analiza i izvještaj implementacije prve faze u HNK i BPK 1

VRŠNJAČKI MENTORSKI PROGRAM:

“Moje znanje - tvoje

buduće zvanje?”
ANALIZA I IZVJEŠTAJ IMPLEMENTACIJE
PRVE FAZE U HNK I BPK
2 Izvještaj mentorskog programa “Moje znanje - tvoje buduće zvanje?”

Vršnjački mentorski program:

“Moje znanje-tvoje buduće zvanje?“
ANALIZA I IZVJEŠTAJ IMPLEMENTACIJE
PRVE FAZE U HNK I BPK

Sarajevo, 2018.
4 Vršnjački mentorski program: “Moje znanje-tvoje buduće zvanje?“ analiza i izvještaj implementacije prve faze u HNK i BPK 5

Sadržaj
Popis slika................................................................................................................................................. 6

1. Uvod – Informacije o projektu.................................................................................................................. 7

2. Razlozi za mentorski program................................................................................................................ 9

2.1 Profesionalno usmjeravanje.......................................................................................................................... 9

2.2 Mogućnost zaposlenja.................................................................................................................................. 9

2.3 Važnost stručnog obrazovanja.................................................................................................................... 10

2.4 Djevojke u stručnom obrazovanju................................................................................................................ 10

2.5 Rušenje stereotipa....................................................................................................................................... 11

3. Ciljevi..................................................................................................................................................13

3.1 Ciljevi na makronivou................................................................................................................................... 13

3.2 Ciljevi na mikronivou................................................................................................................................... 14

4. Iskustva u pilot-programu.....................................................................................................................15

4.1 Učesnici....................................................................................................................................................... 15

4.2 Organizacija............................................................................................................................................... 15

4.4 Evaluacija malih maturantica.................................................................................................................... 17

4.5 Evaluacija mentorica................................................................................................................................. 18

5. Lični utisci...........................................................................................................................................21

5.1 Izvještaji maturantica.................................................................................................................................. 21

5.2 Izvještaji mentorica.....................................................................................................................................23

6. Predlozi za sljedeći mentorski program 2018/2019. godine..................................................................... 25

6.1 Održavanje programa...................................................................................................................................25

6.2 Proširenje profesija.....................................................................................................................................25

6.3 Uključivanje oba spola.................................................................................................................................26

6.4 Uključivanje roditelja...................................................................................................................................26

Literatura................................................................................................................................................ 28
6 Izvještaj mentorskog programa“Moje znanje - tvoje buduće zvanje?”
Popis slika
Ill. 1: Stopa upisa djevojaka u odnosu na dječake u stručnom obrazovanju ...............................................................................11
Ill. 2: Procenat djevojaka koje pohađaju stručne i tehničke škole .............................................................................................11
Ill.3: Zadovoljstvo dobijenim informacijama i mentoricom ………............................................................................……….……...17
Ill: 4: Prednosti mentorskog programa .....................................................................................................................................17
Ill. 5: Opšte mišljenje o programu ….........................................................................................................................................18
Ill. 6: Prednosti projekta ......……..…..........................................................................................................................................18
Ill. 7: Broj održanih sastanaka……….….......................................................................................................................................19
Ill. 8: Odabir budećeg obrazovanja malih maturantica ……………………….....................................................................…............19
Ill. 9: Informacije vezane za mogućnosti zaposlenja i edukacije ……………...............................................................................26
Ill.10: Način na koji mladi ljudi donose važne odluke ..................…...........................................................................................27
Vršnjački mentorski program: “Moje znanje-tvoje buduće zvanje?“ 7
Uvod – Informacije o projektu
Stručno obrazovanje je područje kojem se sve više pridaje pažnje radi ekonomskog i društvenog
napretka i podizanja životnog standarda u velikom broju država. Bosna i Hercegovina nije izuzetak
od ovog trenda. Nažalost, danas se brojna zanimanja iz područja stručnog obrazovanja, a koja su
među najtraženijim i često najplaćnijim u okvirima srednjeg obrazovanja, neopravdano smatraju
muškim zanimanjima. Tome svjedoči i činjenica da se u Bosni i Hercegovini broj učenica koje za
svoj obrazovni put biraju srednje stručne i tehničke škole iz godine u godinu smanjuje. Od školske
2006/2007. godine broj učenica u srednjim stručnim školama smanjio za 50%, dok se u tehničkim
školama broj smanjio za 10%. Zbog reputacije stručnih škola kao neadekvatnih i diskriminatornih
okruženja prema djevojkama, broj učenica u stručnim školama iznosi 29% od ukupnog broja
upusanih učenika. U tehničkim školama taj procenat je izraženiji. Postoje mnogi razlozi zbog
takvog odnosa učenika: nedostatak informacija, stereotipi o stručnom i tehničkom obrazovanju
kao muškim i manje vrijednim strukama kao i nedovoljna podrška učenicima.
Gore navedeni trendovi naglašavaju važnost mentorskog projekta koji treba ohrabriti djevojke da
podijele svoje znanje i iskustva o stručnom obrazovanju. Program „Moje znanje – tvoje buduće
zvanje?“ ima za cilj ohrabrivanje djevojaka da izaberu neko od brojnih zanimanja koje nudi stručno
obrazovanje. 1 Program je osmišljen tako da učenice završnih razreda stručnih i tehničkih škola
u periodu od tri mjeseca pružaju mentorsku podršku malim maturanticama, odnosno učenicama
završnih razreda osnovnih škola. Ovaj jedinstveni vid profesionalne orijentacije učesnicama
završnih razreda osnovnih škola treba pomoći da, uz druženje i neformalne razgovore, detaljno
upoznaju prednosti odabira stručnog obrazovanja pri čemu se izbjegavaju sve predrasude i
učenice imaju manje nedoumica prilikom odabira svog budućeg obrazovanja. U toku tromjesečnog
programa mentorica i mala maturantica se trebaju sastati najmanje tri puta. Također, sastavni
dio aktivnosti programa su barem jedan grupni sastanak u stručnim školama i finalni događaj. U
pilot-projektu male maturantice su dobile odgovarajuće materijale. Mentorice su dobile sredstava
namijenjena za putne i troškove sastanaka, telefonske troškove nastale za ugovaranje sastanaka,
što je istovremeno simbolična naknada za njihovo izdvojeno vrijeme. Učešće u programu je na
dobrovoljnoj osnovi. Da bi zainteresovali učenice, nastavnici su im podijelili upitnike i informativne
materijale. Male maturantice su u upitnicima davale informacije o svojim interesima, hobijima,
mišljenjima o stručnom obrazovanju i planovima za budućnost. Na osnovu datih odgovora male
maturantice su dodiljene mentoricama.
Njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (skraćeno: BMZ) finansira, a
Društvo za međunarodnu saradnju (skraćeno: GIZ) implementira projekat „Stručno obrazovanje
u BiH“. Projekat se provodi u periodu od marta 2017. do jula 2019. godine. Cilj projekta je uvođenje
stručnog obrazovanja zasnovanog na saradnji i usmjerenom na vještine. Projekat se implementira
u saradnji s partnerima u Goraždu, Gradišci, Mostaru i Prijedoru (pilot-područja).
1 U obrazovnom sistemu BiH stručno obrazovanje podrazumijeva stručne i tehničke škole, pri čemu stručne škole traju tri godine
i obično uključuju zanatske aktivnosti, dok tehničke škole, u trajanju od četiri godine, uključuju profesionalno usavršavanje kao i
mogućnost upisa visokoobrazovnih institucija. U nekim slučajevima i umjetničke škole se smatraju instutucijama stručnog obrazo-
vanja.
8 Izvještaj mentorskog programa“Moje znanje - tvoje buduće zvanje?” Vršnjački mentorski program: “Moje znanje-tvoje buduće zvanje?“ 9

2. Razlozi za mentorski program

„Mladi (...) su najosjetljivija grupa na tržištu rada. Osjetljivost mlade radne snage
se ogleda kroz nisku stopu zaposlenosti (2013. godine stopa zaposlenosti
populacije ispod 25 godina starosti je iznosila samo 5,9%), kao i dvostrukom
većom stopom nezaposlenosti u odnosu na ostatak populacije.“2

Razlozi uspostavljanja mentorskog programa su raznorodni. Kreću se od nedovoljnog

profesionalnog usmjerevanja, stope zapošljavanja do manjeg broja djevojaka u stručnim i
tehničkim školama kao i tradicionalnih rodnih uloga u BiH.

2.1 Profesionalno usmjeravanje

MONS HNK i GIZ su proveli upitnik koji se odnosio na mišljenje roditelja. Rezultati su pokazali
je da 42% ispitanika nije dobilo adekvatnu profesionalnu podršku. Generalno postoji manjak
profesionalnog usmjeravanja, a postojeća podrška nema značajan utjecaj. Učenici i roditelji ne
raspolažu s dovoljno relevantnih informacija. Učestvovanjem u ovom programu djevojke dobijaju
informacije iz prve ruke. Usmjeravaju ih i savjetuju osobe približno istih godina u periodu kada im
je to najpotrebnije – kada donose odluku o svom budućem obrazovanju. Program također pomaže
pri pružanju podrške u školama, omogućava djevojkama ne samo da dobiju potrebne informacije
već i da nauče iz iskustva mladih djevojaka koje su se već opredijelile za stručno obrazovanje. Da bi
roditelji raspolagali s dovoljno relevantnih informacija, postoji i mogućnost njihovog uključivanja
u ovaj proces.

2.2 Mogućnost zaposlenja

Podaci koji slijede opisuju opšte stanje tržišta rada u BiH i ukazuju na nužnost ovakvog programa
za mlade kao načina da se efikasnije istaknu na trižištu:

● Prema podacima Svjetske banke, u 2017. godini stopa nezaposlenosti mladih je

67,5% i najveća je na svijetu.3

● Ukupna stopa nezaposlenosti je najveća u Evropi.4

2 Friedrich-Ebert-Stiftung (2015): str. 63.

3 Cf. World Bank (2017)
4 Cf.Trading economics (2017)
10 Vršnjački mentorski program: “Moje znanje-tvoje buduće zvanje?“ analiza i izvještaj implementacije prve faze u HNK i BPK 11

● BiH je treća najgora zemlja po izveštaju o globalnoj konkurenciji o pitanju „odliva mozgova“.5

● Tržište rada je karakterizovano izraženom nezaposlenošću, koja je u mnogim slučajevima dugoročna –

nezaposlenost koja traje duže od 12 mjeseci (82% od ukupnog broja nezaposlenih u 2015. godini, BHAS).6

70.90%
Veoma je važno uspostaviti mjere borbe protiv nezaposlenosti mladih. Ovaj mentorski program jedna je od mogućih mjera
29.10%
kojima se smanjuje stopa isključenja s tržišta rada koje dovodi do siromaštva i potpunog isključenja iz socijalnih tokova7.
Također, neke od posljedica mogu biti ekonomska stagnacija, nezadovoljstvo i pad platežne moći stanovništva, što u
konačnici može dovesti do stagnacije i recesije čitavog društva8. Što je kvalitet profesionalne orijentacije veći, to su potrebe
za prekvalifikacijom manje, usljed čega se povećava mogućnost zaposlenja.
Ill. 1: Stopa upisa djevojaka u odnosu na dječake u stručnom obrazovanju13

U društvu još uvijek vlada percepcija kako su brojna zanimanja u okviru stručnog obrazovanja samo za pripadnike muškoga
spola, te da se djevojke ne mogu dobro snaći kako za vrijeme školovanja tako i kasnije na radnom mjestu. Međutim, mnoga
2.3 Važnost stručnog obrazovanja istraživanja pokazala su kako se djevojke podjednako dobro snalaze i da su često i uspješnije za vrijeme školovanja, te da se
također dobro snalaze i na radnom mjestu i da se podjednako uspješno zapošljavaju.
60.0%

„Obrazovni kapital je najvažniji razvojni resurs društva i ključni vektor pozicije koju individua zauzima
50.0%
na tržištu rada.“9
40.0%

Srednje obrazovanje i maturanti srednjih škola igraju važnu ulogu u ekonomiji BiH i na tržištu rada s obzirom na to da, prema 30.0%
podacima anketa o radnoj snazi, osobe sa završenim stručnim obrazovanjem čine 63% od ukupno zaposlenih i 71% od ukupno
nezaposlenih u zemlji.10 Prema tome, srednje obrazovanje, a naročito stručno obrazovanje, ima izuzetan značaj s obzirom na 20.0%

to da učenici stručnog obrazovanja predstavljaju najveću populaciju među učenicima srednjih škola. Očekivanja od stručnog
obrazovanja su da inkorporiraju sadašnje i buduće vještine i kompetencije na osnovu ekonomskih potreba određenih regiona 10.0%

kao i čitave države . 11

0.0%
2006/ 2007/ 2008/ 2009/ 2010/ 2011/ 2012/ 2013/ 2014/ 2015/ 2016/
07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17
% djevojaka u tehničkim šk. 50.8% 49.9% 49.7% 49.8% 49.9% 50.3% 50.3% 50.2% 50.5% 50.7% 51.5%
% djevojaka u stručnim šk. 34.6% 34.1% 33.1% 32.0% 31.5% 31.0% 30.0% 29.2% 29.0% 29.4% 29.1%

2.4 Djevojke u stručnom obrazovanju Ill. 2: Procenat djevojaka koje pohađaju stručne i tehničke škole

Podaci koji slijede pokazuju broj djevojaka u odnosu na broj dječaka u stručnom obrazovanju, gdje je primjetan opadajući
trend (50% manje u odnosu na 2006. godinu). Ova brojka posebno potcrtava potrebu mentorskog programa namijenjenog
2.5 Rušenje stereotipa
isključivo djevojkama12.

BiH je potpisala mnoge internacionalne konvencije i time pokazala želju i potrebu uspostaviti stabilni pravni okvir na

5 Cf. World Economic Forum (2010)

državnom, entitetskom i kantonalnom nivou.14 BiH je, među prvim zemljama u tranziciji, donijela zakon o rodnoj ravnopravnosti
6 Cf. Akademac (2017) još 2003. godine; što je nadopunjeno zakonom protiv nasilja u porodici 2006. godine i zakonom protiv diskriminacije 2009.
7 Cf. Friedrich-Ebert-Stiftung (2015): p. 73
8 Cf. Žiga; Đozić (2013): p.227 godine. Implementacija samih zakona nekada može biti problematična, s obzirom na to da mnoge zakonske odredbe ostaju
9 Friedrich-Ebert-Stiftung (2015): p. 71
10 Cf. European Training Foundation (2013)
11 Cf. GIZ (2017): p. 8f. 13 Cf. GIZ (2017): p. 15.
12 Cf. GIZ (2017): p. 13 14 Cf. Somun-Krupalija (2011)
12 Vršnjački mentorski program: “Moje znanje-tvoje buduće zvanje?“
neprovedene i samo na papiru. I dalje je prisutan veliki broj predrasuda, naročitu na tržištu rada.
Rodna nejednakost i dalje ima negativan utjecaj na ekonomsko i socijalno okruženje BiH koje se
ogleda u sljedećem:
• Nejednake mogućnosti zaposlenja;
• Nejednak tretman u zapošljavanju;
• Platni jaz među rodovima;
• Neadekvatna sociljana podrška za uravnoteženje produktivnosti žena;
• Kućni poslovi i dalje predstavljaju značajno opterećenje u svakodnevnom funkcionisanju.
Dodatni faktori koji utječu na ovakvu situaciju su neadekvatne ustanove za brigu o djeci,
obrazovni sistem koji podupire tradicionalne rodne uloge, poslovi koji su specificirani
isključivo za određen spol i nedostatak resursa i informacija o zapošljavanju i
samozapošljavanju. Nivo obrazovanja također igra važnu ulogu. Primjetan je značajno
veći broj djevojaka koje ostaju samo na osnovnom obrazovanju u odnosu na dječake,
čime se mogućnosti zapošljavanja dodatno otežavaju.15
15 Cf. Somun-Krupalija (2011)
analiza i izvještaj implementacije prve faze u HNK i BPK 13
3. Ciljevi
“Kvalitetna profesionalna orijentacija prenosi budućnost u sadašnjost.”16
Da bi se osigurao sistematičan pristup, ciljevi su podijeljeni na makro i mikrociljeve, čime se jasnije ukazuje na sistematične
i lične posljedice.
3.1 Ciljevi na makro nivou
Sve aktivnosti programa pomažu pri stvaranju stručnog obrazovanja koje je više orijentisano ka tržištu rada, uz poboljšanje
imidža stručnog obrazovanja, naročito kod ženske populacije. Ovo je veoma bitno s obzirom na važnost utjecaja kvalitetnog
obrazovanja na ekonomski razvoj zemlje. Program se fokusira na sljedeće:
• Unapređenje stručnog obrazovanja za djevojke;
• Uspostavljanje radne snage koja je u skladu s ekonomskim i potrebama tržišta rada;
• Mjere za poboljšanje imidža stručnog obrazovanja;
• Uspostavljanje spremnosti za volontiranje.
Prema navedenom, projekat doprinosi smjernicama rodne ravnopravnosti GIZ-a, koje promovišu osnaživanje žena i djevojaka,
kao i uklanjanje prepreka ženskoj populaciji u društvu.17 Nadalje, ravnopravnost spolova nije samo ljudsko pravo već je i pitanje
ekonomske efikasnosti. Samo nepristrasno i produktivno tržište rada osigurava smanjenje siromaštva, pravedan i inkluzivan
rast.18 Na osnovu navedenog definisani su sljedeći ciljevi:
• Rušenje stereotipa o određenim profesijama;
• Jednaka prava i ravnopravnost spolova;
• Ilustracija znanja i kompetencija žena.
16 Bastian (2009): p. 3.
17 Cf. GIZ Gender Strategy (2013)
18 Cf. Somun-Krupalija (2011)
14 Vršnjački mentorski program: “Moje znanje-tvoje buduće zvanje?“ analiza i izvještaj implementacije prve faze u HNK i BPK 15

4. Iskustva u pilot-programu
3.2 Ciljevi na mikro nivou
Radi unapređenja programa i osiguranja detaljnog uvida u program, iskustva učestvovanja u programu su evaluirana
upotrebom različitih metoda i od raznih tački gledišta. Cilj analize je poboljšati implementacijski proces na drugim lokacijama.
“Uspostavljanjem tehnički kompetentnih žena kao uzora moguće je
ojačati tehničku kompetentnost i samopouzdanje djevojaka i žena.“ 19

Individualne koristi učešća u projektu su:

4.1 Učesnici

Pilot grupa se sastajala od 62 učenice osnovnih i srednjih škola. Trideset i jedan par je radio u periodu od tri mjeseca.

• Pomoć pri profesionalnoj orijentaciji učenica završnih razreda osnovnih škola; Devetnaest mentora bilo je iz Srednje tehničke škole „Hasib Hadžović“ u Goraždu, sedam iz Srednje mašinsko-saobraćajne
škole u Mostaru i pet iz Strojarsko tehničke škole u Mostaru. Mentorice su pohađale završne razrede tehničkih škola, dok su
• „Peer to peer“ pomoć pri odabiru zanimanja i odabira srednje škole; male maturantice pohađale osmi i deveti razred osnovnih škola.

• Informisanje i savjetovanje o prednostima stručnog obrazovanja;

• Razmjena i prenošenje znanja i širenje socijalne mreže;

4.2 Organizacija
• Upoznavanje s profilom zanimanja i školovanjem mentorice;
Priprema (1,5 mjeseci)
• Podsticaj volonterizma kao oblika sticanja radnog i profesionalnog iskustva i radnih navika;

• Razvoj ličnosti, interpersonalnih vještina i samopouzdanja;

• Stvaranje ženskih uzora; DIZAJN KONCEPTA

• Davanje informacija i primanje povratnih;

• Ukazivanje na mogućnosti razvoja karijere;

Prezentacija u školama stručnog obrazovanja ODOBRENJE
• Uvođenje u socijalne mreže.

Prezentacija u osnovnim školama ODOBRENJE

Prezentacija koju su školski pedagozi OBRASCI ZA

proveli među učenicima REGISTRACIJU

Registracija učesnika (dvije sedmice)

SPAJANJE: Mentorice iz tehničkih škola

19 Nissen, Keddi, Pfeil (2003): p. 80.

MALE MATURANTICE IZ OSNOVNIH ŠKOLA
16 Vršnjački mentorski program: “Moje znanje-tvoje buduće zvanje?“ analiza i izvještaj implementacije prve faze u HNK i BPK 17

Implementacija projekta (tri mjeseca) 4.4 Evaluacija malih maturantica

Povratna informacija od malih maturantica je bila veoma pozitivna. Sve djevojke su bile veoma zadovolje provedenim
Opšte informacija, motivacija programom. Informacije koje su dobijale od mentorica bile su veoma korisne i predočene na razumljiv način. Mentorice su
UVOD ZA MENTORICE
učestvovanja i obaveze bile veoma angažovane u projektne procese i maturantice su bile zadovoljne njihovim pristupom. Projekat je uspio ispuniti
očekivanja i sve djevojke bi preporučile učestvovanje u njemu.

• Upoznavanje mentorskih parova

Grupni sastanak sa svim • Objašnjenje projektnih ideja
mentoricama i maturanticama • Odgovaranje na pitanja

• Mentor ugovara sastanak

• Upoznavanje i opšte informacije o profesiji
• Razlozi odabira škole i profesije
• Stereotipi i kako se s njima izboriti

Individualni sastanci mentorica • Nastavni plan i program
i maturantica (min. tri) • Praktična nastava
• Profesori i predmeti
• Motivacija
• Mogućnost zaposlenja
• Slanje kratkog izvještaja sa sastanka sa linkom na FB stranicu

Ill.3: Zadovoljstvo dobijenim informacijama i mentoricom

• Maksimalno pet mentorskih parova po treningu
• Upoznavanje s uspješnim ženama u profesiji tehničara za CNC
• Prezentacija software paketa za modeliranje i simulaciju
Grupni sastanak/trening Skoro 1/3 malih maturantica je slijedila svoje mentorice pri izboru buduće profesije. Nakon dugog perioda opadanja broja
• Samostalan rad na računaru
• Svaki mentorski par ima priliku napraviti po jedan objekat djevojaka u stručnim školama, zabilježen je rast od 35% u odnosu na prošlu godinu. U Strojarsko tehničkoj školi „Faust
na CNC mašini Vrančić“ broj upisanih se duplirao; 13% maturantica je izrazilo želju da upiše stručne i tehničke škole, ali nije na vrijeme
predalo potrebnu dokumentaciju ili nisu imale dovoljno dobre ocjene za upis. Najpozitivnija povratna informacija se odnosi
na mentore i organizaciju programa. Informacije koje su učenici dobijali od mentorica kao i procedure koje škola koristi su
također istaknute kao pozitivne.
ZAVRŠNI DOGAĐAJ

Certifikati i pokloni
Panel diskusija
Ručak
Film

Evaluacija (dvije sedmice)

- Od strane mentorica, maturantica i škola

- Evaluacijski eseji malih maturantica
Ill: 4: Prednosti mentoring programa
18 Vršnjački mentorski program: “Moje znanje-tvoje buduće zvanje?“ analiza i izvještaj implementacije prve faze u HNK i BPK 19

4.5 Evaluacija mentorica

Nijedan od mentorskih parova se nije sastao manje od minimalno zahtijevanih tri puta; 80% mentorskih parova se sastalo više
od tri puta i 15% parova se sastalo čak po čest puta. Učesnice su saglasne da se zadrži minimalni zahtjev od tri sastanka, jer,
Povratna informacija o projektu od strane mentorica je bila veoma pozitivna. Skoro sve učesnice su bile zadovoljne programom
po njihovom mišljenju, tri sastanka su sasvim dovoljna da se prenesu sve potrebne informacije, a nakon toga mentorski parovi
i preporučile bi ga. Sami sastanci su također ispunili očekivanja. Zadovoljstvo opsegom projekta je bilo veoma visoko, a
se mogu sastajati na volonterskoj osnovi.
naročito su bile zadovoljne primljenim projektnim materijalima. Povratna informacija u vezi s poklapanjem interesa mentorica
i maturantica ukazuje na potrebu proširenja programa na druge profesije.

Ill. 7: Broj održanih sastanaka

Mišljenje o utjecaju sastanaka na odabir škole male maturantice je bilo mješovito. U odnosu na druga pitanja, ovdje su
Ill. 5 : Opšte mišljenje o programu
učesnici bili više skeptični. Jedan od razloga ovakvog mišljenja može biti vezan za različite interese malih maturantica. Treba
Naročito pozitivna reakcija na aktivnosti projekta vezana je za prijateljstva sklopljena tokom različitih aktivnosti. Također je napomenuti da 70% djevojaka smatra da su sastanci imali utjecaj na odabir budućeg obrazovanja male maturantice.
visoko ocijenjena ideja o razmjeni znanja čime se izbegavaju predrasude i strahovi vezani za određena zanimanja. Također,
finalni događaj su sve učesnice veoma pozitivno ocijenile. Diskusiju s uspješnim ženama je potrebno sprovoditi i u budućnosti,
jer diskusija ohrabruje djevojke da se bore za svoje buduće profesije i stvara ženske uzore.

Ill. 6: Prednosti projekta Ill. 8: Odabir budećeg obrazovanja malih maturantica

20 Vršnjački mentorski program: “Moje znanje-tvoje buduće zvanje?“ analiza i izvještaj implementacije prve faze u HNK i BPK 21

5. Lični utisci

Mentorice su sastavljale kratak izvještaj nakon svakog sastanka. U nastavku slijedi nekoliko izvještaja malih maturantica i
mentorica, kao i slike sa sastanaka čime se stiče detaljniji uvid o odnosu između mentorskih parova.

5.1 Izvještaji maturantica

Selma Rašidović (Goražde)

„Prije svega, moj cilj priključivanja u ovaj projekat je bio da se što bolje upoznam sa radom mašinske
škole ali i da saznam nešto korisno o stručnom obrazovanju kao i da se upoznam sa iskustvima mladih
djevojaka koje su se okušale u stručnom obrazovanju, konkretno u mašinskom smjeru. Upoznala
sam dosta vršnjakinja i starijih djevojaka, mentorica, koje su nam dosta pričale o svojim iskustvima
i mašinskoj školi, te razbile predrasude o toj struci „kako je to smjer i struka isključivo za muškarce“.
Željela bih da prije svega zahvalim ljudima koji su omogućili da ovaj projekat dođe u naš grad Goražde.
Sigurna sam da se, pored sticanja znanja o stručnom obrazovanju, steklo mnogo prijateljstava
koja će zasigurno trajati. Osvrnut ću se na svoj rad i prijateljstvo s mojom, prije svega drugaricom, i
mentoricom i ako Bog da budućom kolegicom Nerminom. Jako sam sretna što sam u ovom projektu
sarađivala i družila se s tako jakom, inteligentnom i divnom osobom. Prije ovoga projekta, ja sam već
bila zainteresovana za mašinski smjer, međutim dosta poznanika i prijatelja mi je govorilo da taj smjer
nije za žene, već isključivo za muškarce. Trebala mi je neka osoba sa iskustvom u takvoj školi da me
posavjetuje, pomogne kada je u pitanju opredjeljenje za školu. Ta osoba je bila Nermina. Bolju i vedriju
mentoricu nisam mogla imati. Brzo smo se „stopile“ i stvorile jaku konekciju među nama. Imamo slična
interesovanja ali i neke slične osobine zbog čega smo jedna drugoj jako prijale. I to nam je objema dosta
pomoglo i dosta toga smo saznale i naučile jedna od druge. Bile smo veoma radan i odličan mentorski
par. Izvršavale smo sve dužnosti koje su se našle pred nama u ovom projektu. Jako smo bile aktivne
i održale smo pet sastanaka i bile u kontaktu puna tri mjeseca. Ovaj projekat ali i moja mentorica
Nermina su mi baš pomogli u odabiru srednje škole i smjera. Poslije drugog sastanka sam odlučila
da to bude tehnička škola, mašinski smjer. Upisala sam se kao učenica s prosjekom 5.0. Pronašla
sam sebe u toj školi, tom smjeru i tom zvanju. Nakon ovoga projekta sam prije svega dobila još jednu
vrijednu i divnu prijateljicu. Naučila sam rad na CATIA programu nakon edukacija. Stekla novo znanje,
potrebne informacije i upoznala se sa stručnim obrazovanjem i onim što ono nudi. Naglašavam da
sam stekla i novo i edukativno iskustvo, koje sam spremna prenijeti novim generacijama, kao što je to
i moja mentorica od srca radila.”
22 Vršnjački mentorski program: “Moje znanje-tvoje buduće zvanje?“
Marija Ćorić (Mostar)
Sastale smo se pet puta. Ona mi je svaki put, sve više i
više pričala o njezinoj školi (Srednjoj Strojarskoj Fausta
Vrančića u Mostaru). Uvodila me je u nastavni plan i
program kojeg je ona već prošla u tri godine srednjeg
obrazovanja. Upoznavala me sa aktivnostima koje njezina
škola pruža. Nas dvije smo se odlično družile, a i nastaviti
ćemo druženja privatno. Ja ću još razmisliti kroz par dana
što ću upisati. Svakako hvala Tei i vama na ovakvom finom
gestu.
Dželila Hajdarević (Goražde)
„Zdravo! Moje ime je Dželila Hajdarević i pokušat ću
ukratko opisati zadnja dva mjeseca provedena sa svojom
mentoricom Ilmom Mujezinović. Bilo je to divno iskustvo u
čemu najviše doprinosa ima moje interesovanje za ovim
projektom kao i Ilmina volja i trud tokom ovih mjeseci našeg
druženja. Puno mi je pričala o svim tehničkim smjerovima,
ali najviše o mašinskom smjeru i kroz tu priču sa mnom
podijelila svoja iskustva. Najviše mi se dopao naš treći
sastanak, kada me je Ilma odvela u školsku radionicu.
Tu sam vidjela kako od ideje, preko plana i projekta na
kompjuteru uz pomoć raznih alata i mašina, svaku ideju
pretvorimo u djelo. Dakle, predmet koji smo zamislili na
crtežu pomoću mašina lako izradimo. Niz naših sastanaka
i lično iskustvo sa susretljivim profesorima i prijatnim
osobljem razlozi su zbog kojih bih svima toplo preporučila
ovo zanimanje. Ovom prilikom želim da kažem da mi je bilo
mnogo lijepo i drago što sam član ovog projekta i da se
zahvalim organizaciji “GIZ” na realizaciji projekta.“
analiza i izvještaj implementacije prve faze u HNK i BPK 23
5.2 Izvještaji mentorica
Lejla Habibović (Goražde)
„Danas sam održala prvi sastanak sa svojom “malom maturanticom”.
Mogu slobodno da kažem da je naše prvo druženje prošlo bolje nego
što smo očekivale. Upoznala sam je s pojmom mašinske struke i s onim
čime ona zapravo raspolaže. Mnogo tema smo uspjele obraditi za jedan
dan. Pokušala sam ispričati što je moguće više stvari vezanih za ovu
struku, ali za kratko vrijeme to je nemoguće jer ima mnogo stvari za reći
i pokazati. U narednim sastancima pokušat ću joj pokazati apsolutno
sve što sam ja u protekle četiri godine svog školovanja radila u svojoj
struci, i ohrabriti da zvanje “mašinski tehničar” bude upravo njen izbor.“
Andrea Pažin (Mostar)
Odrađena dva sastanka, jejj :) Ja i mala maturantica Dragana Pinjušić
smo pričale o svemu, od škole pa sve do izlazaka i natrag do profesora.
Pokazala je veliko zanimanje za SSŠFV, te se nadam da sam joj uspjela
bolje objasniti način rada u školi. Drago mi je što smo relativno sličnih
osobnosti i hobija, i što može započeti razgovor u vezi svega. Na
prvom smo se sastanku upoznavale, ali već na drugom poklonila sam
joj presladak crveni rokovnik, kao motivaciju za daljnje uspjehe kako
u akademskom životu tako i jednog dana u poslovnoj karijeri. Kad
razmislim, i meni bi trebao novi... no do idućeg sastanka, evo slika!”
Šejla Gošto (Mostar)
“Danas smo Belma i ja održale svoj treći sastanak. Pozvale smo naše
male maturantice u posjetu našoj školi i zajedničko druženje poslije
nastave. Nadam se da su naše male maturantice zadovoljne školom i
da će uskoro i one biti dio iste!”
24 Vršnjački mentorski program: “Moje znanje-tvoje buduće zvanje?“
Nermina Gabela (Goražde)
“Zdravo, ja sam danas održala drugi sastanak sa
svojom maturanticom. Tokom današnjeg sastanka
moja maturantica je pokazala više interesovanja
za mašinsku školu. Imala je više pitanja i vidi se da
ozbiljnije razmišlja o upisivanju ovog smjera. Pričale
smo ponovo o profesorima ali ovaj put opširnije jer je
maturanticu zanimalo dosta stvari. Također pričale
smo o obavezama, grafičkim radovima i praktičnoj
nastavi. Planirajući drugi sastanak, htjela sam da
pokušam da ‘natjeram’ svoju maturanticu da više
razmišlja o ovom projektu i o mašinskoj školi pa sam
joj kupila mali poklon. To je šolja sa našom slikom
s prvog sastanka i sa logom (sliku vam šaljem uz
izvještaj). Svako jutro, kad uz doručak bude pila čaj/
mlijeko/kafu, da se sjeti programa, mojih riječi i
razmišlja o tome kako bi bila sigurna da li je to za nju.
Bilo je nam je super, već se bolje upoznajemo i imamo
više tema za razgovor.”
analiza i izvještaj implementacije prve faze u HNK i BPK 25
6. Predlozi za sljedeći mentorski
program 2018/2019. godine
U nastavku su prijedlozi za unapređenje i poboljšanje mentorskog programa.
6.1 Održavanje programa
Evaluacija ukazuje na adekvatno formulisane aktivnosti i pristup mentorskom programu. Sve učesnice bi preporučile
učestvovanje u programu. Većina učesnica smatra da su tri sastanka dovoljna za prenos najvažnijih informacija i da su tri
mjeseca dovoljna za izvršenja većine aktivnosti, dok se ostali sastanci mogu održati na volonterskoj osnovi. Na osnovu toga,
može se zaključiti da su tri sastanka u periodu od tri mjeseca dobra polazna tačka, s tim da bi početak programa trebao biti
znatno ranije u školskoj godini čime bi se izbjegao period zaključivanja ocjena na kraju školske godine. Dodatno, ispitanici su
izražili želju za više aktivnosti van škole, kao što su organizovane posjete uspješnim kompanijama kako bi mogli steći uvid o
svom budućem radnom mjestu i izgraditi mrežu kontakata.
6.2 Proširenje profesija
Evaluacija mentorica i maturantica ukazuje na želju za ekspanzijom aktivnosti na druge profesije. Znatan broj maturantica je
izjavio da im se program sviđa, ali da imaju različite interese. Evaluacija mentorica u odnosu na poklapanju njihovih interesa
i interesa malih maturantica su također manje pozitivni u odnosu na druge odgovore. Prema sakupljenim podacima, 30%
ispitanih mentorica nije sigurno da li je imalo utjecaja na odabir profesije svoje male maturantice. Zbog toga bi poželjno
bilo uključivanje drugih profesija. Program bi se naročito mogao fokusirati na profesije s malim brojem upisanih učenika,
čime bi se povećao interes za tu profesiju. Na osnovu svega navedenog slijede prijedlozi za buduću implementaciju:
• Uključivanje drugih stručnih i tehničkih škola;
• Mogućnost odabira profesije prilikom ispunjavanja obrazaca za učestvovanje u programu (maturantice bi imale
mogućnost odabira između tri opcije);
• Odabir mentora iz drugih profesija;
• Mogućnost uspostavljanja mentorskog programa za dječake zainteresovane za poslove gdje dominira ženska radna
snaga;
• Fokusiranje na jednu profesiju pri čemu se profesija mijenja jednom godišnje.
26 Vršnjački mentorski program: “Moje znanje-tvoje buduće zvanje?“ analiza i izvještaj implementacije prve faze u HNK i BPK 27

6.3 Uključivanje oba spola Studija koju je izvršila organizacija Friedrich-Ebert-Stiftung ukazuje na značaj uključivanja roditelja u proces odlučivanja kod
mladih. Skoro dvije trećine stanovnika BiH od 15 do 27 godina donosi odluke zajedno sa svojim roditeljima.

Mogućnost proširivanja aktivnosti programa može također biti uključivanje djevojaka i dječaka u program. Implementacija bi
se mogle vršiti na više načina:

• Isti projekat se može ponuditi dječacima i djevojkama pri čemu se parovi istog spola i svi mentori rade u profesijama
stručnog obrazovanja; na kraju programa svi učesnici mogu podijeliti svoja iskustva na zajedničkom događaju.

dodatno: Jedan sastanak između muških i ženskih mentorskih parova je obavezan u periodu od tri mjeseca.

• Koncept ohrabrivanja malih maturantica da upišu profesije u kojima dominira muška radna snaga može se proširiti
na program u kojem se mali maturanti ohrabruju da upišu profesije gdje dominira ženska radna snaga; ovaj pristup
predstavalja proširivanje profesija i spolova.

• Dječaci postaju mentori djevojkama što mijenja rodne uloge kod mentora i maturanata.

Zadnja opcija može biti malo problematična jer se ohrabrivanje teško može ostvariti između spolova, naročito kod djevojaka.
Važno je uključiti i dječake u proces zbog toga što ih je potrebno osvijestiti o postojećim odnosima spolova, kao i pružiti im
podršku prilikom predrasuda s kojima se susreću.

Ill.10: Način na koji mladi ljudi donose važne odluke21

6.4 Uključivanje roditelja

Sljedeće ideje ilustruju mogućnost integracije roditelja maturanata u mentorskom programu:
Nova ideja za koncept programa je uključivanje roditelja u čitav proces. Ovo se naročito odnosi na roditelje djece iz osnovnih
škola. Upitnik je ispunilo 2111 roditelja djece koja završavaju osnovnu školu. Njime je dat detaljan uvid o imidžu stručnog
obrazovanja i važnosti integracije roditelja u mentorski program. Više od pola ispitanika smatra da djeca od škola i agencija za • Događaj u školi stručnog obrazovanja na koji su pozvani roditelji;
zapošljavanje ne dobijaju dovoljno informacija o mogućnostima obrazovanja i buduće karijere. To dodatno potvrđuje važnost
• Organizovanje sastanaka između roditelja i profesora škola;
ovog programa, jer djevojke imaju mogućnost da dobiju informacije i uče iz ličnog iskustva od drugih djevojaka direktnom
komunikacijom. • Organizacija događaja za roditelje i njihovu djecu, gdje učenici iz srednjih tehničkih i strukovnih škola govore o svojim
iskustvima;

• Pozivanje roditelja na ceremoniju zatvaranja;

• Organizovanje događaja na početku programa, gdje se program i način rada objašnjava roditeljima;

• Mogućnost učestvovanja roditelja na sastancima male maturantice i mentorice.

Upotrebom ove nove strategije moguće je vršiti lakšu mobilizaciju mladih učenica što može dovesti do joše većeg broja
učenica zainteresovanih za tehnički sektor.

Ill. 9: Informacije vezane za mogućnosti zaposlenja i edukacije20

21 Cf. Friedrich-Ebert-Stiftung (2015): p. 83.
20 Cf. GIZ Vocational Education Survey Parents 2018: p. 14.
28 Vršnjački mentorski program: “Moje znanje-tvoje buduće zvanje?“ analiza i izvještaj implementacije prve faze u HNK i BPK 29

Literatura

Akademac (2017): http://akademac.ba/sazetak-izvjestaja-torino-procesa-2016-2017-za-bosnu-i-hercegovinu/, Stand:

09.07.2018.

Bastian, Johannes (2009): Übergang Schule – Beruf. In: Pädagogik, Ausgabe 5´09, 61. Jahrgang, Weinheim

European Training Foundation (2013): Mapping of VET educational policies and practices for social inclusion and social
cohesion in the Western Balkans, Turkey and Israel. Country report: Bosnia and Herzegovina

Friedrich-Ebert-Stiftung: Jusuf Žiga, Lejla Turčilo, Amer Osmić, Sanela Bašić, Nedžma Džananović Miraščija, Damir Kapidžić,
Jelena Brkić Šmigoc (2015): Youth study Bosnia and Herzegovina

GIZ (2017): Technical and Vocational Education and Training (TVET) in Bosnia and Herzegovina in numbers

GIZ Gender Strategy (2013): Report on the Implementation Status Reporting Period April 2012 - July 2013. Unter: https://
www.giz.de/expertise/downloads/giz-EN-Gender_Strategy_Report_on_Implementation2012.pdf. Stand: 10.07.2018.

GIZ (2018) Vocational Education: Survey of Parent Opinions on Technical Vocational Education and Training

Ler-Sofronić, Nada (2011): Die Frauen in Bosnien-Herzegowina heute,

https://www.gwi-boell.de/de/2011/01/31/die-frauen-bosnien-herzegowina-heute. Stand: 11.07.2018.

Nissen, Ursula; Keddi, Barbara; Pfeil, Patricia (2003): Berufsfindungsprozesse von Mädchen und jungen Frauen –
Erklärungsansätze und empirische Befunden, Opladen: Verlag Leske + Budrich.

Somun-Krupalija, Leijla (2011): Gender and Employment in Bosnia and Herzegovina - A Country Study, http://www.ilo.org/
wcmsp5/groups/public/---dgreports/---gender/documents/publication/wcms_170832.pdf. Stand: 11.07.2018.

Trading Economics (2017): www.tradingeconomics.com, Stand: 09.07.2018

World Economic Forum (2010): The Global Competitiveness Report 2009–2010.

World Bank (2017): https://data.worldbank.org/indicator/SL.UEM.1524.ZS?locations=BA, Stand:09.07.2018.

Žiga, J., Đozić, A. (2013): Sociologija, OFF-SET, Tuzla

Deutsche Gesellschaft für
Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH

Sjedište društva
Bonn i Eschborn, Savezna Republika Njemačka

Projekat „Stručno obrazovanje“

Splitska 7, 71 000 Sarajevo
Bosnia i Herzegovina
T + 387 33 223 785
F + 387 33 200 494
www.giz.de

U ime
Ministarstva za ekonomsku suradnju/saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke