V predavanje

- Vitoperenje:

Prelaz iz poprečnog nagiba u pravcu u poprečni nagib u krivini treba izvršiti

postepeno. Ovu promjenu nazivamo vitoperenje a površina na kojoj se ona vrši
naziva se prelazna rampa (prelaznica). Vitoperenje se može vršiti oko osovine (99%)
ili oko ivice kolovoza.
Izbor načina vitoperenja ovisi od: Vozno-dinamičkih uslova
Uslovna odvijanja saobraćaja
Raspoložive dužine za vitoperenje
Dozvoljeni nagib rampe
Oblik poprečnog profila
Nagib u pravcu je uvijek u smjeru pada terena, radi odvodnje i iznosi min.p=2,5%.
Nagib u krivini se obračunava sljedećom formulom:
𝑅𝑚𝑖𝑛 ∗𝑞𝑚𝑎𝑥
𝑞= 𝑅𝑖
dok maksimalni nagib u krivini iznosi 7%.

Nagib u luku krivine je uvijek prema unutrašnjosti krivine (desna krivina u desnu
stranu, lijeva krivina u lijevu stranu). Međutim u specijalnim slučajevima može biti i
na suprotnu stranu (u nekim gradskim dijelovima).
Nagib u krivini je uvijek veći nego nagib na pravcu radi djelovanja centrifugalne sile,
ali isto tako specijalni slučaj je kada je q<p (u proračunu) a to se može desiti kod
krivina velikih radijusa (R>1500m ne treba nam vitoperenje) i tada usvajamo onda da
je q=p=2,5% jer je min. poprečni nagib ceste 2,5%.

Vitoperenje mora zadovoljiti 2 uslova:

-Da površina kolovoza u nagibu manjem od neophodnog za efikasno odvodnjavanje
bude što manja
-Da promjene bočnih potisaka budu logične i ne stvaraju nelagodu kod vozača

Brzina vitoperenja (nagibi vitoperenja) su ograničenja u pogledu relativnog nagiba

ivice kolovoza u odnosu na niveletu. Nagib rampe ne smije biti veći od Imax niti manji
od Imin. Ako se dobije jako mala vrijednost (manja od minimalne) onda možemo
promijeniti dužinu prijelaznice ili radijus.
Brzina vitoperenja je promjena kojom se nagib mijenja.
Tačka infleksije je mokri dio kolovoza jer je nagib 0.
Brzinu vitoperenja ne provjeravamo kod istosmjernog nagiba jer je uvijek veći od
2,5% dok kod suprotnosmjernog vitoperenja moramo provjeravati.

Proračun vitoperenja i nagiba može se raditi i sa ivičnom trakom i bez ivične trake.
Minimalna vrijednost brzine vitoperenja se dobije:
∆𝑠𝑚𝑖𝑛 = 𝑘 ∗ 𝑏 gdje je k=0,1 (asfalt) a b je širina saobraćajne trake.

Jasmin Ćatić, ak. 2017/2018.

 VI predavanje

- Poprečni profili

Poprečni profil ceste je trup ceste predstavljen u poprečnom presjeku sa svim

pratećim objektima.
Poprečnim profilom se utvrđuju: Dimenzije elemenata ceste
Kontura budućeg cestovnog pojasa
Ekonomski efekti ovisno od rješenja profila

Preduslov za poprečni profil je gotov uzdužni profil, jer moramo prikupiti podatke.

Saobraćajni profil treba osigurati nesmetano odvijanje saobraćaja, u njega ne smiju

zadirati nikakvi objekti, oprema ceste, stupovi, krošnje itd. Saobraćajni profil se
sastoji od: Profila mjerodavnog vozila, proširenja potrebnog za vozila u krivini,
sigurnosnog prostora između vozila. Saobraćajni profil se sastoji od saobraćajnih i
ivičnih traka, sigurnosnog prostora između saobraćajnih traka, sigurnosnog prostora
za biciklističke i pješačke staze. Visina saobraćajnog profila za motorna vozila je 4 m.

Slobodan profil ili gabarit ceste sastoji se od saobraćajnog profila uvećan za

sigurnosnu širinu i visinu. To je prostor bez objekata kako ne bi došlo do ometanja
kretanja vozila.

Planum ceste (poprečni profil) je dio cestovnog pojasa između unutrašnih ivica kosina
usjeka ili nasipa i sastoji se od: Kolovoznih traka (saobraćajne trake za motorna vozila,
dodatne trake, ivične trake, zaustavne trake)
Pratećih površina kolovoza (biciklističke i pješačke trake, razdjelne
trake između kolovoza, površine za zaštitu kolovoza, površine za zaštitu i
obezbjeđenje trase ceste, berme i objekti za podužno odvodnjavanje puta-ivičnjaci,
rigoli, kanali)

Kolovoz se sastoji od traka po kojima se odvija saobraćaj, ivičnih traka i zaštitnog

prostora između vozila. Saobraćajne trake je traka po kojoj se odvija saobraćaj i ona
svojom širinom treba da osigura nesmetano kretanje vozila. Saobraćajne trake za
motorna vozila su: Vozne trake, preticajne trake, dodatne trake za spora vozila i
vozne trake posebne namjene (taxi, bus) te dodatne trake za izlivanje, ulivanje i
prestrojavanje na prilazima raskrsnicama.
Širina saobraćajnih traka zavisi od brzine kretanja vozila i saobraćajnog opterećenja
ceste.

Zaustavne trake su trake za prinudno zaustavljanje vozila, stajališta i odmorišta, te

one povećavaju sigurnost saobraćaja. Širina zavisi od zaustavljanja tipičnog vozila.

Jasmin Ćatić, ak. 2017/2018.

 Ivične trake imaju funkciju da vizuelno istaknu kraj protočnih saobraćajnih traka. To
su posebne krute konstrukcije ili proširenje kolovozne konstrukcije na kojoj se
obilježava ivična linija. Širina ivične trake zavisi od širine saobraćajne trake.

Bankina je zemljana ili stabilizovana traka koja se nalazi između ivice kolovoza i kosine
nasipa. Funkcija joj je da stvori bočni otpor deformaciji kolovoza i omogući ugradnju
saobraćajne opreme ceste (odbojne ograde i signalizaciju). Minimalna širina bankine
je 1 m a inače ovisi od predviđene brzine. Bankina se izvodi u nagibu prema kosinama
nasipa i iznosi 4% ili 6%.

Berma je granična traka uz kosinu usjeka a služi za smještaj rigola iza koga ostaje dio
berme. Služi za zaustavljanje materijala da se ne otkotrlja na kolovoz, koji se runi sa
kosine, i za postavljanje saobraćajne opreme. Širina berme treba da bude iste širine
kao bankina. Nagib berme je 6% i uvijek je usmjeren prema rigolu.

Nasip je građevinski objekt donjeg stroja izrađen od zemljanih materijala, pravilno

oblikovan i vještački zbijen.
Nagib kosina škarpi nasipa zavisi od:
-Geomehaničkih osobina materijala
-Ranga i značaja ceste
-Klimatskih zimskih uslova
-Visine nasipa
Nagibi također zavise i od sigurnosti vozila i psiholoških zahtjeva vozača.
Standardni nagib iznosi 1:1,5.

Nagib kosina usjeka u sitnozrnom ili koherentnom materijalu zavisi od stabilnosti

kosine i vrste materijala i iznosi obično 1:1.

Profil u nasipu treba sadržavati: Kolovozne trake (nagib p ili q), ivične trake,
proširenje ako je R<200m, bankina (min.1m i 6%), kosina nasipa (1:1,5), skidanje
humusa, humuziranje kosina nasipa (20 cm), stepenasti zasjeci (min. 2,5 m, pad 2%
prema padu terena i 2:1 između 2 stepenika, rade se sa visinski niže strane nasipa),
jarak za odvodnju (trapezasti), kolovozna konstrukcija sa nagibom posteljice (np je 4%
ako je nagib ceste manji od 4%, a ako je nagib ceste veći od 4% onda np ima isti nagib
kao cesta odnosno kolovoz).

Profil u usjeku treba sadržavati: Kolovozne trake (nagib p ili q), ivične trake, proširenje
ako je R<200m, berma (min. 1m i 6% prema rigolu), rigol (0,5m), kosina usjeka (1:1),
skidanje humusa i humuziranje, kolovozna konstrukcija (ista pravila kao kod nasipa),
drenaža na određenoj dubini sa drenažnom cijevi.

Poprečni profili u glavnom projektu se izvode na svakom dijelu ceste gdje se dešava
neka promjena.

Jasmin Ćatić, ak. 2017/2018.

 Stepenasti zasjeci se rade kod nasipa, da se dobije veća površina za rad mašina. Ako
je usvojena debljina NNS sloja 40cm onda ne smije nigdje biti ispod 40cm prilikom
predstavljanja na crtežu.

ODVODNJA

Moramo imati efikasno odvodnjavanje kako bi imali trajnost gornjeg i donjeg ustroja
ceste. Voda se može pojaviti kao površinska, podzemna i procjedna voda.
Svrha odvodnje:
-Brzo i efikasno odvesti vodu sa kolovoza radi sigurnosti odvijanja saobraćaja
-Odvesti vodu sa nivoa posteljice da se spriječi raskvašenje materijala u posteljici
-Držati nivo podzemnih voda dovoljno nisko kako ne bi bilo negativnog uticaja na
posteljicu i samim tim kolovoznu konstrukciju.

Dobro odvodnjavanje vode sa površine kolovza zavisi od: ravnosti površine,

poprečnog nagiba, podužnog nagiba i materijala završnog sloja.

Odvodnjavanje se vrši jarkovima koji se po funckiji dijele na odvodne i zaštitne.

Odvodni jarkovi služe za podužno odvodnjavanje vode a mogu biti trapezastog ili
trouglastog oblika. Jarak se izbjegava izvoditi u usjecima. Odvodni jarkovi prihvataju
vodu sa padine, zastora i kosina nasipa, a položaj im je uz posteljicu ili uz nožicu
nasipa.

Zaštitni jarak se izvodi u trapezastom obliku a funkcija mu je da spriječi slivanje

oborinskih voda sa padine niz kosine usjeka.

Rigoli služe za podužno odvodnjavanje kolovozne površine u usjeku. Izvode se u 2

standardne širine (0,5m ili 0,75m) sa bermom većom od 0,5m, što omogućava
zaustavljanje sitnijeg materijala sa kosine usjeka. Voda iz rigola odvodi se do propusta
čiji razmak ne bi trebao biti veći od 200m (na većem razmaku se primjenjuju cijevi
prečnika 0,4 do 0,5 m sa slivnicima na rastojanju 100-150m).

Drenaže su trouglasti ili trapezasti rovovi čija je funkcija da prihvati podzemnu vodu iz
padine ili sa posteljice. Da bi drenaža ispravno funkcionisala, mora se postaviti ispod
dubine smrzavanja, ispod pojave podzemne vode iz kosine i ispod nivoa posteljice. Na
dnu rova se postavlja betonska tajača i drenažna cijev sa filterom.

Propusti imaju funkciju da propuštaju površinsku vodu kroz trup ceste iz rigola, jaraka
i potočića. Smješta se u najnižoj tački sa uzbrdne strane.

Jasmin Ćatić, ak. 2017/2018.

 VII predavanje
- Kolovozne konstrukcije

Imaju funckiju da prenose opterećenja koja stvara saobraćaj na kolovozu.

Kolovozna konstrukcija koja je namijenjena drumskom saobraćaju izložena je uticaju
preko faktora: vrste vozila, opterećenja kolovozne konstrukcije točkom, broja i
razmaka osovina, raspodjele saobraćajnog opterećenja po trakama, raspodjele
točkova TTV u poprečnom profilu ceste, ukupnog ESO (Ekvivalentnog saobraćajnog
opterećenja).

Postoje 2 tipa kolovoznih konstrukcija (KK) :

1. Fleksibilne (Asfaltni putevi)
2. Krute (Betonski putevi)
Betonske KK se koristi kod superteških opterećenja i izuzetno su skupe.
Slojevi su beton i tampon.

- Fleksibilna kolovozna konstrukcija:

Fleksibilne KK su asfaltne konstrukcije tj. sastoje se iz asfaltnih slojeva (habajući sloj i

bituminizirani nosivi sloj) te tampon (nevezani nosivi sloj), a ispod je posteljica
odnosno nosivo tlo (posteljica može biti tlo/humus). Debljine asfaltnih slojeva zavise
od opterećenja, debljina NNS zavisi od ponašanja posteljice odnosno nosivosti tla.

AASHTO TEST – Cilj eksperimenta je bio da se ispita ponašanje KK usljed dejstva

saobraćajnog opterećenja kao i klimatsko-meteoroloških uslova.

Proračun ESO:
Ekvivalentno saobraćajno opterećenje (ESO) je bazirano na principu da se uticaji svih
pojedinih vozila, odnosno opterećenja koje se prenosi preko njihovih osovina
preračunava/prevodi na tzv. ekvivalentnu osovinu od 82 kN.
Ako ne postoje podaci o iskorištenosti tereta onda se teoretski uzima 70%.
Osovine vozila se dijele na jednostruke i dvostruke osovine.
Prevođenje osovinskog opterećenja za pojedina vozila se vrši pomoću faktora
ekvivalencije. Faktor ekvivalencije je prosječan destruktivni uticaj na kolovoznu
konstrukciju u odnosu na uticaj standardne osovine.

Slijed računanja:
1. Preko vlastitog (VL) opterećenja i korisnog tereta (KT) te iskorištenosti (70%) se
računaju stvarna opterećenja za svaku osovinu.
𝐿1 = 𝑉𝐿 + 0,7 ∗ 𝐾𝑇
𝐿2 = 𝑉𝐿 + 0,7 ∗ 𝐾𝑇

Jasmin Ćatić, ak. 2017/2018.

 2. Stvarna opterećenja (osovine) konvertujemo u ekvivalentne osovine putem faktora
ekvivalencije.
𝐿4
𝑓𝑒1 = 8214 za jednostruku osovinu
𝐿4
𝑓𝑒2 = 1502 4 za dvostruku osovinu

3. Računamo:
𝐹𝑒 = ∑ 𝑓𝑖
4. Računamo PGDS za svaku kategoriju vozila (samo teretna) preko procenta i
ukupnog PGDS-a.

5. Računamo ESO
𝐸𝑆𝑂 = 𝐹𝑒 ∗ 𝑃𝐺𝐷𝑆
6. Dobijemo dnevno ESO
𝑇𝑑 = ∑ 𝐸𝑆𝑂
7. Računamo godišnje ESO
𝑇𝑔 = 𝑇𝑑 ∗ 365
8. Računamo ESO za projektni period
𝑇𝑢 = 𝑇𝑔 ∗ 𝑞
𝑢
𝑟 𝑖
𝑞 = ∑(1 + )
100
𝑖=1

DIMENZIONISANJE KK:

Dimenzionisanjem određujemo dimenzije (debljine) asfaltnih slojeva te nevezanih

nosivih slojeva.

CBR metoda je jednostavna metoda za dimenzionisanje, nedostatak je jer nema u

formuli podataka ni proračuna za ESO.
CBR je indeks nosivosti temeljnog tla izražen u procentima.
Minimalni CBR je 10% prema našim propisima. Ako je manji od 10% mora se raditi
zamjena materijala.
Debljina KK se računa:
100+150∗ √𝑝
𝑑= [𝑐𝑚] gdje se za „p“ uzima po zakonu 2p=11,5t
𝐶𝐵𝑅+5
Metoda je dobra za seoske puteve i manje opterećene puteve.

Jasmin Ćatić, ak. 2017/2018.

 U.C4.012. Metoda
Ovom metodom možemo dimenzionirati 3 tipa kolovoznih konstrukcija i dobiti
debljine svakog pojedinačnog sloja, a sve na osnovu ESO.
Za proračun se koriste 2 dijagrama, za tip 1 i za tip 2.

TIP 1:
HS
BNS
TAMPON
POSTELJICA

TIP 2:
HS
BNS
CS
POSTELJICA

TIP 3:
HS
BNS
CS
TAMPON
POSTELJICA

Za dimenzionisanje dati su nam podaci o ESO i CBR te pomoću njih i dijagrama

nalazimo odgovarajuće vrijednosti debljine AS i NNS odnosno AS i CS (tip 1 i 2) dok za
tip 3 koristimo kombinaciju tj. uzmemo debljine AS iz tipa 2 a odgovarajuću CS
zamijenimo onoliko debelo koliko se odlučimo za NNS (npr CS je 25cm i mi odlučimo
zadržati 5cm CS a zamijeniti 20cm CS za NNS).
Zamjene se vrše pomoću koeficijenata i razvijanja u jednačine te rješavanja istih.
Kada dobijeme debljine AS moramo pretpostaviti debljinu HS i onda pomoću
koeficijenata zamjene izračunamo debljinu BNS.
Minimalna debljina NNS je 25 cm, a optimalna je oko 40 cm.

Na kraju radimo provjeru na mraz. Mraz može dignuti KK i uništiti kolovoz. Voda
prodre do posteljice i uništi se asfalt.
𝐷 > 𝑘 ∗ 𝐸 gdje je k koeficijent koji zavisi od hidroloških uslova a E je dubina
prodiranja mraza. Ako ova nejednačina ne zadovoljava moramo „pojačati tampon“ ili
ponovo uraditi dimenzionisanje.
+ TEORIJA O RASKRSNICAMA IZ KNJIGE !!!

Jasmin Ćatić, ak. 2017/2018.

 VJEŽBE

VITOPERENJE:

Postupak:
1. Može biti zadato sa i bez proširenja, voditi računa o tome prilikom nanošenja širina
od osovine, također voditi računa o tome da li je lijeva ili desna krivina, ima li ivična
traka ili nema.
2. Voditi računa da li je jednosmjerno ili je suprotnosmjerno vitoperenje, drugačije su
formule za računanje.
𝑅𝑚𝑖𝑛 ∗ 𝑞𝑚𝑎𝑥
𝑞=
𝑅𝑖
Ostale formule za brzine vitoperenja mogu se izvesti sa slike vrlo lagano.

3. Kod suprotnosmjernog vitoperenja provjeriti da li su brzine veće od minimalne

∆𝑠𝑚𝑖𝑛 = 0,1 ∗ 𝑏
4. Predstaviti na dijagramu vitoperenje, te nanijeti sve nagibe sa strelicama, napraviti
shemu za desnu ili lijevu krivinu.
Desna
Lijeva

5. Brzine neće biti simetrične ako imamo proširenje u krivini.

POPREČNI PROFILI:
NASIP

1. Nanijeti osovinu
2. Nanijeti teren i kotu terena i kotu nivelete
3. Iskotirati sve širine (ŠST, Proširenje, IT, Bankina)
4. Nanijeti na crtež sve nagibe (Kolovoz u pravcu/krivini p ili q, nagib bankine-6%,
nagib kosina 1:1,5, jarak dimenzija 1;0,5;0,5 i nagib sa kosine prema jarku je 5% a
nagib kosine jarka je 1:1, nanijeti nagib stepenastih zasjeka-veći dio je 2% a mali dio
2:1)
5. Pratimo nagib terena i gdje je pad terena (strana) tu idu stepenasti zasjeci min
dužine 2,5m. A sa druge strane je jarak ako imamo uzvišenje terena pa voda nema
gdje otići.
6. Crtamo kolovoznu konstrukciju, posteljica je u nagibu (ako je nagib manji od 4%
posteljica je 4% a ako nagib kolovoza prelazi 4% posteljica prati nagib kolovoza i
uvijek je nageta u istu stranu) i tampon ne smije biti tanji nego što je zadato
projektom.
7. Skidanje humusa 20 cm ispod tla i onda humuziranje kosina nasipa i ispod jarka.

Jasmin Ćatić, ak. 2017/2018.

 USJEK
1. Osovina
2. Kota terena i nagib terena
3. Pripremiti sve nagibe (Kolovoz, berma 6% uvijek prema rigolu, nagib kosina usjeka
1:1, nagib posteljice)
4. Nanijeti sve širine (ST, IT, Proširenje, Rigol, berma)
5. Iscrtamo sve
6. Kolovozna konstrukcija
7. Skidanje humusa pa humuziranje 20 cm (gdje nije stijena).
8. Završna kota
9. Drenažna cijev na dubini 80 cm, promjera 15cm, drenažni rov širok 0,6m a debljina
10 cm.

Jasmin Ćatić, ak. 2017/2018.