METALNI MATERIJALI

MATERIJALI NA BAZI ŽELJEZA

ŽELJEZNI LJEVOVI
 MATERIJALI NA BAZI ŽELJEZA

ČELICI LJEVOVI
ZAVRŠNO OBLIKOVANI ZAVRŠNO OBLIKOVANI
DEFORMIRANJEM ULIJEVANJEM U KALUP
GNJEČENI ODLJEVCI
POLUPROIZVODI
ŠIPKE, LIMOVI, CIJEVI, PROFILI
LIJEV – TALJEVINA ODREĐENOG KEMIJSKOG SASTAVA

ODLJEVAK – OBLIK MATERIJALA KONAČNIH SVOJSTAVA

 KADA PRIMIJENITI LIJEVOVE I ODLJEVKE?

DijelovI vrlo složenih oblika i geometrije, ali i

nekad velikih dimenzija:

Postolja i kućišta strojeva, veliki zupčanici, kotači i dr.

Ljevovi su jeftiniji od običnih čelika.

Lijevana mikrostruktura je grubozrnata i općenito pruža

manju mehaničku otpornost od gnječene, kao npr. u čelika.
 SISTEMATIZACIJA ŽELJEZNIH LJEVOVA:
 ČELIČNI LIJEV (ČL),
 BIJELI TVRDI LIJEV (BTL),
 SIVI LIJEV (SL),
 NODULARNI (ŽILAVI) LIJEV (NL)
 TEMPER (KOVKASTI) LIJEV
Ljevovi se mogu sistematizirati na temelju:

1. MEHANIČKIH SVOJSTAVA:

- ljevovi relativno dobre istezljivosti i žilavosti

(čelični, temper i nodularni);
- krhki ljevovi (sivi i bijeli tvrdi lijev).
2. TEHNOLOŠKOG POSTUPKA DOBIVANJA –
razlike u proizvodnji pojedinih skupina ljevova.
Shema postupaka proizvodnje Fe-ljevova
3. KEMIJSKOG SASTAVA:

 skupina ljevova s malim %C

do 0,5 %) – čelični lijev;

 skupina s velikim %C (2,2...4,5 %C) –

temper, bijeli tvrdi, sivi i nodularni lijev.
 4. MIKROSTRUKTURE

Sastav taljevine – posebno udjeli Si (grafitizator) i

Mn (cementator) i uvjeti ohlađivanja u kalupu
određuju mikrostrukturu i svojstva odljevaka od
Fe-ljevova.

Tako se razlikuju tri stanja:

 metastabilno (čelični i bijeli tvrdi) – ugljik vezan

u Fe3C ili karbidu (legiran);
 mješovito (stabilno/metastabilno) – ugljik u grafitu i
Fe3C (karbidu);
 stabilno – ugljik samo u obliku grafita.
Mikrostruktura stabilno ili mješovito kristaliziranih
ljevova je dvojna – sastoji se od:

željezne osnove (matice) i grafitnih nakupina.

Osnova kod nelegiranih vrsta ljevova može biti:

feritna (stabilna kristalizacija),

feritno-perlitna ili
perlitna uz eventualno prisutni slobodni cementit.
Grafit se pojavljuje u tri osnovna oblika:

LISTIĆAV ILI LAMELARAN – kod sivog lijeva

KUGLAST – kod žilavog lijeva

ČVORAST – kod temper lijeva

Vermikularan - CRVIČAST
Na svojstva lijeva utječe kako vrsta osnove tako i:
udio, oblik, veličina i raspodjela grafitnih nakupina.

Koncentracija naprezanja
 SVOJSTVA LJEVOVA KOJI SADRŽE GRAFIT:

 visoka sposobnost prigušenja vibracija,

 dobra klizna svojstva,
 dobra tlačna čvrstoća,
 dobra obradljivost odvajanjem čestica.

 nisko talište (ako je sastav oko eutektičke koncentracije

- vidi Fe-C dijagram),
 dobra livljivost,
 mogućnost lijevanja složenih oblika male mase i dimenzija,
 bolja korozijska postojanost nego u nelegiranih čelika).
 ČELIČNI LIJEV (ČL)

Metastabilno kristaliziran ≤ 2 %C, kod nelegiranih < 0,5 %C.

Nakon lijevanja:
gruba lijevana F-P mikrostruktura - niska istezljivost i žilavost.
Widmannstättenova struktura

ČL ČELIK
Normalizacija- usitnjavanje lijevane mikrostrukture i
ujednačenje veličine zrna.
Poboljšanje istezljivosti i žilavosti.
Specifična svojstva koja otežavaju proces lijevanja:

 slabo ispunjavanje kalupa pa je potrebno veliko pregrijavanje

taljevine.
Minimalna debljina stijenke iznosi 5 mm;

 vrlo veliko toplinsko stezanje (skupljanje) 2...2,5 %

(linearno) kod nelegiranih vrsta i do 3 % kod legiranih,
volumenski 10...12 %.

To uzrokuje velika zaostala naprezanja (napetosti) i povećava

opasnost od stvaranja šupljina ("lunkera") i pukotina.
 KLASIFIKACIJA NELEGIRANOG ČELIČNOG LIJEVA

Oznaka lijeva prema Rm, Rp0,2, A5, Z, KU, Re/Rm %C Krit.

N/mm2 N/mm2 min, min, min, J deblj.
stara % % stijenke,
EN HRN mm
GS185N ČL0300 370 185 25 35 – 0,5 <0,25 13,5
GS185KRN ČL0301 35
GS225N ČL0400 440 225 22 30 – 0,5 0,25 18,5
GS225JRN ČL0401 28
GS255N ČL0500 510 255 18 25 – 0,5 0,30 27
GS255JRN ČL0501 21
GS295N ČL0600 590 295 15 – – 0,5 0,40 39
GS295JRN ČL0601 14
GS345J0N ČL0602 610 345 15 – – 0,55 0,40
GS345J2N ČL0603 14
GS410N ČL0700 690 410 12 – – 0,6 0,50
Za legirane ČL ne postoje norme nego samo preporuke
proizvođača.
Legiranjem i toplinskom obradom postižu se neka posebna
svojstva kao što su npr.:
- povišena žilavost i vlačna čvrstoća
- mehanička otpornost pri povišenim temperaturama
- otpornost na opću koroziju ili agresivne medije
- vatrootpornost…
 RAZLOZI PRIMJENE:

 Ako nije dovoljna vlačna čvrstoća sivog i temper lijeva;

uz istovremeno visoku Re i dovoljnu A (8...25 %).

 Dobra žilavost: primjena kod promjenjivih i udarnih

opterećenja.

 Za najveće dimenzije i mase (npr. postolja valjaka i preša)

 Zavarljivost – kod nelegiranih vrsta

 BIJELI TVRDI LIJEV

Dobiven je forsiranjem metastabilne kristalizacije u

metalnoj kokili ili u mokrom pješčanom kalupu.

Povišen %Mn (cementator) pospješuje stvaranje Fe3C,

odnosno sprječava stvaranje G, dok je ograničen %Si.

Moguće mikrostrukture:

potpuno metastabilno po cijelom presjeku:

P + Fe3C" + Fe3Ce

mješovito kristalizirana: površinski slojevi do određene

dubine metastabilno kristalizirali, dok je sredina presjeka
stabilno ili mješovito kristalizirala - tzv. tvrdokorni lijev.
 SVOJSTVA:

 Tvrd (> 400 HV) i krhak (mala istezljivost i žilavost);

 Osjetljiv na udarna opterećenja;
 Vrlo velika otpornost na pritiske i na abrazijsko trošenje;
 Teško obradljiv odvajanjem čestica – samo se može brusiti.
 Naginje stvaranju šupljina i zaostalih naprezanja pri lijevanju.

Primjena:
- Sirovina u proizvodnji čelika i temper lijevova
- Odljevci jednostavnijeg oblika otporni na abraziju
 SIVI LIJEV

KEMIJSKI SASTAV

Si – jak grafitizator. Važan je omjer %Si i C.

TREBA BITI VISOK %

Mn – jak cementator. Stvara neškodljivi MnS, a ne štetan FeS.

TREBA BITI ŠTO NIŽI %

P – grafitizator - većim % poboljšava livljivost.

Štetan jer smanjuje žilavost stvaranjem fosfidnog
eutektikuma (ternarni) – steadita.

S – cementator. Štetna primjesa jer stvara plinske mjehuriće i

FeS - tvrde uključke.
Stupanj zasićenja:

%C %C
Sz
%Ce 4,26-1 / 3 (%Si+%P)

podeutektičke vrste SL: Sz < 1,

eutektičke vrste SL: Sz = 1,
nadeutektičke vrste SL: Sz > 1.
 VEZA IZMEĐU SASTAVA I MEHANIČKIH SVOJSTAVA

Rm = 1045 – 785 Sz – 2,5 d, N/mm2

Optimalna vrijednost vlačne čvrstoće odljevka: 250 N/mm2

(perlitna osnova).

HB = 100 + 0,45 Rm

Služi za procjenu obradljivosti odvajanjem čestica.

Vrste s tvrdoćom višom od 220 HB teže se obrađuju.
TIPOVI GRAFITA
STRUKTURNI DIJAGRAMI
STRUKTURNI DIJAGRAMI
Tehnološka svojstva:

 mogu se lijevati odljevci svih masivnosti,

 proizvodnja je jednostavna i jeftinija nego u drugih ljevova,
 vrlo dobra je livljivost – linearno skupljanje iznosi oko 1 %,
 nisko talište - približno eutektički sastav i uzak interval
skrućivanja pa je manja opasnost od stvaranja odmetka,
 dobra je rezljivost (obradljivost odvajanjem čestica),
 slaba je zavarljivost radi male istezljivosti i visokog %C.

Mehanička svojstva:

 relativno niska vlačna čvrstoća, a visoka tlačna čvrstoća –

3 do 4X viša od Rm,
 vrlo niska istezljivost (A < 1 %) i slaba žilavost,
 promjenjiv modul elastičnosti E = 60 000...155 000 N/mm 2,
Što je viša Rm to je viši E.
Ostala svojstva:

 dobra ležišna svojstva

 vrlo dobra sposobnost prigušenja vibracija

Često se površinski kali:

Uvjeti kaljivosti:

Cukup + Si 4,5 % i %Cvezani 0,5 %

 KLASIFIKACIJA SIVOG LIJEVA

Oznaka lijeva prema Rm, N/mm2 za Rms, min Raspon oslonaca pri
EN i (staroj HRN) šipku 30 mm N/mm2 savijanju L, mm
EN-GJL100S (SL 10) 100...150 - 400, d = 20 mm
EN-GJL150S (SL 15) 150...200 310 400, d = 20 mm
EN-GJL200S (SL 20) 200...250 380 400, d = 20 mm
EN-GJL250S (SL 25) 250...290 450 400, d = 20 mm
EN-GJL290S (SL 30) 290...340 470 400, d = 20 mm
EN-GJL340S (SL 35) 340...390 530 600, d = 30 mm
EN-GJL390S (SL 40) > 390 590 600, d = 30 mm

Primjena: - postolja alatnih strojeva

- kućišta motora i reduktora
- klizni ležaji
- radijatorski članci ...
 NODULARNI (ŽILAVI) LIJEV (NL)

SSŽ tali se u elektropeći, a taljevina se obrađuje

GLOBULATORIMA ( 0,5 %Mg kod podeutektičkih i 0,5
%Ce kod nadeutektičkih vrsta) - pomažu izlučivanje grafita u
obliku kuglica (nodula).
Postupak dobivanja složeniji i skuplji nego za ostale ljevove.

Kemijski sastav:
Povišen %C i %Si
Nizak % Mn

Ostali elementi moraju biti u što manjem % naročito tzv.

antiglobulatori – elementi koji sprječavaju izlučivanje grafita
u obliku kuglica: Al, As, Bi, Cd, Pb, Sb, Sn, Te, Ti, Zn.

Stupanj zasićenja Sz > 1 (nadeutektički)

Mikrostruktura željezne osnove:

 potpuno feritna – vrste niže čvrstoće, ali više istezljivosti,

 feritno-perlitna,
 perlitna – vrste ljevova više čvrstoće, a niže istezljivosti,
 austenitna (visokolegirane vrste).

FERITNA OSNOVA PERLITNA OSNOVA

 Svojstva NL:

 Mehanička su svojstva bolja od SL, a slabija od svojstava ČL.

Dinamička izdržljivost je visoka, posebno u poboljšanom
stanju kao i vlačna čvrstoća.
Izotermičkim poboljšavanjem dobiva se povišena žilavost.
E ≈ 180 000 N/mm2

Ostala svojstva: kao kod SL – zbog grafita

Vrste nodularnog lijeva i propisana mehanička svojstva prema starim HR normama

Oznaka lijeva Rm min Rp0,2 A5 KU pri HB Mikrostruktura

prema EN N/mm2 N/mm2 min, +20 °C, osnove
(staroj HRN) % J
EN-GJS-370- 370 230 17 13 < 180 ferit
17SRT
(NL 370-17)
EN-GJS-400-12S 400 250 12 - < 200 ferit
(NL 400-12)
EN-GJS-500-7S 500 320 7 - 170...240 ferit + perlit
(NL 500-7)
EN-GJS-600-3S 600 370 3 - 190...270 perlit + ferit
(NL 600-3)
EN-GJS-700-2S 700 420 2 - 230...300 perlit
(NL 700-2)
EN-GJS-800-2S 800 480 2 - 250...350 perlit ili
(NL 800-2) kaljeno

Mehanička i tribološka svojstva povisuju se klasičnim poboljšavanjem i

površinskim kaljenjem ako su ispunjeni uvjeti kaljivosti.
Izotermički poboljšan nodularni lijev (engl. Austempered Ductile Iron – ADI)

Nova vrsta lijeva koji zamjenjuje konstrukcijske čelike ili ČL kod onih dijelova kod
kojih se traži visoka čvrstoća, istezljivost, žilavost, dinamička izdržljivost te
otpornost na trošenje.
Odljevci se austenitiziraju pri 900 C, a zatim brzo hlade do temperature između
200 i 400 C (ovisno o svojstvima koja se žele postići) gdje držanjem dolazi do
izotermičke pretvorbe u donji ili gornji bainit.
Primjena NL:

Radi povoljnih mehaničkih svojstava primjenjuje se kao

zamjena za čelik ili čelične otkovke srednje i veće
masivnosti.

Tipični primjeri primjene jesu:

 koljenaste i bregaste osovine motora,

 košuljice cilindara motora i kompresora,
 stapajice,
 zupčanici,
 poklopci kliznih ležaja,
 rotori pumpa...
 TEMPER (KOVKASTI) LIJEV
Polazna “sirovina” su odljevci bijelog tvrdog lijeva, koji su
praktički su neuporabivi u uvjetima mehaničkog opterećenja
(tvrdi i krhki).
Decementacijskim žarenjem se postižu prikladna uporabna
svojstva – niža tvrdoća, viša žilavost i istezljivost, bolja
obradljivost.
Nakon kristalizacije mikrostruktura je:

( id + Fe3Cid) + Fe3C" + Fe3Ce

dugotrajnim žarenjem pri 900 do 1000 °C dobiva:

+ Fe3C

Fe3C raspada na -Fe i C – ugljik u elementarnom obliku.

Ovisno o atmosferi u kojoj se provodi žarenje dobiva se:

 crni temper lijev – sivi prijelom od grafita, žarenjem u

neutralnoj atmosferi

 bijeli temper lijev – svjetliji prijelom od ferita i perlita, žarenjem

u slabo oksidacijskoj atmosferi
 CRNI TEMPER LIJEV - POSTUPAK DECEMENTACIJSKOG ŽARENJA

Tijekom žarenja C se taloži u nakupine čvorića G (primarna grafitizacija).

Sporijim prijelazom područja pretvorbe (800...700 °C) ugljik se taloži na postojeće
nakupine G (sekundarna grafitizacija) i dobivamo feritni crni temper lijev.
Bržim prijelazom područja pretvorbe A prelazi u P pa se dobiva perlitni crni temper lijev.
 FERITNI PERLITNI

Svojstva crnog temper lijeva:

 zbog visokog %C teško se zavaruje, ali dobro lemi,

 perlitni se može površinski zakaliti čime se povisuje
tvrdoća i otpornost na trošenje,
 bolje je obradljiv odvajanjem čestica od bijelog.
 Bijeli temper lijev

Prilikom dugotrajnog (40...80 sati) žarenja u slabo

oksidirajućoj plinskoj atmosferi (pri oko 1070 C) ili u
granulatu (pri oko 980 C),
ugljik iz površinskih slojeva veže se s kisikom iz okoline,
izgara i izlazi iz peći u obliku CO2.

Simultane reakcije oksidacije i redukcije.

Za pravilno vođenje žarenja važan je omjer CO/CO2 da ne

dođe do oksidacije željeza.
Na taj se način razugljičuju slojevi debljine oko 4...12 mm.
Tanji odljevci (< 5 mm) mogu se razugljičiti preko cijelog
presjeka, dok se kod debljih odljevaka ispod ovog sloja
nalazi G u više ili manje P osnovi.

Kod odljevaka debljih stijenki mikrostruktura nije ujednačena

po presjeku
pa mehanička svojstva ovise o debljini stijenke.