Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Frege

    Uploaded by

    Anonymous p3lyFY
    12 views15 pages
    frege

    Original Title

    frege

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    frege

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    12 views15 pages

    Frege

    Uploaded by

    Anonymous p3lyFY
    frege

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 15
    © SMISLU 1 ZNACENJU vJednakost' nas (era na razmisljanfe pitanjima koja su ' njom povezana { na koja nije lako odgovorit. Je t! ona rneki odnos? Je It neki odnos izmedu predmeta? It pale famed imena ily znakora 28 predmete? Ovo poslfednje pretpostavio sam u svojemu Pofmopisu. Razioat za koje se Sint kako govore « prilog tome jesu sljedea: a = aia ofito su slavet raziéte spoznajne vrjednost: stavale a = a willed @ prior 1 treba ga. prema Kantu, nazvat analtikim, dok stavel oblika a = b éesto sadrze vrijedna prosirenja nae spoznaje i ne mogn se uvijek zasnovati a priori. Olxrige da svakogs Jutra ne telaxt novo Sunce. nego “uvijek isto, bilo Je mozda Jedno od najplodonosniih otkriéa {a astronomii. Ni danas nije prepoznavanje nekoga ma- Jenoga planeia ili nekogs komela uvijex neslo samorazum- \yivo. Kada bismo u Jednakosu hijell vidjet odnos tzmedu fonoga Sto znaée imena “a” ib", lada bi se Ginllo da a b ne mote bit raziéito od a =a, naime u sluéaja da Je @ = b istinito. Time bi bio izrazen odnos svarl prema sebt samo}, 1 to lakav odnos ut kojemu svaka sivar stojt prema samo} sebi, no nijedna ne stojt prema neko} drugo}. Cint se da ono Sto se deli kazali s a = b jest (o da znalot lt mena "a" 1 "b" znaée isto, a tada bl rijeé bila upravo 0 lum znakovima; (vedio bl se nek odnos izmedu nih. No. Ibi odnos_postojao izmedu in hike To bi bio odnos fedovan povezhanjem svakoga of Uh znakova s istim oanagenim. No ono Je proizvoljno. Ne moze se nikome zabraniti da kao znak za bilo Sto privat bilo Kojt prolz- ‘voljai dogaday il predmet. ue se stavake a = b ne bi vise su eee wpoebovam mise dente, te a = sazumyjon Suit “a fe isi 8 1D Ul “a tb se pocarah 2vak —maulceyt > SAAS | MARISOTE” = ARISTOTE = RODOM IF os TERM eRe STAGIRE 6 aswneta (suse aNACEN 169 ee re ne be Sane naka "b" razlikova samo kao predmet (ovdje oblikom Jeduostrano razjasnje si i {pe hub zal = da ea Kako ns exe 9 rf {ada bi spornajna vrijednost od @ = a. bit bila Je spoznajao} weijednosti od a= b, w sludaja da je = b Islinio. samo time 8006 [Naravno, postoje znimke od toga pravla. Slgueno je da bt wsavrenome susiayu znakova svakome laraztttrebao od- govarali odreden smisao: no narodal Jeziel Gesto me Isp java (aj zahyjew te moramo bit zadovoljal barem time flaw fstome konlekstw Ista rijeé uvijek ima 1st. smisao, Modda se moze priznati da gramatiekl Ispravao oblikovan lzraz koji stoji za viastito ime uvyjek ima smisao, No tne ee en se malate sate | ‘benos medul 1 zoatenie. leraz “uajmanje kon Sige ota on non znagenje. buduéi da se 2a svaki konvergentan nlz moze nnact manje Koavergentan. ali jos uvijek konvergentan. Da- 1 le, ume sto shyggamo sguisso 1 konteht proelat da Sam ote pn sale ne?» azumio bilo koju oznaku koja stoji za , je Je ‘mmavenje dakle (ca a es hhajairemu opsegdealt age ni péam nt odnos, koje treba poblize razmotrit w jedaom drugom @lanks. Oznaka po- Jedinoga predimeta mode se sasiojat tz vise rijeet tk dre Enakove. Poradi kratkoge moze se svaka takwva oznaka hhazvati vhastitim imenom. Peto. 170 common FEE BSBA ARISTOTEL 4! Je Alp ot tictt upoirebliaabwna uobisaennati, onda nie, No moze ve ug ontsuhinscascligncl siboionaiaccase dogodit 10 da se Zeit govorit 0 samim rijectna i njhov smisla, To se dogada npr. ako se netije rjeet navode u Uupravnome govoru. Viasite rit lada prije svege znate jet drugoga 1 (ek one imaju uobiéajeno znaéenje. Tada imamo makove o znakovima. U zapisu se u tome slutaji jet davjaja w navodnike. Ne smije se dakle ryet koja stoi w navodaicima wzei u wobiéajenome znaéenj. “x, onda to meena ne se govOrs govt! © Ssh npr meg vor Engr jasno da ni tome nati govora ret emajs roje ublijeno saatenje, nego anase ono 80 Je toate si ia Ua bin Has eprom tngerade) se govoru rll upotreljavasu.nepravo. ferade}, ednosno naj soje neprawo. sane Slog faalkijemo uobiijeno snatenje nije od ean nepras Cone tatenj 1 njesn sobleajensmiaa od Nelna nepre- coger mila. Nepra esnaene ret dale Rean obe fon sminao. Takve ac ininike wvjel ‘moraj mall pred Gina hada 1 pojedinome sia) olin lapravo raze el adn povesanja anak, sina | sata Ako, E 0 ssw 1 acen m Jasnoéa njezinth pojedinh dyjelova raznolika je nestalna. Nye uvjek, éake ni kod Istoga Covjeka, ista predodzba po. vezana s istim smislom. Predodzba je Buchephalus® povezatt velo rasitite predodbe. P

    You might also like