FINANCIJSKA MATEMATIKA – IPS

Funkcije i nizovi- ponavljanje

1. Definirajte eksponencijalnu funkciju i skicirajte njezin graf.

Funkciju f: R  <0,¤¤> oblika f (x) = a^x , gdje je a > 0 i a =/= 1, zovemo eksponencijalnom
funkcijom baze a.

2. Navedite svojstva eksponencijalne funkcije i komentirajte graf ovisno o bazi.

Graf - Funkcija je ograničena odozdo, ali nije ograničena odozgo.

Osnovno njezino svojstvo je: a^(x1+x2) = a^x1 × a^x2
Ako je baza 0<a<1, onda funkcija strogo pada na čitavom ... ,
Ako je baza 0>1, onda funkcija strogo raste.

3. Definirajte logaritamsku funkciju i skicirajte njezin graf.

Funkciju f : <0,oo> , inverznu eksponencijalnoj funkciji baze a, zovemo logaritamskom funkcijom

baze a i označavamo s f (x) = loga x.
4. Navedite svojstva logaritamske funkcije i komentirajte graf ovisno o bazi.
Logaritamska funkcija nije ograničena na grafu.
Osnovno svojstvo funkcije je identitet: logˇa (x1x2) = logˇa x1 + logˇa x2, koji vrijedi za sve
x1,x2>0.
Funkcija f(x)= logˇa x, (a>0, a=/= 1) definirana je na intervalu <0,oo>, rastuća je za a>1, a
padajuća za 0<a<1.

5. Definirajte funkciju najveće cijelo i skicirajte njezin graf.

Funkciju f:R  Z koja svakom realnom broju x pridružuje najveći cijeli broj manji ili jednak od x
zovemo funkcijom najvće cijelo i označavamo s f(x) = | x |

6. Definirajte funkciju najmanje cijelo i skicirajte njezn graf.

Funkciju f:R  Z koja svakom realnom broju x pridružuje najmeći cijeli broj veći ili jednak od x
zovemo funkcijom najmanje cijelo i označavamo s f(x) = |ˇ x ˇ|

7. Što je niz?

NIZ REALNIH BROJEVA JE FUNKCIJA a : A R, gdje je A = {1,2,3,...,n} ili A = N.

AKO JE A = N TADA GOVORIMO O BESKONAČNOM NIZU, A U SUPROTNOM O KONAČNOM NIZU
REALNIH BROJEVA. A(N) ZOVEMO N-TIM ILI OPĆIM ČLANOM NIZA. UOBIČAJENO JE UMJESTO
A(N) PISATI AN .

8. Definirajte aritmetički niz.

Za niz (an) kažemo da je an ako je razlika svakog člana (osim prvog) i njegovog prethodnika
konstantan broj, tj. Ako vrijedi an+1- an = d = konst., n. Razliku susjednih članova
označavamo sa d i zovemo diferencijom niza
9. Napišite karakterizaciju aritmetičkog niza.

Niz (an) je aritmetički niz ako i samo ako je svaki član n niza (osim prvog)
aritmetička sredina svojih susjeda, tj. Ako vrijedi
(an 1  an 1 )
an 
2
10. Izvedite formulu za opći član aritmetičkog niza.

Opći član
a1
a2 = a1 +d,
a3 = a2 +d = a1 +2d
a4 = a3 +d = a1 +3d
an = a1 +(n-1)d

11. Izvedite formulu za sumu prvih n članova aritmetičkog niza.

Sn=a1+(a1+d)+(a1+2d)+......+(a1+(n-2)d)+(a1+(n-1)d)
Sn=(an-(n-1)d)+(an-(n-2)d)+.....+(an-2d)+(an-d)+an
2Sn=n(a1+an)

n(a1  an ) n
Sn  S n  (2a1  (n  1)d )
2 2
12. Definirajte geometrijski niz.

ZA NIZ (an) KAŽEMO DA JE GN AKO JE KVOCIJENT SVAKOG ČLANA (OSIM PRVOG) I NJEGOVOG
PRETHODNIKA KONSTANTAN BROJ, TJ. AKO VRIJEDI:
an1
 q  konst., q  1, n KVOCIJENT SUSJEDNIH ČLANOVA OZNAČAVAMO SA Q I
an
ZOVEMO KVOCIJENTOM GEOMETRIJSKOG NIZA.

13. Napišite karakterizaciju geometrijskog niza.

Niz (an) s pozitivnim članovima je geometrijski niz ako i samo ako je svaki član niza (osim prvog)
geometrijska sredina svojih susjeda, tj. Vrijedi

an  0  an  an 1  an 1 , n  1

14. Izvedite formulu za opći član geometrijskog niza.

Opći član:
a1
a2=a1q
a3=a2q=a1q2
a4=a3q=a1q3
an=a1qn-1

15. Izvedite formulu za sumu prvih n članova geometrijskog niza.

Izvod formule za sumu:

sn = a1 + a2 +...+an-1 +an
qsn = qa1 + qa2 +...+qan-1 +qan
qsn = a1q + a1q2 +...+a1qn-1 +a1qn
-sn = -a1 - a1q -...-a1qn-2 -a1qn-1
Sn(q-1)=a1(qn-1)/(q-1)

q 1
n

Sn  a1
q 1

Jednostavni dekurzivni kamatni račun

16. Pojasnite pojmove glavnice, kamata i kamatne stope.

Glavnica je novčani iznos posuđen dužniku (u širem smislu može biti i nešto drugo, ne samo
novac). Kamata je naknada koju dužnik plaća za posuđenu glavnicu. Kamatna stopa je iznos koji
dužnik plaća za 100 posuđenih novčanih jedinica za neki osnovni vremenski interval.

17. Pojasnite razliku između dekurzivnog i anticipativnog obračuna kamata.

Razlikujemo dekurzivni i anticipativni obračun kamata. Kod dekurzivnog obračuna, kamate se na

kraju razdoblja računaju na glavnicu sa početka razdoblja, a kod anticipativnog obračuna, kamate
se obračunavaju na početku razdoblja u odnosu na glavnicu s kraja tog razdoblja.

18. Kakav niz čine glavnice kod jednostavnog dekurzivnog kamatnog računa?
Aritmetički.

19. Kojom je funkcijom opisan rast glavnice kod jednostavnog dekurzivnog

kamatnog računa?

Linearnom.
20. Grafički prikažite rast glavnice kod jednostavnog dekurzivnog kamatnog računa.

21. Napišite i objasnite formule za buduću vrijednost glavnice kod jednostavnog

dekurzivnog kamatnog računa uz mjesečni i dnevni obračun kamata.

Kada se radi o ispodgodišnjem ukamačivanju, broj god moramo pretvoriti u odgovarajući broj
Polugodišta, kvartala, mjeseci ili dana. Ako sa n označimo broj mjeseci, odnosno dana,
dobijemo sljedeće formule:
Cn = C0 × (1 + (p×n)/1200)  mjesečno ukamačivanje: Broj 100 smo pomnožili
s 12, jer 100 označava da se ukamačuje godišnje, dakle 1 na god, a mi ovdje ukamačujemo 12
puta godišnje.
Cn = C0 × (1 + (p × n)/36500)  dnevno ukamačivanje: isto kao i mjesečno, samo
što ovdje imamo 365 ukamačivanja godišnje, dakle 100 smo pomnožili s 365 dana

Složeni dekurzivni kamatni račun

22. Pojasnite razliku između jednostavnog i složenog obračuna kamata.

Kod jednostavnog obračuna kamata kamate se ne pribrajaju glavnici, te su za svako razdoblje

ukamačivanja jednake, dok se kod složenog kamatnog računa kamate pribrajaju glavnici pa će
kod svakog sljedećeg razdoblja kamate biti obračunate na glavnicu uvečane za kamate iz
prošlog razdoblja.

23. Izvedite formulu za buduću vrijednost glavnice kod složenog dekurzivnog

kamatnog računa.

Pošto se kod složenog kamatnog računa kamate u nekom razdoblju računaju na glavnicu iz
prethodnog razdoblja, vrijednosti glavnice tijekom prve 3 god su:

C1 = C0 + C0 × p/100 = C0 (1 + p/100) = C0 (1 + P/100)^1

C2 = C1 + C1 × p/100 = C1 (1 + p/100) = C0 (1 + P/100)^2
C3 = C2 + C2 × p/100 = C2 (1 + p/100) = C0 (1 + P/100)^3

Induktivnim zaključivanjem dolazimo do konačne vrijednosti glavnice nakon n god:

Cn = C0 × (1 + p/100)^n
Kraći oblik formule (uvođenje oznake za dekurzivni kamatni faktor, r):
r = 1 + p/100  Cn = C0 × r^n

24. Kakav niz čine glavnice kod složenog dekurzivnog kamatnog računa?

Geometrijski
25. Kojom je funkcijom opisan rast glavnice kod složenog dekurzivnog kamatnog
računa?
Eksponencijalnom (rastućom).

26. Grafički prikažite rast glavnice kod složenog dekurzivnog kamatnog računa.

27. Kako se definira dekurzivni kamatni faktor.

r = 1 + p/100

Dekurzivni kamatni faktor r predstavlja vrijednost jedne novcane jedinice zajedno sa kamatama nakon
jednog obracunskog razdoblja

28. Pojasnite pojmove akumulirane i diskontirane vrijednosti glavnice. Skicirajte!

Ukoliko nam je poznata početna vrijednost glavnice C0, tada konačnu vrijednost te glavnice nakon n
god (Cn = C0 · r^n) još nazivamo akumuliranom vrijednošću glavnice.

Ukoliko nam je poznati neki iznos glavnice, a pitamo se kolika poćetna glavnica bi ukamačivanjem
dosegla taj iznos (C0 = Cn / r^n ), tada tu početnu vrijednost još nazivamo diskontiranom vrijednošću
glavnice.

29. Grafički usporedite rast glavnice kod jednostavnog i složenog dekurzivnog računa
30. Definirajte relativnu kamatnu stopu kod ispodgodišnjeg ukamaćivanja.

Relativna kamatna stopa pr je godišsnja kamatna stopa podijeljena brojem razdoblja na koji smo
podijelili god. Pr = p/m
Pomoću nje možemo izračunati ispodgodišnju kamatnu stopu koja će odgovarati zadanoj godišnjoj
kamatnoj stopi.

31. Pojasnite motiv uvođenja konformne kamatne stope.

Konformnu kamatnu stopu uvodimo kako iznos kamata ne bi ovisio o broju ukamačivanja tijekom
god, tj. Zato da dobijemo isti iznos kamata, bilo da smo ukamačivanje izvršili jednom ili više puta
u god.

32. Definirajte konformnu kamatnu stopu.

Konformna kamanta stopa p' je kamatna stopa koja višestrukim ukamačivanjem tijekom god daje
isti iznos kamata kao i zadana godišnja kamatna stopa jednim ukamačivanjem.

𝑛 𝑝
𝑝′ = 100 × ( √1 + − 1)
100

33. Izvedite formulu za konformnu kamatnu stopu.

Ukamatimo li C0 m puta godišnje uz p' dobit čemo iznos jednak onome kada C0 ukamatimo
jednom na kraju god uz p:

C0 (1 + p'/100) ^m = C0 (1 + p/100)
𝑛
0 = C0 (1 + p/100) – C0 (1 + p'/100)^m / √
𝑚 𝑝 𝑚 𝑝′
0 = √𝐶𝑜 (1 + 100
) − √𝐶𝑜 × (1 + 100
)

𝑚 𝑝 𝑚 𝑚 𝑝′
0 = √𝐶𝑜 (1 + ) − √𝐶𝑜 − ( √𝐶𝑜 × )
100 100

𝑚 𝑝′ 𝑚 𝑝 𝑚
√𝐶𝑜 × 100 = √𝐶𝑜 × (1 + 100) − √𝐶𝑜

𝑚 𝑝′ 𝑚 𝑚 𝑝 𝑚
√𝐶𝑜 × 100 = √𝐶𝑜 × √(1 + 100) − √𝐶𝑜

𝑚 𝑝′ 𝑚 𝑚 𝑝 𝑚
√𝐶𝑜 × 100 = √𝐶𝑜 × ( √1 + 100 − 1) /: √𝐶𝑜
𝑛 𝑝
𝑝′ = 100 × ( √1 + − 1)
100
34. Izvedite formulu za pretvaranje dekurzivnog kamatnog faktora kod ispodgodišnjeg
ukamaćivanja.

r = 1 + p/100  dekurzivni kamatni fakto (godišnje ukamaćivanje)

r' = 𝑚√𝑟  ispodgodišnje ukamačivanje
𝑝′ 𝑚
𝐶𝑛 = 𝐶𝑜 × (1 + )
100
𝑝′ 𝑚 𝑚
(1 + 100
) = 𝑟 /√
′
𝑝 𝑚 𝑚
(1 + ) = √𝑟
100
r
′ 𝑚
𝑟 = √𝑟

35. Što je nominalna kamatna stopa?

Nominalna kamatna stopa je poznata (zadana) kamatna stopa za određeno vremensko razdoblje.

36. Usporedite konformnu i efektivnu kamatnu stopu.

Efektivna kamatna stopa je godišnja kamatna stopa koja ima isti učinak (efekt) kao i
nominalna godišnja kamatna stopa uz ispodgodišnje ukamačivanje.

U financijskoj praksi moguća je situacija da je zadana nominalna kamatna stopa, ali je

ukamačivanje primjerice mjesečno i u tom slučaju će odgovarajuča efektivna kamatna stopa
biti veća od zadane. To se događa kada koristimo relativnu kamatnu stopu umjesto konforne.
Kada bi koristili konfornu kamatnu stopu, efektivna bi se kamatna stopa podudarala sa
zadanom godišnjom nominalnom kamatnom stopom.

37. Što je neprekidno ukamaćivanje?

Neprekidno ukamačivanje je poseban način obračuna kamata kod kojeg se kamate

obračunavaju i pribrajaju glavnici svakog trenutka, tj. ne postoje vremenski razmaci između
dva obračuna kamata i njihovog pribrajanja glavnici.
Veličine rastu u svakom trenutku, bez prekida.

38. Gdje se koristi neprekidno ukamaćivanje?

Ovaj model ukamačivanja se javlja npr. kod prirasta stanovništva, prirasta drvne mase u šumi, kod
makroekonomskih istraživanja, itd.

39. Izvedite formulu za buduću vrijednost glavnice kod neprekidnog ukamaćivanja?

𝑝
Formulu 𝐶𝑛 = 𝐶𝑜 × (1 + 100)𝑛 zapišemo u obliku kao da imamo m-teorstruko ukamaćivanje
tijekom god po relativnoj kamatnoj stopi.
 Periodske svote
40. Što su periodske uplate?

Periodske uplate su način ulaganja kod kojeg se jednaki iznosi ulažu u jednakim vremenskim
intervalima pri čemu se kamate računaju u istim intervalima u kojima su izvršene uplate, a uplate
mogu biti krajem (postnumerando) ili početkom (prenumerando) vremenskog intervala. Oznake:
r - visina periodske uplate n - broj uplata r - dekurzivni kamatni faktor s(s') - konačna vrijednost
periodskih uplata

41. Skicirajte i izvedite formulu za konačnu vrijednost periodskih uplata

prenumerando.
S  konačna vrijednost svih uplata jednaka je sumi akumuliranih vrijednosti pojedinačnih n
uplata.

42. Skicirajte i izvedite formulu za konačnu vrijednost periodskih uplata

postnumerando.
kraj (n-1) = početak n ... kraj (n-2) = početak (n-1)

S' = S/r
S' = R + R × r + R × r^2 + ... + R × r^(n-2) + R × r^(n-1)
S' = R × (1 + r + r^2 + ... + r^(n-2) + r^(n-1) )  Sn -> suma geometrijskog niza

Provjera: S' = S/r

𝑟𝑛 −1
𝑅 × 𝑟× 𝑟 𝑛 −1
′
𝑆 = 𝑟−1
𝑆′ = 𝑅 ×
𝑟 𝑟−1

43. Pojasnite pojam periodske isplate.

Periodske isplate predstavljaju način isplata kod kojeg se na temelju raspoloživog iznosa, iznosi
iste veličine isplačuju u jednakim vremenskim intervalima, pri čemu se kamate uz konstantnu
kamatnu stopu obračunavaju u istim intervalima u kojima su isplate izvršene. Razlikujemo
prenumerando i postnumerando isplate.

44. Skicirajte i izvedite formulu za sadašnju vrijednost periodskih isplata

postnumerando.
45. Skicirajte i izvedite formulu za sadašnju vrijednost periodskih isplata
prenumerando.
 𝑅 𝑅 𝑅 𝑅
𝐴=𝑅+ + + ⋯+ + 𝑛−1
𝑟 𝑟2 𝑟 𝑛−2 𝑟
1 1 1 1
𝐴 = 𝑅 (1 + 𝑟
+ 𝑟2 + ⋯ + 𝑟𝑛−2 + 𝑟𝑛−1 )  Sn
𝑟 𝑛 −1
𝐴= 𝑅 𝑟 𝑛−1 (𝑟−1)
A = S/r^n

46. Objasnite situaciju kod koje se pojavljuje krnja isplata.

Ukoliko kod periodskih isplata želimo dobiti unaprijed određene jednake iznose, općenito se
ukupni raspoloživi kapital à neće podudarati sa zbrojem sadašnjih vrijednosti svih
cijelih isplata A ili A'.
Tada moramo odrediti koliko cijelih isplata željene visine možemo primiti (n), a
zatim izračunamo koliko će biti isplačena u (n+1) intervalu.

47. Objasnite kako se računa visina krnje isplate.

Visina krnje isplate (ostatak rente) izračuna se kao konačna vrijednost razlike raspoloživog iznosa
à i sadašnje vrijednosti rente željene visine (A ili A'), na kraju ili na početku
(n+1) –vog razdoblja.

48. Skicirajte i izvedite formulu za konačnu vrijednost krnje isplate kod

postnumerando isplata.
49. Skicirajte i izvedite formulu za konačnu vrijednost krnje isplate kod
prenumerando isplata.

50. Što su opće periodske svote?

Pod periodskim svotama podrazumijevamo svote koje su uplaćivane ili isplaćivane u jednakim
vremenskim periodima unutar određenog vremenskog intervala.
51. Na koja se dva načina rješavaju problemi u kojima se pojavljuju opće periodske
svote prevode?

Problemi se rješavaju tako da se provedu u ekvivalentne probleme u kojima se period uplate

(isplate) podudara s periodom ukamačivanja. To se može učiniti na 2 načina:

1. Promjenom zadane kamatne stope u ekvivalentnu stopu, koja odgovara intervalu u

kojem se svote uplačuju (isplačuju).
2. Zamjenom zadanih periodskih svota, ekvivalentnim ekvivalentnim stopama na
krajevima intervala ukamačivanja.

52. Što je vječna renta?

Vječna renta je renta čije isplate počinju određenog trenutka i traju vječno.
Pretpostavka za vječne isplate je unaprijed uloženi iznos novca, pri čemu iznos kamata na
uloženu svotu u određenom intervalu odgovara visini željene isplate.

53. Pojasnite princip funkcioniranja zaklade.

Većina zaklada, koje isplačuju određene iznose kao nagrade, školarine i slično, funkcionira na
principu vječne rente. Najvažnije za studente i znanstvenike Humboldtova, Fulbrightova, te
Nobelova nagrada.

54. Izvedite formulu za postnumerando vječnu rentu.

Sadašnju vrijednost vječne rente visine R dobijemo promatrajući limes funkcije sadašnje
vrijednosti periodskih isplata postnumerando kada broj isplata teži u beskonačno.

𝑟 𝑛 −1
𝐴∞ = lim 𝑅 ×
𝑛→∞ 𝑟 𝑛 (𝑟−1)
𝑅 𝑟 𝑛 −1
𝐴∞ = 𝑟−1 lim 𝑟𝑛
𝑛→∞
1
𝑅 1 − 𝑟𝑛
𝐴∞ = lim
𝑟 − 1 𝑛→∞ 1
𝑅
𝐴∞ = 𝑟−1

55. U kojem slučaju periodskih svota varijabilnih iznosa je moguće izvesti smislene
56. formule za sadašnje i buduće vrijednosti periodskih svota?

Smislene formule je moguće izvesti kada periodske uplate ili isplate čine aritmetički, odnosno
geometrijski niz.

57. Izvedite formulu za buduću vrijednost periodskih uplata koje čine geometrijski
niz.
 Izvodimo formulu za buduću vrijednost n postnumerando periodskih uplata visina R, q × R,
q^2 × R, q^(n-1) × R, (geo. niz)

Ŝ = q^(n-1) R + q^(n-2) r R + ... + q r^(n-2) R + r^(n-1) R

Ŝ = 𝑅𝑟 𝑛−1 ((𝑞𝑟)𝑛−1 + (𝑞𝑟)𝑛−2 + ⋯ + (𝑞𝑟)1 + 1)
𝑞
( )𝑛 −1
Ŝ = 𝑅𝑟 𝑛−1 × 𝑟
𝑞
( )−1
𝑟
𝑞𝑛
1 −1 𝑟𝑛
Ŝ = 𝑅𝑟 𝑛 × 𝑟 × 𝑟𝑛
𝑞
−1
/× 𝑟
𝑟
𝑞𝑛 −1
Ŝ = R× 𝑞−1

58. Izvedite formulu za sadašnju vrijednost periodskih isplata koje čine aritmetički
niz.

Izvodimo formulu za sadašnju vrijednost n postnumerando isplata visine R, 2R, 3R, ..., nR.
Zbrajanjem diskontiranih vrijednosti dobivamo:

 = An + An-1 +... + A2 + A1
𝑛− 1 (𝑟 𝑛−1 −1) 𝑟2− 1
 = 𝑅 × 𝑟𝑛𝑟 (𝑟−1)
𝑟 −1
+ 𝑅 × (𝑟𝑛 (𝑟−1) + ⋯ + 𝑅 𝑟𝑛 (𝑟−1) + 𝑅 𝑟𝑛 (𝑟−1)
𝑅
 = 𝑟𝑛(𝑟−1) ((𝑟 𝑛 − 1) + (𝑟 𝑛−1 − 1) + ⋯ + (𝑟 2 − 1) + (𝑟 − 1))
𝑅
 = 𝑟𝑛(𝑟−1) (𝑟 𝑛 + 𝑟 𝑛−1 + ⋯ + 𝑟 2 + 𝑟 − 𝑛)
𝑅 𝑟 𝑛 −1
Â= 𝑟 𝑛 (𝑟−1)
(𝑟 ×
𝑟−1
− 𝑛)
𝑅 𝑛
𝑟 −1 𝑛
Â= (
𝑟−1 𝑟 𝑛−1 (𝑟−1)
− 𝑟𝑛)

59. Navedite nazive financijskih funkcija tabličnog kalkulatora vezanih uz periodske

svote i opišite čemu služe.
FV – financijska funkcija koja omogućuje računanje buduće vrijednosti periodskih uplata
prenumeradno i postnumerando. Argumenti: Rate (dekurzivna kamatna stopa), NPER (broj
uplata), PMT (visina pojedine uplate)
PV – omogućuje računanje sadašnje vrijednosti periodskih isplata prenumerando i
postnumerando. Argumenti: RATE, NPER, PMT
NPER – omogućuje računanje broja isplata ako je zadana sadašnja vrijednost isplate, visina
isplata i kamatna stopa. Argumenti: Rate, PMT; PV.
RATE – omogućuje računanje kamatne stope uz zadanu sadašnju vrijednost isplata , visinu
pojedine isplate, br. Isplata. ARG: NPER; PMT; PV.

60. Čemu služi alat tabličnog kalkulatora Traženje cilja?

Traženje rješenja (cilja) je alat koji u suradnji s proizvoljnom financijskom funkcijom omogućuje
numeričko određivanje veličina koja se kao varijabla pojavljuje kod odabrane financijske
funkcije.
Kredit
61. Što je kredit?
Kredit je iznos na koji se dužnik zadužuje i koji onda otplaćuje po dogovorenom planu.

62. Što je anuitet?

Anuitet ili otplatna rata je iznos koji periodički uplaćuje korisnik kredita u
svrhu otplate kredita.

Anuitet se sastoji od kamata i otplatne kvote.

63. Što je otplatna kvota?

Kvota je dio anuiteta kojim otplaćujemo dug.

64. Što je ostatak duga?

Na kraju k-tog razdoblja je iznos koji korisnik duguje nakon što je otplatio k anuiteta.

65. Koja je veza između anuiteta, otplatne kvote i kamata?

Anuitet se sastoji od otplatne kvote i kamata. Ako je Ok anuitet, Ik kamate, a Rk otplatna

kvota u k-tom razdoblju, tada uvijek vrijedi: ak = Ik + Rk

66. Navedite tri vrste otplate kredita?

Kredit se može otplačivati jednakim anuitetima, jednakim otplatnim kvotama, varijabilnim

anuitetima. Otplate mogu dolaziti krajem ili početkom vremenskog intervala.

67. Što je otplatna tablica kredita?

Tablica u kojoj su navedene sve bitne veličine za otplatu kredita.

68. Skicirajte i izvedite formulu za visinu anuiteta kod otplate kredita jednakim
anuitetima krajem razdoblja.
𝑎 𝑎 𝑎 𝑎
𝐾= + 2 + ⋯ + 𝑛−1 + 𝑛
𝑟 𝑟 𝑟 𝑟
𝑎 𝑛−2
𝐾 = 𝑛 × (1 + 𝑟 + ⋯ + 𝑟 + 𝑟 𝑛−1 )
𝑟
Sn -> suma geo niza
𝑛
𝑟 −1
𝐾= 𝑎× 𝑛
𝑟 (𝑟 − 1)
𝑟 𝑛 (𝑟 − 1
𝑎=𝐾× 𝑛
(𝑟 − 1)
69. Kako se kod otplate kredita jednakim anuitetima računa ostatak duga pojedinog
razdoblja?

Ostatak duga pojedinog razdoblja kod otplate kredita jednakim anuitetima računa se tako da se od
ostatka duga prethodnog razdoblja oduzme otplatna kvota tekućeg razdoblja

Ok = O(k-1) - Rk

70. Kako se kod otplate kredita jednakim anuitetima računaju kamate pojedinog
razdoblja?

Kamate pojedinog razdoblja se računaju tako da se ostatak duga prethodnog razdoblja pomnoži sa
dekurzivnim kamatnim faktorom umanjenim za 1.
Ik = O(k-1) × (r-1)

71. Pojasnite kako se kod otplate kredita jednakim anuitetima mijenjaju veličine u
otplatnoj tablici.

Kamate izračunavamo tako da ostatak duga iz prethodnog razdoblja pomnožimo sa

odgovarajućom konfornom kamatnom stopom ili dekurzivnim kamatnim faktorom umanjenim za
jedan. Kamate se smanjuju kako idemo prema daljim razdobljima. Otplatnu kvotu dobijemo kao
razliku anuiteta i kamata istog razdoblja. Dakle otplatna kvota je najmanja u prvom otplatnom
razdoblju, a najveća u zadnjem. Ostatak duga dobijemo umanjenjem ostatka duga iz prethodnog
razdoblja za izračunatu visinu otplatne kvote (također se smanjuje). Primjetimo da suma svih
otplatnih kvota daje vrijednost kredita te da suma svih kamata Ik, daje ukupno plačene kamate
tijekom otplate kredita. Ostatak duga na kraju posljednjeg razdoblja otplate mora biti nula.
72. Kakav niz čine otplatne kvote kod otplate kredita jednakim anuitetima? Dokažite!

Otplatne kvote (Rk) kod otplate kredita jednakim anuitetima čine geometrijski niz, tj. Vrijedi:
Rk = R1 × r^(k-1)
Dokaz: 𝑅𝑘 = 𝑅1 × 𝑟 𝑘−1
a = Rk + Ik
a = 𝑅𝑘+1 + 𝐼𝑘+1
𝑅𝑘+1 + 𝑅𝑘+1 = 𝑅𝑘 + 𝐼𝑘
𝑅𝑘+1 = 𝑅𝑘 + 𝐼𝑘 − 𝐼𝑘+1
𝑝 𝑝
𝑅𝑘+1 = 𝑅𝑘 + 𝑂𝑘−1 × − (𝑂𝑘−1 − 𝑅𝑘 ) ×
100 100
𝑂𝑘−1 = 𝑂𝑘 + 𝑅𝑘 | 𝑂𝑘 = 𝑂𝑘−1 − 𝑅𝑘
𝑝
𝑅𝑘−1 = 𝑅𝑘 × (1 + )
100
𝑅𝑘−1 = 𝑅𝑘 × 𝑟
geo niz kvocijenta r

73. Kako se kod kredita definira efektivna kamatna stopa i čemu služi?

Razlika između zbroja konačnih vrijednosti uplata kreditoru i zbroja početnih vrij. Isplata korisniku
kredita. Iskazana je kao postotni udio u zbroju početnih vrijednosti isplata korisniku kredita
izražena na godišnjoj razini.

Kako bi građani što lakše mogli usporediti uvijete pod kojima se daju krediti na financijskom
tržištu, HNB je u financijsku praksu uvela pojam efektivne kamatne stope. Nju dobimo kod
uzimanja kredita kad dodatne troškove pribrojimo glavnici kredita uz unaprijed znanu visinu
anuiteta te izračunamo stvarnu kamatnu stopu po kojoj korisnik kredita vraća kredit.

74. S kojom situacijom vezanom uz periodske svote možemo poistovjetiti otplatu

kredita jednakim anuitetima krajem perioda?

75. Kako se kod otplate kredita jednakim otplatnim kvotama računa visina otplatne kvote, a
kako anuitet?

Ovdje su konstantne otplatne kvote. Dakle vrijedi Rk = const. = R, odnosno formula R = K/n.
Obzirom da su otplatne kvote stalne vrijedi: ak = R + Ik.
Iz navedenih formula direktno možemo izračunati anuitet k-tog razdoblja:
𝐾 𝑝
𝑎𝑘 = × ((𝑛 − 𝑘 + 1) × + 1)
𝑛 100
76. Kako se kod otplate kredita jednakim otplatnim kvotama računaju kamate
pojedinog razdoblja, a kako ostatak duga?

Kamate se kao i kod otplate kredita jednakim anuitetima računaju na ostatak duga iz prethodnog
𝑂 ×𝑝
razdoblja, pa imamo: 𝐼𝑘 = 𝑘−1 = 𝑂𝑘−1 × (𝑟 − 1)
100
Obzirom da su otplatne kvote stalne, vrijedi: 𝑂𝑘 = 𝑂𝑘−1 − 𝑅
Iz navedenih formula možemo direktno zaključiti ostatak duga razdoblja:
Ok = K × (1 – k/n)

77. Pojasnite kako se kod otplate kredita jednakim otplatnim kvotama mijenjaju
veličine u otplatnoj tablici.

Sve se veličine osim otplatne kvote, dakle kamate, anuiteti i ostaci duga, smanjuju.

78. Kakav niz čine anuiteti kod otplate kredita jednakim otplatnim kvotama?
Dokažite!
𝑝
𝑎𝑘 − 𝑎𝑘+1 = 𝑑 | 𝑑 = 𝑅 ×
100
DOKAZ: 𝑎𝑘 = 𝑅 + 𝐼𝑘 | 𝑎𝑘+1 = 𝑅 + 𝐼𝑘+1 => 𝑎𝑘 − 𝑎𝑘+1 = (𝑅 + 𝐼𝑘 ) − (𝑅 + 𝐼𝑘+1 )
𝑝 𝑝 𝑘−1 𝑘 𝑝
𝑎𝑘 − 𝑎𝑘+1 = 𝐼𝑘 − 𝐼𝑘+1 | = 𝑂𝑘−1 × − 𝑂𝑘 × | = (𝐾 × (1 − ) − 𝐾 × (1 − ) ×
100 100 𝑛 𝑛 100
𝑘 𝑝 𝑝
= × | 𝑎𝑘 − 𝑎𝑘+1 = 𝑅 ×
𝑛 100 100
Dakle radi se o aritmetičkom nizu gdje je razlika d = R × p/100

79. Kakav niz čine kamate kod otplate kredita jednakim otplatnim kvotama?
Dokažite!

Niz kamata (Ik) kod otplate kredita jednakim otplatnim kvotama je aritmetički niz.
Dokaz: iz prethodnog zadatka jasno je da i kamate kod otplate kredita jednakim otplatnim
kvotama čine aritmetički niz jednake razlike.

80. Što je konverzija kredita?

Promjena uvjeta otplate tijekom otplate kredita, npr. Vrijeme otplate, duljina razdoblja u kojima se
kredit periodično uplaćuje, kamatna stopa, visina zaduženja.

81. Što je poček?

-Razdoblje između odobrenja kredita i početka otplate.

82. Koja su tri moguća dogovora kreditora i korisnika kredita vezana uz kamate
tijekom počeka?

Prva je mogućnost kreditora da tijekom počeka korisnik kredita koristi sredstva, a da u tom peridu
nema nikakve obveze prema kreditoru.
Druga je mogućnost da tijekom počeka kreditor na iznos kredita obračunava kamate tzv.
Interkalarne kamate, te ih u trenutku početka otplate kredita pribraja visini kredita.
Treća je mogućnost da korisnik kredita tijekom trajanja počeka otplačuje samo interkalarne
kamate, a glavnicu sa pripadnim kamatama počinje otplačivati nakon isteka počeka
83. Navedite nazive financijskih funkcija tabličnog kalkulatora vezanih uz izračun
kredita i opišite čemu služe.

- PMT – omogućuje račuanje visine anuiteta uz zadanu visinu kredita, kamatnu stopu,
razdoblje otplate, koristeći model otplate kredita jednakim anuitetima.
- IPMT – iznos kamata za zadano razdoblje uz zadanu visinu kredita, kamatnu stopu i broj
razdoblja otplate.
- PPMT – otplatna kvota zadanog razdoblja uz zadanu visinu kredita, kamatnu stopu i broj
razdoblja otplate.

Pokazatelji isplativosti ulaganja

84. Koji jedinstveni pojam koristimo za buduće prihode i rashode vezane uz

poslovanje?

Analiza isplativosti ulaganja temelji se na procjeni budućih prihoda i troškova vezanih uz

poslovanje, a za koje koristimo jedinstveni pojam tijeka novca.

85. Što je čista sadašnja vrijednost investicijskog projekta i kako se računa?

Postupak koji nam omogućuje da između više ponuđenih investicija odaberemo najpovoljniju ili
da jednu ocijenimo kao povoljnu (ili nepovoljnu). Za korištenje prvo trebamo procijeniti neto
dobitke (ili izdatke) poslovanja u pojedinim godma, te dobivene vrijednosti diskontirati na
početak razdoblja trajanja investicije. Vrijeme analiziranja novčanih tijekova 5 do 10 god.
Formula za računanje:
F1 F2 F
NPV = F0   2  .....  nn
r r r
86. Kako nakon izračuna NPV-a projekta znamo da je isplativ?

Pozitivan NPV sugerira profitabilnu investiciju, dok negativan NPV označava gubitak (projekt u
koji nebi trebalo ulaziti). Ukoliko se uspoređuje više projekata, prednost se daje projektu koji ima
veću sadašnju vrijednost.

87. Kako nazivamo kamatnu stopu uz koju vršimo računanje NPV-a?

Cijena kapitala

88. Što je interna stopa rentabilnosti i kako se računa?

IRR metoda - IRR je kamatna stopa za koju je NPV tog ulaganja jednak nuli. Iz unaprijed
znanih tijekova novca izračunavamo IRR i na osnovu dobivenog rezultata zaključujemo
isplati li se ulaganje ili u slučaju više opcija koja je povoljnija.

• IRR > p - isplativo ulaganje,

• IRR < p - ulaganje s gubitkom
Postupak se svodi na određivanje r iz jednadžbe:
F1 F2 F
F0    .....  nn  0
r r2 r

Napomena: Primijetite da tražimo r za koji je NPV=0.

89. Kako nakon izračuna IRR-a projekta znamo da je isplativ?

Potencijalni će investitor komparirati IRR različitih projekata s postojećim kamatnim stopama na

tržištu ili sa cijenom kapitala investitora. U slučaju IRR-a većeg od ponuđene cijene kapitala, radit
će se o isplativoj investiciji. Investitor međutim treba uzeti u obzir i faktor rizika svakog
pojedinog projekta.

90. Navedite nazive financijskih funkcija tabličnog kalkulatora vezanih uz ocjenu

isplativosti investicijskog projekta.

NPV – financijska funkcija koja omogućuje računanje sadašnje vrijednosti investicije uz

unaprijed znane tijekove novca te cijenu kapitala. Argumenti: Rate, Value, Value2, (etc, max do 29
vrijednosti)
IRR – omogućuje računanje interne stope renatabilnosti neke investicije uz unaprijed zadane
tokove novca. Argumenti: Value, Guess.

Amortizacija

91. Što je amortizacija?

Amortizacija je smanjivanje vrijednosti imovine tijekom vremena uslijed njezina trošenja ili
iscrpljivanja.

92. Navedite barem tri metode amortizacije.

Vremenske metode amortizacije:

• linearna amortizacija
• metoda konstantnog postotka
• metoda sumiranja
• metoda rastućeg (padajućeg) salda

93. Na temelju koje dva kriterija možemo svrstavati metode amortizacije?

• funkcionalna metoda amortizacije
• vremenske metode amortizacije

94. Pojasnite pojmove otpisne vrijednosti, knjigovodstvene vrijednosti i

amortizacijske kvote.

Razlika između originalne, nominalne cijene dobara (nabavna vrijednost) i akumulirane

amortizacije do određenog datuma, zovemo knjižna ili knjigovodstvena vrijendost. Na kraju
korisnog vijeka trajanja robe, knjižna vrijednost dobra jednaka je njegovom procijenjenom ostatku
vrijednosti, koju zovemo otpisna vrijednost. Temelj za amortizaciju je razlika originalne
vrijendosti i ostatka vrijednosti na kraju životnog vijeka dobra. To je ukupna suma koja će biti
otpisana tijekom procijenjenog životnog vijeka dobra kao trošak (kvota) amortizacije.

95. Navedite relaciju koja povezuje akumuliranu amortizaciju i knjigovodstvenu

vrijednost.

Akumulirana amortizacija + knjigovodstvena vrijednost = originalna vrijednost.

Odnosno: Dk + Bk = C
96. Pojasnite linearnu amortizaciju.

 osnova za amortizaciju je jednako raspoređena tijekom životnog vijeka dobra

 najjednostavnija i najčešće korištena metoda
 godišnja stopa amortizacija = 100/n
 Vrijedi:

 CS Dk  k  R Bk  C  Dk
R  konst.
n

97. Pojasnite amortizaciju metodom konstantnog postotka.

• amortizacijska kvota je fiksni postotak knjižne vrijednosti

• degresivna metoda amortizacije
• amortizacija je zadana stopom amortizacije - d
• uvjet: S mora biti pozitivan
Vrijedi:

d
Rk  Bk 1 Bk  Bk 1  Rk Dk  C  Bk S  C (1  d ) n
100 100

98. Kada nije moguće primijeniti amortizaciju metodom konstantnog postotka?

Ovu metodu nije moguće primjeniti ako je S negativan, jer eksponencijalna funkcija kojom je
opisana knjigovodstvena vrijednost ne može poprimati negativne vrijednosti.

99. Pojasnite amortizaciju metodom sume znamenaka.

degresivna metoda amortizacije

Godišnji trošak amortizacije dobijemo kao kvocijent amortizacijske osnovice (C-S) i sume s svih
brojeva od 1 do n, gdje je n životni vijek dobra. Amortizacijske kvote u pojedinim godma dobimo
tako da kvocijent rednih brojeva god (u obrnutom redosljedu) sa sumom znamenaka perioda
𝑛−𝑘+1
amortizacije, pomnožimo s troškom amort. 𝑅𝑘 = 𝑠 × (𝐶 − 𝑆)

100. Grafički usporedite vremensku ovisnost knjigovodstvene vrijednosti kod linearne

amortizacije, amortizacije metodom konstantnog postotka i amortizacije metodom
sume znamenaka.
101. Pojasnite amortizaciju metodom padajućeg ili rastućeg salda.

Ovdje su unaprijed zadane amortizacijske stope pojedinih godina; suma svih zadanih stopa mora biti 100;
metoda padajućeg salda - amortizacijske stope se smanjuju (degresivna metoda); metoda rastućeg salda -
amortizacijske stope se povećavaju (progresivna metoda).
𝑑 𝑘
Amortizacijska kvota se računa: 𝑅𝑘 = (𝐶 − 𝑆) × 100

102. Navedite nazive financijskih funkcija tabličnog kalkulatora vezanih uz

amortizaciju i opišite čemu služe.
SLN – računanje amort. kvote kod linearne amortizacije uz zadanu nominalnu i otpisnu vrijednost
dobra te vijek trajanja.
DB – računanje amort. kvote kod amortizacije konstantnim postotkom uz zadanu nominalnu i
otpisnu vrijenost dobara, ciljni interval te vijek trajanja.
DDB – računanje amort. kvote kod amortizacije konstantnim postotkom uz zadanu nominalnu i
otpisnu vrijednost dobra, ciljni interval te vijek trajanja.
VDB – računanje knjigovodstvene vrijednosti kod amortizacije konstantnim postotkom uz stopu
otpisa 200% od stope otpisa kada bi koristili linearnu metodu.
SYD - računanje amort. kvote kod amortizacije sumom znamenaka uz zadanu nominalnu i otpisnu
vrijednost, ciljni interval te vijek trajanja.

103. Koja je osnovna značajka funkcionalne amortizacije?

Amortizacija se obračunava postepeno, intenzitetu korištenja sredstava za rad ili intenzitetu

davanja usluga.

104. Kako se kod funkcionalne amortizacije računa amortizacijska kvota pojedinog

razdoblja?

Amortizacijske kvote u pojedinim godma dobijemo kao produkt troška amortizacije po jedinici
proizvoda i rednih brojeva god . Rk = k × a
 Anticiptivni obračun kamata

105. Izvedite formulu za vrijednost glavnice kod jednostavnog anticipativnog obračuna

kamata.

106. Izvedite formulu za vrijednost glavnice kod složenog anticipativnog obračuna

kamata.

107. Kako se definira anticipativni kamatni faktor?

p = 100/100-q

108. Usporedite kamate kod složenog dekurzivnog i anticipativnog kamatnog računa.

Anticipativne kamate su, uz iste uvijete, uvijek veće od dekurzivnih.

109. Usporedite kamate kod jednostavnog i složenog anticipativnog kamatnog računa.

Jednostavne su kamate one koje se obračunavaju za svako razdoblje ukamaćivanja od iste
glavnice. Složene su kamate one koje se obračunavaju za svako razdoblje ukamaćivanja od
promjenjive glavnice.

110. Za poznatu godišnju dekurzivnu kamatnu stopu izvedite formulu za ekvivalentnu

anticipativnu kamatnu stopu.

111. Definirajte relativnu ispodgodišnju anticipativnu kamatnu stopu.

Relativna kamatna stopa (qr) dobije se kao i u dekurzivnom slučaju, tako da se godišnja kamatna
stopa podijeli s brojem razdoblja ukamačivanja tijekom god. qr = q/m

112. Izvedite formulu za ispodgodišnju konformnu anticipativnu kamatnu stopu.

100 100 100 100 100−𝑞′ 100−𝑞 1/𝑚

(100−𝑞′ )𝑚 = (100−𝑞 ) => 100−𝑞′ = (100−𝑞)1/𝑚 => 100
=( 100
)

𝑞′ 𝑞
=> 1 − 100
= (1 − 100)1/𝑚 , iz čega slijedi

113. Pojasnite razliku pri izradi otplatne tablice kredita otplaćivanog jednakim
anuitetima kod dekurzivnog i anticipativnog obračuna kamata.

Kod anticipativnog obračuna kamata odmah na početku čemo platiti kamate za prvu god, dakle
popuniti u tablici prvi red za kamate, a u zadnjem redu kamata ćemo imati vrijednost 0. Na kraju
će biti vidljivo da smo više kamata platili kod anticipativnog obračuna kam.

Matematika osiguranja

114. Kako se definira vjerojatnost slučajnog događaja?

Osnovni pojam u teoriji vjerojatnosti jest slučajni pokus. Slučajni pokus je pokus čiji ishodi nisu
jednoznačno određeni uvjetima u kojima se izvodi. Skup svih mogučih ishoda slučajnog pokusa zove se prostor
elementarnih dogadaja i taj skup se označava sa  . Događaj je neki podskup skupa  . Kako su 0 i  podskupovi od
, oni su takoder dogadaji. Prvog od njih zovemo nemoguć događaj, a drugog siguran događaj. Svaki
mogući dogadaj je unija nekih elementarnih događaja.
115. Kako se definira uvjetna vjerojatnost?

116. Čime se bavi aktuarska matematika?

Aktuarska matematika (Actuarial mathematics) je dio osiguravateljne znanosti koji matematičkim

metodama na temelju računa vjerojatnosti i statistike, financijske matematike, stohastičkih
modela, teorije razlike i teorije kredibiliteta utvrđuje cjenike osiguranja, potrebne garantne rezerve
u osiguranju, proračune vezane za reosiguravateljno pokriće, visinu samopridržaja i druge
elemente poslovne politike.

117. Koje su računske osnovice kod osiguranja života?

Kamate (periodske uplate i isplate), smrtnost (tablica smrtnosti), troškovi.

118. Koje vrste troškova kod životnih osiguranja razlikujemo?

Troškovi zaključivanja (akvizicijski) – jednokratni (stopa troškova a-fa)

Inkaso troškovi – troškovi prikupljanja premija (stopa troškova B-eta)
Upravni troškovi – (stopa troškova y-ma)

119. Pojasnite kako se formiraju tablice smrtnosti.

120. Kako se definira srednje trajanje života?

121. Kako se pomoću tablica smrtnosti izračuna vjerojatnost da osoba stara x god
doživi x+n god?

122. Pojasnite primjenu principa ekvivalencije u osiguranja na doživljenje.

123. Nabrojite nekoliko posebnih vrsta osiguranja.

Osiguranje za slučaj doživljenja, smrti (neodgođeno doživotno osiguranje, privremeno osiguranje

za slučaj smrti), mješovito osiguranje.
124. Pojasnite pojam neodgođene osobne doživotne rente.

125. Pojasnite pojam neodgođene osobne rente trajanja n god.

126. Pojasnite pojam m god odgođene doživotne rente.

127. Pojasnite pojam osiguranja za slučaj doživljenja.

128. Pojasnite pojam neodgođenog doživotnog osiguranja za slučaj smrti.

129. Pojasnite pojam neodgođenog osiguranja za slučaj smrti s trajanjem n god.

130. Pojasnite pojam mješovitog osiguranja.

Konformna kamatna stopa ?

Konforna kamatna stopa p' je kamatna stopa koja višestrukim ukamaćivanjem

tijekom god daje isti iznos kamata kao i zadana godišnja kamatna stopa jednim
ukamaćivanjem. Tj. vrijedi: