~
,--
skolskom
- ... okruzenju pokazala su da je
_

skolski uspjeh vise odreden osjecajem samodjelotvornosti nego sposobnostima. Percepcija samodjelotvornosti
uvelikoj mjeri ovisi i o povratnim informacijama vazn ih osoba te o usporedbi s modelima u slicnim situacijama.
Jedan od najvaznijih tipova motivacije u skoli je motivacija za _postig.nucell!. -~otivacija za postignucem je ope a
tendencija stremljenja k uspjehu te tendenciji-biranj;· ~ktivnosti usmj~renih k cilju i uspjehu . Ucenici visoko
razvijene motivacije za postignucem usmjereni su na ucenje i postizanje uspjeha. Ucenici niske motivacije za
postignucem usmjereni su na izvedbu te na izbjegavanje neuspjeha.

Na ponasanje ucenika u odredenoj mjeri djeluju i ocekivanja uciteljice. Pod ocekivanjima uciteljice podrazumijevaju
se zakljucci koje ona donosi o ucenikovom sadasnjem i buducem skolskom uspjehu i ponasanju u razredu .
Ocekivanja uciteljice mogu tunkcioniratLkao_samQi2.9-unjavajuca prorocanstva, tj. mogu utjecati na uciteljicu da se
ponasa na takav nacin da njezino pocetno ocekivanj·; bude potvrdeno~ .. --
 lntrinzicna motivac,ja odgovor je na potrebe unutar ucenika kao sto su radoznalost potreba za z .
· naniern O · •..
kompetencije te rasta i razvoja. Ekstrinzicna motivacija odnosi se na motivaciju koja svoj izvor ima izvan , _sie~ai,
primjerice, dobar rezultat na testu, uc,•·t e111cina
·· ,. po hva Ia, d.1p Ioma 1 · me da1Ja
·11 · .I druge nagrade. Ucitel"iceucen1ka. ·
odredenim metodama poticati i intrinzicnu i ekstrinzicnu motivaciju jer su i jedna i druga bitne za uce~je. rnoraiu

samore9ulir~no_ucenj_e s;_~~~n1j~~vaju ~_i je P~~-es koj'.m ucenici trans~ormir~ju svoje ~e_ntaln~ ~Rosobnosti
u vjestine ucenJa. To Je c1kllck1 proces koJ1 se odv1Ja u tn glavne faze: pripremna faza (analiza sadrza~ ::"--
treba nauciti,postavljanje ciljeva i planiranje), faza izvedbe/nadgledanja (koristenje razlicitih strategij~auc:~-:~
nadgledanje ucinkovitosti tih strategija) i faza refleksije (vrednovanje rezultata ucenja s obzirom na ucinkovit~s:
strategija i upravljanje emocijama).

Emocije povezane s ucenjem, poucavanjem i postignucem u ucenju nazivaju se akademskim emocijama. Ernoci·
..postignuca mogu biti pozitivne iii negativne, te aktivirajuce iii deaktivirajuce, a mogu se -od.nositi naufuj_ ;~
na ishode ucenja. Pozitivne aktivirajuce emocije imaju uglavnom pozitivan, a negativne deaktivirajuce-emoc- r
n~gativan utjecaj na proces ucenja. Koje ce se emocije javiti U situaciji ucenja ovisi O kontro/i koju ucenicTimaj~;-----
nad aktivnostima ucenja i vrijednostikoju pripisuju ucenju i ishodima ucenja. ···---
 5

sAZETAK

Model poslusnosti u upravljanju razredom naglasava konformizam i poslusnost autoritetu ucitelja dok Model
odqovornosti naglasava samoregulaciju i pomoc ucenicima da shvate razloge postojanja pravila i posljedice
njihovog nepostivanja.
Pozitivna okolina za ucenje pridonosi sprecavanju disciplinskih problema. Faktori koji poticu pozitivnu atmosferu
su: homogenost. velicina i izgled razreda; pocetak skolske godine; odreaivanje postupaka i pravila i vrijeme
provedeno u radu.
Manje disciplinskih problema ima u razredima koji su manji, homogeniji i imaju adekvatan fizicki prostor. Fizicki
prostor mora biti takav da ucenicima sve bude vidljivo, dostupno i sa sto manje distraktibilnosti.

Ponasanje ucitelja prvog dana skolske godine od izuzetnog je znacaja za odrzavanje discipline u razredu tijekom
rnave skolske godine. Uspjesan ucitelj prvog dana skolske godine u vecoj mjeri provodi odreaene aktivnosti pri
cemu veliku vaznost ima definiranje pravila i procedura. Takoaer je vazno da ucitelj za vrijeme nastave na najmanju
mogucu mjeru smanji vrijeme koje nije provedeno u radu.

uzrok skolskoj nedisciplini moze hiti u bioloskim osobinama ucenika, u njegovim psiholoskim problemima, ali i u
nizu faktora koji se odnose na organizaciju rada - na satu ali i u skoli.

Pri rjesavanju rutinskih discip!inskih problema treba koristiti princip najmanje intervencije kako bi se sto manje
ometao nastavni proces. Za ozbiljnije probleme koristi se modifikacija ponasanja: ignoriranje nepozeljnog uz
istovremeno poticanje pozeljnog pona sa nja, te restitucija: popravljanje pogreske na nacin da to jaca osobu koja je
pogrijesila, a i zadovoljavajuca je naknada za ostecenoga.

Suradnja s roditeljima tek je dijelom usmjerena na prevenciju, odnosno na rjesavanje disciplinskih problema. Osim
u boljem ponasaju, dobiti ucenika ogledaju se i u boljim ocjenama, redovitijem polasku skole i izvrsavanju drugih
skolskih obveza.

b
 sAZ~TAK

Jedno od glavnih pitanja kojim se bavi psihologija obrazovani·a1-es t P1

V• • •
•tan1e
. dJelotvornosr
. 1 • .
u ovorn podruciu usmierena su u tri pravca. Jedno su istraziva . k . poucavanJa. lstrazivanja
• . • . . •. nJa OJa se bave analizom i-1··t· .
uspjesnost1 poucavanJa. Drugo su 1stranvanja koja se bave utvrdi·vaniem
• v • • • •
. osobina
. usp1e·
. 'h raz ··tc1 1h. pokazatelJa
. V• ••

a trece su 1straz1van1a koJa se usmieruju na utvrdivanje uskladenosr1 . d. . sni uc1 elJa , uc1telJ1ca,
. • POJe in1h metoda poucavanja s m0ct r
ucenja. Pritom se metode poucavanja klasificiraju u odnosu na dvije var ..IJa bl e.. broJ. ucenika
v • • • •• • •• •
• . u grup1. I. stupanj
e ima
uc1tel1ske
• .kontrole•. Kombinac11om
. ov1h. var1Jabl1
. . dolazi se. do tri metode po ucavanJa.
• · To su.. 1. metoda .1zravnog
poucavan1a 2. poucavanJe raspravom I otknvaniem, 3. pot1canje i pracenje samostalnog ucenja.

Uokviru izravnog poucavanja tri su kljucna elementa koji ucite11·icama mogu pomoc' 1
· da 0s1gura1u
· · ucin•· kov1tost
·
poucavanja, odnosno, da olaksaju kasnije dosjecanje i primjenu znanja.

Prvo, novo je znanje potrebno uciniti smislenim, povezujuci ga s prethodno stecenim znanjem i razumijevanjem,
sto moze ukljuciti i upotrebu uvodnih organizatora. Kako bi se to postiglo, potrebno je dobro isplanirati strukturu
izlaganja i steci vjestinu jasnog izlaganja.
Drugo, utvrdivanje naucenog gradiva potrebno je osigurati vjezbom. Takva vjezba ukljucuje ne samo mehanicko
ponavljanje naucenog gradiva nego i njegovo elaboriranje od strane ucenika.

Trece, uciteljica treba ucenike upozoriti na razlic ite tehnike koje pospjesuju zapamcivanje i dosjecanje.

Vecina se autora slaze da je metoda izravnog poucavanja pogodna kada je glavna svrha iznosenje novih pojmova
i cinjenica , kada je potrebno pobuditi zani manj e za odredeno gradivo i prilagoditi ga odredenoj publici. kada je
gradivo potrebno sazeti i sintetizirati iz vise izvora ucenicima nedostupnih, te kada su ucenicima potrebna dodatna
objasnjenja za gradivo koje je im je tesko.
Kljucne postavke poucavanja razgovorom i otkrivanjem oslanjaju se na spoznaje socijalnog konstruktivizma
premda tragove ove metode nalazimo jos u antici. Kad je rijec o metodi otkrivanja, istrazivanja su jednoznacno
pokazala da, s obzirom na dugorocne ishode ucenja i mogucnost transfera znanja, vodeno otkrivanje daje bolje
rezultate od Cistog otkrivanja. Rasprava je pak poseban oblik otkrivanja u kojem uCiteljica djeluje kao facilitator i
koordinator grupne rasprave. Pritom odustaje od tradicionalne uloge prenositelja znanja. Rasprava se kao proces
odvija u viSe etapa. To su: odredivanje cilja rasprave i naCina njezina provodenja, vodenje rasprave i zakljuiivanje
rasprave, a pred uiiteljicu postavlJa slolene zahtjeve: razumijevanje izgovorenog, praienje tijeka rasprave,
n d · · . . . • · 1·asnoca postavljanje izazova za
v • •

avo enJe na 1mcan1e stavova, preradu i nadopunu izrecenog, ob1asn1avan1e ne · .I . • .

P ubljivanje rasprave, usmjeravanje prema svrsi, ohrabrivanje i poticanje u tralenju odgovora riesenJa.
rod
. . . . ·telj u kasnijem stjecanju
V • , . v •

U·raaene m,saone
. . •. sposobnosti i predskolsko iskustvo ne dJeluJu kao
.. .ogranicavaiuc,
t cini
·e akademskog uspJeha. iesu.
. . a)
misaon,h viestma . Kljucne misaone vjestine koje je potrebno razv11at1 za os varenJ es tine doz1vanJa,
• • • , • V • V •
. . pokaz1van1a
• •
. . .,
) •

VJe st me pracenJa samog procesa poucavanja, b) v1estme samostalnog ucenJa c VJ

upotrebe naucenog.
0 .•. •. ,. kO odruije ima svoju specifiCnu
ve VJestme trebaju se poucavati u kontekstu pojedinog podruCJa buduci da sva P • . drucnog
str kt · . · t u ukljuciti i poucavanJe po
u uru I sintaksu. Stoga bi predmetne uciteljice trebale u svoJU nas av • . . radnickom
ra ·• - . . .. . . .. d I' · ponasanJa, azat1m na su
.zm,s 1Jania. Takvo b1 se poucavanje trebalo temelj1t1 ponaJpriJe na mo e ,ranJU
ucenju i uvjezbavanju.
Citanje je proces spoznavanja znacenja pisanog teksta u svrhu informiranja, ucenja iii zab
dijela. Jed no je njegov krajnji produkt - komunikacija, tj. razumijevanje procitanog, a drugo je save. Sa st0ii oct dva
razumijevanju, a koji se sastoji od niza raznovrsnih reakcija koje medusobno moraju biti dobroarn Proces koji VOdi
povezane
Mnostvo teorija pokusava razjasniti citanje. Teorije o citalackim podvjestinama - objasnjavaju proc •. .
kao niz vjestina kojima treba ovladati u mjeri da ih se maze medusobno dobro povezati i autornatsk~s ci~ania
Psiholingvisticke teorije citanje opisuju kao psiholingvisticku igru pogadanja u kojoj citac. na terne~_on sti t1.
prijasnjeg znanja , iskustva, jezicnog razvoja i misljenja nastoji predvidjeti znacenje pisanoga ma:U -~vog
lnteraktivne teorije o citanju opisuju citanje kao kombinaciju silaznog procesiranja (vezano uz citaca) i uz~riJala.
procesiranja (vezano uz tekst) koji su u stalnoj interakciji. aznog

Cetiri su razine razumijevanja procitanog : doslovno razumijevanje, interpretativno, kriticko i kreativn

razumijevanje. Sustavnim poucavanjem moguce je razviti mnoge strategije razumijevanja procitanog. Posebni~
treningom moguce je visestruko povecati brzinu citanja - uz zadrzavanje zadovoljavajuce razine razumijevanja
procitanog.

U ovom poglavlju opisan je razvoj matematickih pojmova kod djece koji zapocinje vrlo rani i nastavlja se u skol·
skoj dobi. Dobra skolska pouka nadograduje se na vec stecena djecja znanja. lstrazivanja upucuju na to da bi
skolsko poucavanje valjalo zapoceti s djeci bliskim problemima . U matematici valja smisleno poucavati i pojmove
i procedure. Rodne razlike po uspjesnosti u matematici su vrlo male i ovise o dobi ispitanika i vrsti matematickih
problema.

Kad je rijec o prirodnim znanostima njihov zadatak je osim djecje spoznaje novih znanstvenih cinjenica i promjena
pogresnih ideja o funkcioniranju svijeta. Treci vazan zadatak prirodnih zna nosti jest nauciti djecu rabiti metakogni·
ciju tj. pratiti vlastite kognitivne procese, znanstveno razm isljat i i pravilno kori stiti stece na znanja.
 SAZETAK

Planiranje poucavanja se moze opisati kao slozena ri r .

V . .b . . .. P P ema za izvedbu nast k . . •
poucavanJa, 1z or I organizac11u nastavnog gradiva ut ,.. . ave OJa uklJucuje odrede . . .
. . V• , vru1van1e redoslijeda i V• . . nJe c1 1Jeva
1zbor nastavnih sredstava, te nacm procjene ucenicvko t· , nacma 1zvoden1a nastavnih akt·ivn t·
g pos 1gnuca. os 1,
Danas se kao najprihvatljiviji pristup planiranju spomini·e · t . .
. . V• sis emsk1 pnstup koji zap •. . .
u poJedmom podruCJu, nastavlja se odreclivanjem sadrz . V . · ocmie anallzom ciljeva i potreba
. V• . v . . aJa poucavania te planira ·
grad1vo predoc1t1 ucenic1ma. Sistemsko planiranje obrazova . b h , V . . niem postupaka kojima ce se
. V• nJa O u vaca cetin razine· ·
razmu obrazovnog podruC)a, razinu nastavne cjeline te raz·,nu t · razmu obrazovnog sustava,
nas avnog sata.
Planiranje poucavanja treba obuhvatiti i nacine procjene i vredn · ·h • .
. V• . .. . . ovanJa is oda ucenJa. Udefiniranju ish 0d • ·
konsno mogu posluz1t1 taksonom11e c1l1eva i poucavanja koje cilJ·eve 0 d "' . , . • . aucenia
reuuJu pomocu 1shoda ucenJa.
Procjenjivanje, mjerenje i ocjenjivanje znanja nezaobilazni su dijelovi skolskog d p • . . . •. .
. . .. . V• . ra a. n proqeni znanJa uc1tel1
pnkuplJa podatke, anahzira I tumac1podatke kako b1 odredio u ko1 ·01· su mi·eri ucen· · 1d - b ..
. . . . . .V 1c1 sv a a1I o razovne c1IJeve.
M1er~nJe ~e o~nos~-na proc~s post1za~Ja ~ro}cane mjere necijeg postignuca iii osobine. Ukoliko se izmjerenom
post1gnucu pndruz1 neka oqena, onda Je ri1ec o vrednovanju znanja.

Ocjenjivanje ukljucuje prosudbu ucenikova znanja u odnosu na neke unaprijed zadane kriterije iii uodnosu na dru-
ge ucenike. Pri ocjenjivanju se znanje izrazava odgovarajucom ocjenom koja prenosi poruku okolicini i vrijednosti
izmjerenog znanja.

Provjeravanje znanja ucenika moze imati razne svrhe (povratne informacije, selekcija, motiviranje ucenika,
vrednovanje), a podaci dobiveni provjerom mogu biti namijenjeni brojnim korisnicima (ucenici, ucitelji, roditelji.
prosvjetne vlasti).

Ucitelji mogu provjeravati ucenicko znanje usmeno iii pismeno a svaki od tih oblika ima svoje prednosti i nedostat-
ke. Za pismeno ispitivanje znanja postoje razlicite vrste zadataka u ispitima: zadaci esejskog tipa, zadaci objektiv-
nog tipa i zadaci rjesavanja problema. Zadaci objektivnog tipa dijele se na zadatke reprodukcije (nadopunjavanje i
dosjecanje) i zadatke odabira (alternativni izbor, visestruki izbor, povezivanje i sredivanje). Razlicite vr 5le zadataka
mjere razlicite obrazovne ciljeve.
. . v ·h · Vt ·e moguce uciniti prema relativnom i
Uradak na ispitu znanja treba transform1rat1 na skalu skolsk1 oqena s O J
apsolutnom kriteriju. . .
. .. V• . .. V V . . •V . rada u nastavi. ali i unapredivanje plarnrania
Svrha Je evaluac11e uc1tel1a n11hovo strucno usavrsavanJe I pobol1san1e
rada u skoli i bolje kreiranje nastavnih planova i programa.

Tri su temeljne vrste evaluacije: dijagnosticka, formativna i finalna. dna

. . . . astavnog rada, izvedba, vodenje i tok sata, razre
Evaluacijom se obicno obuhvacaju: planiran1e I pnprema n t sud be vlastitoga rada.
. . . . . , . . . .. . tk V nika te sposobnos pro .
khma I d1sc1phna, pracenJe I oqen11van1e napre a uce · •. .. ·nterakcije ucitelia
• rocesa uc1te 1ia 11
. · d avi osobnog razvoinog P •·k· t ucni razvoj,
Razvoina evaluacija obrazovnog procesa polazi O nar . . . . kl. ··ku evaluaciju, suradnic I s r
.1 . .. 1·ma cetir1 obl1ka. ,me t be
evaluatora (supervizora). Diferenc1rana evaluaciJa . b . mna konkretne po re ·
. . . d k .. se odabiru s o wo . .
samousmjeravajuci razvoj i administrat1vn1 pregle OJI . . ne svrhe I nedovoline
d n1·ezine neias 1·
, . teskoca pocev o .. . dovoljne osposob 1e-
Evaluacija rada ucitelja u praksi je opterecena nizom P~ . . I
d finiranih kritenJa ne
. V d k atnih ill neiasno e
uklJucenosti ucitelja u njezin proces, pa do nea e v
nosti za evaluaciju.
 SAZETAI{

Pozitivna psihologija je znanstvena disciplina koja se bavi istrazivanjem optimalnog 11-udskog f k . . .

un c1on1ran1a. Ona
istrafoje sto ljudi rade dobro i kako to uspijevaju uciniti. bilo da se radio njima, njihovim obiteljima iii zajednici u
kojoj zive.

Jedan od sredisnjih projekata pozitivne psihologije jest klasifikacija pozitivnih ljudskih osobina cija namjena je da
bude protuteza klasifikaciji mentalnih poremecaja. ldentificirano je sest grupa temeljnih vrlina koje se cijene i koje
su bile cijenjene u svim vremenskim razdobljima i svim kulturama. To su: mudrost, hrabrost. humanost, pravednost,
umjerenost i transcendentnost. la pozitivnu psihologiju dobar karakter funkcija je ovih sest vrijednosti. Da bi se
mogle definirati i mjeriti, utvrdene su 24 osobine koje se mogu svrstati u neku od navedenih sest kategorija.

Pristup ljudima temeljen na njihovim snagama. bez obzira radi Ii se o (cjelozivotnom) odgoju i obrazovanju iii o
upravljanju ljudskim potencijalom u poslu. pociva na pretpostavci da svaka osoba ima specifican set snaga koje,
dovedene u funkciju, omogucuju najbolje rezultate u podrucju kojim se osoba bavi.

Premda se pozitivne osobine. prema definiciji. odnose na pojedinca. moze se reci da. analogno njima. postoje i
pozitivne osobine na institucionalnoj razini. pa tako i na razini skole.

Stil razmisljanja ljudi u stanju pozitivnih emocija je kreativniji, fleksibilniji i otvoreniji, brze i efikasnije rjesavaju
probleme i donose odluke u vazn im zivotnim situacijama. Stvorimo Ii u razredu ugodnu atmosferu. u kojoj se
ucenici dobro osjecaju i gdje prevla davaju pozi tivne emocije, ucenici ce bolje i kreativnije razmisljati. rjesavati
probleme. a ono sto nauce biti ce trajnije pohranjeno u njihovo dugorocno pamcenje.

Rezultate istrazivanja u podrucj u pozitivne psihologije mnogi su pokusali pretociti u programe za poticanje
razlicitih pozitivnih stanja kod ucenika. Nek i programi usmjereni su na poticanje pozitivnih emocija opcenito. dok
su drugi usmjereni na specificna podrucja poput zahvalnosti. optimizma. nade iii mudrosti ..
 I BJECNIK pOJMOVA I
administrativni pregled - snimanje rada ucitelja u uobicajenim okolnostima
afazija - gubitak sposobnosti govora uslijed povrede mozga

akademske emocije - emocije povezane s ucenjem, poucavanjem i postignucem u ui:enju

akademsko samopoimanje -dio opceg samopoimanja koji se odnosi na percepciJ·u vlastit k t . • .
e ompe entnost1 kao ucenika
akceleracija - svladavanje obrazovnog programa brze i/ili u mladoj dobi nego sto je to uobicajeno
akomodacija - misaoni proces kojim se mijenjaju sheme kako bi se u njih mogli uklopiti novi· oduda · ,. d . . .
raJuc1 po ac1 12 okolme
aktivno slusanje - tehnika slusanja koja se sastoji u namjernom usredotocavanju na ono sto nam govorn·k • , .
. . . . .• . 1 pnopcava apntom ga
se verbalnim I neverbalnim znakov1ma pot,ce da govon

apsolutni kriterij - kriterij ocjenjivanja pismenih ispita u kojem je unaprijed odredeno koliko toi:nih odgovora ucenik mora imati
za koju ocjenu, ocjena pojedinog ucenika ne ovisi o uratku drugih
asimilacija - misaoni proces kojim se novi podaci iz okoline ukljucuju u postojece sheme
autonomna moralnost - faza razvoja moralnosti u kojoj djeca znaju da ljudi postavljaju pravila i o ponasanju sude na temelju
namjera a ne na temelju posljedica
autoritarni stil odgoja - roditeljski stil interakcije karakteriziran vrednovanjem konformizma; dijete je cesto povuceno i vise brine
otome kako udovoljiti roditelju nego kako rijesiti problem
autoritativni stil - roditeljski stil interakcije karakteriziran dosljednoscu i cvrstinom, ali i brigom, objasnjavanjem razloga za
postavljanje pravila i visokim ocekivanjima; djeca su obicno samopouzdana, sigurna u sebe i spremna preuzeti rizik
bezuvjetna reakcija - automatska reakcija na bezuvjetni podrazaj
bezuvjetni podrazaj - podrazaj koji izaziva reakciju bez prethodnog ucenja
brzo citanje - citanje pri kojem se izravno dekodira znacenje pi sane informacije, bez (sub)vokalizacije kao medijatora
ciljevi izvedbe usmjeravaju ponasanje na nadmasivanje drugih u izvedbi te se temelje na usporedbi vlastitih postignuca uodnosu
na druge osobe u istoj situaciji
c,.,.Jev,. ovladavanja zadatkom odnose se na usmjerenost na stJecanJe
. . kompe tenc1Ja
·· u svrhu uspJ· esnog savladavanja zadatka i
temelje se na uspostavi unutarnjih normi izvrsnosti
v, . . t· • toJ·e ustanoviti odreoenu zakonitost
cisto otkrivanje - metoda poucavanja u kojem ucenici samostalnim ekspenmen iraniem nas
iii nacelo

citanje - primanje i razumijevanje informacija u pisanom govornom obliku

darovitost - visoka opca intelektualna sposobnost sto omogucuje uspjeh u razlicitim podrucjima
d k· · . . . • ·;·i· · ·t ·e veza meau varijablama
es nphvna 1strazivanja - istrazivanja u kojima se op1suJe stanJe ' 111 SP 1UJ .
•. . . . atestu inteligencije uodnosu na drugu dJeCU
devrJac,oni kvocijent inteligencije - rezultat temeljen na usporedb1 uratka dJeteta n
njegove dobi
dezinsrt • . ..
1 uc1onahzac11a v , . d. · d ·a iz posebnih ustanova
•
- proces u kojern se sto vec1 broJ Jece iz vaJ · metodika)
. b nog procesa (opca
did kt'k . • , kOnitosti odgoJno·o razov
a I a - grana pedagogije, pedagoska disciplina, koJa proucava opce za •. .
difer . . . teresima i vjestinama uc1telJa
encrrana evaluacija - evaluacija prilagodena konkretnirn potrebama, in .
difuzr .rd . . d" c nije napravio jasne izbore .
ja entiteta - faza u razvoju identiteta koja se dogada kada poJe ina . i'e uvooenja promJene
di' . nastavi - osob1to pr J .
Jagn°sti cka evaluacija - evaluacija koja predstavlja snirnanje po 5t oieceg st anJa u .. . Te su dimenzije: smjeSlaJ.
dimenzr . .. . . . . b' ·n·enja uspjeha iii neuspJeha.
mo , Je atribuc1Ja - obiljezja prema kojima se rnogu klas1f1cirat 10 ias J
QucnoS t kontrole i stabilnost
 . . . koja predstavljaju reakciju na ucenicka ponasanja koja
nosi se na ona ponasanJa uc1te 11a . ··ka nacela percipiranja - cinitelji u organizaciji podraiaja koji prido .
disclpllna. dio upravljanja razredom. a od . . . • stalt1st1c . • . . . nose nek1m zakonit .
oe_ . acelo zatvorenost1. nacelo odnosa Ilka I pozadine. nacelo slicnosti nacel . d os 1Ima Percepcije: najpozn
. re d, sigurnost i proces ucen1a . . ·e koje se ocitu1u •. . u ne tocnosti i nezgrapnost1 u pIsan1u kao sto su izostavtjanje nacela su. n . .. · o Je nostavnosti a1Ija
ometa1u • opca iii generalna intel1genc1Ja
dlsqrafija - skup teskoca .v.ezane uz ~::~e p1sanJ . .. . .• . g•faktor . . .. .
1 iskrivljavanje slova 111 zrcalno P ··tanje . prva etapa usva1an1a c1tanJa. etapa cjelovitog prepoznavanja u k . . . .
. •. . u nesposobnost1 razumIJevan1a matematickog sIrnbola i
s ova. • . 1 matike koJe se ocI 1UJU .. qlobalno c1 · 0101 Je cIjela napisana rijec .
dlskalkulija - skup teskoca vezane_uz_ucen,Je_~:c: u svladavanju osnovnih matematickih operacIJa _ kl p vizualno prezentiranih simbola znak za Izgovorenu
qrafem s o . .. .
. t skoce u broJanJU le es
pojma velicineIbroJa. e d •ai·a od njemu slicnih tlka _sustav jezicnih prav1la ko11 se odnos, na promjene u oblicima rijeci kao i na pr . . .
• - r likovanje uvjetovanog po raz . •. • . •. . qrama . . . . . av, 1a POvez1van1a rijeci u smislen .
diskrlmlnaclja podrazaja az ·a·em u sredisnJem zIvcanom sustavu. ocItuJe se na razlicite na moralnost - faza razvoJa moralnost1 u kOJOJ dJeca vjeruju da supra . . .. eCJeline
. .I ··1anje uzrokovano poremec J . •. • , •. . . .. heteronom vi 1a neprom1en11va i da krsenje D .
I
di kslja _smanjenje osposobl1enost za ci .. ·e u citanju pojedinih riJecI. teskoce u oc1tavan1u interpunkci1e itd.
s_e . •· . i·ecima krivim redom. nerazumI1evan1 . • . do kazne rav, 1a dovodi
nacme npr.. c1tan1e slova u r I . .. Th odgovora iii ideja za rJesen1e nekog problerna
• osobnost pronalaienja mnog1h raz Iic1 , . . . "erarhija potreba . koncept A. Maslowa prerna kojem su potrebe hijerarhijski poredane od na· ... . .•.
dlverqentna produkclja sp .. .h fizickim ; socijalnim sposobnost1ma, t1elesnirn osobinama i hlJ . ani·u ima najniia nezadovoljena potreba
zadovo 11av tnizih do na1vIs1h; prioritet u
d·eca koja su prema svo1Im psi o
djeca s posebnlm potrebama ·. _1. d ·eka u odnosu na svoju dobnu skupinu hipoteza - pretpostavka o mogucem odgovoru na postavljeni problem
obrazovnim mogucnostima ispod ,11 ,zna pros1
impulzivnost - stil u kojem se kognitivni zadaci rjesavaju brzo i netocno
I) - viii rodni pojam za odgoj i obrazovanje .. . . •. .
edukac a . integratIvna
edukoloqlja _ znanost o obrazovno _odgoJ·nim sustavima koja objasnjava n11hovu .uv1etovanost
.. I ucinkov1tost d• 'dualizacija nastave · plan iranje akt ivnosti lako da se odgovori individualnim potreba . ..
in 1v1 ma POJedin1h kategorija ucenika
eksperiment - postupak u kojem se u kontro riranim
. uv1e. tima ispituje utjecaj..nezavisne na zavIsnu van1ablu institucionalne vrline - vrline koje odlikuju neku zajednicu kao cjelinu

eksperlmentalna skuplna. skupina ispitanika na koju djeluje nezavisna van1abla . .. . .. instrumentalno uvjetovanje · uvjetovanje u kojem je ponasanje sredstvo za postizanje nekog cilja
. • da bude vis
ekstravertlranost - sklonost poJedinca .. e usmjeren prema svojoj socijalnoj I f1Z1kalnoJ okolin1 nego prerna svom I teqracija _proces ukljucivanja djece s razvojnim smetnjama u redovite ustanove i osigurani·e svak d .
unutarnjem iivotu djeca
n u obrazovnom okruzen1u• . a nevnog dod1ra s normalnom
• mot1vac1Ja
ekstrinzlcna . .. - mollvacI1a
• ·· k01a
· svo·Jizvor ima izvan ucenika, primjerice dobar rezultat na lestu. pohvala nastavnika. ·nteqratlvne teorije citanja · opisuju citanje kao kombinaciju tzv. silaznog procesiranja (vezano uz ft . ) . . .
diploma iii medalja i druge nagrade (vezano
1 uz tekst) koji su u stalnoJ. .mterakc111
... 1aca I uzlaznog procesiran,a
ekvlllbracija · misaoni proces uravnoteiivanja misaonih kognitivnih shema u svrhu postizanja rnaksimalne prilagodbe intellqencija - opca sposobnost ucenja i rjesavanja problema le snalaienja u novim situacijama
emocije postiqnuca - emocije vezane uz samo ucenje le ishode ucenja, lj. uspjeh iii neuspjeh u ucenju intenclonalnl pristup - pristup ucenju karakteriziran intrinzicnom motivacijom i usmjerenoscu na zadatak
evaluacija lshoda. evaluacija koja se vise usmjeruje na vidljive rezultate nastave. a rnanje na procese koji su do njih dove Ii interferenclja - pojava kod koje ucenje jednog gradiva ometa ucenje odnosno zapamcivan ·e drugog slicnog d. . k • .
. . • . . . . • .• 1 gra Iva. ad ucen1e
evaluaclja procesa nastave - vrednovanje koje se prvenstveno provodi zbog ucileljevog strucnog razvoja i poboljsanja rada. novog gradiva dovod1_do teskoca u dos1_ecan1u prethodn~ nauc:nog sllcnog materijala, rijec je o retroaklivna interferencija iii
djelomicno radi njegovog unapredivanja u vise zvanje, a ponekad is ciljem njegovog premjestanJa i otpustanja ometanju unatra_g; poJava da dobro nauceno grad1vo otezava ucenie novog slicnog gradiva naziva se proaktivna interterencija iii0
ometanje unapnJed
faktorijalni eksperiment · eksperiment u kojem mjerimo zavisnu varijablu uz prisutnost iii odsutnost djelovanja nezavisne varijable
flnalna evaluacija · evaluacija pri zavrsetku ostvarivanja programa interferencija - situac ija u kojoj steceno znanje i vjestine otezavaju ucenje novih znanja i vjestina

flow · v. zanesenost lntrlnzicna motivacija - odgovor na potrebe unutar ucenika kao sto su radoznalost. potreba za znanjem. osjecaji kompetencije,
rasta i razvoja
fluldna inteliqencija - inteligencija lipa A iii nespecijalizirana inleligencija koja se strukturira pod vecim utjecajern dispozicijskog
faktora. a dolazi do izrai aja u zadacima koji zahtijevaju razumijevanje simbolickih odnosa i kreativno rjesavanje problema; razvija introvertlranost · sk lonost pojed inca da se. osobito u emocionalnom stresu. povlaci u sebe i izbjegava socijalne kontakte
se do adolescencije i svoj maksimum dosiie izmedu 14. i 18. godine ispitna anksloznost - razmjerno stabilna. neugodna reakcija na ispit i ispitnu siluaciju koja utjece na izvedbu
fonem · poseban glas u govoru
izravno poucavanje - postupak pri kojem ucitelj izlaie strukturirano gradivo cijelom razredu ucenika koji ga slusaju i biljeie: temelJi
fonem · sklop glasova se na deduktivnom prislupu

formativna evaluaclja · evaluacija sa svrhom olklanjanja eventualno uocenih nedostataka jezicno·oovorne smetnje · teskoce u razumijevanju govornog jezika drugih. kao i teskoce ujasnom izraiavanju vlastitih misli (afazija)
formatlvna provjera · provjera ucenickih znanja prije. za vrijeme iii poslije pouke a sluii za daljnje plan iranje pouke a ne za kauzalna lstrazivanja - istraiivanja u kojima se ispituju uzrocno·posljedicne veze me~u varijablama
ocjenjivanje ucenika
kazna · posljedica nakon koje se smanjuje vjerojatnost pojavljivanja ponasanja
formula z~ korekciJu_poqadanja - nae in racunanja uratka u testu koji korig ira moguce pogadanje odgovora; konacni uradak ovisi kazna uskracivanjem - kazna koja smanjuje cestinu ponasanja jer dovodi do uskracivanJa ugodnih podraiaja
o broru locn,h I pogresnih odgovora kao i o broju mogucih distraktora
funkcionalni eksperiment · eksperiment u ko1·em pr rI k k · · •· · · kazna zadavanjem · kazna koja smanjuje cestinu ponasanja jer dovodi do neugodnih posljedica
a mo a o prom1ene u vellcin1 nezavIsne varijable djeluju na zavisnu varijablu
gasenje · slabljenje i nestajanje uvjetovane reakcije klasicno uvjetovanje - ucenje u kojem se neutralni podraiaj uparuje s bezuvjelnim pa postaje uvjetovani podraiaj koji izaziva
automatsku uvjetovanu reakciju
oeneralizacija odgovora . reakcija na podraiaj slican uvjetovanom
gestalt psihologija. psihologijska skola nastala pocetkom 20 t . . . .. . klinicka evaluacija · vrednovanje pri kojem na objektivan nae in dobiveni podaci trebaju pomoci ucitelju da unapri1edi svoj rad
5
samo ako ih promatramo kao organi . 1 kt . . : ol1eca koJa sto1 I na stanov1stu da psihicke pojave moiemo razumj.eli kodiranje lnformacija · proces kojim nave informacije pripremamo za pohranu u dugorocno pamcenje; podrazumijeva osmisljavanje
.. zirane. s ru urirane (Jeline (nJemacka riJ·ec G I It •· .. .. . . . .
ova1Je pravac najpoznatiji po svojim rez II I'I •. es a znacI organiwana C)elina. konflgurac1Ja); novih informacija i njihovu integraciju s vec poznatim inforrnacijama u dugorocnom pamcenju
u a ma u Podruqu percepcije i ucenja
5t
koqnitivi icke teorije motivacije · motivi se shvacaju kao razmjerno stabilne stecene dispozicije koje se temelje na spoz naji 0
vlastitim mog ucnostima u razl ici tim situacijama postignuca
 ni·a. postupak koji se korisli u proucavanju mehanizama uc . .
repoznava . . . en1a I pamcenja k d
. . _ •ementalne napetosli izazvano percepcijom neusklaOenosti izmeOu dviju spoznaja iii izm •
etoda P
ozna odreden1
. element koji mu ie prethodno b1O pokazan 1zmedu drugih elem 1
.. . • ena a
° ko1eg s, traii od. .
1sp1tani,a da
kognlt1vna d1sonanca s1anJ euu spoznaje 111
preP dosjecanja - postupak koJ1 se rab1 u proucavanju mehanizama u, . . .
slohodnOCI . . . .. cen1aIpamcenja kOdk .
i ponasania eto a . bzira na redosl11ed. sv1h elemenata u nizu ko11 mu je prethodno pr'k 01egse traii od. .
dosjeti. bel o I azan 11p1tanika
u
kognltlvna mapa - gralicki shematizirani prikaz glavnih pojmova i veza meOu njima 111 d
loqiju da se t ve _ discipl!na pedagogije koja proucava zakonitosti obrazovani·a od •
ovanja ka nas a . k. reuenog nasta
kognitlvni stll - razlicil nacin percipiranja i organiziranja informacija eto dl g podrui'ja (specijalna d1da t1kal vnog predmeta ad
111
odgojno-obrazovno . . rt t k . d . . . no1no.
o ez vnost_ kompleksna dinamicna osobina grupe izrazena kao privlacnost grupe za clanove i medusobna privlacnost i Povezanost . tit ta _taza u razvoiu ,den I e a O1a se ogada kad poiedmac miruje . d •
i
kh I 111JrovanJe ,den e . . .• . •·· . , . . • , za rzava se upo1tojecoj pozici1i
lualne _odredivanie bro1cane miere nec1Jeg post1gnuca koJe ne uklJucuje kvalit r . . .
samih clanova 111JefenJe znan a
4
komunikacijske teskoce su smet_nje u_upotrebi i mumijevanju govornih. pisanih iii ostalih simbolickih sustava; u podrucju verbalnog l ercipirano mjesto .11!. lokac11a.. •· . . . . a ivm op11 znan1a niti pro1udb .
c1nitelJa ko11 se dozivljavajukao izbori upr 1. . eusp1eha
. t kontro e - P ,. . . . . . av 1an1a 01obnim p n • . .
izrazavanja dijele se na govorne 11ez1cne smetnJe 1111es O I b. dogada ukljui'ujuc1 n1ezine usp1ehe I neuspJehe o asan1em ,kaouzroci
i pristupi
, njihova konstruktlvizam . shvacanje kognitivnom razvoju prema kojem je uz maturaciju, glavni cinitelj kognit ivnog razvoja aktivnost onoga sto se oso , . .• .
O k _verbalna iii vizualna sredstva za pobol1savanJe zapamcivanja materijala k .. b . •
.a 111ne111otehn e . . .•. . . OJI i1mo macete1ko naulili.
3 pojedinca i njegovo djelovan1e u okolm1 l
kontrolna skupina - skupina ispitanika koja nije 1zlozena utjecaju nezavisne varijable 111odel1• naucn
• c _osobe
• koje
. . pri pokaz1van1u v1est1ne pokazuJu ovladavan1e vjeit inom od niiih prema v1s1m
•. stupn1ev1
. .ma uvjeiba t'·
11
,ja i • . u obicno vrsn1ac1 no1,.
konvencionalna faza - treci i cetvrti stupanj razvoja moralnosli u Kohlbergovoj teorij i; eta pa u kojoj osoba donosi morainesudove u skO1IS 10 tori _osobe koje od pocetka pokazu1u . v,sok
.
modeli ma s stupanj uvjeibanosti pri pokazivanju nek . T . •
ev1e1 me. uskoli iu to obilno
uzimajuci u obzir i potrebe drugih l
11je konvergentna produkcija - sposobnost pronalazenja jedinog tocnog rjeienja nastavnici
n . l _promjene u ponaianju pojedinca koje su rezultat promatranja ponasanja drugih
konzervacija - spoznaja o tome da se kvantitativna svojstva nekog predmeta iii skupa predmeta ne mijenjaju spromjenom vanjskog modelrran e
. . .. ponasanja - proces u kojem se ignorira nepoieljno ponaianje, a istovremeno ie potkrepl . .
modrf1kac1Ja 1u1e ono pozelJno
izgleda . ma_ pre ma Piagetu i Kohlbergu zamiiljena situacija u kojoj se od ispitanika traii prosudba 1 . . . .
kreativnost - mentalni proces kojim osoba stvara nove ideje iii produkte iii kombinira postojece ideje i produkte na nov nacin moralna r e mora no1ti ponasan1ahka
d1
1je
kristalizirana inteligencija - inleligencija tipa Biii specijalizirana inleligencija koja se struklurira pod utjecajem obrazovanja i iz situacije
kulture. adolazi do izrazajima u zadacima koji traze znanje. opcu informiranost i kognitivne vjestine; razvija se tokom cijelog zivota mortem_ najmanji glasovni skup koji nosi znacenje

kriterijski testovi- testovi sastavljeni tako da zadaci u njima provjeravaju koliko su ucenici usvojili odredeni obrazovni cilj; unjima . ostignucem - teznja da zadatak obavimo ilo bolje mozemo
'a
,g mot1v za P
ima najviie tzv. lakih zadataka. a maio onih teskih pa bi uspjeinost rjesavanja trebala biti visoka . ri'hvacenoscu - temelji se na potrebi za tudim prijateljstvom i podrikom
mot1v za P
kriza - u Eriksonovoj teoriji vrijeme posebne osjelljivosti na odredene psiholoske izazove motiv za utjecajem - teznja da uspostavimo kontrolu nad svojom okolinom i onim ito nam se dogada

kriza identiteta - osjecaj nesigurnosti pojedinca u pokuiaju da odgovori na pitanje Tko sam ja?
kronoloska doh - dob osobe izrazena u godinama iii mjesecima
kurikulum - sveobuhvatni opis svrhe poucavanja. ciljeva ucenja. sadrzaj ucenja. uvjeta ucenja i poucavanja, te kriterija vrednovanja
motivacija _stanje u kojem smo "iznutra" pobudeni nekim po~rebama, porivima, teinjama, ieljama iii motivima.auimjereni prema
postizanju nekog cil ja. koji izvana dJeluJe kao pot1ca1 na ponasanJe
motivacija za postignucem - opce stremljenje k uspjehu. le tendencija biranja aktivnosli usmjerenihkcilju i uipjehu

ishoda ucenja multiple inteligencije - razlii'ite nezavisne inteligencije

kvalitativna istraiivanja - istrazivanja koja posebnom metodologijom holisticki nastoje zahvatiti istrazivanu pojavu nacelo najmanje intervencije - nastojanje da se rutinski disciplinski problem rijesi uz.ito je mogucemanjenaruiavanja naitavnog

kvocijent inteligencije - omjer mentalne i kronoloske dobi rada

linearno programiranje - oblik materijala u kojem svi ucenici prolaze kroz isto gradivo
longitudinalna istraiivanja - prate promjene u ispitivanoj varijabli na istim ispitanicima tijekom duljeg vremenskog razdoblja
mentalna doh - prosjecan rezultat na testu inteligencije djece odredene dobi
mentalna zaostalost - bitno smanjene mogucnosti u intelektualnom funkcioniranju koje se javljaju prije 18 godine zivota. a ocituju
se kao teikoce razlii:ilim podrui:jima: skolskom uspjehu. svladavanju zivotnih vjeitina. radnoj sposobnosti i socijalnimodnosima
nada - razmiiljanje usmjereno pre ma cilju u kojem osoba opaia kako ima sposobnosl pronaci putovekoji vode do cilja(razmiiljanje
cilju) te potrebnu motivaciju za koristenje tih putova (razmiiljanje o sredstvimal
0
naqon - unutrainja sila koje nastoje odrzati homeostatsku ravnoteiu u organizmu
nastava - organizirani sustav obrazovanja i odgoja
naucena bespomocnost - pojava jakog osjecaja manje vrijednosti i nedjelotvornosli zbogponovljenog neu1pjehakoji 1epripisuje

mentorstvo - rad strucnjaka u podrucju, koji individualno iii u malimskupinama radi s darovitom djecom sposobnoslima
negativna korelacija - veza dviju varijabti u kojoj je visok rezultat na jednoj varijabli povezan sniskim rezultatomnadrugojvarijabli
metakognicija - pojam koj i se odnosi na spoznaiu o mogucnostima vlastite spoznaje; ukljucuje tzv. kondic ionalno znanje iii
poznavanje uvjeta pod kojima se neka operacija moze uspjeino izvesti, kao i sposobnost samomotrenja vlastitih misaonihaktivnosti neqativna potkrepljenja - potkrepljenja koja povecavaju cestinu ponaianja jer uklanjaju neki neugodan podraiaj

metako~nitivne strategije - psihicki procesi kojima se izabiru, prate i regul iraju nacini ucenja u svrhu ostvarivanja postavljenih neovisnost o polju - kognitivni stil u kojem se percipiraju i analiziraju dijelovi cjeline
.. . .• . . . . . t k -1 · t ks·oznoit
1 nervoza tugai napetosl
c1l1eva ucenJa neurotic1zam - osobma llcnost, ko1a se odnos1 na negativnu emoc1ona 1nos . ao s oJe oan · ·
metakogniUv~e vjestine - vjestine regul iranja samog procesa ucenja, ukljui'uju kognitivne procese odredivanja cilja. pracenje neutralni podraiaj - podrazaj koji u pocetku ucenja uvjetovanjem ne izaziva reakciju kojuizazivabezuvjelni podiaiai
napredovanJa 11zbor strategija i tehnika ui'enja
nezavisna
. varijabla - va ri jabla koju mijenjamo da bismo ispitali njezin utjecaj
• na zavisnu
. varijablu
. znanja· naizgled lici nale1I ali
metoda individualnih ocekivanja ULE) - metoda ocjenjivanja ucenika za napredak, a ne apsolutni ui'inak
niz zadataka ohjektivnog tipa - skup zadataka koje sastavlja ucitelj a sluze za p11menu prov1eru ·
.metoda.•poucavanja
. . -•oblik
. uciteljeva
• ponaian1·a koJi 1
·emoguce
· pr1m1
· ..1eni·1·I u razl1c1t1m
·•· · obrazovnim podrui'jima s ciljem olaksavanja
za razliku od njega nema provjerene metrijske ka rakteristike
1pobol1san1a 1shoda ucenikova ucenja
 ... . t cenja i socijalnog okruzenjd za osobu s posebnim polrebama
. si uravanja slo normalniJ1h uvJe a u . . . . . . .. . ·uvna korelacija - veza dviju varijabli u kojoj je visok rezultal na jednoj va .. br
normallzaclJa - proces O g . ..ma sto botje medusobno razilkuJu 1sp1tanike. u n1Ima ,ma manje la . poz1 . . . . . riia I povezan svisokimrezullatom
. k nslruirani tako da zadac, u n1 I Qan,h •tivna potkrepljenja - polkrepl1en1a koJa povecavaIu ceslinu ponasanja je d • . na druqoj varijabli
1testovl - 1eslov1 o poz1 . . . . r ovode do zelJenih i uqodnih osl
/U
normati vn . .. adalaka srednje tezine ·t·vna psihologija - znan slvena dIsc1pl1na ko1a se bav, istraiivanjem optimal P iedica
nja i teskih zadataka. a naiv1se z • . otkrepljivanjem priblizno locnih odgovora poz1 • . . .. ·1· b·I d d. .. .. . nog IJudskog funkcionira . . •
. dolaska do ieljenog ponasanJa P . kako to usp1jevaJu ucInI ,. 1o a se ra , o n1Ima. n11hov,m obiteljima ir1 . d . . n1a; 111razuje stoljudi rade
dobro , za1e nic, u koioi zive
oblikovanJe - proces . • . . ktivnosli organizirani tako da odgovaraju polrebama darovilog ucenika tika . ucinak konleksta na govor kao i svrhovila upolreba govora
, rama - program u koiem su sadrzaJ ' a .. . . pragm a
1e obogacenJe prog .•. . , ) i sposobnosti; organizirano kognit,vno I ps,homolorno ucenje pravila _ propisana prikladna ponasanja u razredu
- roces usvajanja znanja, viestma (um11eca . .. . .
obrazovanje P • . . d osu na neke unaprijed zadane krilerIJe 111 u odnosu na druge ucenike dkonvencionalna faza - prva dva slupnja raz voja moralnosti po Kohlbergu· dijel d .
. ·e znanJa - prosudba ucenikova znanJa u o n . . • pre . , e onos, moraine prosudbe u skladu svla1titim
,c istup1 ocJenJlvanJ . . .. h . u sirem smislu. sveukupnost pedagoskog dJelovanJa na sve covjekove sfere- inleresIma
d •k"m def,nic,iama obu vaca, .. . ·
1hova odgoJ - prema pe agos 1 . . •em smislu odnosi se pretezno na moraine (soc11alno - emoc,onalno) podruci·e· dmatematlcki pojmovi - pojmovi koji prelhode usvajanju matematickog znanja pr . . . • .
·1· moralnu estetsku, radnu. u uz , .. . .. d 1· I .. . , pre . . im1ence. brze. sporije, veliko -malo visok
tjelesnu, kogni ,vnu, · .. .. feklivno ucenje kojim se razvIJaJu vrIJe nos 1, s avov, 1nav,ke _nisko, unular - ,zvan... . o
rema psiholoikim definicijama odgoJ Je organiz,rano a . . . . . •. . .. • .
P . . •. k d. zicija stremljenja k usvaianJu znanJa I viestma u s1tuaC1Jama ucenia doperacijski stupanj - razvojno razdoblje od okvirno 3. do 6. godine zivola koi·em . .
o ca motlvacija za ucenjem - tr aina , s,ro a ,spo . .. . pre . . Je svo1slvena konzervacija •·
P • . · · onaianje oblikovano posljedicama - potkreplJenJ1ma I kaznama reverz ibilnosl m,saornh procesa , cen 1rac11a i
operantno uvjetovanje - vrsta ucenJa u koiem Je p . . • . . . . .
• . d.fi · ati svoje ponaianje pod utiecaJem ponasania drug1h IJud, u grup1. Premackovo nacelo - nai'in polkrepljivanja u kojem poieljnija aktivnosl sluii za potkreplJ·ivani·e ne ke man1e
. • .
pozel1ne aktivnosli
opservacijsko ucenje . ucenJe kako mo ' ,cir . .. • • . • . . . .
enaucavanje - tehnika pobolj sanja zadrzavanja graae dodatnim ponavljanjem i/ili uvjezbavan· .. . • .
. • t ·anja citanja u kojoj se nap,sana r,iec zapaza kao JeZ1Cna , pravop,sna qeilna pr .. . Jem nave grade ,11 v1eslina I nakon
ortografska strateg1Ja - zavrsna e apa usvaJ sto je maler11al naucen
osjecaj samodjelotvornosti - uvjerenje da smo sposobni ostvariti neki cilj . •. . . . . . • . primama potkrepljenja - (s)lvari koje zadovoljavaju nase osnovne polrebe, primjerice hrana, voda
. . · I·d nlilela koi·a se javlja nakon slo je pojedmac doz1vI0 kmu 1dent,tela I donosenia odluke
ostvarenje ,dent1teta - faza u razvoJu e primarne mentalne sposobnosti - nezavisne sposobnosti koje cine inleligenciju
. i·c·nost·, koi·a se ocitui·e se u neprekidnoj potrebi da se stjecu i preispiluju iskustva
otvorenos t - oso bma ' P
rincip najmanje intervencije - naslojanje da se rulinski disciplinski problem rijesi uz slo je moguce ma . . .
n1e narusavan1a naslavnog
ovlsnost o polju - kognitivni stil u kojem se dijelove percipira kao dio cjeline rada
• . . t .h.•k · s homotorne aktivnosti prema odreOenim sadriajima, pri cemu se iskljucuje djelovanje ostalih problemskl matematicki zadaci - zadaci zadani rijei'ima u kojima je polrebno razumjeli zadalak i rijesiti neki problem
paznJa - usmierenos ps, IC e ' P 1 . . • .
podrazaja iz okoline; aspekti su joj: selektivnost. usmierenost I zadnavan1e procjenjivanje znanja - suslavan proces u kojem ucilelj prikuplja podalke, analizira ih i tumaci kako bi odredio u kojoj su mjeri
pedagoglja _prema nekim shvacanjima znanost o odgoju, a prema nekima_iskustvena i normativna discipl ina, tj. prakticna teorija ucen ici svlada li obrazovne CIIJeve
koja u praksi edukacije primjenjuje spoznaje temeljnih obrazovnih znanost, programirani materijali - malerija li kroz ko1e ui'enik napreduje samostalno. vlaslilom brzinom ; s neposrednom povralnom
permlsivni stil. roditeljski stil interakcije karakteriziran davanjem potpune slobode djelelu. niskim ocekivanj ima i malimzahljevima informacijom o toi'nost i naucenog
Petfaktorski model licnosti - najcesce koriileni model u suvremen im leorijama licnosti; ukljucuje pet lemeljnih osobina: prosocijalno ponasanje - ponasa nje koj1m pokazujemo poslovanje i brigu za druge
ekslraveniju. ugodnost. emocionalnu slabilnost. savjesnosl i olvorenost pslhoedukacijski pristup obitelji -prislup kojem je cilj da se clanovi obilelji osposobe za razumijevanje i adekvalnu primjenu novih
planiranje poucavanja • slozena priprema za izvedbu nastave koja ukljucuje odredenje ciljeva poucavanja, izbor i organizaciju stavova. vjesli na i obrazaca ponasanja u svakodnevnom zivotu, a koji ce im omogucili. ne samo da rijese aktualne probleme. nego
naslavnog gradiva, utvrOivanje redoslijeda i nacina izvodenja nastavnih aktivnosti, izbor naslavnih sredstava, te nacin procjene i da djelolvorno preven iraju buduce konflikte, odnosno. da se uspjesno noses onima koji ipak izbiju
ucenickog postignuca psiholingvisticke teorije citanja - opisuju i'ilanje kao psiholingv1stii'ku igru pogaaanja u kojoj citac, na temelju svog priiasnjeg
podizanje misaonih skela - podrika/ poduka/ koju kompetentnija osoba pruia uceniku zna nja. iskustva, jezii'nog razvoja i misljenja nastoji predvidjeli znacenje pisanoga malerijala
podrucje pribliznog razvoja - podrucje u kojem ucenik ne maze samostalno rjeiavati probleme. ali moze to ucinili uz minimalnu psihologija obrazovanja - grana psi hologije koja islrazuje i proui'ava psiholosku slranu procesa odgoja , obrazovanja
podriku sa strane psiholoska dobrobit - teinja prema savrsenslvu koje predstavlja oslvarenje neci jih pravih polencijala
poremecaJ paznje i hlperaktivnost - skup teikoca vezanih uz odrzavanje paznje uslijed smanjenih mogucnosl i koncenlracije povezan
psihometrijski pristup - pristup kognilivn im sposobnoslima usmjeren na individualne razlike
is impulsivnim ponasanjem i opcim molorickim nemirom. Teskoce s paznjom se mogu javiti i neovisno o hiperaklivnom ponasanju
razgranato programiranje - obl ik malerijala u kojima se neki dijelovi mogu posebno razradili iii preskocili ovisno o znanju onoga
postkonvencionalna faza - zadnja dva stupnja razvoja moralnosti po Kohlbergu. Moraine prosudbe donose se u skladu s univerzalnim
koji uc,
principima
razumijevanje procitanog - loi'nosl dekodiranja pisane informacije u odnosu na zamisao njezinog aulora
postupci - nacin na koji se izvode svakodnev11e rutinske ucenicke akt ivnosti
razvojna evaluacija - model evaluacije koji uzima u obzir i osobine ucitelja ciji se rad procjenjuje i temeljne stavove, ponasanja
potkrepljenje - posljedica nakon koje se povecava vjerojalnost pojavljivanja ponasanja
supervizora
potreba - slanje psiholoske napelosli koja nas usmjeruje prema cilju
razvojna istrazivanja - islraz iva nja s ciljem da se ispila ju promjene varijabli do kojih dolazi tijekom duljeg vremenskog perioda a
potrebe najviseg reda - nazivaju se i polrebe za samoostvarenjem, povezane s mogucnoscu razvoja vlastilih polencijala posljedica su sazrijevanja i razvoja
potrebe nizeq reda - nastaju uslijed temeljne zivotne ugrozenosti zbog nedoslalka, hrane, pica, sna, sigurnog sklonisla reciprocno poucavanje - metoda za razvijanje melakognitivnih vjei tina razumijevanja lek1ta kod 1labih citaca modeliranjem
potrebe viseg reda - naslaju zbog nedostatka ljubavi. prihvacenosti, uvaiavavanja, mogucnosti uljecaja na druge uspje i nog ponasa nja i uzajamnim postavljanjem pilanja o tekslu

pouca_vanje otkrivanjem ill raspravom · meloda koja ukljucuje vecu aklivnosl ucenika i njihovu inlerakciju; ucenici induklivnim refleksivnost - spor i loi'an slil rjeiavanja kognilivnih zadalaka
zakl1uc1van1emdolaze do spoznaJa i nacela, a ucitelj preuzima ulogu facilitator a olkrivanja iii rasprave relativni kriterij - krilerij ocjenjivanja pismenih ispila u kojem ocjena ucenika ovisi o poloiaju njegovog rezultala naispilu uodnosu
na re zul lale drugih ui'enika u razredu
 uvjetovani podrazaj _ ranije neutralni podrazaj koji nakon ucenja uvjetovanjem izaziva reakciju kakvu je prije izazivao sarno
bezuvjetni podrazaj
uvodni organizatori gradiva - uvodni dio izlaganja iii udzbenickog teksta u kojem se sazeto izlazu struktura gradiva i kljucni pojrnovi

vanjsko opazanje - opazanje i biljezenje necijeg ponasanja bez ikakvih intervencija

varijabla - velicina. odnosno pojava, koja ima promjenjivu vrijednost. Primjerice st rah od ispita kod kojeg postoje razlike meau ljudirna
- neki se jako boje ispitnih situacija dok su drugi gotovo ravnodusni. No mogu postojati i intraindividualne razlike u toj varijabli _
netko ce se jako bojati ispita pred strogim profesorom dok ce se manje plasiti pred blagim ispitivacem
pi verbalno ucenje - ucenje bilo kojeg verbalnog (govornog sadrzaja). Verbalno ucenje maze imati razl icitim stupanj smislenosti.
a
Moguce je ucenje nepovezanih nizova slogova iii rijeci (serijalno ucenje) iii pak ucenje povezanosti znacenja govornih jedinica poput
ucenja stranih rijeci (ucenje u parovima), odnosno ucenje smislenih govornih cjelina iii dijelova teksta
VIA klasifikacija ljudskih snaga i vrlina - klasifikacija 24 pozitivne osobine koju su iz(g)radili Peterson i Seligman
vikarijsko ucenje - ucenje promatranjem kako su drugi nagradeni iii kaznjeni za svoje ponasanje
vjestine organiziranja i elaboracije grade - slozeni kognitivni procesi prerade informacija u radnom pamcenju stvaranjem
unutrasnjih i vanjskih veza u svrhu sto bolje pohrane i dozivanja informacija
vjestine ponavljanja - najjednostavniji nacin prijenosa informacije iz kratkorocnog u dugorocno pamcenje u doslovnom obliku
vjestine zakljucivanja, kritickoq promisljanja i rjesavanja problem - kognitivni procesi koji ukljucuju analizu i povezivanje
propozicija i shema te uocavanje odnosa meau njima.
vodeno otkrivanje - metoda poucavanja u kojem se ucenici pomocu minimalnih uputa i objasnjenja usmjeravaju pri samostalnom
istrazivanju
zadaci odabira - zadaci u pismenim ispitima znanja na kojima ucenik treba odabrati tocan odgovor meau predlozenim rjesenjima
zadaci reprodukcije - zadaci u pismenimispitima znanja na kojima ucenik treba svojim rijecima napisati tocan odgovor
zahvalnost - ugodan osjecaj uvazavanja nekoga iii necega povezan s dobrim zeljama usmjerenim prema toj osobi i tendencijom
da zbog toga i sami ucinimo nesto pozitivno
zakljucenje identiteta - faza u razvoju identiteta koja se dogaaa kada pojedinac prerano prihvaca vec gotove pozicije drugih,
najcesce roditelja
zakon efekta - pravilo dace se povecati vjerojatnost ponasanja pracenog nagradom, a smanjiti vjerojatnost ponasanja pracenog
kaznom
zakon vjezbe - pravilo da ce ponavljanje uvjetovanog odgovora ucvrstiti vezu izmeau podrazaja i odgovora
zanesenost - dozivljaj koji se javlja kad se bavimo aktivnoscu koja je pod nasom kontrolom ali je izazovna i zahtijeva prilicne
vjestine, kompletnu koncentraciju i za nju smo intrinzicno motivirani: prestajemo biti svjesni sebe a mijenja se i opazanje vremena
zavisna varijabla - varijabla koju mjerimo da bismo vidjeli kako su na nju utjecale promjene nezavisne varijable
znanstvena evaluacija - evaluacija koja provjerava koliko je ucitelj ukljucen u pojedine, posebno definirane. aktivnosti