PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS

ŠKOLA: OŠ ''Kiseljak''
ŠKOLSKA GODINA: 2014. / 2O15.
NASTAVNI PREDMET: Bosanski jezik i književnost
PROFESOR: Sandra Đurić
DATUM: 17. 9. 2014.
RAZRED: IX a
TIP ČASA: Usvajanje novih znanja
NASTAVNA TEMA: Kultura izražavanja

NASTAVNA JEDINICA: Funkcionalni stilovi (razgovorni, naučni/znanstveni,

književnoumjetnički, novinarski i administrativni)
NASTAVNI ZADACI:
Obrazovni: Upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa
jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti kulture
izražavanja: Funkcionalni stilovi (razgovorni, književnoumjetnički, novinarski, administrativni i
naučni/znanstveni stil), osnovne značajke stilova.

Funkcionalni: Razvijanje perceptivnih sposobnosti, razvijanje sposobnosti za pravilan govor i

pisanje, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje sposobnosti uočavanja.

Odgojni: Njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao naslijeđu, njegovanje govorne i

pravopisne kulture, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha.

NASTAVNA SREDSTVA : Udžbenik, sveska, nastavni listići, tabla, kreda

OBLICI RADA: Frontalni, individualni, grupni
METODE NASTAVNOG RADA: Kombinovane metode – usmeno izlaganje, razgovor,
metoda čitanja i rada na tekstu.
LITERATURA : Naš jezik za deveti razred devetogodišnje osnovne škole
ARTIKULACIJA NASTAVNOG ČASA

UVODNI DIO:
 Šta je stil?

 Često u različitim oblastima komunikacije čujemo sintagme: modni stil, životni stil,
stil ponašanja, stil u namještaju (stilski namještaj), stil pisca, slikara, kipara,
muzičara...

 Stil nije samo vanjski izražaj nego i unutarnji sadržaj. Između vanjskog izražaja i
unutarnjeg sadržaja postoji čvrsta veza. Najjednostavnije kazano, stil je način na koji
se nešto radi.

 Ovako o stilu u književnosti razmišlja jedan slavni „majstor pisane riječi“:

“…nastoj da ti u knjizi budu krepke riječi na pravom mjestu smještene, pa da ti poteku pričanje i
rečenice zvučno i ugodno, koliko god možeš, znaš i voliš, a da misli svoje iskazuješ ne brkajući
ih i ne zamračujući ih."

(Miguel de Cervantes u predgovoru Don Quijoteu)

Glavni dio časa:

Najava nastavne jedinice:
Funkcionalni stilovi(razgovorni, naučni/znanstveni, književnoumjetnički, novinarski i
administrativni)
 Stil u književnosti je način izražavanja, pisanja književnika, način upotrebe jezika,
jezičkih sredstava u književnoumjetničkom smislu. Dobar stil je, ustvari, jasan sadržaj.
Bez jasnog sadržaja, nema ni dobrog stila.

 I stil u jeziku je način izražavanja, iznošenja nekih sadržaja, odnosno - stil je način
upotrebe jezika.

 Koja je razlika između ovih iskaza?

 Hoćete biti ljubazni da mi dodate čašu vode?

 Dodaj mi čašu vode, molim te.
 Vode! (Vodu!)

o Primjećujemo podudarnost u samom sadržaju rečenica, iskaz je isti jer u sve tri
rečenice je isti zahtjev (voda), ali stil kojim je saopćen zahtjev je potpuno različit.
Prva rečenica ima pomalo služben ton, naglašava učtivost govornika (ili može biti
 ironična), drugom rečenicom se služimo u prisnijem okruženju, npr. obitelji, dok
treća rečenica ima strogo zapovjedan, naredbodavan ton.
o Dakle, sve tri rečenice pisane su različitim stilovima, a koji ćemo odabrati zavisi
od vrste, namjene i oblika našeg govorenja ili pisanja.
o Stil se kao jezička i književno-jezička kategorija usavršava, dotjeruje, poboljšava i
učenjem. Koliko god je važna gramatička pravilnost, toliko je važan i jezički stil u
životu svakoga čovjeka, i privatnom i profesionalnom.

 Koje su osobine dobrog jezičkog stila?

o Dobar jezički stil mora biti jasan, tačan, jezgrovit, jednostavan, mora biti lijep i
dopadljiv. Dobar jezički stil ima i svoj poseban ritam, melodičnost koju posjeduje
samo njegov autor. Dobar stil je i slikovit, slikovitost budi asocijacije, budi
sjećanja, osjećanja, raspiruje maštu, pokreće misao.

o Sve nabrojane osobine dobrog stila ne nalazimo u svakom tekstu. U novinarskom

članku suvišna je osjećajnost, slikovitost, ali je neophodna jasnost, tačnost,
objektivnost, jednostavnost. U književnoumjetničkim tekstovima (pjesmama,
pripovijetkama, romanima) slikovitost, osjećajnost, melodičnost su obavezne
sastavnice teksta..., a tačnost, preciznost nisu. U naučnim člancima tačnost i
objektivnost, jasnost... je osnovna crta dobrog stila. Upravo je to i razlog
postojanja različitih stilova u govoru i pisanju. Ti stilovi se međusobno razlikuju i
po leksici koja je dominantna u pojedinim stilovima.

o Izražajnu vrijednost ovakvih stilova i njihov efekat proučava stilistika (nauka o

stilu). Funkcionalana stilistika je lingvistička disciplina koja se bavi opisom,
klasifikacijom i poređenjem različitih stilova i podstilova.

o U okviru književnog jezika postoje četiri osnovna stila:

1. Naučni/znanstveni stil
2. Administrativno-poslovni stil
3. Novinarsko-publicistički stil
4. Književnoumjetnički stil

Savremena stilistika ovim stilovima dodaje i peti, razgovorni stil. Svaki od njih ima svoje
odlike, svoje specifičnosti i oblasti u kojima se koristi

Razgovorni stil
  I u književnoumjetničkim djelima se, ponekad, susrećemo s razgovornim stilom:

- Kako si mi?
- Holden! Ja sam odlično. Kako si ti?
- Perfektno. Slušaj. Kako si, sve u svemu? Hoću reći, kako škola?
- Fino – rekla je. – Mislim... već znaš.
- Odlično. Dobro, slušaj. Htio sam da te pitam jesi li zauzeta danas.

(Dž. D. Selindžer, Lovac u raži)

 Razgovorni stil je stil svakodnevnog govora. Na njega neprestano nailazimo, lako ga
prepoznajemo i stalno koristimo. Razgovorni stil se po nizu svojih osobina suprotstavlja
ostalim stilovima. Realizira se najčešće u usmenom obliku, ali se može pojaviti i u
pisanim oblicima: elektronska pošta, bilješke i podsjetnici, poruke, razližiti zapisi na
forumima.
 Razgovorni stil je spontan, nepripremljen, jednostavan, neslužben, opušten. To je stil
svakodnevne komunikacije. Dominantna forma mu je dijalog. To je najjednostavnija
forma koju usvajamo još kao djeca. Često je i konkretan, slikovit i metaforičan, realizira
se u različitim situacijama . Ponekad je isprekidan upadanjima drugih sagovornika,
ponekad dolazi do nagle promjene teme, česte su pauze, poštapalice...
 Jedan od elemenata razgovornog stila je i šutnja koja može biti znak ljutnje, razmišljanja,
povrijeđenosti..., ali i grupni razgovor, govor više ljudi u istom trenutku, što nije nimalo
učtivo. Emocionalnost, upotreba hipokoristika i pežorativa, upotreba žargonizama a
ponekad i vulgarizama, također su neke od osobina ovog stila. Njegovu upotrebu
olakšavaju: gestikulacija, pokreti, mimika... Jedan od žanrova ovog stila bi bio i trač.
 Od razgovornog stila su nastali svi ostali funkcionalni stilovi.

Naučni/znanstveni stil

 Prepoznaj elemente naučnog stila u ovom tekstu:

Antares je sjajna zvijezda koja se nalazi u sazviježđu Škorpija (Scorpuis), koje je inače jedno od
većih sazviježđa na nebu. Ova zvijezda je crvene boje pa je ljudi često pomiješaju sa planetom
Mars (Crvenom planetom). Nalazi se blizu ravni ekliptike po kojoj se prividno kreću Sunce i
ostale planete. Položaj Antaresa je nešto južnije od ove ravni. Nalazi se na udaljenosti od 600
svetlosnih godina od Zemlje i po svojoj prividoj veličini je na 13. mjestu od svih zvezda.
˚ ˚
Temperatura na njenoj površini iznosi oko 3450 C i hladnija je od Sunca za 2500 C. Njen sjaj
je 12000 puta jači od sunčevog.
 Naučni/znanstveni stil ima užu oblast upotrebe, to je upotreba jezika u nauci (u naučnim
radovima, najčešće pismenim). Ovaj stil odlikuju:

 objektivnost, tačnost, preciznost, sistematičnost, argumentirano

tumačenje, logički slijed izlaganja, dakle i neemocionalnost,
nesubjektivnost.

 Naučni/znanstveni stil se zasniva na razumu jer se temelji na činjenicama. Za ovaj stil su

karakteristični stručni termini, većinom nepoznati onima koji se ne bave konkretnom
naukom. Ovaj stil se temelji na ubjeđivanju i dokazima, definicijama, teoremama...
 Naučnim stilom su pisani naučni/znanstvani radovi, naučni/znanstvani članci, naučne
knjige, magistarski radovi, doktorati, enciklopedije, udžbenici, priručnici... Usmenim
naučnim radovima se smatraju diskusije, referati... na raznim naučnim kongresima,
naučnim skupovima.

U okviru ovog stila imamo i različite podstilove prilagođene namjeni i obliku teksta kao
što su profesionalni podstilovi: društvenonaučni, prirodnonaučni, tehničkonaučni, ili
naučno-popularni, proizvodno-tehnički, udžbeničko- naučni
 Koju osobinu novinarskih tekstova smatraš posebno važnom? Potraži tu osobinu u
sljedećem tekstu:

BiH uputila je u sjedište UNESCO-a u Parizu materijal za nominaciju nekropola stećaka

za upis na Tentativnu listu svjetske baštine, čime je završena zvanična prijava stećaka kao
kulturnog dobra za Tentativnu listu, saopštilo je Ministarstvo civilnih poslova BiH. Na
konačnom popisu nalaze se 22 nekropole u BiH, dok će, kao dio zajedničke nominacije,
Hrvatska ponuditi dvije, a Srbija i Crna Gora po tri nekropole. Prema procjenama,
proces uvrštenja na Tentativnu listu ne bi trebao biti duži od dva mjeseca. Nominacioni
dosije, čija izrada slijedi nakon što je predat fajl za Tentativnu listu, radiće sve četiri
zemlje zajedno. Plan je da kompletan materijal za prijavu stećaka za uvrštenje na Listu
svjetske baštine UNESCO-a bude predan do 31. januara 2013. godine, kako bi se stekli
uslovi da nekropole na Listu svjetske baštine budu uvrštene u ljeto 2013.godine.

(Tentativna lista je lista potencijalnih dobara, inventar dobara na teritoriji neke države
koja se smatraju važnim i pogodnim za upis na Listu svjetske baštine UNESCO.)

 uglavnom uži krug ljudi zaposlen u svijetu novinarstva. Novinarsko-publicistički stil u

sebi ujedinjuje i osobine naučnog i književnoumjetničkog stila.

 Novinarsko-publicistički stil odlikuju: objektivnost, tačnost, sažetost, konkretnost,

jasnoća, a i izražajnost i slikovitost. Realizira se u medijima: štampi, časopisima, na
radiju, televiziji, internetu. To je stil masovnih komunikacija. Žanrovski je raznovrstan,
 od informativnog žanra (informacije, vijesti, hronike događanja), do članaka, feljtona,
intervjua, reportaža, publikacija, putopisa, naučno-popularnih dnevnika...
o U okviru ovog stila također imamo podstilove kao što su: feljtonistički, sportski,
radio-televizijski, privredno-novinarski, kulturno-novinarski...
o Novinari moraju pratiti aktuelna zbivanja, biti uvijek je u žaristu zbivanja i
odgovoriti na pitanja: ko, šta, kada, gdje, kako i zašto?

Književnoumjetnički stil

Bosna žubori...

Bosna žubori; nad pitomim krajem

Anđeo mira širi laka krila -
I lahor pirka, ko da sitnom cvijeću
Mistične priče šapće večer mila.

Bosna žubori i ko rujne usne

Cvijetne tiho obalice ljubi,
Pa tamo negdje, poput moje misli,
Kraj tvog se dvora u daljini gubi.

Bosna žubori, a s barčicom mojom

Nestašni sitni igraju se vali;
Ah, čini mi se, moj anđele, tako
Da ljubav tvoja srcem mi se šali.

Musa Ćazim Ćatić

 U čemu su razlike između ovog stila i prethodnih stilova?

 Književnost posjeduje estetsku funkciju i pripada umjetnosti, i po tome se

književnoumjetnički stil razlikuje od ostalih stilova. Koristi se u djelima visoke
umjetničke vrijednosti, u romanima, pripovijetkama, basnama, bajkama, poetskim i
sličnim djelima. Književnoumjetnički stil je najjezgrovitiji, ima najveće mogućnosti koje
mu daje pjesnička sloboda. Odlikuje se bogatstvom izraza, upotrebom različitih izražajnih
sredstava (metafore, alegorije, simboli, personifikacije, onomatopeje, asonance,
aliteracije, perifraze...), koje tekst čine ekspresivnim, slikovitim, dinamičnim,
emocionalnim. Književnik stvara svoj sopstveni svijet, realan ili apstraktan. Književnik je
kreator jezika, on modelira jezik s ciljem ostvarenja adekvatnog i impresivnog izraza. U
tom svom svijetu emotivnošću i skladnošću, stvara književnoumjetnička djela čiji se
izraz ne susreće u svakodnevnom govoru.

o Podstilovi književnoumjetničke književnosti su proza, poezija i drama.

  U prozi je značajna kompozicija teksta, narativnost, likovi, osnovna misao,
dijalozi i monolozi likova, forme pripovijedanja (prvo i treće lice), stilske
figure... Književnoumjetnički stil može sadržavati i osobine ostalih stilova, a
ono što ga čini posebnim je upotreba neknjiževnih riječi i izraza
(dijalektizmi, žargonizmi, i općenito razgovorni jezik) koji u književnom
djelu imaju stilsku funkciju (nalaze u funkciji karakterizacije likova,
oslikavanja mjesta i vremena u kojem se radnja zbivala... i doprinose
slikovitosti književnoumjetničkog djela).

 Poezija kao književnoumjetnički podstil suprotstavljena je prozi i drami po

svojoj strukturi, napisana je najčešće u stihovima i odlikuje se melodijom,
ritmičnošću, emocionalnošću, te čestim ponavljanjima koja doprinose
ritmičnosti i isticanju poente u pjesmi.

 Dramska književnoumjetnička djela odlikuju se stalnim dijalogom i

monologom, odnosno upravnim govorom, ali i jezikom šutnje koji povećava
napetost dramske radnje.

Administrativno-poslovni stil
 Administrativno-poslovni stil služi za zvaničnu komunikaciju između pojedinaca i
ustanova, između ustanova, između država i državnika, pojedinaca i državnih organa.
 Osnovne osobine ovog stila su: preciznost, bezličnost, objektivnost, ustaljene forme,
zvaničnost, upotreba stručnih termina, ustaljeni početak i završetak... I u okviru
administrativno-poslovnog stila imamo podstilove: pravni, kompjuterski podstil,
administrativno-dokumenatski, službeno-komunikativni podstil.
 Da bi ta komunikacija bila što uspješnija postoje različiti obrasci koji olakšavaju i
ubrzavaju međusobnu komunikaciju (obrasci zahtjeva, zapisnika, prijave, molbe, dopisa,
računa, putnih naloga, ugovora, žalbi, izvještaja, potvrda...).

Završni dio časa:

Podijeliti učenike u četiri grupe. Podijetili nastavne listiće na kojima su navedeni tekstove za koje
trebaju odrediti kojem funkcionalnom stilu pripadaju.
1. Pažljivo pročitaj sljedeći odlomak i zaokruži tačne odgovore.

„Jesenas je umro moj djed. Prije bi čovjek rekao da je usnuo nego umro. Zadnjih se pet godina
nije baš
ni u čem promijenio jer se upravo nije šta imalo na njem promijeniti. Kao srebro bijela kosa nije
mogla
još bjeljom postati, naborano čelo i lice sa plavim i crvenkastim piknjicama bilo je i ljeti i zimi
jednako,
kao iz kamena isklesano, a hod i govor ostao mu isti (...)“
Josip Kozarac, Moj djed

I) Kojem funkcionalnom stilu pripada navedeni tekst?

a) novinarsko-publicističkom stilu
b) naučnom stilu
c) administrativno-poslovnom stilu
d) književnoumjetničkom stilu
e) razgovornom stilu

II) Zaokruži slovo ispred odlika koje se odnose na navedeni tekst.

a) objektivnost, prisustvo terminološke leksike
b) slikovitost, subjektivnost
c) službenost, neemotivnost

2. Napiši naziv funkcionalnog stila:

a) „Prvi put sam sve ovo ispričao jednoj djevojci, i prvi put ovako, u nekoj vezi, od početka do
kraja. Tako sam i sam sebi složio razložnu priču, koja se dotle uvijek gubila u komešanju
odvojenih dijelova (…)”

3. Napiši naziv funkcionalnog stila:

Čovječije oko sastoji se od očne jabučice uložene u salom ispunjenu očnu šupljinu. Njegov
zaštitni aparat sastoji se iz gornje i donje vjeđe, trepavica, obrva, sluznica i spojnica. (…)“

4. Napiši naziv funkcionalnog stila:

“Snijeg, kiša i minusi nanijeli su nove štete Historijskom muzeju BiH i Kinoteci BiH. Baš
kao i prošle godine u ovo doba, kulturne institucije od državnog značaja bore se sa poplavama
(…)”

5. Napiši naziv funkcionalnog stila:

Enes: Vozdra, jarane. Nema te dva dana u školi. Blago tebi. Mi danas imamo kontrolni iz
matematike.
Admir: Ma, šuti, jarane, poplavilo nas je pravo. Izlila se Brka po cijelom selu.
___________________________________