Sematizam Za 2015 Godinu PDF

Vrhbosanske nadbiskupije
za 2015. godinu
Ded napiši na ploču
i zapiši u knjigu,
da vremenima budućim
svjedočanstvo ostane.
(Izaija 30,8)
za 2015. godinu
Nakladnik
Vrhbosanska nadbiskupija
Nadbiskupski ordinarijat vrhbosanski
Kaptol 7, BiH – 71 000 Sarajevo
Za nakladnika
Vinko kardinal Puljić,
nadbiskup metropolit vrhbosanski
Koordinator 1 (svibanj 2013. – rujan 2014.)

preč. Ilija Orkić, kancelar vrhbosanski
Koordinator 2 (listopad 2014. – ožujak 2015.)

preč. Mladen Kalfić, kancelar vrhbosanski
Glavni urednik
Franjo Marić, prof.
Suradnici
vlč. dr. sc. Mario Bernadić; fra Davor Dominović; mons. Petar
Jukić; preč. Mladen Kalfić; Franjo Marić, prof.; vlč. dr. sc. Šimo
Maršić, vlč. Ilija Orkić; prof. dr. sc. Slavko Slišković, dominikanac;
mons. dr. sc. Pero Sudar, promicatelj Katoličkih škola za Europu;
vlč. dr. sc. Mirko Šimić
Numerička kontrola
Anto Marić, prof.
Grafičko-likovni urednik Marijan Osman

Jezična lektura Jakov Lovrić
Slog i prijelom Krešimir Turčinović
Grafička priprema Krešimir Turčinović
Tisak Ekološki glasnik d. o. o., Donja Lomnica kraj Zagreba
Naklada 500 primjeraka
Na naslovnici sarajevska katedrala, medalja iz 1932. godine,

Ivo Kerdić, hrvatski medaljer i kipar, a na zadnjoj naslovnoj
Grb Vrhbosanske nadbiskupije
Prvi primjerak ovoga Šematizma vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić

predao je papi Franji 16. ožujka 2015. prigodom pohoda »ad Limina«.
Tiskano u Hrvatskoj (ožujak 2015.) Printed in Croatia (March 2015)

za 2015. godinu
SARAJEVO , 2015.
Bugojanski dekanat 251
252 ŠEMATIZAM Vrhbosanske nadbiskupije za 2015. godinu
Katoličke župe
BUGOJANSKOGA DEKANATA
Bistrica kraj Uskoplja Bugojno Dobretići Glavice
Kandija Kupres Otinovci Podmilačje
Rastičevo Skopaljska Gračanica Suho Polje Uskoplje-G. Vakuf

BISTRICA kraj Uskoplja-Gornjeg Vakufa,

fa
župa sv. Terezije od Djeteta Isusa
B istrica se nalazi u jugozapadnoj Bosni otpri-

like 3 km sjeverno od Gornjeg Vakufa-Uskop-
lja. Smještena je između rječice Kruščice, po-
na temelju materijalnih dokaza možemo reći
da je ovaj dio Uskoplja bio dobro naseljen i u
tom razdoblju, na što upozoravaju i ostaci
toka Gorničnjaka i rijeke Vrbasa podno obro- srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika –
naka planine Vranice. stećaka. Jedna od najvećih uskopaljskih nekro-
Područje današnje župe Bistrice bilo je na- pola smjestila se na Crkvinama u Bistrici. Na
seljeno još u prapovijesti, o čemu među osta- tom se mjestu sačuvalo 140 sandučastih steća-
lim svjedoče i ostaci pretpovijesnog utvrđenog ka, a sjeverno od Crkvine raspoređeno ih je još
naselja (80 × 30 m) i ulomci keramike iz starijeg 20. Samo ime Crkvina upozorava na činjenicu
željeznog doba (750. – 400. g. pr. Kr.) s Gradine da se na tom mjestu nalazio katolički sakralnih
u Krupi. objekt. Osim u Bistrici ostaci srednjovjekovnih
Ovaj je kraj bio naseljen i tijekom antike, o nekropola postoje i na području Hrasnice i
čemu svjedoče i nalazi antičkog novca, tragovi Krupe.1
rimskog rudarstva i naselja itd. Na antičko nase- U davno doba, u selu Bistrici, današnjem
lje Pavlina u Bistrici upozoravaju ostaci zidova, sjedištu župe, postojale su dvije crkve: sv. Mi-
fragmenti rimske opeke, željezna troska i dr. hovila i sv. Ruže. Mjesta gdje su bile crkve danas
Pisani izvori ne nude previše podataka o se zovu Crkvine. Turskom okupacijom crkve
bistričkom kraju tijekom srednjega vijeka, ali nestaju. Današnja župa Bistrica kraj Uskoplja
Bistrica kraj G. Vakufa: Baraka,

»prva« župna crkva oko 1933. godine
službeno je proglašena samostalnom župom

11. veljače 1931. odvajanjem od župe Gornjeg
Vakufa, danas Uskoplja. Prvotna župna crkva
bila je drvena baraka, koja je kasnije izgorjela.
Nakon toga jedan dio župne kuće bio je pre-
uređen za bogoslužje, a »druga« župna crkva
građena je tijekom 1936. i 1937. godine. Današ-
nja župna crkva podignuta je u razdoblju od
1971. do 1976. godine. Prvi župni stan sagrađen
je još prije osnivanja župe i bio je u uporabi do
jeseni 1982. godine kada je srušen, a župnik se
uselio u novosagrađeni čija je gradnja počela
1979. godine.
U župi danas djeluju i imaju samostan sv.
Male Terezije časne sestre Kćeri Božje ljubavi
koje su u Bistricu došle 19. listopada 1976. Tije-
kom rata od 1991. do 1995., tj. u drugoj polovini
1993., muslimanski su ekstremisti teško ošte-
tili župnu crkvu, a župni stan i kuću časnih
sestara zapalili. Također su teško oštećena
groblja i kapelice u Bistrici, Grnici i Krupi, a
Bistrica kraj Uskoplja: većina Hrvata katolika protjerana je iz župe.
»Druga« župna crkva Nakon rata obnovljene su župna crkva i kuća
te kuća časnih sestara.
Područna crkva u župi je crkva sv. Petra i
Pavla u Vilić Polju, čija je izgradnja započela
1992., a završena 2002. godine. Na području Prema Šematizmu za 1961. godinu, a s obzi-
župe nalaze se 4 groblja, i to u Bistrici groblje rom na podatke iz 1959., u župi Bistrici10 kraj
s kapelicom sv. Mihovila, groblje Dolac s kape- Gornjeg Vakufa navode se ova naselja: Bistrica
licom u Vilić Polju, groblje Krupa s kapelicom (464 katolika), Grnica (170), Hrasnica (178),
i groblje Grnica u kojem više nema ukopa jer Krupa, dio (128) i Vilić Polje (301).
su svi katolici Hrvati protjerani u siječnju 1993. Prema podacima od 31. prosinca 2001. župa
i do danas se nitko nije vratio. Bistrica kraj Uskoplja imala je 232 katoličke
Župom upravlja dijecezanski svećenik, a obitelji. Broj katoličkih obitelji i katolika po
čine je naselja Bistrica, Hrasnica, Krupa (dio) i naseljima: Bistrica – 99 katoličkih obitelji s 338
Vilić Polje. katolika, Hrasnica (20, 76), Krupa (25, 93) i
Vilić Polje (88, 328).11
Prema podacima od 31. prosinca 2014. župa
Broj katolika u župi Bistrici kraj Uskoplja
između 1931. i 2014. godine Bistrica kraj Uskoplja imala je 270 domaćin-
stava sa 882 katolika. Broj katoličkih obitelji i
GODINA POPISA BROJ KATOLIKA GODINA POPISA BROJ KATOLIKA
katolika po naseljima: Bistrica – 122 domaćin-
1931.2 815 1937.3 944 stva sa 382 katolika, Hrasnica (20, 77), Krupa,
dio (34, 113) i Vilić Polje (94, 310).12
1959.4 1 241 1973.5 1 617
Ovakvo stanje broja katolika Hrvata u župi
1991.6 1 995 2001.7 835 Bistrici kraj Uskoplja posljedica je rata i ratnih
zbivanja u BiH od 1991. do 1995., kao i slijeda
2010.8 1 026 2014.9 882
događaja u poratnom razdoblju.
Bistrica kraj Uskoplja: Zvonik župne crkve, Bistrica kraj Uskoplja: Unutrašnjost župne crkve
oštećen 1993. godine oštećene u drugoj polovini 1993. godine
Bistrica kraj Uskoplja: Pogled na današnju župnu crkvu
1
ŠKEGRO, Anto; ŠARIĆ, Anto; BULJAN, s. Slavica; ŠARIĆ, Tomislav, Ruža na vjetru: Župa sv. Male Terezije od Djeteta
Isusa u Bistrici na gornjem Vrbasu, Uskoplje, 2003., str. 10-19.
2
Schematismus 1932., str. 43.
3
Opći šematizam 1939., str. 145.
4
Šematizam 1961., str. 21-22.
5
Opći šematizam 1974., str. 350-351.
6
Stanje 31. 12. 1991.
7
Podatke pripremio vlč. Jakov Kajinić, tadašnji župnik u Bistrici kraj Uskoplja.
8
Stanje 2011., str. 121.
9
Podatke pripremio vlč. Mato Križanac.
10
11
Podatke pripremio vlč. Jakov Kajinić, tadašnji župnik u Bistrici kraj Uskoplja.
12
Podatke pripremio vlč. Mato Križanac, župnik u Bistrici kraj Uskoplja.
BUGOJNO,
BUGOJNO
župa sv. Ante Padovanskoga
B ugojno se nalazi u jugozapadnoj Bosni na

utoku rijeke Poričnice u Vrbas. Najstarije
naselje na području Bugojna nalazilo se na lo-
U Pruscu (Donji Vakuf ) postojao je srednjo-
vjekovni grad imena Biograd. U pisanim iz-
vorima spominje se tek 1478. i 1503. godine.
kalitetu Pod u Čipuljiću. Više je puta napušta- Arheološka istraživanja svjedoče da je na te-
no i obnavljano. U 10. st. područje Bugojna meljima srednjovjekovne crkve u Pruscu 1488.
bilo je u sastavu župe Uskoplje, koja mijenja godine izgrađena Skender-pašina džamija.
gospodare u osobi hrvatskih i bosanskih vla- Uz ruševine starokršćanske crkve u predjelu
dara. Tek intenzivnijim naseljavanjem katolič- Grudina (Crkvina) u Čipuljićima otkrivena je
kog pučanstva iz Dalmacije u prvoj polovini srednjovjekovna crkva i prostorna nekropola
19. st. Bugojno se razvilo u trgovište žitom i s oko 770 grobova. Nalazi u grobovima odaju
stokom, a 1830. godine navedeno je kao mahala pripadnost dalmatinsko-hrvatskoj grupi. Stil-
Akhisara. Nakon 1878. godine postaje admini- ski pripada predromaničkom razdoblju.15
strativno središte Bugojanskoga kotara.13 Franjevci na bugojanskom području djeluju
Na lokalitetu imena Kosa (Krstovi) postojala već u doba srednjovjekovne bosanske samo-
je srednjovjekovna crkva. O tome govori i ve- stalnosti. U Veseloj Straži kraj Bugojna, prema
liko srednjovjekovno groblje sa stećcima, koje nekim pokazateljima, u 15. stoljeću postojao je
je na području Oboraca. Spomenuta mjesta franjevački samostan koji je nestao u naletu
nalaze se na području Donjeg Vakufa.14 osmanske sile. Sadašnja župa nastala je odva-
Bugojno: Župna crkva

1900. godine
janjem od župe Gornjega Vakufa (tada Gornje (krajem lipnja 1993.), u kojem je prognano više
Skopje) kao mjesna kapelanija 1844. godine pod od 10 000 Hrvata. Muslimanski ekstremisti su
nazivom Malo Selo, a župom Bugojnom pro- u podnožje zvonika postavili eksplozivnu na-
glašena je 1858. godine. Godine 1854. izgrađena pravu, a eksplozija je oštetila vitraje i vanjski
je župna kuća, koja je 1922. nadomještena no- zid. Isti ekstremisti protjerali su većinu Hrvata
vom. Postojeća župna kuća izgrađena je 1967., katolika, a potom demolirali područnu crkvu
a dograđivala se tijekom 1990. godine. Gradnja i groblje u Bristovima i Drvetinama, grobljan-
prve župne crkve započela je 1879. i trajala je ske kapele i groblja u Bugojnu, Čaušlijama,
jako dugo, tako da je crkva pokrivena tek 1886. Donjem Vakufu, Guvnu i Lanđerovini.
Po dimenzijama je, uz tolišku, najveća u Bosni. Područne crkve postoje u Bristovima (crkva
Tijekom 1936. godine dograđen je toranj, a u sv. Leopolda Bogdana Mandića, građena 1989.
njemu su ugrađena tri zvona. Koncem sedam- – 1990.), Drvetinama (crkva sv. Ane, izgrađena
desetih godina prošloga stoljeća toranj je do- 1970. godine), Donjem Vakufu (crkva sv. Male
građivan u visinu. U Bugojno je od 1894. do 1949. Terezije, sagrađena 1941., obnovljena 1990.) i
godine djelovao samostan časnih sestara Mi- na Guvnima (crkva sv. Franje Asiškoga, sagra-
losrdnica, a osnovna škola istih sestara djelo- đena 1989. godine). Na području župe postoji
vala je u Bugojnu od 1894. do 1945. Danas se u 8 grobalja, i to u Bristovima (groblje s područ-
Bugojnu nalaze kuća i samostan Školskih se- nom crkvom), u Čaušlijama (groblje s kapeli-
stara franjevki Bosansko-hrvatske provincije. com sv. Nikole Tavelića), na Guvnima (groblje
Dana 11. rujna 1992. granata ispaljena sa srp- s područnom crkvom), u Lenđerovini (groblje
skih položaja izravno je pogodila zvonik crkve. s kapelicom), u Lonđi (groblje s kapelicom), u
Isti ekstremisti su granatiranjem sa svojih po- Sultanovićima (groblje s kapelicom), na Svilenu
ložaja lakše oštetili tri kuće Školskih sestara (groblje s kapelicom) i u Veseloj (groblje s kape-
franjevki. Tijekom 1992. srpske snage zauzele licom). Župom upravljaju franjevci Bosne Sre-
su sjeverozapadni dio općine. Dolazak više ti- brene, a čine je naselja Bugojno-grad, Boganov-
suća muslimanskih prognanika uvećao je hrvat- ci, Crniče, Čaušlije, Ćehajići, Donji Vakuf, Drve-
sko-muslimanske nesporazume sve do sukoba tine, Fakići, Gaj, Guvna, Jaklić, Karadže, Kopčić,
Bugojno: Pročelje
župne crkve
Kotezi, Kula, Lenđerovina, Lug, Poriče, Potkraj, Guvna (3, 9), Hendek (28, 66), Hadžijalića ogra-
Rosulje, Udurlije, Vesela, Vrpeć i Ždralovići. da (36, 109), Jaklić (27, 58), Kulina bana (12, 24),
Karadže (30, 69), Kožarska (10, 24), Kopčić (14, 39),
Broj katolika u župi Malom Selu, kasnije Bugojnu, Kotezi (1, 2), Kovačuša (13, 36), Kula (34, 124),
između 1855. i 2014. godine Lenđerovina (1, 2), Lubovo (1, 3), Lug (54, 189),
GODINA POPISA BROJ KATOLIKA GODINA POPISA BROJ KATOLIKA Malo Selo (15, 32), Milanovići (4, 5), Milići (4, 7),
Nugle (46, 106), Polje (34, 113), Poljice (15, 30),
1855.16 3 783 1864.17 3 685
Poriče (53, 130), Potkraj (8, 20), Rosulje (44, 131),
1870.18 3 895 1877.19 3 677 Sultan Ahmedova (69, 156), Slobode (47, 118),
Sultanovići (7, 14), Šehitluci (9, 18), Šumalji (1, 6),
1884.20 3 973 1905.21 5 761
Terzići (46, 93), Udurlije (109, 362), Vejići (1, 2),
1910.22 4 969 1923.23 4 969 Vesela (70, 210), Voznik (40, 111), Vrbanja (65, 222),
Vrbas (25, 85), Vrpeć (7, 29), Wagnerova (41, 75),
1931.24 5 380 1937.25 5 768
Zlatnih ljiljana (13, 30) i Ždralovići (17, 51).33
1959.26 6 245 1973.27 8 611 Prema podacima od 31. prosinca 2014. župa
Bugojno imala je 1224 domaćinstva s 2906 ka-
1991.28 17 200 2001.29 4 162
tolika. Broj domaćinstava i katolika po ulicama
2010.30 3 574 2014.31 2 906 i naseljima: Bugojno, ulice 307. motorizirne
brigade – 22 domaćinstva s 50 katolika, Armi-
Napomena: Odvajanjem pojedinih naselja od župe Bugoj-
na utemeljene su nove kapelanije, kasnije župe: Golo Brdo je BiH (7, 13), Begluci (7, 14), Bosanska (29, 57),
(1875.), poslije Kandija, Skopaljska Gračanica (1911.) i Glavice Bristovi (29, 74), Ciglana (32, 71), Donjići (0, 0),
(1974.).
Gromile (4, 10), Hendek (11, 26), Hadžijalića
Prema Šematizmu za 1961. godinu, a s obzi- ograda (36, 79), Kulina bana (9, 19), Kožarska
rom na podatke iz 1959., u župi Bugojnu32 na- (6, 10), Kovačuša (11, 26), Lubovo (1, 2), Malo
vode se ova naselja: Bugojno (1616 katolika), Selo (8, 13), Milanovići (1, 3), Milići (2, 5), Nugle
Boganovci (149), Bristovi (142), Crniče i Vrbanja (42, 69), Polje (22, 68), Poljice (11, 24), Sultan
(533), Čaušlije (195), Čehajići i Jemanlići (210), Ahmedova (43, 94), Slobode (46, 122), Sultano-
Čipuljić, Poriče i Ždralović (393 katolika), Donji vići (9, 20), Šehitluci (6, 8), Šumalji (2, 4), Ter-
Vakuf (156), Guvna, Fakići i Podkraj (344 kato- zići (26, 41), Vejići (1, 2), Voznik (27, 63), Vrbanja
lika), Karadže i Kotezi (86), Kopčić (168), Kula (76, 192), Vrbas naselje (25, 58), Wagnerova (27,
(157), Lenđerovina (342), Lug (286), Ljubnić 44), Zlatnih ljiljana (8, 24); ostala naselja Boga-
(134), Ravne i Rosulja (253), Udurlije (384), Ve- novci (24, 71), Crniče (62, 179), Čaušlije (50, 115),
sela Straža (533) i Vrhpeć (164). Ćehajići (0, 0), Donji Vakuf (10, 12), Drvetine
Prema podacima od 31. prosinca 2001. župa (7, 22), Fakići (5, 11), Gaj (78, 180), Guvna (6, 11),
Bugojno imala je 1549 katoličkih obitelji. Broj Jaklić (16, 30), Karadže (29, 62), Kopčić (15, 33),
katoličkih obitelji i katolika po ulicama i nase- Kotezi (2, 6), Kula (42, 125), Lenđerovina (1, 1),
ljima bio je ovakav: 307. motorizirne brigade Lug (50, 152), Poriče (37, 76), Potkraj (6, 13),
– 27 katoličkih obitelji s 59 katolika, Armije BiH Rosulje (34, 91), Udurlije (77, 191), Vesela (62, 150),
(20, 36), Begluci (13, 28), Boganovci (23, 81), Bo- Vrpeć (10, 32) i Ždralovići (15, 38).34
sanska (52, 107), Bristovi (34, 92), Ciglana (41, 101), Ovakvo katastrofalno stanje broja katolika
Crniče (63, 194), Ćehajići (1, 2), Čaušlije (67, 181), Hrvata u župi Bugojnu posljedica je rata i rat-
Donji Vakuf (21, 31), Donjići (1, 1), Drvetine (15, 41), nih zbivanja u BiH od 1991. do 1995., kao i slije-
Fakići (5, 11), Gaj (104, 264), Gromile (8, 23), da događaja u poratnom razdoblju.
Bugojno: Zvonik župne crkve,

oštećen krajem 1992. godine
Bugojno: Pogled na obnovljenu župnu crkvu

13
Hrvatska enciklopedija 2 Be-Da, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 2000., str. 389.
14
ZIRDUM, Andrija, »Karta srednjovjekovnih crkava na tlu BiH«, u Bosna franciscana, časopis Franjevačke teologije
Sarajevo, godina IX., Sarajevo, 2001., broj 15, str. 192.
15
Isto, str. 193.
16
Schematismus 1855., str. 52-54. (U dokumenti se navodi brojka 3789 katolika, a treba biti 3783.)
17
Schematismus 1864., str. 50-51.
18
Franjevački vijesnik, god. XLVII., broj 2-3, veljača-ožujak 1940., str. 72.
19
Schematismus 1877., str. 43-44. (U dokumentu se navodi brojka 3557 katolika, a treba biti 3677.)
20
Imenik 1884., str. 12-13.
21
22
Imenik 1910., str. 50-51.
23
24
Schematismus 1932., str. 43-45. (U dokumenti se navodi brojka 5259 katolika, a treba biti 5380.)
25
26
Šematizam 1961., str. 22. (U dokumenti se navodi brojka 6193 katolika, a treba biti 6245.)
27
28
Stanje 31. 12. 1991.
29
Podatke pripremio fra Mirko Majdandžić, tadašnji župnik u Bugojnu.
30
Stanje 2011., str. 157.
31
Podatke pripremio fra Zoran Tadić.
32
Šematizam 1961., str. 22.
33
Podatke pripremio fra Mirko Majdandžić, tadašnji župnik u Bugojnu.
34
Podatke pripremio fra Zoran Tadić, župnik u Bugojnu.
DOBRETIĆI
DOBRETIĆI,
D obretići se nalaze u srednjoj Bosni u pod-

ručju Pougarja. To su šumoviti obronci
planine Vlašića i livade ispod kojih teče rijeka
Predaja govori i o crkvi posvećenoj svetome
Anti Padovanskom, koja se nalazila na zaravan-
ku između Zapeća i Jejića. Na popisu nestalih
Ugar, a udaljeni su oko 30 km sjeverozapadno župa na prostoru Bosne i Hercegovine spomi-
od Travnika. Naselje je baštinilo ime od sred- nje se i župa Zapeće. O vremenu kada je posto-
njovjekovne bosanske vlastelinske obitelji jala nema pisanih dokumenata, ali se pretpo-
Dobretića. stavlja da je to bilo poslije pada Bosne 1463.
U selu Melini na lokaciji Glogovice postoje godine i dolaska plemića Stjepana Dobrete u
ostaci građevine za koju se pretpostavlja da je Pougarje, koji se bio sakrio upravo u Zapeću,
nekada bila crkva svetoga Kuzme i Damjana, gdje je i sahranjen. Možda je baš iz tog razloga
župe Mel podno Vlašića, koja se spominje u zapećko groblje posvećeno svetom Anti.35
povelji hrvatsko-ugarskoga kralja Bele IV. U Župa Dobretići spominje se već 1672. godi-
narodu postoji predaja o »velikoj crkvi«, i to ne pod imenom Vrhovine i nastala je odvaja-
na prostoru sela Kričića, koje je u neposrednoj njem od jajačke župe. Župa je te godine imala
blizini Meline. 670 katolika. Sam naziv Vrhovine je logičan
Dobretići: Pogled
na staru župnu
crkvu i župni stan
oko 1927. godine
Dobretići: Pogled na
staru župnu crkvu
(srušena 1971. godine
radi gradnje nove,
današnje crkve)36
(nadmorska visina oko 1150 m), jer je dobretić- dali su kapele i groblja u Dobretićima, Kuli,
ka župa poslije Korićana na drugome mjestu u Melini, Milaševcima, Orašcu, Vitovlju, Vuko-
BiH s obzirom na nadmorsku visinu na kojoj vićima i Zapeću. Nešto više od mjesec dana
se nalazi crkva. Matice se vode od 1758. godine, prije toga, 3. lipnja 1992. mučki je ubijen župnik
kada je sjedište župe bilo u Žilićima, a 1850. župe Dobretića fra Nikola Bagarić.
preneseno je na današnje mjesto. Župni stan Područne crkve nalaze se u Milaševcima –
izgrađen je 1850. godine, a crkva je građena crkva sv. Ane i Joakima sagrađena 1920. godine,
1860. – 1862. godine. Bila je brvnara, s nešto pod- i u Gornjem Orašcu – crkva Duha Svetoga sa-
zide, dugačka 20-ak i široka 10 – 12 m, smješte- građena 1925. godine. Na području župe nalazi
na ispod staroga župnog stana i iznad mjesta se 10 grobalja, i to u Milaševcima (crkva sv.
gdje je kip svetog Ante, odnosno desno od da- Joakima i Ane), u Gornjem Orašcu (crkva Duha
našnje crkve. Nova crkva sagrađena je 1892. Svetoga), u Donjim Vukovićima (kapela Srca
godine i teško je stradala 27. 10. 1969. u potresu Isusova), u Gornjim Vukovićima (kapela sv.
s epicentrom u blizini Banje Luke. Godine 1884. Franje Asiškoga), u Bunaru (kapela Uzašašća
nabavljeno je novo zvono teško 280 kg. Sadaš- BDM), u Zapeću (najstarije groblje u župi iz
nja crkva s tornjem i jednim zvonom izgrađe- sredine 18. st., kapela Svih Svetih), u Zubovi-
na je 1971. – 1973. godine. Današnja župna kuća ćima i u Brnjićima. Kapele u grobljima Stina i
gradila se od 1983. do 1988., a župna kuća podig- na Suhom vrhu skrivene su duboko u planina-
nuta 1961. upotrijebljena je za druge svrhe. U ma. Groblja na ovim mjestima potječu još iz
naselju Brnjićima rođen je 1707. godine poznati turskoga doba. Mise se slave na Sv. Jurja i za
franjevački pisac i biskup fra Marko Dobretić. Malu Gospu, kojima su kapele posvećene. Žu-
Dana 12. srpnja 1992. borbeni zrakoplovi pom upravljaju franjevci Bosne Srebrene, a
ispalili su dvije rakete na župnu crkvu i dvije čine je naselja: Dobretići, Brnjići, Bunar, Kri-
na župni stan, a nakon srpske okupacije crkva čići, Melina, Milaševci, Orašac, Pavlovići, Slip-
i ostali crkveni objekti opljačkani su i devasti- čevići, Vitovlje, Vukovići, Zapeće, Zasavica i
rani. Svi katolici Hrvati protjerani su. Nastra- Zubovići.
Broj katolika u župi Dobretićima Prema podacima od 31. prosinca 2014. župa
između 1855. i 2014. godine Dobretići imala je 120 domaćinstava s 298 ka-
GODINA POPISA BROJ KATOLIKA GODINA POPISA BROJ KATOLIKA tolika. Broj domaćinstava i katolika po naselji-
ma: Dobretići – 21 domaćinstvo s 46 katolika,
1855.37 1 470 1864.38 1 518
Brnjići (4, 10), Bunar (6, 17), Kričići (0, 0), Me-
1870.39 1 558 1877.40 1 632 lina (25, 54), Milaševci (20, 61) Orašac (2, 3),
Pavlovići (10, 40), Slipčevići (2, 4), Vitovlje (6, 11),
1884.41 1 544 1905.42 1 644
Vukovići (6, 10), Zapeće (1, 2), Zasavica (3, 6) i
1910.43 1 415 1923.44 3 025 Zubovići (14, 34).55
Ovakvo katastrofalno stanje broja katolika
1931.45 2 454 1937.46 2 735
Hrvata u župi Dobretićima posljedica je rata i
1959.47 3 157 1973.48 4 120 ratnih zbivanja u BiH od 1991. do 1995., kao i
slijeda događaja u poratnom razdoblju.
1991.49 6 150 2001.50 246
2010.51 312 2014.52 298
Napomena: Odvajanjem pojedinih naselja od župe Dobre-

tića, godine 1877. utemeljena je nova kapelanija, kasnije
župa Korićani.
Prema Šematizmu za 1961. godinu, a s obzi-

rom na podatke iz 1959., u župi Dobretićima53
navode se ova naselja: Dobretići (107 katolika),
Botajčići (76), Brnjići (168), Bunar (217), Davi-
dovići (142), Jejići (72), Kričići (219), Melina
(364), Milaševci (172), Mijatovići (165), Orašac
Donji (99), Orašac Gornji (153), Pavlovići (93),
Prisika (121), Slipčevići (62), Vitovlje (130),
Vukovići (289), Zapeće (159), Zasavica (157) i
Zubovići (192).
Dobretići imala je 109 katoličkih obitelji. Broj
katoličkih obitelji i katolika po naseljima: Brnji-
ći – 5 katoličkih obitelji s 11 katolika, Bunar (6,
16), Dobretići (9, 15), Melina (30, 68), Milaševci
(15, 35), Orašac (1, 2), Pavlovići (9, 27), Slipčevi-
ći (4, 9), Vitovlje (7, 15), Vukovići (7, 11), Zapeće Dobretići: Ratna oštećenja na župnoj crkvi
(1, 2), Zasavica (3, 7) i Zubovići (12, 28).54 nastala u drugoj polovini 1992. godine
Dobretići: Pogled na današnju župnu crkvu
35
http://www.pougarjeusrcu.com/dobretici/zupa-dobretici/crkve
36
http://www.pougarjeusrcu.com/dobretici/zupa-dobretici/crkve
37
38
39
40
41
Imenik 1884., str. 13. (U dokumentu se navodi brojka 1554 katolika, a treba biti 1544.)
42
43
Imenik 1910., str. 39-40.
44
45
46
47
48
49
Stanje 31. 12. 1991.
50
Podatke pripremio fra Marko Kovačić, tadašnji župnik u Dobretićima.
51
Stanje 2011., str. 188.
52
Podatke pripremio fra Krešimir Vukadin.
53
54
Podatke pripremio fra Marko Kovačić, tadašnji župnik u Dobretićima.
55
Podatke pripremio fra Krešimir Vukadin, župnik u Dobretićima.
GLAVICE
GLAVICE,
župa Presvetog Srca Isusova
G lavice se nalaze u jugozapadnoj Bosni na

bugojanskom području, a udaljene su oko
5 km istočno od Bugojna.
Župom upravlja dijecezanski svećenik, a pri-
pada joj samo naselje Glavice.
Dekretom od 29. ožujka 1974., odvajanjem Broj katolika u župi Glavicama

između 1991. i 2014. godine
od župe Kandije utemeljena je nova župa Gla-
vice sa sjedištem u Glavicama. Župna crkva GODINA POPISA BROJ KATOLIKA GODINA POPISA BROJ KATOLIKA
izgrađena je 1980. godine. Tijekom rata od 1991.

1991.56 1 245 2001.57 873
do 1995., tj. sredinom 1993. godine, musliman-
ski su ekstremisti župnu crkvu opljačkali, a 2010.58 287 2014.59 273
potom i uništili, tako da su od crkve ostali sa-
mo krov i zidovi. Nakon toga je djelomično Prema podacima od 31. prosinca 2001. župa
uređena i u nju je uselila muslimanska obitelj. Glavice imala je 84 katoličke obitelji.60 Prema
Na župnom groblju Biljeg uništili su kapelu, a podacima od 31. prosinca 2014. župa Glavice
nadgrobne spomenike porazbijali. Nakon toga imala je 101 domaćinstvo.61
protjerali su većinu Hrvata katolika. U razdob- Ovakvo katastrofalno stanje broja katolika
lju od 1998. do 2000. godine obnovljene su Hrvata u župi Glavicama posljedica je rata i
župna crkva i kuća. Na području župe nalazi se ratnih zbivanja u BiH od 1991. do 1995., kao i
samo groblje Biljeg s kapelicom sv. Izidora. slijeda događaja u poratnom razdoblju.
Glavice: Unutrašnjost župne crkve

oštećene u drugoj polovini 1993. godine
Glavice: Pogled na obnovljenu župnu crkvu

(snimio vlč. Ilija Orkić)
56
Stanje 31. 12. 1991.
57
Podatak pripremio vlč. Marko Lacić, tadašnji župnik u Glavicama.
58
Stanje 2011., str. 219.
59
Podatke pripremio vlč. Josip Lubar.
60
Podatak pripremio vlč. Marko Lacić, tadašnji župnik u Glavicama.
61
Podatak pripremio vlč. Josip Lubar, župnik u Glavicama.
KANDIJA
KANDIJA,
župa sv. Ilije proroka
K andija se nalazi u jugozapadnoj Bosni na

bugojanskom području, a udaljena je oko
5 km jugoistočno od Bugojna.
Temeljita obnova župne kuće i crkve počela je
2000. godine, a 21. 7. 2008. crkva je posvećena.
Na području župe nalazi se 6 grobalja s kape-
Župa Golo Brdo (od 1963. Kandija) uteme- licama, i to u Kandiji groblje Grabovi, u Vuči-
ljena je kao samostalna kapelanija 13. lipnja polju groblje Krajac i groblje Zlatan, u Goruši,
1875. odvajanjem od župe Bugojna. Samostal- Odžaku i Bojskoj. Župom upravlja dijecezanski
nom župom postaje 1879. Prvi zaštitnik župe svećenik, a čine je naselja Kandija, Bojska, Golo
bilo je Presveto Trojstvo, a već od 1883. zaštitnik Brdo, Goruša, Odžak i Vučipolje (nekada Donje
župe je sv. Ilija prorok. Prva župna crkva sagra- Glavice).
đena je 1878. godine kao skromna kućica po-
krivena šindrom, a pokraj nje visjelo je zvono
Broj katolika u župi Golom Brdu, kasnije Kandiji,
na stupovima. Tridesetih godina 20. st. posto- između 1877. i 2014. godine
jeća crkva je obnovljena, a na pročelju crkve
podignut je drveni toranj. Nova crkva gradila
se od 1969. do 1972. godine, a nova župna kuća 1877.62 983 1884.63 948
izgrađena je 1967. godine. Tijekom rata od 1991.
1910.64 1 032 1923.65 1 057
do 1995., tj. sredinom 1993. godine, musliman-
ski su ekstremisti župnu crkvu i kuću opljač- 1931.66 1 371 1937.67 1 636
kali, a potom je uništili, tako da su ostali samo
1959.68 1 858 1973.69 2 118
krov i zidovi. Na župnom groblju Grabovima
djelomično su uništili kapelu, a nadgrobne 1991.70 1 990 2001.71 574
spomenike porazbijali. Nakon toga su protje-
2010.72 562 2014.73 523
rali većinu Hrvata katolika s područja župe.
Golo Brdo: Prva župna crkva

1900. godine
Kandija: Pogled na drugu župnu crkvu

oko 1990. godine

rom na podatke iz 1959., u župi Golom Brdu74
navode se ova naselja: Kandija (418 katolika),
Bojska (130), Glavice Gornje (388), Golo Brdo
(135), Goruša (317), Odžak (183) i Vučipolje (287).
Kandija imala je 178 katoličkih obitelji. Broj ka-
toličkih obitelji i katolika po naseljima: Bojska
– nitko se još nije vratio, Golo Brdo – 6 katolič-
kih obitelji s 22 katolika, Goruša (17, 51), Kandija
(79, 279), Odžak (7, 21) i Vučipolje (69, 201).75 Kandija: Misa u razrušenoj župnoj crkvi
Kandija imala je 200 domaćinstava s 523 kato-
lika. Broj domaćinstava i katolika po naseljima:
Kandija – 99 domaćinstava s 292 katolika, Boj-
ska – nitko se još nije vratio, Goruša (16, 27),
Odžak (3, 5) i Vučipolje (82, 199).76
Hrvata u župi Kandiji posljedica je rata i ratnih
zbivanja u BiH od 1991. do 1995., kao i slijeda
događaja u poratnom razdoblju.
Kandija: Unutrašnjost uništene crkve

Kandija: Pogled na današnju župnu crkvu
62
63
Imenik 1884., str. 37.
64
Imenik 1910., str. 52-53.
65
66
67
68
69
70
Stanje 31. 12. 1991.
71
Podatke pripremio vlč. Ivo Tomić, tadašnji župnik u Kandiji.
72
Stanje 2011., str. 266.
73
Podatke pripremio vlč. Pavo Nikolić.
74
75
Podatke pripremio vlč. Ivo Tomić, tadašnji župnik u Kandiji.
76
Podatke pripremio vlč. Pavo Nikolić, župnik u Kandiji.
KUPRES,
župa Svete Obitelji
K upres se nalazi u istočnom dijelu Kupreš-

koga polja u jugozapadnoj Bosni, otprili-
ke 20 km od Bugojna u smjeru jugozapada.
magistralni put Bugojno – Livno započeo je s
gradnjom nove crkve Sv. Obitelji koja je posve-
ćena 22. srpnja 1973. U župi Otinovcima-Kup-
Gradić je smješten na magistralnoj prometnici resu do rujna 1973. djelovale su časne sestre
Bugojno – Kupres – Šuica – Livno – Split. Služavke Malog Isusa, a od tada u župi djeluju
Nova župa u gradu Kupresu utemeljena je časne sestre Kćeri Božje ljubavi. Tijekom rata
22. listopada 2010. (dekret broj 1966/2010.) od- od 1991. do 1995., tj. za srpske okupacije (od
vajanjem od župe Otinovaca-Kupresa. Dekret travnja 1992. do kraja 1995.), crkvu Sv. Obitelji
o utemeljenju nove župe pročitan je 26. pro- u Kupresu minirali su ekstremni Srbi i na nje-
sinca 2010. u župama Suhom Polju, Otinovci- zinu mjestu ostala je gomila betona, opeke i
ma i Kupresu. Gradnja crkve u samom gradu željeza. Župnu kuću također su minirali i pot-
Kupresu bila je aktualna prije II. svjetskog rata. puno srušili, a sve Hrvate katolike protjerali su
S gradnjom crkve započelo se početkom 1941., s područja župe. Gradnja nove, velebne župne
ali je u ratu srušena, a njezina lokacija je bila u crkve 52 × 22 m sa dva zvonika visine 52,5 m na
blizini današnjeg hotela »Maestral«, u centru Kupresu započela je prije Velike Gospe 1999.
grada. Početkom 1967. godine na lokaciji uz sam godine i do danas nije u potpunosti završena.
Kupres: Crkva Sv. Obitelji

(lijevo otprilike 1983., a desno 1990. godine)
Osam zvona teških 11 325 kg, izlivenih u austrij- Broj katolika u župi Otinovcima-Kupresu, od 2010.
skom gradu Insbrucku u radionici Grassmayr, samo Kupres, između 1855. i 2014. godine
koja su prvi put zazvonila 2004. na proslavi GODINA POPISA BROJ KATOLIKA GODINA POPISA BROJ KATOLIKA
Srednjoeuropskoga katoličkog dana u Maria-

1855.78 2 257 1864.79 2 699
zellu, stiglo je u svibnju 2005. u tadašnju župu
Otinovce-Kupres. Najveće i najteže zvono dar 1870.80 993 1877.81 865
je austrijskih vjernika i teško je 4030 kg. Slije- 1884.82 1 071 1910.83 1 859
di zvono dar vjernika BiH teško 3000 kg pa ono
iz Poljske (1530 kg), Mađarske (1070 kg), Hrvat- 1923.84 1 859 1931.85 2 215
ske (740 kg), Slovačke (450 kg), Češke (320 kg) 1937.86 2 488 1959.87 1 353
i Slovenije (185 kg).
1973.88 1 591 1991.89 2 150
Na području župe nalaze se 2 groblja, i to
groblje Globinac s kapelicom u Begovu Selu i 2001.90 2 670 2010.91 2 189
gradsko groblje Čardačica s kapelicom u gradu 2014.92 2 252
Kupresu. Župom upravlja dijecezanski sveće-
Napomena: Odvajanjem pojedinih naselja od župe Otino-
nik, a čine je naselja Kupres, Begovo Selo, Novo vaca-Kupresa utemeljena je nova kapelanija, kasnije župa
Naselje -Kupres, Odžak i Viline Kuće. Suho Polje (1870.). Dekretom broj 1966/2010. od 22. listo-
pada 2010. od župe Otinovaca-Kupresa nastale su dvije za-
Prema Šematizmu za 1961. godinu, a s obzi- sebne župe: Kupres i Otinovci.
rom na podatke iz 1959., u župi Otinovcima77
navode se ova naselja: Otinovci (150 katolika), Prema podacima od 31. prosinca 2014. župa
Begovo Selo (152), Botun (80), Brda (112), Goravci Kupres imala je 672 domaćinstva sa 2252 kato-
(202), Kukavice (101), Kupres i Viline Kuće (171), lika. Broj domaćinstava i katolika po naseljima:
Kuti (70), Mlakva (98), Odžak (158) i Vrila (59). Kupres – 515 domaćinstava sa 1688 katolika,
Prema podacima od 31. prosinca 2001. župa Begovo Selo (28, 94), Novo Naselje-Kupres (57,
Otinovci-Kupres imala je 500 katoličkih obite- 200), Odžak (53, 200) i Viline Kuće (19, 70).94
lji. Broj katoličkih obitelji i katolika po naselji- Ovakvo stanje broja katolika Hrvata u župi
ma: Begovo Selo – 31 katolička obitelj sa 110 Kupresu posljedica je rata i ratnih zbivanja u
katolika, Donji Odžak (25, 90), Goravci (20, 64), BiH od 1991. do 1995., kao i slijeda događaja u
Gornji Odžak (17, 54), Kupres, grad (330, 1085), poratnom razdoblju.
Novo Naselje (51, 185), Otinovci (16, 50) i Viline
Kuće (10, 32).93
Kupres:
Ostaci minirane
župne crkve i kuće
(snimljeno 4. 11. 1994.)
Kupres: Pogled na novu župnu crkvu

(snimio vlč. mr. Marko Tomić)
77
78
79
80
81
82
83
Imenika 1910., str. 54.
84
85
86
87
88
89
Stanje 31. 12. 1991.
90
Podatke pripremio don Dominik Stojanović, tadašnji župnik u župi Otinovcima-Kupresu.
91
Stanje 2011., str. 296.
92
Podatke pripremio mons. mr. sc. Marko Tomić, župnik na Kupresu.
93
94
Podatke pripremio mons. mr. sc. Marko Tomić, župnik na Kupresu.
OTINOVCI
OTINOVCI,
župa Rođenja sv. Ivana Krstitelja
O tinovci se nalaze u jugozapadnoj Bosni,

udaljeni otprilike 3 km od Kupresa i 17 km
od Bugojna u smjeru jugozapada.
di ne sag ra đe na je žup na cr kva Ro đe nja sv.
Ivana Krstitelja. Današnja župa obnovljena je
kao kapelanija 1779., a kao samostalna župa
U Vrilima (Otinovcima) postojala je crkva postoji od 27. rujna 1801. sa sjedištem u Otinov-
Sv. Trojstva. Papa Nikola V. dao je 18. 6. 1447. cima. Crkva Rođenja sv. Ivana Krstitelja posve-
posebne oproste svima koji budu hodočastili ćena je 22. srpnja 1973. Tijekom rata od 1991. do
crkvu Presvetog Trojstva u Vrilima… koju je 1995., tj. za srpske okupacije (od travnja 1992. do
počela graditi u svojoj pobožnosti bosanska kraja 1995.), crkvu Sv. Obitelji u Kupresu i crkvu
kraljica Katarina.95 Ostaci crkve Sv. Trojstva Rođenja sv. Ivana Krstitelja u Otinovcima mini-
otkriveni su krajem 1887. godine. Crkva je bila rali su ekstremni Srbi. Svi Hrvati katolici pro-
duga 24,5 m, široka 14,5 m, a imala je tri uspo- t je ra ni su s pod ruč ja žu pe. No va današnja
redna oltara. Središnji oltar bio je širok 6,5 m, župna crkva Rođenja sv. Ivana Krstitelja u Oti-
a desni i lijevi bili su široki po 4 m. Među osta- novcima sagrađena je 2005. godine. Dekretom
cima crkve pronađen je i grb bosanskih kralje- od 22. listopada 2010. župa Otinovci-Kupres
va – križ na kamenu, ispod njega dva koplja, a razdvojena u dvije zasebne župe. Na području
nad njima kruna. Na istim temeljima 1912. go- župe Otinovaca nalazi se 5 grobalja, i to u Bo-
Otinovci: Stara crkva Rođenja sv. Ivana Krstitelja, podignuta 1912. godine
(snimak iz 1980.)
Otinovci:
Ostaci minirane stare crkve
(snimljeno 1994. godine)
tunu Tomino groblje s kapelicom sv. Tome, u Prema Šematizmu za 1961. godinu, a s obzi-
Kukavicama groblje ogradom odijeljeno od rom na podatke iz 1959., u župi Otinovcima111
pravoslavnog, u Mlakvi groblje Ivanovac s ka- navode se ova naselja: Otinovci (150 katolika),
pelicom sv. Ivana Krstitelja, u Brdima groblje Begovo Selo (152), Botun (80), Brda (112), Goravci
s kapelicom i u Goravcima groblje s kapelicom (202), Kukavice (101), Kupres i Viline Kuće (171),
Krista Kralja. Župom upravlja dijecezanski sve- Kuti (70), Mlakva (98), Odžak (158) i Vrila (59).
ćenik, a čine je naselja Otinovci, Antonići, Prema podacima od 31. prosinca 2001. župa
Brda i Goravci. Otinovci-Kupres imala je 500 katoličkih obite-
lji. Broj katoličkih obitelji i katolika po naselji-
Broj katolika u župi Otinovcima-Kupresu, od 2010. ma: Begovo Selo – 31 katolička obitelj sa 110
samo Otinovci, između 1855. i 2014. godine katolika, Donji Odžak (25, 90), Goravci (20, 64),
Gornji Odžak (17, 54), Kupres, grad (330, 1085),
Novo Naselje (51, 185), Otinovci (16, 50) i Viline
1855.96 2 257 1864.97 2 699 Kuće (10, 32).112
1870.98 993 1877.99 865 Prema podacima od 31. prosinca 2014. župa
Otinovci imala je 45 domaćinstava sa 151 kato-
1884.100 1 071 1910.101 1 859 likom. Broj domaćinstava i katolika po naselji-
1923.102 1 859 1931.103 2 215 ma: Otinovci – 20 domaćinstava sa 63 katolika,
Antonići – 2 domaćinstva s 4 katolika, Brda (0, 0)
1937.104 2 488 1959.105 1 353 i Goravci – 23 domaćinstva sa 84 katolika.113
1973.106 1 591 1991.107 2 150 Ovakvo stanje broja katolika Hrvata u župi
Otinovcima posljedica je rata i ratnih zbivanja
2001.108 2 670 2010.109 165
u BiH od 1991. do 1995., kao i slijeda događaja
2014.110 151 u poratnom razdoblju.
Napomena: Odvajanjem pojedinih naselja od župe Otino-

vaca-Kupresa utemeljena je nova kapelanije, kasnije župa
Suho Polje (1870.). Dekretom broj 1966/2010. od 22. listo-
pada 2010. od župe Otinovaca-Kupresa nastale su dvije za-
sebne župe: Kupres i Otinovci.
Otinovci: Nova župna crkva
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107
Stanje 31. 12. 1991.
108
109
Stanje 2011., str. 347.
110
Podatke pripremio mons. mr. sc. Marko Tomić, upravitelj župe Otinovci.
111
112
113
Podatke pripremio mons. mr. sc. Marko Tomić, upravitelj župe Otinovci.
PODMILAČJE
PODMILAČJE,
župa sv. Ivana Krstitelja
P odmilačje se nalazi u jugozapadnoj Bosni

u srednjem toku rijeke Vrbasa nedaleko od
Jajca, na magistralnoj prometnici Prozor – Gor-
godine. U svetište je tada ugrađena jedina ma-
la crkva iz predturskoga doba u Vrhbosanskoj
nadbiskupiji. U osmanlijskom dobu dugo je
nji Vakuf – Bugojno – Jajce – Banja Luka. bila župnom crkvom jajačke župe. Po svojim
Mjesto se prvi put spominje 1461. godine u stilskim obilježjima bliska je tadašnjoj europ-
listini Stjepana Tomaševića kada daje mnogo- skoj sakralnoj arhitekturi kontinentalnog tipa,
poštovanom virnomu sluzi stricu knezu Radivoju ali joj je kasnogotički portal načinjen u nepo-
za njegova virna i prava posluženja etc… Podmi- znatoj radionici hrvatskog priobalja. Crkva je
lačje s obi stane Vrbasa (Fojnička kronika).114 bila duga 15,85 m i široka 8,50 m, visine 37 m s
Lučić 2. 7. 1638. bilježi: Adest una ecclesia lapidea križem. Obnovljena je 1705., potom sredinom
sancti Joannis Baptistae (...) in qua jacet corpus 18. st. te 1822. i 1872. godine. Godine 1910. izgra-
fratris Thomae Ivkovich episcopi Scardonensis. đena je nova crkva, a postojeća stara crkva sv.
Ogramić 23. 4. 1672. navodi: Hic inveni ecclesiam Ive ugrađena je u novu kao pobočna kapelica.
et ab ea procul domum parochialem commodam. Dana 5. srpnja 1916. u požaru je izgorio župni
Župa Podmilačje utemeljena je 1872. godine, stan, kapelica i okolne zgrade. U poratnom
a do tada je bila dio jajačke župe. Župna crkva razdoblju crkva je obnavljana šezdesetih godi-
i svetište sv. Ivana Krstitelja sagrađeni su 1912. na, da bi se sedamdesetih godina nastavilo s
Podmilačje: Župna
crkva i svetište
sv. Ive 1907. godine
Podmilačje prije rata Podmilačje: Svetište sv. Ive prije miniranja

1991. godine 1. ožujka 1993.
uređenjem njezina interijera i eksterijera. Crkva svećena crkva u drevnom svetištu sv. Ivana
je srušena u ratu 1992., a 2000. godine obnov- Krstitelja. Nova zavjetna crkva gradila se tije-
ljena je na starim temeljima, u starom stilu, kom 1999. i 2000. godine uz pomoć dobročini-
djelomice starom građom.115 telja u gotskom stilu na temeljima i po uzoru
U Podmilačju je zavjetno svetište sv. Ivana na crkvicu iz 15. stoljeća. Prema planu arhitekta
Krstitelja i već u 18. st. ima pisanih tragova o Marka Mušiča u Podmilačju od 24. 5. 2004.
hodočašćenju, a vjerojatno se radi o znatno gradi se novo svetište sv. Ivana Krstitelja.
duljoj hodočasničkoj tradiciji. Tijekom rata od U župi danas djeluje jedna časna sestra reda
1991. do 1995. godine, tj. za srpske okupacije od Školskih sestara franjevki. Područne crkve na-
31. listopada 1993. do 13. rujna 1995., župnu su laze se u Bešpelju (crkva sv. Petra i Pavla građe-
crkvu ekstremni Srbi minirali i na njezinu na je od 1975. do 1980., obnovljena 1998. godine),
mjestu ostala je gomila betona, opeke i željeza. u Bistrici (crkva sv. Franje građena je od 1989.
Župnu kuću također su minirali i potpuno do 1990., obnovljena 1998.) i u Šibenici (crkva
srušili, a sve katolike Hrvate protjerali su. Uni- Duha Svetoga građena krajem 70-ih godina
štene su kapele i groblja u Bešpelju, Bistrici, prošloga stoljeća, obnovljena 2000. godine).
Cvitoviću, Daljevcu, Karićima, Podmilačju, Na području župe nalazi se 12 grobalja: u Bara-
Vukićevcima. Dana 27. prosinca 2000., na Ivan- ma groblje s kapelicom Presvetoga Trojstva, u
dan, crkveno zvono u Podmilačiju ponovno je Bistrici groblje s kapelicom Male Gospe, u Cvi-
pozvalo vjernike na molitvu. Toga je dana po- toviću groblje s kapelicom, u Daljevcu groblje
s kapelicom sv. Josipa Radnika, u Karićima

groblje s kapelicom, u Magarovcima groblje s
kapelicom sv. Josipa Radnika, u Podmilačju
groblje s kapelicom sv. Marka, u Seocima grob-
lje s kapelicom Presvetoga Trojstva, u Smioni-
ci groblje s kapelicom Duha Svetoga, u Šibeni-
ci groblje s kapelicom Duha Svetoga i u Vuki-
ćev ci ma grob lje s ka pe li com sv. Jo si pa. U
Podmilačju iznad zavjetne crkve nalazi se grob-
lje koje nije u uporabi.
Župom upravljaju franjevci Bosne Srebrene,
a čine je naselja Podmilačje, Bare, Bešpelj, Bis-
trica i Gaj, Bungurovina, Cvitović i Kolonije,
Daljevac, Divičani i Šimića Polje, Donja Lupni-
ca, Doribaba, Gornja Lupnica i Spajići, Karići,
Kuprešani, Lendići, Lučina, Magarovci, Pod-
lipci, Podovi, Potok, Seoci, Smionica i Tokat,
Šibenica i Vukićevci i Bugići.
Podmilačje:
Broj katolika u župi Podmilačju
Ostaci razorene župne crkve i svetišta sv. Ive

Podlipci (77), Seoci (337), Smionica (247), Šibe-
1877.116 1 720 1884.117 2 237
nica (228) i Vukićevci (278).
1905.118 2 585 1910.119 2 540 Prema podacima od 31. prosinca 2001. župa
Podmilačje imala je 539 katoličkih obitelji. Broj
1923.120 2 668 1931.121 2 961
katoličkih obitelji i katolika po naseljima bio
1937.122 3 325 1959.123 4 001 je ovakav: Bare – 21 katolička obitelj sa 68 kato-
lika, Bešpelj (58, 148), Bistrica (79, 250), Bungu-
1973.124 5 300 1991.125 8 910
rovina (18, 74), Cvitović (13, 44), Daljevac (13,
2001.126 1 843 2010.127 2 971 62), Divičani (42, 177), Donja Lupnica (2, 3),
Doribaba (40, 145), Gornja Lupnica (14, 45), Ka-
2014.128 2 172
rići (27, 87), Kuprešani (29, 105), Lendići (1, 4),
Magarovci (22, 67), Podlipci (17, 57), Podmilačje
Prema Šematizmu za 1961. godinu, a s obzi- (68, 234), Seoci (19, 45), Smionica (18, 46), Šibe-
rom na podatke iz 1959., u župi Podmilačju129 nica (15, 53) i Vukićevci (23, 129).131
navode se ova naselja: Podmilačje (318 katoli- Prema podacima od 31. prosinca 2014. župa
ka), Bare i Kruščica (90), Bešpelj Donji (310), Podmilačje imala je 641 domaćinstvo s 2172
Bešpelj Gornji (330), Bistrica (481), Bungurovi- katolika. Broj domaćinstava i katolika po nase-
na (85), Cvitović (116), Daljevac i Lendići (109), ljima bio je ovakav: Podmilačje 69 domaćinsta-
Divičani (126), Doribaba (250), Karići (152), Ku- va s 230 katolika, Bare (26, 104), Bešpelj (62, 188),
prešani (165), Lupnica (181),130 Magarovci (121), Bistrica (22, 73), Bungići zaseok Vukićevci (9,
Podmilačje: Ostaci minirane

župne crkve i svetišta sv. Ive
(snimljeno u veljači 1997.)
34), Bungurovina (27, 84), Cvitović i Kolonije (14, 35), Smionica (26, 79), Šibenica (22, 72),
(23, 69), Daljevac (14, 37), Divičani (23, 73), Do- Šimić Polje-Divičani (30, 98), Tokat zaseok
nja Lupnica (16, 58), Doribaba (34, 128), Gaj- Smionica (9, 22) i Vukićevci (27, 77).132
Bistrica (21, 95), Gornja Lupnica-Spajići (19, 50), Ovakvo stanje broja katolika Hrvata u župi
Karići (27, 118), Kuprešani (27, 101), Lendići (4, Podmilačju posljedica je rata i ratnih zbivanja
10), Lučina (16, 70), Magarovci (15, 53), Podlipci u BiH od 1991. do 1995., kao i slijeda događaja
(10, 44), Podovi (10, 22), Potok (39, 148), Seoci u poratnom razdoblju.
Podmilačje: Pogled na obnovljenu staru župnu crkvu i na novo svetište u izgradnji

114
MARKUŠIĆ, Josip, »Svetište svetog Ive u Podmilačju«, u Kalendar sv. Ante za 1942., str. 184-190.
115
ZIRDUM, Andrija, »Karta srednjovjekovnih crkava na tlu Bosne i Hercegovine«, u Bosna franciscana, časopis
Franjevačke teologije, Sarajevo, godina IX., broj 15, Sarajevo, 2001., str. 187-188.
116
117
118
119
Imenik 1910., str. 46-47.
120
121
122
123
124
125
Stanje 31. 12. 1991.
126
Podatke pripremio fra Ivan Franjić, tadašnji župnik u Podmilačju.
127
Stanje 2011., str. 374.
128
Podatke pripremio fra Ilija Stipić.
129
130
Kasnije Donja i Gornja Lupnica.
131
Podatke pripremio fra Ivan Franjić, tadašnji župnik u Podmilačju.
132
Podatke pripremio fra Ilija Stipić, župnik u Podmilačju.
RASTIČEVO
RASTIČEVO,
R astičevo je smješteno u sjeverozapadnom

dijelu Kupreškoga polja uz prometnicu
Kupres – Šipovo, otprilike 8 kilometara sjeve-
deset obitelji isklesala kamen s brda Seke i
dovukla ga do mjesta gradnje. Drvenu crkvicu
četnici su zapalili 1942. godine, kamenu župnu
rozapadno od Kupresa. Na nekim kartama crkvu devastirali su, a župne matice zapalili.
označavalo se kao Hrastičevo. Župljani, njih oko 1800, još 1941. protjerani su,
Na području župe Rastičeva na nekoliko većinom u Slavoniju. Dolazak mladomisnika
lokaliteta nalazi se veći broj stećaka. Najpozna- don Josipa Tomića, rodom iz Brezova Polja kraj
tija je Rastićevska mašeta koji ima 240 stećaka Žepča, na Kuprešku visoravan godine 1946.
različitih dimenzija i s različitim natpisima. može se uzeti kao početak povratka naroda i
Na jednoj piše: Ne hajem umrijeti. Živjet ću i dalje. svećenika. Stanje u župi Rastičevu normalizira
Izrodio sam djecu.133 se 12. studenog 1953. Novi župni stan u Rasti-
Župa je utemeljena 1900. godine, odvaja- čevu građen je između 1952. i 1959. godine.
njem od župe Suhoga Polja. Prva drvena crkva Na Kupreškoj visoravni, zbog pastoralnog
iz 1854. godine dimenzija 16 × 8 m premještena djelovanja, poznata su tri svećenika glagoljaša:
je 1897. iz Suhog Polja u Rastičevo. Gradnja ka- Andrija Čavlinović, Luka Marijanović i Jakov
mene župne crkve dovršena je 1927. godine. Čota. Narod posebno hodočasti grob glagoljaša
Godinu prije u nevremenu se srušio toranj i Jakova Čote koji je umro 7. rujna 1807., a poko-
dio crkve. Svakoga je dana jedna od tristo pe- pan je u mjestu Blagaju na području župe.
Rastičevo: Župna kuća

i crkva oštećeni tijekom
Drugoga svjetskog rata
godine, a župnik i vjernici uspjeli su podići

novu župnu kuću i crkvu 2000. godine. Od osta-
taka srušene župne crkve podignuta je spomen-
-kapelica sv. Anti Padovanskom.
Na području župe nalaze se 2 groblja, i to
Čotino groblje s kapelicom u Blagaju i groblje
Mašet s kapelicom u Rastičevu. Župom uprav-
lja dijecezanski svećenik, a čine je naselja Rasti-
čevo, Jurići i Mrđebare.
Broj katolika u župi Rastičevu

1910.134 1 079 1923.135 1 227
1931.136 1 381 1937.137 1 675.
1959.138 785 1973.139 600
1991.140 569 2001.141 260
2010.142 2 2014.143 2

rom na podatke iz 1959., u župi Rastičevu144
navode se ova naselja: Blagaj (46 katolika), Buč
(123), Jamanova Dolina (126), Grbešina Dolina
(27), Ivići (102), Juriči (62), Karapaj (91), Kauru-
nova Dolina (21), Mrđebare (71) i Suhova (116).
Rastičevo imala je 68 katoličkih obitelji. Broj
katoličkih obitelji i katolika po naseljima bio
je ovakav: Jurići – 2 katoličke obitelji sa 6 kato-
lika, Mrđebare (2, 8), Rastičevo: Buč (14, 52),
Ivići (5, 22), Jamanova Dolina i Karapaj (5, 25).145
Na području župi živi veći broj izbjeglica s
Rastičevo: Župna crkva prije miniranja 1992. godine
područja Bugojna, Travnika i Zenice.
U župi su do jesni 1973. djelovale časne se- Rastičevo imala je samo 1 domaćinstvo s 2 ka-
stre Kćeri Božje ljubavi. Tijekom rata od 1991. tolika. U Juriće i Mrđebare nitko se nije vratio.146
do 1995. ekstremni Srbi minirali su i sa zem- Ovakvo stanje broja katolika Hrvata u župi
ljom sravnili župnu crkvu i župne kuće, a sve Rastičevu posljedica je rata i ratnih zbivanja u
Hrvate katolike protjerali su s područja župe. BiH od 1991. do 1995., kao i slijeda događaja u
Povratak u Rastičevo polagano počinje 1997. poratnom razdoblju.
Rastičevo: Ostaci župne

crkve i kuće 1992. godine
Rastičevo: Pogled na
novu župnu crkvu
Rastičevo: Pročelje nove župne crkve
133
SKOKO, Iko, »Rastičevo – župa sv. Ante«, u Večernji list, BiH izdanje, nedjelja, 16. VI. 2002., str. 7.
134
Imenik 1910., str. 55-56.
135
136
137
138
139
140
Stanje 31. 12. 1991.
141
Podatke pripremio vlč. Vlado Jagustin, tadašnji župnik u Rastičevu.
142
Stanje 2011., str. 399.
143
Podatke pripremio mons. mr. sc. Marko Tomić.
144
145
Podatke pripremio vlč. Vlado Jagustin, tadašnji župnik u Rastičevu.
146
Podatke pripremio mons. mr. sc. Marko Tomić, upravitelj župe Rastičevo.
SKOPALJSKA GRAČANICA,
GRAČANICA
župa Prečistog Srca Marijina
S kopaljska Gračanica nalazi se uz rijeku

Vrbas u jugozapadnoj Bosni na otprilike
pola puta između Uskoplja (Gornjeg Vakufa) i
zvono, prvi župnik je velikom i zvučnom tru-
bom pozivao vjernike k službi Božjoj.
Prvo zvono kupljeno je u Ljubljani od tvrtke
Bugojna uz magistralnu prometnicu Prozor Samassa za 795 K i bilo je postavljeno na drve-
– Uskoplje (Gornji Vakuf ) – Bugojno. Kada se ni zvonik uz župnu kuću. Prva župna crkva
prolazi tom prometnicom, u mjestu Humcu sagrađena je 1912. godine i bila je posvećena sv.
na brdu nalazi se župna crkva. Jeronimu učitelju. Pripreme za gradnju druge
Župa Skopaljska Gračanica utemeljena je župne crkve počeli su tijekom 1936. godine.
1911. godine odvajanjem pojedinih naselja od Današnja župna crkva, posvećena Prečistom
župa Bugojna, Golog Brda (Kandije) i Gornjeg Srcu Marijinu, sagrađena je i posvećena 1969.
Vakufa. Prvi župnik Stjepan Pašalić stigao je u godine. Novi župni stan podignut je 1970. go-
novoutemeljenu župu 3. veljače 1910. Nova župa dine. U župi od 1969. godine djeluju časne
imala je 150 obitelji porazbacanih u 16 među- sestre Družbe služavki Malog Isusa. Tijekom
sobno jako udaljenih sela, tako da je za obilazak rata od 1991. do 1995., tj. u drugoj polovini 1993.
župe trebalo 5 sati hoda. Pucanjem iz pozaj- godine, muslimanski su ekstremisti zvonik
mljenog mužara naviješteno je puku da će se minirali, župnu crkvu opljačkali, a potom de-
služiti prva pučka misa. Dok nije nabavljeno molirali. Župnu kuću i kuću časnih sestara prvo
Skopaljska Gračanica: Pogled na župnu kuću

i župni stan oko 1913. godine
Skopaljska Gračanica: Župnik trubom147

poziva vjernike k službi Božjoj
(snimak iz prve polovine 1910.)
su opljačkali, a potom zapalili, tako da su osta-

li samo zidovi. Tada su nastradale kapelice i
groblja u Donjoj i Gornjoj Ričici, Gračanici, Lu-
žanima, Pavić Polju i Zlavasti. Većinu Hrvata
katolika s područja župe muslimanske su sna-
ge protjerale. Obnova župne crkve i kuće po-
čela je krajem 1997. godine, a obnovljena crkva
blagoslovljena je 20. lipnja 1998. Na području
župe nalazi se 12 grobalja s kapelicama, i to u
Pavić Po lju, Per ni ca ma, Oko liš ću, Su bi ću,
Humcu, Donjoj Ričici, Gornjoj Ričici, Lužani-
ma, Jazveniku, Skrtama, Kordićima i Zlavasti.
Župom upravlja dijecezanski svećenik, a čine je Skopaljska Gračanica:
naselja Gračanica, Dražev Dolac, Duratbegovi- Župna crkva prije 1990. godine
ća Dolac, Grabovci-Rosulje, Humac, Ričica (Do-
nja i Gornja), Jazvenik, Kordići, Lužani, Okoliš-
će, Pavić Polje, Skrti, Zanesovići (dio) i Zlavast.
Broj katolika u župi Skopaljskoj Gračanici

1923.148 1 118 1931.149 1 426
1937.150 1 746 1959.151 2 001
1973.152 2 188 1991.153 2 968

Skopaljska Gračanica: Župna crkva,
2001.154 765 2010.155 889 teško oštećena u drugoj polovini 1993. godine
2014.156 819

rom na podatke iz 1959., u župi Skopaljskoj
Gračanici157 navode se ova naselja: Gračanica
(257 katolika), Bilobučje (20), Duratbegov Dolac
(56), Humac (289), Jazvenik (59), Kordići (105),
Lužani (222), Okolišće (66), Pavić Polje (116), Per-
nice (123), Ričica Donja (320), Ričica Gornja (95),
Skrti (46), Zanesovići (103) i Zlavast (124).
Skopaljska Gračanica: Ostaci miniranog zvonika
Skopaljska Gračanica imala je 183 katoličke
obitelji. Broj katoličkih obitelji i katolika po
naseljima bio je ovakav: Humac – 32 katoličke nja Ričica (33, 139), Pavić Polje (78, 364), Zana-
obitelji sa 137 katolika, Gračanica (33, 105), Do- sovići (5, 12) i Zlavast (2, 8).158
Prema podacima od 31. prosinca 2014. župa (37, 124), Jazvenik (0, 0), Kordići (1, 2), Lužani
Skopaljska Gračanica imala je 262 domaćinstva (0, 0), Okolišće (0, 0), Pavić Polje (77, 275), Skr-
sa 819 katolika. Broj katoličkih obitelji i kato- ti (0, 0), Zanasovići (2, 3) i Zlavast (6, 17).159
lika po naseljima: Gračanica-77 domaćinstava Ovakvo stanje broja katolika Hrvata u župi
sa 32 katolika, Donja Ričica (37, 292), Dražev Skopaljskoj Gračanici posljedica je rata i ratnih
Dolac (0, 0), Duratbegovića Dolac (0, 0), Gornja zbivanja u BiH od 1991. do 1995., kao i slijeda
Ričica (0, 0), Grabovci-Rosulje (10, 29), Humac događaja u poratnom razdoblju.
Skopaljska Gračanica: Pogled na obnovljenu župnu crkvu
147
… Pucnjavom jednog pozajmljenog mužara navijestimo da će se služiti prva pučka misa. Naroda se skupilo dosta, ne samo
pripadnika nove župe nego i iz okolnih župa. Sad smo imali župu, župnički stan i »kapelicu«, ali još ne bijaše zvona.
Mužar što smo ga jednom pozajmili moradosmo vratiti. Ipak je trebalo dati znak barem nedjeljom ili blagdanom za sv.
misu. U sat svako ne razumije, to je rijetka stvar, koja se nalazi samo u gospode. Da kupimo zvono? »Otkle ruho, koji kruha
nema?« Nego mi kupimo jednu veliku i zvučnu trubiju, te je odslije župnik bio i zvonar. Svake nedjelje i blagdana razlije-
gao se zvuk trublje preko brda i dolina zovući puk k sv. službi Božjoj… (Kalendar Srca Isusova za 1914., str. 181-183.)
148
149
150
151
152
153
Stanje 31. 12. 1991.
154
Podatke pripremio don Jure Gavrić, tadašnji župnik u Skopaljskoj Gračanici.
155
Stanje 2011., str. 440.
156
Podatke pripremio vlč. Tadija Ivoš.
157
158
Podatke pripremio don Jure Gavrić, tadašnji župnik u Skopaljskoj Gračanici.
159
Podatke pripremio vlč. Tadija Ivoš, župnik u Skopaljskoj Gračanici.
SUHO POLJE,
POLJE
župa Uznesenja BDM
S uho Polje nalazi se u jugozapadnoj Bosni i

smješteno je u Kupreškom polju otprilike
5 km zapadno od Kupresa.
ona je najzad 1959. osposobljena za bogoslužje.
Crkva se obnavljala početkom sedamdesetih i
sredinom osamdesetih godina prošloga stolje-
Župa Suho Polje nastala je odvajanjem od ća. Novija župna kuća podignuta je 1965. godi-
župe Kupresa, najprije kao mjesna kapelanija ne. Tijekom rata od 1991. do 1995., tj. za srpske
1870. godine i od te godine ima matice, a žu- okupacije, župnu crkvu ekstremni Srbi su mi-
pom je proglašena 1873. godine. U Suhom Polju nirali i srušili. Isto se dogodilo i sa župnom
postojala je drvena crkvica sv. Ante iz 1854. go- kućom. Nastradali su kapela i groblje u Zlose-
dine. Gradnja nove crkve započela je 1881. godi- lima, a svi Hrvati katolici protjerani su. Godine
ne. Crkva je uskoro završena, osim zvonika, 1998. kopanjem temelja započela je izgradnja
koji je podignut djelomice. Krajem stoljeća nove župe crkve, koja je za samo dvije godine,
prvotni je toranj porušen i započet je novi, ali iako nedovršena, bila u uporabi. Nakon 8 go-
ni tada nije dovršen. Zvonik od tesanog kame- dina nastavljeni su radovi na konačnom ure-
na konačno je završen 1926. godine. Crkvu i đenju crkve. U srpnju 2008. godine, rušenjem
župnu kuću partizani su zapalili na Veliku terasa, povezani su crkva i toranj. Od 1. do 9.
Gospu 1942. godine, a nakon 11 godina izbjeg- kolovoza 2003. u jugoistočnom dijelu crkvenog
lištva, 1953. godine u župu Suho Polje ponovno dvorišta sagrađen je novi vanjski oltar, a 11.
se vraća župnik s prognanim Hrvatima katoli- kolovoza ispred oltara postavljen je Gospin kip
cima. Godine 1951. započela je obnova crkve i od bronce u prirodnoj veličini. Od 2001. do
Suho Polje:
Katolička crkva
koju su spalili partizani
15. kolovoza 1942.
Suho Polje: Izgled župne crkve

prije miniranja 1992. godine
2005. godine sagrađena je nova župna kuća. U Prema Šematizmu za 1961. godinu, a s obzi-
lipnju 2005. godine započeli su radovi na iz- rom na podatke iz 1959., u župi Suhom Polju173
gradnji novog pastoralnog i kulturnog centra, navode se ova naselja: Bili Potok (131 katolik),
Doma mladih. U rujnu iste godine zgrada je Malovan (64), Olovo (103), Osmanlije (539), Rat-
bila pod krovom, a dovršena je i uređena za kovine (41), Stražbenica (90) i Zlosela (803).
uporabu u kolovozu 2008. godine. Na područ- Prema podacima od 31. prosinca 2001. župa
ju župe postoji 5 grobalja s kapelicama, i to u Suho Polje imala je 67 katoličkih obitelji. Broj
Osmanlijama, Zloselima, Bilom Potoku, Straž- katoličkih obitelji i katolika po naseljima bio
benici i Malovanu. je ovakav: Bili Potok – 5 katoličkih obitelji s 18
Župom Suho Polje upravljaju franjevci Bos- katolika, Olovo (10, 33), Osmanlije (29, 122) i
ne Srebrene, a čine je naselja Bili Potok, Malo- Zlosela (23, 77).174
van, Olovo, Osmanlije, Stražbenica i Zlosela. Prema podacima od 31. prosinca 2014. župa
Suho Polje imala je 115 domaćinstava s 370
Broj katolika u župi Suhom Polju katolika. Broj domaćinstava i katolika po na-
seljima: Bili Potok – 8 domaćinstava s 25 kato-
GODINA POPISA BROJ KATOLIKA GODINA POPISA BROJ KATOLIKA lika, Malovan (0, 0), Olovo (7, 27), Osmanlije
1870.160 1 881 1877.161 2 074
(49, 196), Stražbenica (0, 0) i Zlosela (51, 142).175
Ovakvo stanje broja katolika Hrvata u župi
1884.162 2 209 1910.163 2 359 Suhom Polju posljedica je rata i ratnih zbivanja
1923.164 2 432 1931.165 3 357 u BiH od 1991. do 1995., kao i slijeda događaja
u poratnom razdoblju.
1937.166 3 844 1959.167 1 771
1973.168 1 820 1991.169 1 577
2001.170 250 2010.171 403

Napomena: Odvajanjem pojedinih naselja od župe Suhoga
2014.172 390 Polja utemeljena je nova kapelanija, kasnije župa Rastičevo
(1900.).
Suho Polje:
Ostaci župne crkve i župne kuće
miniranih i zapaljenih 1992. godine
160
161
162
163
164
165
166
167
168
169
Stanje 31. 12. 1991.
170
Podatke pripremio fra Kazimir Dolić, tadašnji župnik u Suhom Polju.
171
Stanje 2011., str. 449.
172
Podatke pripremio fra Marko Jukić.
173
174
Podatke pripremio fra Kazimir Dolić, tadašnji župnik u Suhom Polju.
175
Podatke pripremio fra Marko Jukić, župnik u Suhom Polju.
Suho Polje: Pogled na novu župnu crkvu

USKOPLJE (Gornji Vakuf)

kuf),
župa Uznesenja BDM
U skoplje (Skoplje pa Gornji Vakuf ) nalazi

se u jugozapadnoj Bosni u gornjem toku
rijeke Vrbasa na magistralnoj prometnici Pro-
Crkvine) nalazili su se crkva i samostan. Bio je
to glavni grad kotara Uskoplja. Prvi put se spo-
minje 1406. godine kad je na franjevačkom
zor – Gornji Vakuf – Bugojno – Jajce. U sred- saboru za bosanskog vikara izabran Marin
njem vijeku uobičajen je naziv Uskoplje, kas- Splićanin. U gradu su povremeno boravili bo-
nije do 19. st. Skoplje, potom Gornji Vakuf te sanski vladari. Tako kralj Stjepan Tomaš (1450.)
od početka posljednjega rata opet Uskoplje (i iz Vesele Straže upućuje pismo Mletačkoj Re-
Gornji Vakuf ). publici. Obrt u Splitu kod klesara Andrije učio
U Dobrošinu, u darovnici Bele IV. od 20. 7. je (1455. – 1461.) Juraj Gradomilović iz Vesele
1244. nalazimo: Item in supa Wzcopla apud eccle- Straže (danas Vesela).178
siam beati Iohannis, a Privor je početkom 16. st. Franjevci su u Uskoplju prisutni već u vri-
bio katoličko selo. Danas je zaselak Crkvice u jeme bosanske samostalnosti u srednjem vije-
Privoru nastanjen muslimanskim stanovniš- ku. U osmanskom razdoblju do pod konac 17.
tvom, ali taj naziv svjedoči o postojanju sred- stoljeća pastoralnu brigu vodili su ramski fra-
njovjekovne crkve. Kako se u osmansko doba njevci, a potom fojnički. Župa Uskoplje-Gornji
crkve nisu mogle graditi, riječ je o srednjovje- Vakuf nastala je u 18. stoljeću. Od druge polo-
kovnoj crkvi.176 vine 18. st. franjevci trajno borave u skopaljskoj
U Skopju, u Veseloj Straži,177 na predjelu župi. Godine 1796. u mjestu Voljicama podig-
imena Gradac ili Gradina (zapadni dio zove se nuta je kuća za župnika i od te godine župa ima
Skoplje Gornje:
Župna crkva 1900. godine
Područne crkve nalaze se u Dobrošinu (crkva

sv. Ivana Krstitelja sagrađena 1986. godine), u
Pidrišu (crkva sv. Ante sagrađena 1972. godine)
i u Voljicama (crkva sv. Ane građena od 1981.
do 1983. godine). Na području župe nalazi se
ova groblja s kapelicama, i to u Dobrošinu
(Staro i Novo groblje), u Jelićima, u Osojnica-
ma, u Paloču (Staro i Novo groblje), u Podgra-
đu, u Voljicama, u Vrsama (Staro i Novo grob-
lje), u Uskoplju gradsko groblje i u Ždrimcima
(Staro i Novo groblje). Osim ovih grobalja u
župi postoje tri kužna groblja: Bošnjakovo u
Uzričju, u Kutima i Podgrađu. Župom uprav-
ljaju franjevci Bosne Srebrene, a čine je naselja
Uskoplje (Gornji Vakuf ), Batuša, Dobrošin, Ga-
ličica, Jelače, Krupa, Mačkovac, Mošćani, Mra-
čaj, Osojnica, Paloč, Pidriš, Ploča, Podgrađe, Po-
trlica (zaseok Rosnice), Rosnice, Trnovača, Uz-
Uskoplje-Gornji Vakuf: Župna crkva 1990. godine
ričje, Voljice (zaseoci Gaj, Jagnjid, Kute i Va-
ganjac), Vrse i Ždrimci.
matice, a odatle je župno sjedište premješteno
u Gornje Skoplje. Novi župni stan podignut je Broj katolika u župi Skoplju (Gornji Vakuf
1855., a župna crkva 1869. godine. Zbog trošno- pa Uskoplje) između 1855. i 2014. godine
sti i ruševnosti crkva je 1913. godine zatvorena,
a nova trobrodna izgrađena je 1928. – 1931. go-
dine sa zvonikom u kojem su smještena dva 1855.179 2 863 1864.180 2 592
zvona. Šezdesetih i sedamdesetih godina mi-
1870.181 2 771 1877.182 2 747
nulog stoljeća crkva je iznutra obnovljena.
Župna kuća građena 1938. zamijenjena je no- 1884.183 3 897 1905.184 3 800
vom čija je gradnja počela 1987. godine. Na 1910.185 3 651 1923.186 3 651
području župe djelovale su Školske sestre fra-
njevke (1967. – 1978.), a od 19. 3. 1983. do danas 1931.187 3 810 1937.188 4 291
djeluju časne sestre Kćeri milosrđa. Novi sa- 1959.189 4 960 1973.190 5 850
mostan sestara Kćeri milosrđa u Uskoplju bla-
goslovljen je u travnju 2001. godine. Tijekom 1991.191 7 980 2001.192 4 561
rata od 1991. do 1995., tj. 1993. godine, musli- 2010.193 4 173 2014.194 4 119
manske su snage župnu crkvu, Dom sv. Ante i
samostan sestara Kćeri milosrđa u Uskoplju Napomena: Odvajanjem pojedinih naselja od župe Skopja-
-Gornjeg Vakufa utemeljene su nove kapelanije, kasnije žu-
teško oštetile. Također je oštećena i područna pe: Bugojno (1844.), Rostovo (1858.), Skopaljska Gračanica
crkva u Voljicama. Više od polovine Hrvata (1911.) i Bistrica kraj Gornjeg Vakufa (1931.).
katolika župe Uskoplje izbjeglo je. Nakon rata

obnovljena je župna crkva i većina drugih žup- Prema Šematizmu za 1961. godinu, a s obzi-
nih objekata. rom na podatke iz 1959., u župi Gornjem Vaku-
Uskoplje-Gornji Vakuf: Župna crkva,

teško oštećena u drugoj polovini 1993. godine
Uskoplje-Gornji Vakuf: Župna crkva gori nakon

granatiranja u drugoj polovini 1993. godine
fu195 navode se ova naselja: Gornji Vakuf (327 194), Trnovača (133, 512), Voljice (86, 282), Vrse
katolika), Batuša (77), Dobrošin (607), Galičica (16, 52) i Ždrimci (112, 385).196
(96), Jagnjid (126), Jelače i Jelići (84), Kute (179), Prema podacima od 31. prosinca 2014. župa
Krupa (235), Mačkovac (112), Mračaj i Osojnica Uskoplje-Gornji Vakuf imala je 1261 domaćin-
(179), Mošćani (111), Paloč (367), Ploča (85), Pod- stvo s 4119 katolika. Broj domaćinstava i katoli-
građe (328), Potrlica i Uzričje (114), Pidriš (349), ka po naseljima: Uskoplje – 456 domaćinstava s
Seoca (122), Šugine Bare (121), Trnovača i Gaj 1479 katolika, Batuša (23, 64), Dobrošin (131, 437),
(138), Voganjac (340), Voljice Gornje (182), Vrse Galičica (0, 0), Jelače (0, 0), Krupa (19, 68), Mač-
(223) i Ždrimci (459). kovac (0, 0), Mošćani (0, 0), Mračaj (0, 0), Osoj-
Prema podacima od 31. prosinca 2001. župa nica (6, 12), Paloč (85, 277), Pidriš (37, 132), Ploča
Uskoplje-Gornji Vakuf imala je 1219 katoličkih (35, 118), Podgrađe (75, 236), Potrlica i Rosnice
obitelji. Broj katoličkih obitelji i katolika po (14, 37), Trnovača (141, 479), Uzričje (11, 41), Vo-
naseljima bio je ovakav: Gornji Vakuf-Uskoplje ljice (69, 203), Vrse (33, 99) i Ždrimci (126, 437).197
– 377 katoličkih obitelji s 1359 katolika, Batuša Ovakvo stanje broja katolika Hrvata u župi
(14, 58), Dobrošin (138, 632), Krupa (24, 85), Mač- Uskoplju-Gornjem Vakufu posljedica je rata i
kovac i Pidriš (52, 197), Osojnica i Ploča (51, 168), ratnih zbivanja u BiH od 1991. do 1995., kao i
Paloč (86, 289), Podgrađe (85, 348), Potrlica (45, slijeda događaja u poratnom razdoblju.
Uskoplje-Gornji Vakuf: Pogled na obnovljenu župnu crkvu
176
Sarajevo, godina IX., Sarajevo, 2001., broj 15, str. 193, 197.
177
LAŠVANIN, Nikola, Ljetopis, Sarajevo, 1981., 209. Skopje je starije ime za Gornji Vakuf i cio bugojanski kraj, od
Donjeg do Gornjeg Vakufa. Vesela Straža je utvrda (»grad«) nekoliko kilometara južno od Bugojna na putu prema
Kupresu (prema karti M. Vege).
178
179
180
181
182
183
Imenik 1884., str. 38-39. (U dokumentu se navodi brojka 3313 katolika, a treba biti 3897.)
184
185
Imenik 1910., str. 58-60.
186
187
188
189
190
191
Stanje 31. 12. 1991.
192
Podatke pripremio fra Dominko Batinić, tadašnji župnik u Uskoplju-Gornjem Vakufu.
193
Stanje 2011., str. 490.
194
Podatke pripremio fra Vinko Marković.
195
196
Podatke pripremio fra Dominko Batinić, tadašnji župnik u Uskoplju-Gornjem Vakufu.
197
Podatke pripremio fra Vinko Marković, župnik u Uskoplju-Gornjem Vakufu.
STATISTIČKI PREGLED BROJA KATOLIKA HRVATA

U BUGOJANSKOM DEKANATU POSLJEDNJIH 55 GODINA (1959. – 2014.)
Broj katolika Broj katolika Broj katolika Broj katolika Razlika Razlika
ŽUPA
1959. 1991. 2001. 2014. 2014. – 1959. 2014. – 1991.
Bistrica kraj Uskoplja 1 241 1 995 835 882 -359 -1 113

Bugojno 6 245 17 200 4 162 2 906 -3 339 -14 294
Dobretići 3 157 6 150 246 298 -2 859 -5 852
Glavice198 0 1 245 873 273 273 -972
Kandija 1 858 1 990 574 523 -1 335 -1 467
Otinovci-Kupres199 1 353 2 150 2 670 2 403 1 050 -253
Podmilačje 4 010 8 910 1 843 2 172 -1 838 -6 738
Rastičevo 785 569 260 2 -783 -567
Skopaljska Gračanica 2 001 2 968 765 819 -1 182 -2 149
Suho Polje 1 771 1 577 250 390 -1 381 -1 187
Uskoplje-Gornji Vakuf 4 960 7 980 4 561 4 119 -841 -3 861
UKUPNO 27 381 52 734 17 039 14 787 -12 594 -37 947
Pogled na Kupres prije sto godina
198
Župa je utemeljena 1974. godine odvajanjem od župe Kandije.
199
Dekretom od 22. listopada 2010. župa Otinovci-Kupres razdvojena je na dvije zasebne župe: Kupres i Otinovce.
Prema podacima od 31. 12. 2014. župa Kupres imala je 2252 katolika, a župa Otinovci 151 katolika. Prema podacima
od 31. 12. 2014. župa Kupres imala je 2252 katolika, a župa Otinovci 151 katolika.
Travnički dekanat 311
Katoličke župe
TRAVNIČKOGA DEKANATA
Brajkovići Bučići Dolac Guča Gora
Korićani Nova Bila Novi Travnik Novi Travnik

Presveto Trojstvo Uzašašće Gospodinovo
Ovčarevo Pećine Podkraj Rankovići
Rostovo Travnik Turbe Vitez

BRAJKOVIĆI,
BRAJKOVIĆI
župa sv. Petra i Pavla
B rajkovići se nalaze u srednjoj Bosni, otpri-

like 15 km sjeveroistočno od Travnika.
Na području današnje brajkovićke župe pro-
ulazna vrata župne crkve i kuće koju su potom
demolirali. Tijekom travnja i svibnja 1993. ošte-
ćena je područna crkva i groblje Čukle, a do
nađeni su predmeti iz mlađega kamenog doba listopada 1997. godine u potpunosti je spaljena.
i iz rimskoga razdoblja, ali sve to do danas ni- Tada je oštećeno groblje i kapelica Dolac-Bila,
je do volj no is pi ta no. Na ne ko li ko gro ba lja a katolici Hrvati s područja župe protjerani su.
(Bogduša, Čukle, Vinišće...) nalaze se srednjo- Područna crkva sv. Mihovila arkanđela (obnov-
vjekovne kamene gromade i stećci. Najpozna- ljena 1972.) nalazi se u Čuklama. Na području
tiji je spomenik Mihoju Grahovčiću, »mužu župe nalazi se 6 grobalja s kapelicama, i to u
prave vire rimske«, na groblju Vinišću u nase- Brajkovićima (groblje Bogduša), u Grahovčići-
lju Grahovčićima.1 ma (tri groblja: Sviba, Šikalo, Vinišće), u Ko-
Župa Brajkovići utemeljena je 1879. godine njevićima i u Dolac Biloj.
odvajanjem od župe Guče Gore i od te godine Župom upravljaju franjevci Bosne Srebre-
ima svoje matice. Brajkovići su prije osamo- ne, a čine je ova naselja i zaseoci: Brajkovići,
staljenja bili znatno udaljeni od središta župe Čukle, Dolac Bila, Grahovčići, Konjevići, Mileti-
u Gučoj Gori, a pogotovo nakon njegova prije- ći, Mišionica, Novo Selo, Orašac, Ovnak, Podo-
nosa u Dolac 1827. godine. Sredinom 19. st. u vi i Šušanj.
cijelom području sadašnje župe postojala je
samo jedna kapela, i to u Čuklama, posvećena Broj katolika u župi Brajkovićima
sv. Mihovilu arkanđelu. Gradnja crkve u Braj- između 1884. i 2014. godine
kovićima započela je 1895., a kao arhitektonski
uzor poslužila je crkva na Stupu u Sarajevu.
Crkva je stavljena pod krov 1897. godine. Svi 1884.2 1 016 1905.3 1 525
predviđeni radovi završeni su 1899. godine.
1910.4 1 419 1923.5 1 441
Temeljita obnova crkve uslijedila je 1977. godi-
ne i nastavljena u osamdesetim godinama. Kao 1931.6 1 860 1937.7 2 283
prva župna kuća poslužila je stara seoska kuća 1959.8 2 949 1973.9 4 261
koja je preuređena do 1883. godine. Druga žup-
na kuća, podignuta 1962. – 1965., gotovo je 1991.10 6 350 2001.11 679
posve srušena i na njezinim temeljima izgra- 2010.12 470 2014.13 371
đena je nova 1988. – 1990. godine.
Tijekom rata od 1992. do 1995., tj. u drugoj
polovini 1993. godine, muslimanski su ekstre- Prema Šematizmu za 1961. godinu, a s obzi-
misti granatama gađali župnu crkvu i oštetili rom na podatke iz 1959., u župi Brajkovićima14
njezino pročelje, a lakim oružjem oštetili su navode se ova naselja: Brajkovići (306 katolika),
Bila-Dolac (209), Ćukle (564), Grahovčići (605), Prema podacima od 31. prosinca 2014. župa
Konjevići (246), Miletići (121), Mišonica (39), Brajkovići imala je 158 domaćinstava sa 371
Novo Selo (75), Plavičići (196), Podovi (160), katolikom. Broj domaćinstava i katolika po
Orašac (153) i Šušanj (275). naseljima: Brajkovići – 52 domaćinstva sa 152
Prema podacima od 31. prosinca 2001. žu- katolika, Čukle (13, 37), Dolac Bila (7, 16), Grahov-
pa Braj ko vi ći ima la je sa mo 219 kato lič kih čići (25, 53), Konjevići (12, 20), Miletići (0, 0),
obitelji. Broj katoličkih obitelji i katolika po Mišionica (1, 1), Novo Selo (3, 7), Orašac (0, 0),
naseljima (lokalni nazivi): Brajkovići – 63 ka- Ovnak (16, 33), Podovi (11, 23) i Šušanj (17, 28).16
toličke obitelji sa 198 katolika, Ćukle (19, 67), Ovakvo katastrofalno stanje broja katolika
Dolac Bila (10, 23), Grahovčići (48, 161), Ko- Hrvata u župi Brajkovićima posljedica je rata
njevići (27, 61), Ovnak (27, 99), Podovi (12, 36) i i ratnih zbivanja u BiH od 1991. do 1995., kao i
Šušanj (13, 34).15 slijeda događaja u poratnom razdoblju.
Brajkovići: Župna crkva

1
FIŠIĆ, Ladislav, Župa Brajkovići, uz stotu obljetnicu postojanja, Sarajevo,1982., str. 13-34.
2
Imenik 1884., str. 11. (U dokumentu se navodi 1021 katolik, a treba biti 1016.)
3
4
Imenik 1910., str. 37-38.
5
6
7
8
9
10
Stanje 31. 12. 1991.
11
Podatke pripremio fra Ivo Brezović, tadašnji župnik u Brajkovićima.
12
Stanje 2011., str. 139.
13
Podatke pripremio fra Leon Pendić.
14
15
Podatke pripremio fra Ivo Brezović, tadašnji župnik u Brajkovićima.
16
Podatke pripremio fra Leon Pendić, župnik u Brajkovićima.
BUČIĆI,
BUČIĆI
župa sv. Mar tina biskupa
B učići se nalaze u srednjoj Bosni, otprilike

3 km od Novog Travnika u smjeru sjevero-
istoka.
selio župnik. Od 1868. do 1876. izgrađena je
prva župna crkva. Na mjestu stare i skromne
crkve izgrađena je 1937. godine nova crkva. Go-
Župa Bučići nastala je 1852. godine kao mjes- dine 1958. podignuta je nova crkva kojoj je se-
na kapelanija odvajanjem od župe Dolca i od damdesetih godina obnovljen interijer. Župna
tada ima svoje matice. Župom je službeno po- kuća podignuta je 1958. godine, a dijelom je
stala 1856. godine. Kao prvotni župni stan po- obnovljena 1984. Budući da je postojeća crkva
služila je kuća biskupa fra Marijana Šunjića, bila pretijesna, tijekom 2000. godine započela je
koju je on darovao u tu svrhu. Ista kuća služila izgradnja nove župne crkve i kuće koji su nakon
je i za bogoslužje, napose od 1862. godine, kada nekoliko godine gradnje i dovršeni. U župi od
je nadograđen novi stambeni dio u koji je pre- 1996. godine Školske sestre franjevke Bosansko-
-hrvatske provincije imaju svoju kuću.
U drugoj polovini 1992. godine pripadnici
srpskih snaga lakše su oštetili župnu crkvu, a
više od polovine Hrvata katolika privremeno
je izbjeglo s područja župe. Područna crkva
građena od 1982. do 1985. nalazi se na groblju
u Komardi. Na istom je groblju i »fra Franin
grob« (fra Franje Zubića, 1822. – 1871.), na kojem
se vjernici katolici, pravoslavci i muslimani
okupljaju svakog mladog utorka od svibnja do
listopada. Na području župe nalaze se 3 groblja,
i to u Komardi groblje s kapelicom, u Podbuči-
ćima groblje s kapelicom sv. Ante Padovanskog
i u Zaselju.
Župom upravljaju franjevci Bosne Srebre-
ne, a čine je naselja Bučići, Bučićki put, Čehova,
Donji Balići, Gornji Balići, Komarda, Podbučići
i Zaselje.
rom na podatke iz 1959., u župi Bučićima17 na-
vode se ova naselja: Bučići (272 katolika), Balići
(663), Čehova (255), Gladnik (221) i Zaselje (142).
Bučići: Stara župna crkva Bučići imala je samo 472 katoličke obitelji. Broj
Broj katolika u župi Bučićima katoličkih obitelji i katolika po naseljima (lokal-

između 1864. i 2014. godine ni nazivi): Bučići – 67 katoličkih obitelji s 262
GODINA POPISA BROJ KATOLIKA GODINA POPISA BROJ KATOLIKA katolika, Bučićki put (74, 212), Čehova (63, 204),
Donji Balići (80, 247), Gornji Balići (56, 178),
1864.18 1 056 1870.19 982
Komarda (54, 208), Podbučići (56, 154) i Zaselje
1877.20 1 096 1884.21 1 099 (22, 54).32
1905.22 1 428 1910.23 1 245
Bučići imala je 483 domaćinstva s 1419 katolika.
1931.24 1 588 1937.25 1 080 Broj domačinstava i katolika po naseljima:
Bučići – 151 domaćinstvo s 360 katolika, Balići
1959.26 1 553 1973.27 2 079
(232, 758), Čehova (90, 277) i Zaselje (10, 24).33
1991.28 2 850 2001.29 1 519 Ovakvo stanje broja katolika Hrvata u župi
Bučićima posljedica je rata i ratnih zbivanja u
2010.30 1 598 2014.31 1 419
BiH od 1991. do 1995., kao i slijeda događaja u
Napomena: Odvajanjem pojedinih naselja od župe Bučića, poratnom razdoblju.
godine 1937. utemeljena je nova kapelanija, kasnije župa
Rankovići.
Bučići: Nova župna crkva

17
18
19
20
21
22
23
Imenik 1910., str. 38-39.
24
25
26
27
28
Stanje 31. 12. 1991.
29
Podatke pripremio fra Jozo Ančić, tadašnji župnik u Bučićima.
30
Stanje 2011., str. 155.
31
Podatke pripremio fra Ilija Jurić.
32
Podatke pripremio fra Jozo Ančić, tadašnji župnik u Bučićima.
33
Podatke pripremio fra Ilija Jurić, župnik u Bučićima.
DOLAC
DOLAC,
župa Uznesenja BDM
D olac kraj Travnika nalazi se u srednjoj Bos-

ni, a župa se prostire s desne i lijeve stra-
ne prometnice Vitez – Travnik između Vlašića
Kraljeva Sutjeska i Kreševo) kada su išli pred
vezira u Travnik.
Kada je utemeljena, župa Dolac nije imala
i Vilenice. Sjedište župe smješteno je na uzvi- crkvu. Bogoslužje se obavljalo na otvorenom,
šici iznad Travnika. a kasnije u skromnoj kapelici. Početkom pede-
U srednjovjekovnom naselju Lašvi nalazili setih godina 19. st. franjevci su dobili dopu-
su se crkva i franjevački samostan koji Bartol štenje za gradnju crkve. Kamen temeljac nove
Pizanski navodi na trećem mjestu u Bosanskoj crkve (33,3 × 18,4 m) postavljen je u rujnu 1853.,
kustodiji, imenujući ga kao locum Lascrovae. a crkva je, bez zvonika, završena 1854. godine.
Samostan je morao biti u Dolcu ili u samom Tornjevi za zvona izgrađeni su kasnije, lijevi u
Travniku, na što upućuje i sačuvani nadpro- doba župnikovanja fra Jake Baltića 1872. Drugi
zornik s gotičkim ukrasom.34 toranj završen je 1882. u vrijeme župnika Jako-
Župa Dolac utemeljena je 1827. godine na- va Selaka pa je crkva uglavnom poprimila iz-
kon što je sjedište tadašnje lašvansko-travnič- gled kakav danas ima. Jedno zvono dar je trav-
ke župe preneseno iz Guče Gore u Dolac. Od ničkog kajmakana Ahmet-bega, dok je drugo
tada ima svoje matice. Franjevci su u Dolcu darovao Niko Jurkić, djed slikara Gabrijela Jur-
kupili zemljišni posjed već 1777. godine i ondje kića. Kip Uznesenja BDM dar je liječnika iz
uskoro podigli kućicu, kojom su se koristili Bologne gospodina Bodeckog. Udovica bana
gvardijani triju ondašnjih samostana (Fojnica, Jelačića crkvi je svojedobno darovala misnicu,
Pogled na župnu crkvu

u Dolcu 1900. godine
a književnik Ivan Kukuljević Sakcinski vrijed- u Stojkovićima groblje zvano Svatovsko s ka-
nu umjetničku sliku s likom sv. Petra, rad ne- pelicom sv. Josipa i na Vilenici groblje s kape-
poznatog autora iz 17. stoljeća, i sliku sv. Antu- licom. Osim navedenih grobalja na području
na, koja je, nažalost, izgubljena. Župni stan župe nalaze se stara napuštena groblja u Derve-
izgrađen je 1902. godine. Nakon 1945. župniku ti, groblje zvano Dukatarevo nalazi se na lijevoj
je preostala samo jedna prostorija u prizemlju, obali Lašve ispod Šumeća, odmah na izlazu iz
jer su u kuću naseljeni stanari. Posljednji su Travnika, i Kužno groblje na Meraji, na zara-
iselili tek 1970., a nakon toga kuća je temeljito vanku između sela Guvna i Vakufa.
obnovljena između 1971. i 1974. godine. Župom Dolcem upravljaju franjevci Bosne
U Dolcu je od 1872. do 1949. godine djelovao Srebrene, a čine je naselja Brizik, Brizik, Gornji
samostan i škola časnih sestara Milosrdnica. Dolac, Dolac stanica, Grahovik, Guvna, Nević
Nakon dolaska nove komunističke vlasti, ured- Polje, Polje sa zaseokom Kmetići, Putičevo (Gor-
bom od 14. svibnja 1945. časnim sestrama je nje i Donje), Slimena, Stojkovići i Vilenica.
oduzeta škola, a od 1968. godine u župi Dolcu
Broj katolika u župi Dolcu
djeluju časne sestre Kćeri Božje ljubavi. U župi između 1855. i 2014. godine
su rođena tri biskupa: prvi apostolski upravi-
telj banjolučki, biskup fra Marijan Marković
(Dolac, 1840.), banjolučki biskup dr. Dragutin 1855.35 4 229 1864.36 2 644
Čelik (Slimena, 20. 1. 1894.) te pomoćni biskup
vrhbosanski dr. Tomislava Jablanović (Dolac, 1870.37 2 893 1877.38 2 497
18. 5. 1921.). 1884.39 2 046 1905.40 2 300
U drugoj polovini 1993. godine musliman-
1910.41 1 993 1931.42 2 435
ski su ekstremisti granatama gađali crkvu, a
nakon okupacije mjesta crkvu su opljačkali, 1937.43 2 830 1959.44 3 278
obeščastili i demolirali. Tada su uništene i jed-
1973.45 4 002 1991.46 4 030
ne od najstarijih orgulja u BiH izgrađene 1845.
– 1847., a izgradio ih je nepoznati talijanski 2001.47 2 575 2010.48 2 334
majstor. Oštećene su i područne crkve u Gos-
2014.49 2 280
tunju i Putičevu, a zvonik putičevske crkve je
miniran. Od gotovo 4000 stanovnika ostalo ih Napomena: Odvajanjem pojedinih naselja od župe Dolca
je samo trećina, i to u onim dijelovima župe utemeljene su nove kapelanije, kasnije župe: Ovčarevo (1832.),
Bučići (1852.), Pećine (1856.), Travnik (1879.), Rankovići (1937.),
koji nisu bili okupirani. Nakon povratka 1997. Nova Bila (1974.) i Novi Travnik (1982.).
počelo se s obnovom župne crkve i župne kuće.
Područna crkva Kristova uskrsnuća građena Prema Šematizmu za 1961. godinu, a s obzi-
od 1985. do 1988. nalazi se u Putičevu. Župa ima rom na podatke iz 1959., u župi Dolcu50 navode
još jednu filijalu bez crkve u Nević Polju, gdje se ova naselja: Dolac (289 katolika), Budišići (78),
se od 1993. sv. misa slavi u nekadašnjoj sport- Grahovik (218), Guvna (140), Nević Polje (387),
skoj dvorani. Polje (504), Pribilovići, dio (122), Putičevo (1127),
Na području župe nalazi se ova groblja, i to Slimena (196), Stojkovići, dio (31) i Vilenica (186).
na Briziku, u Dolcu 2 groblja – sv. Mihovila Prema podacima od 31. prosinca 2001. župa
(nekada sv. Antuna Padovanskog) i sv. Ilije, u Dolac imala je samo 816 katoličkih obitelji. Broj
Putičevu groblje Gostunj s kapelicom sv. Mar- katoličkih obitelji i katolika po naseljima (lo-
ka, na Slimenima groblje s kapelicom sv. Ilije, kalni nazivi): Brizik – 29 katoličkih obitelji sa
106 katolika, Dolac stanica (34, 103), Gornji lika, Dolac Gornji (53, 135), Dolac stanica (38, 81),
Dolac (56, 177), Grahovik (42, 115), Guvna (36, 120), Grahovik (56, 137), Guvna (41, 93), Nević Polje
Nević Polje (171, 563), Polje (74, 221), Putičevo (171, 441), Polje sa zaseokom Kmetići (110, 288),
(313, 991), Slimena (33, 93), Stojkovići (26, 80) i Putičevo (Gornje i Donje) (361, 993), Slimena
Vilenica (2, 6).51 (26, 54), Stojkovići (10, 40) i Vilenica (3, 7).52
Prema podacima od 31. prosinca 2014. župa Ovakvo stanje broja katolika Hrvata u župi
Dolac imala je 876 domaćinstava s 2280 katoli- Dolcu posljedica je rata i ratnih zbivanja u BiH
ka. Broj domaćinstava i katolika po naseljima od 1991. do 1995., kao i slijeda događaja u po-
(lokalni nazivi): Brizik – 7 domaćinstava s 11 kato- ratnom razdoblju.
Dolac: Unutrašnjost
crkve oštećene tijekom
rata 1993. godine
Dolac: Slika sv. Ante u župnoj crkvi, Dolac: Detalj iz unutrašnjosti

oštećena tijekom rata 1993. godine župne crkve
Dolac: Pogled na župnu crkvu
34
ZIRDUM, Andrija, »Karta srednjovjekovnih crkava na tlu Bosne i Hercegovine«, u Bosna franciscana, časopis
Franjevačke teologije, Sarajevo, godina IX., broj 15, Sarajevo, 2001., str. 194.
35
36
Schematismus 1864., str. 81. (U dokumentu se navodi brojka 2844 katolika, a treba biti 2644.)
37
38
39
Imenik 1884., str. 13-14.
40
41
Imenik 1910., str. 40-41.
42
43
44
45
46
Stanje 31. 12. 1991.
47
Podatke pripremio fra Jozo Marinčić, tadašnji župnik u Dolcu.
48
Stanje 2011., str. 191.
49
Podatke pripremio fra Zoran Livančić.
50
51
Podatke pripremio fra Jozo Marinčić, tadašnji župnik u Dolcu.
52
Podatke pripremio fra Zoran Livančić, župnik u Dolcu.
GUČA GORA
GORA,
župa sv. Franje Asiškog
G uča Gora je naselje smješteno na obronci-

ma Vlašića. Udaljena je oko 10 km od Trav-
nika u smjeru sjeveroistoka. Prvi se put u pi-
trojica franjevaca. Od godine 1827. Dolac posta-
je sjedištem lašvansko-travničke župe, a Guča
Gora mjesnom kapelanijom. Ona je, međutim,
sanim dokumentima spominje 1425. godine. 1840. iznova izdignuta na rang župe.
Na gučogorskom području još u 13. stoljeću Sredinom 19. st. franjevci su odlučili u Gučoj
postojala je župa Lašva. U 14. st. franjevci su Gori sagraditi samostan. Gradnja zgrade za-
tamo podigli samostan. Nakon osmanskoga počela je 1857., a 1859. službeno je proglašena
osvajanja Bosne, samostan je najkasnije do uspostava samostana. Odmah po izgradnji u
konca 15. st. porušen. Broj katolika stalno se samostan je smješteno niže franjevačko učiliš-
smanjivao, a tome je napose pridonio Bečki rat, te, a od 1883. do 1900. u njemu je djelovala fra-
kada je došlo do velikog iseljavanja katolika iz njevačka gimnazija. Tijekom 1856./57. izgrađe-
cijele Bosne. Do postupnog oživljavanja lašvan- na je crkva, koja je 1894. djelomično srušena pa
ske župe dolazi u 18. stoljeću. Franjevci su po- je podignuta nova po projektu Josipa Vancaša.
digli kućicu u Gučoj Gori, gdje su odsjedali Godine 1945. samostan i crkvu zapalili su parti-
tijekom pastoralnih pohoda. Ona je izgorjela zani. Crkva je već 1946. stavljena pod krov i tada
1764., a uskoro je podignuta nova, koja od 1768. započinje njezina dugotrajna obnova. Sadašnji
nosi naslov rezidencije i u njoj su stanovala je samostan izgrađen 1957. – 1959. na temeljima
Guča Gora: Pogled na

franjevački samostan
i župnu crkvu
prije 1930. godine
Pogled na zapaljeni
franjevački samostan i
crkvu u Gučoj Gori
(snimljeno 1945.)53
jednog krila staroga. Danas posjeduje bogatu Kosovo, Krpeljići, Kula, Maljine, Postinje i
zbirku moderne umjetnosti, ali i lijepo obnov- Radonjići.
ljenu knjižnicu.
Dana 8. lipnja 1993. muslimanske su snage Broj katolika u župi Gučoj Gori
nakon okupacije mjesta temeljito opljačkale između 1855. i 2014. godine
samostan i crkvu s brojnim vrijednostima. Crkvu
su devastirali, kip sv. Franje Asiškog oštetili
mecima, a samostan im je jedno vrijeme služio 1855.54 3 824 1864.55 2 700
kao zapovjedno mjesto. Tada je u cijelosti opljač-
1877.56 2 934 1884.57 1 797
kana bogata samostanska knjižnica. Također
su oštećena groblja i kapelice u Bukovici, Go- 1905.58 2 100 1910.59 2 129
ricama, Kraljevici, Maljinama, a gotovo svi
1931.60 2 399 1937.61 2 966
Hrvati katolici s područja župe protjerani su.
Najvažnije pokretne vrijednosti su ipak saču- 1959.62 3 580 1973.63 4 323
vane, jer su bile izmještene prije početka rata.
1991.64 4 632 2001.65 930
Franjevci su se 1994. vratili, a kasnije se vratio
i dio katolika. 2010.66 901 2014.67 766
Područna crkva Glavosijeka sv. Ivana sa-
Napomena: Odvajanjem pojedinih naselja od župe Guče Go-
građena tridesetih godina 20. st. nalazi se u re utemeljene su nove kapelanije, kasnije župe Vitez (1861.) i
Bukovici. Na području župe nalaze se 3 grob- Brajkovići (1879.).
lja s kapelicama i to u Bukovici, Maljinama i
Gorici. Župom upravljaju franjevci Bosne Sre- Prema Šematizmu za 1961. godinu, a s obzi-
brene, a čine je ova naselja: Guča Gora, Bandol, rom na podatke iz 1959., u župi Gučoj Gori68
Banovići, Bikoši, Brankovac, Bukovica, Čifluk, navode se ova naselja: Guča Gora (642 katolika),
Brankovac (203), Bikoši i Mosor (42), Bukovica Prema podacima od 31. prosinca 2014. župa
(384), Čifluk (109), Kosovo (119), Krpeljići (106), Guča Gora imala je samo 292 domaćinstva sa
Kula i Bandol (242), Maljine (414), Pokrajčići 766 katolika. Broj katoličkih obitelji i katolika
(576), Poljanice (5), Postinje (98), Radonjići (255) po naseljima (lokalni nazivi): Guča Gora – 122
i Ričice (385). domaćinstva s 314 katolika Bandol (5, 11), Ba-
Prema podacima od 31. prosinca 2001. župa novići (3, 8), Bikoši (0, 0), Brankovac (22, 58),
Guča Gora imala je samo 300 katoličkih obite- Bukovica (28, 61), Čifluk (27, 78), Kosovo (0, 0),
lji. Broj katoličkih obitelji i katolika po naselji- Krpeljići (6, 15), Kula (42, 125), Maljine (9, 17),
ma (lokalni nazivi): Bandol – 3 katoličke obite- Postinje (7, 22) i Radonjići (21, 57).70
lji s 9 katolika, Banovići (1, 2), Brankovac (26, 102), Ovakvo stanje broja katolika Hrvata u župi
Bukovica (30, 70), Čifluk (26, 97), Guča Gora Gučoj Gori posljedica je rata i ratnih zbivanja
(117, 331), Kosovo (3, 16), Kula (36, 151), Maljine u BiH od 1991. do 1995., kao i slijeda događaja
(21, 45), Postinje (10, 34) i Radonjići (27, 93)69 u poratnom razdoblju.
Gabrijel Jurkić (1961.):

Pogled na samostan u Gučoj Gori
Guča Gora: Župna crkva i samostan oko 1990. godine

Guča Gora: Kip sv. Franje,

oštećen pješačkim oružjem 1993. godine
Guča Gora: Pogled na unutrašnjost

samostana opljačkanog u drugoj
polovini 1993. godine
Uljana boja razlivena po slici »Krist Svevladar« (Zlatko Keser) u crkvi u Gučoj Gori
(snimljeno u kolovozu 2003.)
Guča Gora: Pogled na župnu crkvu i samostan
53
Franjevački samostan i crkvu u Gučoj Gori u veljači 1945. godine partizani su zapalili, požar je progutao sve što
je u samostanu bilo vrijedno, prije svega arhiv i knjižnicu, brojna umjetnička djela, crkveno ruho, oltar, orgulje,
kao i bogatu ostavštinu fra Marijana Šunjića. Odmah poslije požara počele su pripreme za obnovu samostana i
crkve, koja je stavljena pod krov 1946. godine. Fotografije zapaljenog samostana i crkve nalaze se u franjevačkom
samostanu u Gučoj Gori.
54
55
56
57
58
59
Imenik 1910., str. 41-42.
60
61
62
63
64
Stanje 31. 12. 1991.
65
Podatke pripremio fra Slavko Petrušić, tadašnji župnik u Gučoj Gori.
66
Stanje 2011., str. 248.
67
Podatke pripremio fra Drago Pranješ.
68
69
Podatke pripremio fra Slavko Petrušić, tadašnji župnik u Gučoj Gora.
70
Podatke pripremio fra Drago Pranješ, župnik u Gučoj Gori.
KORIĆANI,
KORIĆANI
župa sv. Ilije proroka
K orićani se nalaze u srednjoj Bosni na ob-

roncima planine Vlašića, a udaljeni su oko
20 km od Travnika u smjeru sjeverozapada.
Na području župe nalaze se 2 groblja, i to u
Gornjim Korićanima groblje s kapelicom sv.
Lucije i u Donjim Korićanima staro groblje
Naselje smješteno na nadmorskoj visini 1281 koje se više ne koristi. Župom upravlja dijece-
metra u stara se vremena zvalo Zec-polje. zanski svećenik, a čine je naselja Donji Korićani
Župa Korićani utemeljena je kao mjesna ka- i Gornji Korićani (u Republici Srpskoj).
pelanija 1877. godine odvajanjem pojedinih na- Prema Šematizmu za 1961. godinu, a s obzi-
selja od župe Dobretića, a godinu dana kasnije rom na podatke iz 1959., u župi Korićanima71
postaje samostalnom župom. Prva crkva bila
je od drva i sagrađena je 1874. godine. Druga
župna crkva podignuta je 1935., a obnovljena
1951. godine. U župi su od 1961. do 1966. godine
djelovale časne sestre Družbe služavki Malog
Isusa.
Tijekom rata od 1991. do 1995., tj. u drugoj
polovini 1992. godine, pripadnici srpskih sna-
ga nakon okupacije mjesta župnu su crkvu i
kuću opljačkali i teško oštetili, tako da su osta-
li samo zidovi, a Hrvate katolike protjerali su.
Djelomična obnova župne crkve u Korićanima
završena je 2001. godine.
Korićani:
Pogled na župnu
crkvu 1900. godine
Korićani:
Prva župna crkva,
podignuta 1874. godine
navode se ova naselja: Baltići (235 katolika), Gaj Prema podacima od 31. prosinca 2001. župa
(127), Krike (114) i Runjavica (114). Korićani imala je samo 21 katoličku obitelji, i
to u Donjim Korićanima 1 katolička obitelj s 3
Broj katolika u župi Korićanima katolika i u Gornjim Korićanima 20 katoličkih
obitelji s 33 katolika.83
GODINA POPISA BROJ KATOLIKA GODINA POPISA BROJ KATOLIKA Prema podacima od 31. prosinca 2014. župa
1884.72 262 1910.73 460
Korićani imala je samo 5 domaćinstava s 9
katolika i to u Donjim Korićanima 2 domaćin-
1923.74 484 1931.75 584 stva s 3 katolika i u Gornjim Korićanima 3 do-
1937.76 632 1959.77 590 maćinstva sa 6 katolika.84
1973.78 614 1991.79 893 Hrvata u župi Korićanima posljedica je rata i
2001.80 36 2010.81 8 ratnih zbivanja u BiH od 1991. do 1995., kao i
slijeda događaja u poratnom razdoblju.
2014.82 9
Korićani: Župna crkva

prije rušenja 1934. godine
Korićani: Župna crkva

prije 1940. godine
Korićani: Župna crkva,

teško oštećena krajem 1992. godine
Korićani: Unutrašnjost župne crkve krajem

1992. godine
Korićani: Pogled na obnovljenu župnu crkvu

Korićani: Današnja župna crkva
71
72
73
Imenik 1910., str. 42-43.
74
75
76
77
78
79
Stanje 31. 12. 1991.
80
Podatke pripremio vlč. Pavo Nikolić, tada upravitelj župe Korićana.
81
Stanje 2011., str. 284.
82
Podatke pripremio vlč. Viktor Šošić.
83
Podatke pripremio vlč. Pavo Nikolić, tada upravitelj župe Korićana.
84
Podatke pripremio vlč. Viktor Šošić, upravitelj župe Korićana.
NOVA BILA,
BILA
župa Duha Svetoga
N ova Bila nalazi se u srednjoj Bosni, otpri-

like 7 km sjeverozapadno od Viteza.
Dekretom Nadbiskupskog ordinarijata vrh-
Tijekom rata od 1991. do 1995., tj. za sukoba
između muslimanskih i hrvatskih snaga 1993.
i 1994., crkva je služila kao ratna bolnica i bila
bosanskog br. 1609/74 od 1. kolovoza 1974. ute- je vidno označena međunarodnom oznakom
meljena je župa Nova Bila sa sjedištem u na- – zastavama Crvenoga križa. U drugoj polovini
selju Donji Pokrajčići-Podolac i od tada ima 1993. godine muslimanske su snage projekti-
svoje matice. Nova župa obuhvatila je sela Po- lima oštetile ratnu bolnicu u crkvi, dvoranu i
krajčiće, Donje Pokrajčiće i Ričice od župe župnu kuću. Ratna bolnica u crkvi u Novoj Bi-
Guče Gore, Gladnik od župe Bučića, dio Nove loj radila je od 13. 12. 1992. do 27. 11. 1999. Nova
Bile od župe Dolca te dio Nove i dio Stare Bile, bolnica »Fra Mato Nikolić« sagrađena je 1999.
Zabilje i Brdo od župe Viteza. zahvaljujući prije svega donacijama Republike
Gradnja crkve (540 m²), za koju je projekt Hrvatske.
načinio arhitekt Vlado Dobrović, započela je U župi djeluju Školske sestre franjevke Bo-
6. travnja 1975. Sljedeće godine počela je grad- sansko-hrvatske provincije. Dom za stare osobe
nja stambenog dijela, koji zajedno s crkvom i »Otac Kristofor« vode su sestre franjevke bol-
dvjema dvoranama čini jedinstven arhitekton-
ski kompleks. Crkva je uređena za službu Bož-
ju do konca 1977.
Nova Bila: Katolička crkva-bolnica poslije jednog

Nova Bila: Župna crkva-bolnica 1994. godine od napada muslimanskih snaga 1993. godine
ničarke Isusa Nazarećanina iz Madrida do kra- Prema podacima od 31. prosinca 2001. župa
ja 2009. godine. Kuća i kapelica sestara franjev- Nova Bila imala je 1217 katoličkih obitelji. Broj
ki bolničarki Isusa Nazarećanina u Novoj Biloj katoličkih obitelji i katolika po naseljima (lokal-
blagoslovljena je 11. veljače 2002. Na području ni nazivi): Biljake – 22 katoličke obitelji sa 75
župe nalaze se 4 groblja s kapelicama: Zabilje, katolika, Dubrave (103, 372), Gladnik (64, 329),
Gradac, Prahulje i Gladnik. Lovići-Perići (59, 221), Nova Bila (190, 617), No-
Župom upravljaju franjevci Bosne Srebre- vo naselje (57, 224), Ograde (67, 259), Podolac
ne, a čine je naselja Nova Bila, Brdo, Dubrave, (233, 856), Pokrajčići (64, 201), Ričice (191, 687),
Gladnik, Ograde, Podolac, Pokrajčići, Ričice, Stara Bila (41, 114) i Zabilje (126, 431).89
Stara Bila i Zabilje (područna crkva). Prema podacima od 31. prosinca 2014. župa
Nova Bila imala je1310 domaćinstava s 4107
Broj katolika u župi Novoj Biloj
katolika. Broj domaćinstava i katolika po nase-
između 1991. i 2014. godine ljima: Nova Bila – 203 domaćinstva s 534 kato-
lika, Biljake (31, 93), Brdo (0, 0), Dubrave (46,
138), Gladnik (90, 290), Lovići-Perići (58, 134),
1991.85 4 780 2001.86 4 386 Novo naselje (223, 891), Ograde (67, 226), Podo-
lac (131, 390), Pokrajčići (51, 157), Ričice (240,
2010.87 4 582 2014.88 4 107
770), Stara Bila (73, 209) i Zabilje (87, 275).90
Nova Bila: Pogled na župnu crkvu

85
Stanje 31. 12. 1991.
86
Podatke pripremio fra Drago Pranješ, tadašnji župnik Novoj Bili.
87
Stanje 2011., str. 316.
88
Podatke pripremio fra Slavko Petrušić.
89
Podatke pripremio fra Drago Pranješ, tadašnji župnik u Novoj Bili.
90
Podatke pripremio fra Slavko Petrušić, župnik u Novoj Bili.
NOVI TRAVNIK
TRAVNIK,
župa Presvetoga Trojstva
N ovi Travnik nalazi se u srednjoj Bosni, u

neposrednoj blizini Travnika. Grad je na-
stao industrijalizacijom poslije Drugoga svjet-
koje od 1996. djeluju u Novom Travniku. Žup-
ljani se pokapaju u gradskom groblju u Novom
Travniku.
skog rata, a ondašnja komunistička vlast od- Župom upravlja dijecezanski svećenik, a pri-
lučila je da u »Gradu mladosti« neće biti ni pada joj središnji dio grada Novoga Travnika te
jedne bogomolje. Jedno vrijeme grad je nosio naselja Blaguša, Budušići i Donji Rastovci.
naziv Pucarevo (po istaknutom komunistu
Đuri Pucaru). Broj katolika u župi Presvetoga Trojstva
u Novom Travniku između 2003. i 2014. godine
Na osnovu dekreta od 24. rujna 2003. u No-
vom Travniku utemeljena je nova župa Presve- GODINA POPISA BROJ KATOLIKA GODINA POPISA BROJ KATOLIKA
toga Trojstva. Dekret o utemeljenu nove župe 2003. 2 500 2010.91 3 296
pročitan je na svim misama u nedjelju 19. listo-
pada 2003. u župama Uzašašća Gospodinova 2014.92 3 304
u Novom Travniku, sv. Josipa u Rankovićima
te u novoutemeljenoj župi Presvetoga Trojstva Prema podacima od 31. prosinca 2014. župa
u Novom Travniku. Temeljni kamen nove crkve Presvetoga Trojstva u Novom Travniku ima je
u Novom Travniku blagoslovio je papa Ivan 1127 domaćinstava sa 3304 katolika. Broj doma-
Pavao II. za svoga apostolskog pohoda Saraje- ćinstava i katolika po ulicama bio je ovakav:
vu i BiH 13. travnja 1997., a gradilište je blago- ulice Ivana Meštrovića 247 domaćinstava s 678
slovljeno 21. ožujka 1999. Crkva je dovedena pod katolika, Kralja Tvrtka (230, 620), Stjepana
krov krajem 1999., a u potpunosti je završena Radića (194, 612), Ljudevita Gaja (115, 360), Ru-
2003. godine. Župnu crkvu posvetio je 19. listo- đera Boškovića (89, 271), Ive Andrića (92, 270),
pada 2013. nadbiskup metropolit Vinko kardi- Vilenička oko gradskog groblja (51, 158), ostala
nal Puljić. Nedaleko od nove crkve izgrađen je naselja Blaguša (17, 57), Budušići (35, 108), Donji
i samostan časnih sestara Kćeri Božje ljubavi Rastovci (57, 170).93
91
Stanje 2011., str. 322.
92
Podatke pripremio vlč. Žarko Vujica, župnik u župi Presvetog Trojstva u Novom Travniku.
93
Isto.
Novi Travnik: Župna crkva Presvetoga Trojstva

NOVI TRAVNIK,
TRAVNIK
župa Uzašašća Gospodinova
N a osnovu dekreta Nadbiskupskog ordi-

narijata vrhbosanskog br. 1606/82 od 11.
prosinca 1982. utemeljena je nova župa sa sjediš-
Uzašašća Gospodinova u Novom Travniku
imala je 1425 katoličkih obitelji. Broj katoličkih
tem u Pucarevu (tadašnji komunistički naziv obitelji i katolika po naseljima (lokalni nazivi):
za Novi Travnik). Područna crkva, a od 1982. Budišići – 29 katoličkih obitelji sa 120 katolika,
go di ne žup na, na ta daš njem ru bu No vo ga Hadžići (9, 34), Kasapovići (4, 9), Kopila (2, 8),
Travnika podignuta je 1974. godine. Margetići (29, 78), Novi Travnik, ulice: Kalinska
Tijekom rata od 1991. do 1995., tj. u drugoj (27, 80), Ivana Meštrovića (183, 644), Stjepana
polovini 1993. godine, muslimanski su ekstre- Tomaševića (81, 235), Stjepana Tomaševića pre-
misti oštetili groblja i kapele u Djakovićima, ma groblju (13, 48), Fra Marijana Šunjića (104,
Hadžićima, Kasapovićima, Margetićima i Šen- 280), Vilenička (47, 210), Ruđera Boškovića (64,
ko vi ći ma . U tom raz dob lju No vi Trav nik i 207), Kralja Tvrtka (265, 718), Ljudevita Gaja
župna crkva Uzašašća Gospodinova bili su (164, 533), Stjepana Radića (174, 541), Ive Andrića
stjecište i utočište mnoštvu prognanih Hrvata (88, 294), Ratanjska-Stojkovići (19, 47), Pobrđa-
iz okolnih župa: Rostova, Pećina, Ovčareva, ni (3, 14), Pribilovići (96, 360), Šenkovići (8, 24),
Podkraja, Turbeta i Travnika. Prema podacima Torine (1, 2), Vodovod (9, 26) i Zenepići (6, 22).
iz prosinca 1999. na području župe bilo je 2290 U župi su bile još 303 prognaničke obitelji s
prognanika. 1064 katolika.98
U župi djeluju časne sestre Kćeri Božje lju- Prema podacima od 31. prosinca 2014. župa
bavi. Na području župe nalazi se samo gradsko Uzašašća Gospodinova u Novom Travniku
groblje u Novom Travniku. Župom upravlja imala je 676 domaćinstva s 2138 katolika. Broj
dijecezanski svećenik, a čine je naselja Novi katoličkih obitelji i katolika po naseljima: No-
Travnik (dio), Budišići, Bukvići, Djakovići, Ha- vi Travnik, ulice: Ive Andrića – 14 domaćinsta-
džići, Kasapovići, Kopila, Margetići, Pobrđani, va s 45 katolika, Ljudevita Gaja (114, 387), Fra
Pribilovići, Šenkovići, Torine i Zenepići. Marijana Šunjića (128, 376), Stjepana Tomaše-
vića (83, 364), Vilenička (69, 216), Kulina bana
Broj katolika u župi Uzašašća Gospodinova
(7, 24), Patriotske Lige (2, 3), Kalinska (4, 6),
u Novom Travniku između 1991. i 2014. godine Mehmeda Spahe (7, 21), Hanumina (1, 2), Zlatnih
ljiljana (2, 5), Kasapovići (2, 2), Magretići (46,
119), Gornji Margetići (8, 15), Bukvići (7, 17),
1991.94 4 070 2001.95 4 534 Pribilovići (88, 277), Torine (1, 1), Kopila (3, 7),
Šenkovići (23, 68), Hadžići (29, 83), Pobrđani
2010.96 1 881 2014.97 2 138
(13, 48), Zenepići (17, 44) i Djakovići (8, 8).99
Novi Travnik: Župna crkva Uzašašća Gospodinova
94
Stanje 31. 12. 1991.
95
Podatke pripremio preč. Žarko Vujica, tadašnji župnik u Novom Travniku.
96
Stanje 2011., str. 324.
97
Podatke pripremio don Marinko Grubešić.
98
Podatke pripremio preč. Žarko Vujica, tadašnji župnik u Novom Travniku.
99
Podatke pripremio don Marinko Grubešić, župnik u Novom Travniku.
OVČAREVO
OVČAREVO,
župa sv. Mihovila arkanđela
O včarevo se nalazi u srednjoj Bosni, a udalje-

no je otprilike 8 km od Travnika u smjeru
sjeverozapada.
revu groblje s kapelicom, u Prićima groblje s
kapelicom sv. Jurja, na Radića brdu groblje s
kapelicom sv. Josipa Radnika, u Šipoviku grob-
Župa Ovčarevo, nekada poznata pod ime- lje s kapelicom sv. Filipa i Jakova, u Torinama
nom Orašje, osnovana je 1832. odvajanjem od groblje s kapelicom Uzašašća Gospodinova, u
dolačke župe. Crkvu je 1868./69. podigao žup- Vidoševićima groblje s kapelicom sv. Ante i u
nik (i poznati ljetopisac) fra Jako Baltić. Crkva Viskovićima groblje s kapelicom. Na Kraljevi-
ide u red nevelikog broja sakralnih objekata cama se nalazi Kužno groblje s kapelicom sv.
bosanskih franjevaca iz osmanskoga razdoblja. Luke. Zavjetna kapelica sv. Ante nalazi se na
Pod konac osmanske vladavine franjevci su obroncima Vlašića u Paklarevu.
osnovali pučku školu. Prvotna župna kuća iz- Župom upravljaju franjevci Bosne Srebrene,
građena je u isto vrijeme kad i crkva. Godine a čine je naselja Ovčarevo, Bilići, Došlići, Jan-
1935. podignuta je nova. Ispred župne kuće na- kovići, Jedikovac, Kalibunar, Kokošari, Kralje-
lazi se brončano poprsje nobelovca Ive Andri- vice, Lovrići, Marjanovića brdo, Miškića brdo,
ća koji je u toj kući bio neko vrijeme u kućnom Paklarevo, Peševići, Pilića Dočić, Prići, Radića
pritvoru. U zavjetno svetište Gospino vrilo na brdo, Šipovik, Visokovići (zaseok Vidoševići),
blagdan Male Gospe (8. rujna) hodočaste vjer- Vjetrenice i Zagaji.
nici sa širega travničkog područja. Ovu su po-
božnost inicirali travnički isusovci. Godine
Broj katolika u župi Orašju, kasnije Ovčarevo,
1991. počela je i završena gradnja zavjetne crkve između 1855. i 2014. godine
nedaleko od kapelice iz 1923. godine.
Tijekom rata od 1991. do 1995., tj. u travnju
1992. godine, srpske su snage granatama više 1855.100 2 574 1864.101 2 694
puta gađale mjesto, a muslimanske su snage na-
1870.102 3 038 1877.103 2 677
kon okupacije mjesta (7. 6. 1993.) crkvu i župnu
kuću opljačkali i demolirali. Tada je oštećena 1884.104 1 717 1905.105 2 507
zavjetna kapelica u Paklarevu, uništena zavjetna 1910.106 1 970 1923.107 3 084
kapelica Rođenja BDM Gospino vrilo u Ovčare-
vu te groblje i kapelica u Prićima, a muslimanske 1931.108 2 525 1937.109 2 950
i srpske snage protjerale su gotovo sve Hrvate 1959.110 3 604 1973.111 4 082
katolike s područja župe. Umjetnine su pred rat
bile sklonjene na sigurnije mjesto. Po završetku 1991.112 5 198 2001.113 2 196
rata dio katolika vratio se na svoja ognjišta. 2010.114 2 044 2014.115 1 937
Na području župe nalazi se 10 grobalja, i to
u Bilim Vodama groblje s kapelicom, u Lovrići- Napomena: Odvajanjem pojedinih naselja od župe Ovča-
reva, godine 1879. utemeljena je nova kapelanija, kasnije
ma groblje s kapelicom Duhovskom, u Pakla- župa Dželilovac (Podkraj).
Prema Šematizmu za 1961. godinu, a s obzi- Prema podacima od 31. prosinca 2014. župa
rom na podatke iz 1959., u župi Ovčarevu116 Ovčarevo imala je 699 domaćinstava sa 1937
navode se ova naselja: Ovčarevo (146 katolika), katolika. Broj domaćinstava i katolika po nase-
Jankovići (464), Kokošari (141), Kraljevice (114), ljima bio je ovakav: Ovčarevo, Vjetrenice i Doš-
Miškića Brdo (160), Orašje (278), Paklarevo lići (zajedno) 100 domaćimstava sa 292 katoli-
(1007), Peševići (105), Prijići (393), Pilića Dočić ka, Bilići (35, 102), Jankovići, Kalibunar i Jedi-
(67), Radića Brdo (83), Šipovik (436), Vidoševići kovac – zajedno (102, 231), Kraljevice (67, 201),
(140) i Visokovići (70). Kokošari (18, 41), Lovrići (42, 124), Paklarevo i
Prema podacima od 31. prosinca 2001. župa Marjanovića brdo – zajedno (179, 540), Miškića
Ovčarevo imala je 661 katoličku obitelj. Broj brdo (17, 36), Prići, Peševići – zajedno (36, 96),
katoličkih obitelji i katolika po naseljima (lo- Radića brdo, Zagaji, Pilića Dočić – zajedno
kalni nazivi): Bilići – 14 katoličkih obitelji s 23 (61, 173), Šipovik (42, 101), Visokovići (zaseok
katolika, Jankovići (99, 396), Kalibunar (23, 88), Vidoševići), nitko se nije vratio (0, 0).118
Kraljevice (78, 312), Lovrići (59, 207), Marja- Ovakvo stanje broja katolika Hrvata u župi
novića brdo (63, 189), Miškića brdo (7, 18), Ovča- Ovčarevu posljedica je rata i ratnih zbivanja u
revo (79, 273), Paklarevo (104, 312), Peševići (20, BiH od 1991. do 1995., kao i slijeda događaja u
73), Prići (23, 49), Radića brdo (15, 33), Šipovik poratnom razdoblju.
(61, 185), Visokovići (nitko se još nije vratio) i
Vidoševići (16, 38).117
Ovčarevo: Pogled na župnu crkvu

100
101
102
103
104
105
106
Imenik 1910., str. 43-44.
107
108
109
110
111
112
Stanje 31. 12. 1991.
113
Podatke pripremio fra Ivo Kramar, tadašnji župnik u Ovčarevu.
114
Stanje 2011., str. 350.
115
Podatke pripremio fra Marinko Didak.
116
117
Podatke pripremio fra Ivo Kramar, tadašnji župnik u Ovčarevu.
118
Podatke pripremio fra Marinko Didak, župnik u Ovčarevu.
PEĆINE,
PEĆINE
župa Presvetoga Srca Isusova
P ećine se nalaze u srednjoj Bosni, otprilike

10 km zapadno od Novoga Travnika.
Župa Pećine utemeljena je 1856. godine odva-
utemeljena župe nadbiskup vrhbosanski Vin-
ko kardinal Puljić posvetio je obnovljenu crkvu
22. lipnja 2006. Na području župe nalazi se 7
janjem pojedinih naselja od župe Dolca. Župna groblja, i to u Novkovićima groblje s kapeli-
crkva sagrađena je 1907. godine. Budući da je com, u Gornjim Pećinama groblje Brdo s kape-
župa Pećine krajem šezdesetih godina prošlo- licom, u Kovačićima groblje s kapelicom, u
ga stoljeća imala nešto više od 2000 vjernika, Grgićima groblje s kapelicom, u Sudarima-
krenulo se s proširenjem župne crkve. Nova, -Micani groblje s kapelicom, u Ćojluku Staro
proširena župna crkva blagoslovljena je 10. groblje s kapelicom i u Arambašićima Novo
rujna 1971. Novi župni stan sagrađen je 1961. groblje s kapelicom. U Rudi-Osutici nalazi se
godine, a temeljito je obnovljen i preuređen zavjetna kapelica Male Gospe.
krajem prošloga stoljeća. Župom upravlja dijecezanski svećenik, a
Tijekom rata od 1991. do 1995., tj. u drugoj čine je naselja Pećine Gornje, Grgići, Kasala,
polovini 1993. godine, muslimanski su ekstre- Medini, Kovačići, Novkovići, Ruda i Sudari.
misti nakon okupacije naselja teško oštetili Prema Šematizmu za 1961. godinu, a s obzi-
župnu crkvu, a župnu kuću su zapalili. Svi Hr- rom na podatke iz 1959., u župi Pećinama119
vati katolici protjerani su. Crkva je uoči Božića navode se ova naselja: Pećine (384 katolika),
1996. godine ponovno zapaljena, a počinitelji Pećine Donje (217), Bukvići i Torine (101), Dja-
toga zlodjela nikada nisu pronađeni. Po svršet- kovići (240), Grgići (141), Hadžići (114), Haram-
ku rata pokradena su zvona župne crkve u bašići (89), Kovačići (193), Medine (117), Pobrđa-
Pećinama i u kapeli u selu Rudinama. Kupnju ni (88), Ruda (250), Šenkovići (154), Sudari (72)
novih zvona financirali su uglavnom župljani i Zenepići (75).
koji žive i rade u Austriji. U razdoblju od 1997. Prema podacima od 31. prosinca 2001. župa
do 2006. obnavljana je župna crkva te naprav- Pećine imala je samo 39 katoličkih obitelji. Broj
ljena nova župna kuća. Povodom 150. obljetnice katoličkih obitelji i katolika po naseljima (lokal-
Pogled na
dio Pećina
i župnu crkvu
oko 1932. godine
Broj katolika u župi Pećinama ni nazivi): Duhovo – 1 katolička obitelj s 4 ka-

između 1864. i 2014. godine tolika, Donje Pećine-Novkovići (6, 23), Gornje
GODINA POPISA BROJ KATOLIKA GODINA POPISA BROJ KATOLIKA Pećine (16, 42), Kovačići (1,2) i Ruda (15, 63).134
1864.120 802 1870.121 834
Pećine imala je samo 59 domaćinstava sa 139
1877.122 801 1884.123 923 katolika. Broj katoličkih obitelji i katolika po
naseljima (lokalni nazivi): Pećine Gornje – 17
1910.124 1 010 1923.125 1 296
domaćinstava s 34 katolika, Grgići (0, 0), Kasa-
1931.126 1 665 1937.127 1 834 la (0, 0), Medini (0, 0), Kovačići (3, 6), Novko-
vići (18, 44), Ruda (21, 55) i Sudari (0, 0).135
1959.128 2 205 1973.129 3 505
1991.130 3 754 2001.131 134 Hrvata u župi Pećinama posljedica je rata i rat-
nih zbivanja u BiH od 1991. do 1995., kao i slije-
2010.132 155 2014.133 139
da događaja u poratnom razdoblju.
Napomena: Odvajanjem pojedinih naselja od župe Pećina
utemeljena je nova kapelanija, kasnije župa Novi Travnik
(1982.).
Pećine:
Pogled na župnu crkvu
poslije 1960. godine
Pećine: Oštećenja na župnoj crkvi u drugoj polovini 1993. godine

Pećine: Pogled na obnovljenu župnu crkvu
119
120
121
122
123
124
Imenik 1910., str. 44-45.
125
126
127
128
129
130
Stanje 31. 12. 1991.
131
Podatke pripremio vlč. Andrija Župarić, tadašnji župnik u Pećinama.
132
Stanje 2011., str. 359.
133
Podatke pripremio don Donald Marković.
134
Podatke pripremio vlč. Andrija Župarić, tadašnji župnik u Pećinama.
135
Podatke pripremio don Donald Marković, župnik u Pećinama.

Sematizam Za 2015 Godinu PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sematizam Za 2015 Godinu PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Vrhbosanske nadbiskupije

Koordinator 1 (svibanj 2013. – rujan 2014.)

Koordinator 2 (listopad 2014. – ožujak 2015.)

Grafičko-likovni urednik Marijan Osman

Na naslovnici sarajevska katedrala, medalja iz 1932. godine,

Prvi primjerak ovoga Šematizma vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić

Tiskano u Hrvatskoj (ožujak 2015.) Printed in Croatia (March 2015)

Bistrica kraj Uskoplja Bugojno Dobretići Glavice

Kandija Kupres Otinovci Podmilačje

Rastičevo Skopaljska Gračanica Suho Polje Uskoplje-G. Vakuf

BISTRICA kraj Uskoplja-Gornjeg Vakufa,

B istrica se nalazi u jugozapadnoj Bosni otpri-

Bistrica kraj G. Vakufa: Baraka,

službeno je proglašena samostalnom župom

Bistrica kraj Uskoplja: Pogled na današnju župnu crkvu

B ugojno se nalazi u jugozapadnoj Bosni na

Bugojno: Župna crkva

Bugojno: Zvonik župne crkve,

Bugojno: Pogled na obnovljenu župnu crkvu

D obretići se nalaze u srednjoj Bosni u pod-

2010.51 312 2014.52 298

Napomena: Odvajanjem pojedinih naselja od župe Dobre-

Prema Šematizmu za 1961. godinu, a s obzi-

Dobretići: Pogled na današnju župnu crkvu

G lavice se nalaze u jugozapadnoj Bosni na

Dekretom od 29. ožujka 1974., odvajanjem Broj katolika u župi Glavicama

izgrađena je 1980. godine. Tijekom rata od 1991.

Glavice: Unutrašnjost župne crkve

Glavice: Pogled na obnovljenu župnu crkvu

K andija se nalazi u jugozapadnoj Bosni na

Golo Brdo: Prva župna crkva

Kandija: Pogled na drugu župnu crkvu

Prema Šematizmu za 1961. godinu, a s obzi-

Kandija: Unutrašnjost uništene crkve

Kandija: Pogled na današnju župnu crkvu

K upres se nalazi u istočnom dijelu Kupreš-

Kupres: Crkva Sv. Obitelji

Srednjoeuropskoga katoličkog dana u Maria-

Kupres: Pogled na novu župnu crkvu

O tinovci se nalaze u jugozapadnoj Bosni,

Napomena: Odvajanjem pojedinih naselja od župe Otino-

Otinovci: Nova župna crkva

P odmilačje se nalazi u jugozapadnoj Bosni

Podmilačje prije rata Podmilačje: Svetište sv. Ive prije miniranja

s kapelicom sv. Josipa Radnika, u Karićima

GODINA POPISA BROJ KATOLIKA GODINA POPISA BROJ KATOLIKA

Podmilačje: Ostaci minirane

Podmilačje: Pogled na obnovljenu staru župnu crkvu i na novo svetište u izgradnji

R astičevo je smješteno u sjeverozapadnom

Rastičevo: Župna kuća

godine, a župnik i vjernici uspjeli su podići

Broj katolika u župi Rastičevu

GODINA POPISA BROJ KATOLIKA GODINA POPISA BROJ KATOLIKA

1910.134 1 079 1923.135 1 227

1931.136 1 381 1937.137 1 675.

1959.138 785 1973.139 600

1991.140 569 2001.141 260

Prema Šematizmu za 1961. godinu, a s obzi-

Rastičevo: Ostaci župne

Rastičevo: Pročelje nove župne crkve

S kopaljska Gračanica nalazi se uz rijeku

Skopaljska Gračanica: Pogled na župnu kuću

Skopaljska Gračanica: Župnik trubom147