Dokument 111dokument 111dokument 111dokument 111dokument 111dokument 111

Seminarski rad
UNIVERZITET U BIHAĆU
TEHNIČKI FAKULTET BIHAĆ
ODSJEK :Građevinski
SMJER: Opći
CIKLUS:Prvi
SEMINARSKI RAD
Predmet: BETONSKE KONSTRUKCIJE III
Bihać
decembar 2018. godina

Betonske konstrukcije III stranica 0
Seminarski rad
1. Projektni zadatak
Treba proračunati armirano-betonski okvir jedne manje poslovne zgrade. Okvir ima tri polja i
tri etaže. Opterećen je horizontalno i vertikalno. Visina prve etaže je h= 4,0m a druge dvije po
3,5 m, stubovi okvira idu na rasteru 7 m u pravcu x-x i y-y. Tlo je razreda B, tako da zahtjeva
razred srednje duktilnosti, područje odgovara VII potresnoj zoni. Radi lakšeg postavljanja
armature stupovi okvira su presjeka 50/50 , ploče su debljine 0,18 m. Grede poprečnog
presjeka su T oblika i to dimenzija:
bw=50 cm ; beff=129 cm ; d=55 cm ; tf=18 cm
Poseban je naglasak dan na :
 Proračun seizmičke sile okvira prema ENV 1998-I-I;

 Proračun vitkih stubova;
 Pravila armiranja prema zahtjevima iz ENV 1998-1-3. Za okvir se zahtijeva razred
srednje duktilnosti M.
Proračun elemenata okvira provodi se za granična stanja nosivosti.

Seminarski rad
Slika 1. Tlocrt objekta
Slika 2. Šema okvira
2. Analiza položaj konstrukcije i djelovanje okoliša
 Materijali:

Beton C30/37 → fcd = = = 20,00 N/mm2

Čelik B500B → fyd = = = 434,78 N/mm2

Najmanja debljina zaštitnog sloja betona
Ovisno o razredu agresivnog djelovanja okoliša –XCI: Cmin = 20 mm.
Odstupanja od zaštitnog sloja: ∆c= 10 mm.
Nazivna veličina zaštitnog sloja:
Cnom = Cmin + ∆c = 20 + 10 = 30 mm

Seminarski rad
3. Analiza opterećenja i proračun unutarnjih sila mjerodavnih za

dimenzioniranje
Analiza opterećenja na stropne ploče
 Stalno
Pregradni zidovi...................................................................................................2.20 kN/m 2
Pod sa slojevima ....................................................................................................1,5 kN/m 2
Vlastita težina ploče ........................................................................... ..0,18*25=4,5 kN/m 2
Podgled(0.018*19)..........................................................................................= 0,342 kN/m 2
gpl=7,54
2 kN/m2
 Promjenljivo
Uporabno za kategoriju opterećenja B.................................................................... 3 kN/m 2
gpl=3kN/m2
Slika 3. Šema opterećenja na okvir
Analiza vertikalnog opterećenja na okvir

Prosječna težina fasade iznosi 3,23 kN/m 2 ili kao kontinuirano opterećenje na uzdužnu
gredu: gzid = 3,23(3,5 – 0,4) = 10 kN/m.
Vlastita težina (V.T.) okvira

Stalno opterećenje s ploče na gredu
g1=Lx*gpl= 7*7,542= 52,79 kN/m
Stalno optrećenje na stubove (G1)

Seminarski rad
 Opterećenje sa ploče (7 2 / 2 * 8)=196 kN

 Vlastita težina rebra uzdužne grede (0,5-0,18)*0,5*25*(7-0,5)=26 kN
G1=222 kN
G2
 Opterećenje sa ploče (7 2 / 4 * 8) = 98 kN
 Vlastita težina rebra uzdužne grede (0,5-0,18) * 0,5 * 25 * (7-0,5) =26 kN
G2 = 124kN
G3
 Opterećenje s ploče (72 / 4 *8 )= 98,0kN

Vlastita težina rebra uzdužne grede (0,5-0,18)*0,5*25(7-0,5)=26 kN
 Vlastita fasadnog zida 10*(7-0,5)= 65 kN
G3= 189kN
G4
 Opterećenje s ploče (72 / 4 *8 )= 98,0kN

Vlastita težina rebra uzdužne grede (0,5-0,18)*0,5*25(7-0,5)=26 kN
 Vlastita fasadnog zida 10*(7-0,5)= 65 kN
G4= 189kN
Upotrebno opterećenje
 Upotrebno opterećenje sa ploče na gredu ql=Lx*q pl = 7*3=21
kN
 Upotrebno opterećenje na stubove
Q1
 Opterećenje sa ploče ( 7 2 / 2)*3=73,5 kN
Q1=73,5kN
 Opterećenje sa ploče (7 2/4)*3=36,75kN
Q2, Q3, Q4=27kN
Opterećenje 1: Vlastita težina (g ) Opterećenje 2 : Stalno

Seminarski rad
Opterećenje 3: Promjenjivo sve Opterećenje 4: Promjenjivo prvo i zadnje
Opterećenje 5: Promjenjivo u sredini

Seminarski rad
Slika 4. Opterećenja upisana u model za proračun unutarnjih sila okvira
Na slici 5. prikazani su proračunski momenti savijanja, poprečne i normalne sile ma okviru.

Opterećenje I,II,III sa gornje sile su pomnoženi sa pripadajućim parcijalnim koeficijentima:
1.35*G + 1.5 *Q Moment savijanja M ( kNm)

Seminarski rad
1.35*G + 1.5 *Q Poprečna sila V ( kN)
1.35*G + 1.5 *Q Poprečna sila N ( kN)
Slika 5. Proračunski moment savijanja, poprečne i normalne sile na okvir

Seminarski rad
4. Zahtjev duktilnosti stubova na silu pritiska
Za razred srednje duktilnosti mora biti ispunjen uvjet :
Vd,max = 0,65 ili Nsd = 0,65 * b * h * fcd
Svi stubovi su istog presjeka, a najveću proračunsku tlačnu silu, Nsd = 2439,86 kN ima srednji stub u
prizemlju :
-b/h = 50/50 ; klase betona C 30/37
Nsd = 2439,86 kN < 0,65 * 50 * 50 * 2,0 = 3250 kN
Zaključak : Stubovi su rađeni betonom C 30/37 , presjeka b/h= 50/50 cm i zadovoljavaju ovaj zahtjev
duktilnosti.
5. Analiza seizmičkog opterećenja na okvir
Proračun težina masa za određivanje seizmičke sile

Ukupna težina na koti +11,00 m (strop etaže sprata)
- stalno + vlastita težina (V.T)-
 trokutasto opterećenje ploče =254,05
kN
 težina grede (0,45 2· (0,55 – 0,15)·25)·7 ·2 = 28,35 kN
 težina gornje polovice stubova 0,45 2 · 25 · ·3,5 = 17,71 kN
 opterećenje od koncentriranih sila (124 ·2+222) = 470,0kN
Ukupno stalno na visini etaže : GKAT=770,11 kN
-Upotrebno-
 trokutasto opterećenje ploče = 86,6kN
 opterećenje od koncentriranih sila 36,75·2+73,5 = 147kN
Ukupno upotrebno na visine etaže sprata : QKAT=233,6 kN
Ukupna težina na koti +7,50 m
-Stalno +vlastita težina (V.T)-

Seminarski rad
 trokutasto opterećenje ploče = 254,05
kN
 težina grede (0,45 2· (0,55 – 0,15)·25)·7 ·2 = 28,35 kN
 težina stubova 0,5 2·25·2,75·3,5 = 60,15 kN
 opterećenje od koncentriranih sila (222·2+189) = 633,0 kN

Ukupno stalno na razini stropa etaže : GPRIZ=975,55 kN
-Upotrebno-
Ukupno upotrebno na visini etaže sprata : Qpriz=233,6 kN
Ukupna težina na koti +4,00 m
-Stalno +vlastita težina (V.T)-
 trokutasto opterećenje ploče = 290,35 kN
 težina grede (0,45 2· (0,55 – 0,15)·25)·7 ·2 = 28,35 kN

 težina stubova 0,5 2·25·2,75·3,5 = 60,15 kN
 Opterećenje od koncentriranih sila (222·2+189) = 633,0 kN
Ukupno stalno na visini stropa prizemlja : GPRIZ=1011,85 kN

Seminarski rad
-Upotrebno-
Ukupno upotrebno na visini etaže sprata : Qpriz=233,6 kN
Težina mase na koti +11,00 m: ϕ=1,0 ψ21=0,3
W1=1,00 · GKAT +1,00·0,3· QKAT
W1=1,00 · 770,11 +1,00 · 0,3 · 233,6 = 840,19 kN
Težina mase na koti +7,50m: ϕ=0,5 ψ21=0,3
W2=1,00 · GPRIZ +1,00·0,3· QPRIZ
W2=1,00· 975,55 +0,50·0,3·233,6 =1010,59 kN
TEŽINA MASE NA KOTI +3,00m: ϕ=0,5 ψ21=0,3
W3=1,00 · GPRIZ +1,00·0,3· QPRIZ
W3=1,00· 1011,85 + 0,50 · 0,3 · 233,6 = 1046,89 kN
Ukupna težina masa za cijeli okvir:
W=W1+W2+W3= 840,19 + 1010,59 + 1046,89 =2897,67 kN
Za navedene mase i geometrijske karakteristike proračunati su periodi osciliranja pomoću

kompjuterskog programa :
T1= 0,738 sek
T2=0,284 sek

Seminarski rad
Proračun ukupne seizmičke sile i raspored po etažama
Proračunsko ubrzanje tla iznosi ag=0,2 g (što odgovara VII potresnom području).
Tlo je razreda B pa važe sljedeći parametri :
 S=1,0
 βo=2,5
 k1=1
 k2=2
 TB=0,15
 TC=0,6
 TD=3,0
Promatrani period je
T1=0,738 sek > TC=0,600 sek
T2=0,284 sek < TD= 0,300 sek
Za TC≤ T1≤ TD
kd1
Sd(T)= α · · S · βO ·
kd1=2/3; α= =0,2
za okvirne konstrukcije i za razred srednje duktilnosti :
q= qo · kD · kR · kw = 5,00·0,75·1,00·1,00=3,75>1,0
kd1
Sd= α · · S · βO · = 0,2 · ·1,00·2,5· =0,131
Ukupna seizmička sila okvira iznosi :
Fb=Sd(T) ·W= 0,131 ·2897,67 = 379,59 kN
Raspodjela horizontalnih sila po katovima :
→sprat ( na koti +11,00)

Seminarski rad
F1= = = 166,98 kN
Raspodjela horizontalnih sila po katovima :
→sprat ( na koti +7,50)
F2= = = 136,94 kN
→prizemlje ( na koti +4,00)
F3= = = 75,67 kN
kontrola:
F1+F2= 166,98 + 136,94 + 75,67 = 379,59 , u redu je .
Slijedi proračun unutarnjih sila za stalno i uporabno opterećenje te za seizmičko , horizontalno

opterećenje.
U kombinaciji za potres za, budući da se radi o poslovnoj građevini γ 1=1,00
Prikazane su kombinacije pojedinih djelovanja mjerodavnih za dimenzioniranje okvira.
Kombinacija za vertikalno opterećenje (stalna ili prolazna proračunska situacija):
γG·G + γQ· ψO · Q
Pri čemu je : γG=1,35 ; γQ=1,5 ; ψO=1,0
Kombinacija sa potresom (seizmčka proračunska kombinacija):
G+ψ2·Q +γ1·AEd
U kombinaciji za potres, za poslovni prostor : ψ 2=0,3; γ1=1,0

Seminarski rad
Slika 6. Prikaz djelovanja horizontalnih seizmičkih sila na okvir
G= V.T. (I) + Stalno (II) Momenti savijanja M ( kNm) G= V.T. (I) + Stalno (II) ; Transverzalna sila T (kN)
G= V.T. (I) + Stalno (II) ; Normalna sila N (kN) Promjenjivo_sve (Qsve) Momenti savijanja M ( kNm)

Seminarski rad
Promjenjivo_sve (Qsve) Transverzalna sila T (kN) Promjenjivo_sve (Qsve) Normalna sila N (kN)
Slika 7. Prikaz unutarnjih sila za opterećenje

vlasitom težinom te stalnim i upotrebnim opterećenjem
Promjenjivo_prvo i zadnje; Momenti savijanja M ( kNm) Promjenjivo_prvo i zadnje; Transverzalna sila T (kN)
Promjenjivo_prvo i zadnje; Normalna sila N (kN) Promjenjivo_ U sredini ; Momenti savijanja M ( kNm)

Seminarski rad
Promjenjivo_ U sredini ; Transverzalna sila T (kN) Promjenjivo_ U sredini ; Normalna sila N (kN)
Potres (Aed) ; Momenti savijanja M ( kNm) Potres (Aed) ; Transverzalna sila T (kN)
Potres (Aed) ; Normalna sila N (kN)

Seminarski rad
Slika 8. Prikaz unutarnjih sila za opterećenje seizmičkim horizontalnim silama te

proračunske vrijednosti za ostala opterećenja na okviru
1.35xG + 1.5xQ(sve) ; Momenti savijanja M ( kNm) 1.35xG + 1.5xQ(sve) ; Transverzalna sila T (kN)
1.35xG + 1.5xQ(sve) ; Normalna sila N (kN) 1.35xG + 1.5xQ(Prvo i zadnje) ; Moment savijanja M (kNm)

Seminarski rad
1.35xG + 1.5xQ(Prvo i zadnje) ; Transverzalna sila T (kN) 1.35xG + 1.5xQ(Prvo i zadnje) ; Normalna sila N (kNm)
1.35xG + 1.5xQ(U sredini) ; Moment savijanja M (kNm) 1.35xG + 1.5xQ(U sredini) ;Transverzalna sila T (kN)
1.35xG + 1.5xQ(U sredini) ; Normalna sila N (kN) 1.0xG + 0,3xQ(sve)+1,0 Aed ; Moment savijanja M (kNm)

Seminarski rad
1.0xG + 0,3xQ(sve)+1,0 Aed ; Transverzalna sila T (kN) 1.0xG + 0,3xQ(sve)+1,0 Aed ; Normalna sila N (kN)
Slika 9. nastavak slike 8. Prikaz unutarnjih sila za opterećenje seizmičkim horizontalnim

silama te proračunske vrijednosti za ostala opterećenja na okviru
6. Određivanje pomičnosti okvira

Okvir nema ukrućujuće elemente. Konstrukcija se analizira kao neukrućena konstrukcija te se
pretpostavljada se radi o horizontalno pomičnom okviru.
Proračun dužine izvijanja i vitkosti stupova provodi se uz pretpostavku da je okvir pomični sistem.

Seminarski rad
Slika 10. Dispozicija okvira i naziv greda i stupova
Stub St1.E2-rubni stub na drugoj etaži

Proračun koeficijenata stepena upetosti stupa u grede: kA – vrh stupa;
kB – podnožje stupa.
Moment tromosti Ib u izrazima za proračun koeficijenata stepena upetosti stupa i grede(kA, kB)
uzima se sa 50 % vrijednosti momenta tromosti neraspucalog T- presjeka grede tj.:
Ib = 0,5 ∙ 3,605 ∙ 10-3 = 1, 8025 ∙ 10-3 m-4.
Razlog tome je manja krutost grede zbog prisutnih pukotina usljed savijanja(stanje naprezanja
II), dok stup zbog tlačne slike ima znatno manje pukotina i tome krutost sličnu stanju
naprezanja I.
α = 1,0
KA= = 3,0
KB = = 0,057

Seminarski rad
Iz nomograma je očitano da je
lo=1,46 * 3,5 = 5,74 m
= 56,74
λ 41,39
Za C 30/37 fcd = = 20 N/mm2
= 41,39 Stup je vitak.
Stub St1.E - rubni stub na prvoj etaži
KA= = 3,0
KB = = 0,038
lo=1,42 * 3,5 = 4,97 m

Seminarski rad
= 34,39
λ 49,78
Za C 30/37 fcd = = 20 N/mm2
= 49,78 Stup je krut .
Stub St1.P - rubni stub na prvoj etaži
KA= = 0,038
KB = 0
lo=1,21 * 4,0 = 4,84 m
= 33,49
λ 35,07
Za C 30/37 fcd = = 20 N/mm2

Seminarski rad
= 35,07 Stup je krut .
Stub St2.E - srednji stub na prvoj etaži
KA= = 0,23
KB = = 0,621
lo=1,16 * 3,5 = 4,06 m
= 28,09
λ 26,95
Za C 30/37 fcd = = 20 N/mm2
= 26,95 Stup je vitak .

Seminarski rad
Stub St2.P - srednji stub u prizemlju
KA= = 0,621
KB = 0
lo=1,18 * 4,0 = 4,72 m
= 32,66
λ 21,47
Za C 30/37 fcd = = 20 N/mm2
= 21,47 Stup je vitak .
7. Dimenzionisanje stubova prema pojednostavljenom postupku

proračuna pojedinih stubova.
St.E3 – Rubni stub na drugoj etaži

 Presjek : b/h = 50/50 cm
 Klasa betona : C 30/37
 Vitkost stuba : = 56,74
 Duljina izvijanja : l0 = 574 cm
Dimenzionisanje gornjeg pojasa stuba St.E3

Seminarski rad
Kombinacija 1,35G + 1,5 Q (sve)
Proračunske vrijednosti unutarnjih sila proračunati po teoriji II reda :
MsdI = 204,08 kNm
Od proračunane uzdužne sile u stubu treba oduzeti težinu stuba :
NsdI = - (656,44 – 1,35x0,502x3,5x25) = 626,9 kN
Proračunske vrijednosti unutarnjih sila proračunatih po teoriji II reda :
Visina presjeka: h = 50 cm
Statička visina presjeka: d = 47cm
fcd-računska čvrstoća betona fcd= 2,0 kN/cm2
fyd- računska granica popuštanja armature fyd= 43,48 kN/cm2
MsdII= NsdI x etot ; NsdII = NsdI
etot = eo+ea + e2
eo= = = 32,55 cm > = 5,00 cm
ea=ν * ν= = 0,00301 < = 0,005
ea = ν * = 0,005 * = 0,875 ≈ 0,9
e2= k1 * * = 1,00 * * 1,028 * 10-3 = 3,38 cm
k1 = 1,0 ( >35)

Seminarski rad
= = = 1,028 * 10-3
εyd= = =2,174 * 10-3
etot = eo+ea + e2 = 32,55+ 0,9+5,89 = 39,34 cm
MsdII= NIsd *etot = 626,9 * 0,3934 = 246,62 kNm
Proračun armature B500B pomoću dijagrama interakcije :
Bezdimenzijska veličina momenata savijanja:
μSd = = = 0,11
νsd= = = 0,22
Iz dijagrama interakcije očitano je :
ω=0,05
As1= ω * *b*h = 0,05 * * 50 *47 =5,40 cm2
As2= As1*β= 5,4 * 1,00 = 5,40 cm2
Usvojena amratura : 3 φ16 (Stvarna površina: 6,03 cm2)
Ukupna armatura : 3φ16+3φ16+2φ16
Minimalna armatura:
As,min= 0,05 * = 0,05 * = 0,72 cm2

Seminarski rad
As,min = * Ac= 7,5 cm2
As,min = 4 φ12= 4,52 cm2
As,min = 8 φ12= 7,54 cm2
Maksimalna armatura :
As,max= * Ac= 100 cm2
Razmak vilica :
ew= 15 cm ako stub prma sile potresa ( za srednju duktilnost M)
odabrane vilice: φ8/15 cm
U blizini ležaja vilice se progušćuju za 0,6 e w = 9 cm na dužini od a= 1,5 * h = 75 cm
Slika 11. Poprečni presjek stuba sa armaturom
St.E1 – Rubni stub na prvoj etaži


Seminarski rad

MsdI = 207,6 kNm
NsdI = - (453,88 – 1,35x0,502x3,5x25) = 424,34 kN
etot = eo+ea + e2
eo= = = 48,79 cm > = 5,00 cm
ea=ν * ν= = 0,00365 < = 0,005
ea = ν * = 0,005 * = 1,24

Seminarski rad
e2= k1 * * = 1,00 * * 1,028 * 10-3 = 2,53 cm
k1 = 1,0 ( >35)
= = = 1,028 * 10-3
εyd= = =2,174 * 10-3
etot = eo+ea + e2 = 48,79+ 1,24+2,53 = 52,06 cm
μSd = = = 0,1
νsd= = = 0,15
ω=0,1
As1= ω * *b*h = 0,1 * * 50 *47 =10,81 cm2
As2= As1*β= 10,81 * 1,00 = 10,81 cm2
As,max = (4/100) *Ac = (4/100) * 50* 50 = 100 cm2

Seminarski rad
Razmak vilica :
St.P1 – Rubni stub na drugoj etaži

Dimenzionisanje gornjeg pojasa stuba St.P1
MsdI = 83,6 kNm
NsdI = - (914,86 – 1,35x0,502x3,5x25) =-885,33 kN

Seminarski rad
etot = eo+ea + e2
eo= = = 9,8 cm > = 5,00 cm
ea=ν * ν= = 0,00102 < = 0,005
ea = ν * = 0,005 * = 1,21
e2= k1 * * = 1,00 * * 1,028 * 10-3 = 2,41 cm
k1 = 1,0 ( >35)
= = = 1,028 * 10-3
εyd= = =2,174 * 10-3
etot = eo+ea + e2 = 9,8+ 1,21+2,41 = 13,42 cm

Seminarski rad
μSd = = = 0,05
νsd= = = 0,18
ω=0,00
As1= ω * *b*h = 0,0cm2
As2= As1*β= 0,0 * 1,00 =0,0 cm2
Usvojena amratura : 3 φ19 (Stvarna površina: 8,51cm2) Zbog jednolikosti armature
Ukupna armatura : 3φ19+3φ19+2φ19
Razmak vilica :

Seminarski rad
St.E2 – Srednji stub na prvoj etaži

MsdI = 45,01 kNm
NsdI = - (1547,92 – 1,35x0,502x3,5x25) = 1518,39 kN

Seminarski rad
etot = eo+ea + e2
eo= = = 2,96 cm < = 5,00 cm
ea=ν * ν= = 0,00365 < = 0,005
ea = ν * = 0,005 * = 1,015
e2= k1 * * = 1,00 * * 1,028 * 10-3 = 1,69 cm
k1 = 1,0 ( >35)
= = = 1,028 * 10-3
εyd= = =2,174 * 10-3
etot = eo+ea + e2 = 2,96+ 1,015+1,69 = 5,665 cm
μSd = = = 0,038

Seminarski rad
νsd= = = 0,32
ω=0,06
As1= ω * *b*h = 0,06 * * 50 *47 =6,48 cm2
As2= As1*β= 5,4 * 1,00 = 5,40 cm2
Razmak vilica :
St.P2 – Srednji stub na prvoj etaži-Najopterećeniji stub

Dimenzionisanje gornjeg pojasa stuba St.P2

Seminarski rad
MsdI = 188,29 kNm
NsdI = - (2439,86 – 1,35x0,502x3,5x25) = 2410,33 kN
etot = eo+ea + e2
eo= = = 7,81> = 5,00 cm
ea=ν * ν= = 0,005 < = 0,005
ea = ν * = 0,005 * = 1,18
e2= k1 * * = 1,00 * * 1,028 * 10-3 = 2,29 cm
k1 = 1,0 ( >35)

Seminarski rad
= = = 1,028 * 10-3
εyd= = =2,174 * 10-3
etot = eo+ea + e2 = 7,81+ 1,18+2,29 = 11,28 cm
μSd = = = 0,12
νsd= = = 0,51
ω=0,1
As1= ω * *b*h = 0,1 * * 50 *47 =10,81 cm2
As2= As1*β= 10,81 * 1,00 = 10,81 cm2
Minimalna armatura:
As,min= 0,05 * = 0,05 * = 2,76 cm2
As,min = * Ac= 7,5 cm2
As,min = 4 φ12= 4,52 cm2

Seminarski rad
As,min = 8 φ12= 7,54 cm2
Razmak vilica :

Seminarski rad
8. Dimenzioniranje greda

Seminarski rad
Dimenzioniranje greda vršimo po principu prethodno odrećenih maksimalnih momenata na osloncima

i u polju, te na osnovu dobijenih rezultata anvelopom momenata.
Dimenzije grede T presjeka:
b=50cm; h=37cm; t=18cm
Za određivanje proračunske širine grede T-presjeka u polju očitan je razmak nul-tačaka momentnog
dijagrama sa:
0,66*L= 0,6*700=420 cm beff= 330/5+50= 129 cm
bc- širina stubova u pravcu grede =50cm
Prema normi HRN ENV 1998-1-3, proračunska širina iznosi:
beff=bc+4*t= 50+4*18= 122 cm < 129 cm
Za vrijednost proračunske sile uzima se manja vrijednost.
Spoj grede Gr.GP1 sa rubnim stubom St.P1
Greda oslonac O1.P
Beton C30/37
Armatura S500
fcd-računska čvrstoća betona = 2,0 kN/cm2
fyd- računska granica popuštanja armature = 43,48kn/cm2
Zaštitni sloj c=3cm
H =37 cm
d= h-c-φv-φ/2= 45-3-0,8-2/2=40,2cm
d= statička visina-udaljenost od težišta zategnute armature do pritisnutog ruba presjeka
b=30 cm
t/h=15/45=0,33333
Dimenzionisanje uzdužne armature:
Msd =251,8 kNm

Seminarski rad
μsd= = =0,18
Iz tablice je dobijeno ω=0,204
As1=ωsds*b*d* = 0,204 * 50*37,0* = 17,35 cm2
Usvojena armatura:6 φ20cm2 (stvarna površina =18,85cm2)
Minimalna armatura:
Asmin = 0,0015 ∙ 50 ∙ 37 =2,775 cm2
Maksimalna armatura:
Asmax= 0,085*b*d* = 0,085*50*37*0,0459 = 7,23 cm2
Proračun poprečne amrature
Vsd = RA = 106,23 kN
Za C30/37 je proračunska posmična čvrstoća betona �Rd = 0,3 N/mm2 .
Nosivost na poprečne sile za slučaj da je nosač armiran minimalnom smičućom armaturom :
k=1,6-d=1,6-0,37=1,23
ρ min1 = /37 i armaturu S500
Proračun nosivosti na poprečne sile :
VRd1= [�Rd ∙ h(1,2 + 40 ∙ ρ min )] 𝑏� ∙ � = = 89,56 kN
Vsd > VRd1 → potreban dodatni proračun smičuće armature.
Najveća računska poprečna sila koja se može preuzeti bez otkazivanja pritisnih štapova:
VRd2 = 0,5 ∙ V ∙ fcd ∙ bw ∙ z

Seminarski rad
z = 0,9 ∙ d = 0.9 ∙ 37 = 33,3 cm
v-koeficijent redukcije
v=0,7 - = 0,7 - = 0,55
VRd2 = 0,5 ∙ 0,55 ∙ 2,0 ∙ 40 ∙ 33,33 = 366,63 kN
Uslov : 0,2 VRd2 < Vsd < 0,67 VRd2
73,32<106,23<366,63→ zadovoljava.
Vsd ’ = Vsd - a ∙ qsd
a = 𝑏� /2 + d = 25 + 37 = 62,0 = 0,62 m
Vsd ’ = 106,23 - 0,62 ∙ 35 = 84,53 kN
pretpostavljamo dvosječne uzengije φ 8 → Asw = 1,01 cm2
Potreban razmak uzengija :
= 1,01 ∙33,3 ∙43,47 /84,53 = 17,29 = 17 cm→ φ8/8
Swmax= = = 2,29 =5cm φ8/8
Dužina područja na kojem je potreban proračun potrebne armature :
X = �𝑠� − �𝑅�1 / �𝑠� = = 0,87 m
Spoj grede Gr.GP1 sa rubnim stubom St.P2

Pošto su momenti na osloncima slični i imaju veoma malo razlike uzet ćemo isti proračun za oslonce :
(O2.P i O2.E)
Greda oslonac O1.P
Beton C30/37
Armatura S500

Seminarski rad
H =37 cm
d= h-c-φv-φ/2= 400-3-0,8-2/2=35,2cm
b=40 cm
t/h=18/37=0,48
Msd =331,19 kNm
μsd= = =0,33
Iz tablice je dobiveno ω=0,438
As1=ωsds*b*d* = 0,438 * 40*35,2* = 28,36 cm2
Usvojena armatura: 10 φ 19 (stvarna površina =28,35cm2)
Minimalna armatura:
Asmin = 0,0015 ∙ 40 ∙ 35,2 = 2,112 cm2
Asmax= 0,085*b*d* = 0,085*40*35,2*0,0459 = 5,49 cm2
Vsd = RA = 235,04 kN
Za C 30/37 je proračunska posmična čvrstoća betona �Rd = 0,3 N/mm2 .

Seminarski rad
k=1,6-d=1,6-0,352=1,23
VRd1= [�Rd ∙ k(1,2 + 40 ∙ ρ min )] 𝑏� ∙ � = = 89,56 kN
VRd2 = 0,5 ∙ V ∙ fcd ∙ bw ∙ z
z = 0,9 ∙ d = 0.9 ∙ 35,2 = 31,68 cm
v=0,7 - = 0,7 - = 0,55
VRd2 = 0,5 ∙ 0,55 ∙ 2,0 ∙ 40 ∙ 31,68 = 696,96 kN
139,39<235,04<466,96→ zadovoljava.
a = 𝑏� /2 + d = 25 + 37 = 62,0 = 0,62 m
Vsd ’ = 106,23 - 0,62 ∙ 115,15 = 34,84 kN
= 1,01 ∙31,68 ∙43,47 /89,56 = 15,53 = 15 cm→ φ8/7,5
Swmax= = = 2,29 =5cm φ8/7,5

Seminarski rad
X = �𝑠� − �𝑅�1 / �𝑠� = = 1,26 m
Spoj grede Gr.GE1 sa rubnim stubom St.E2

Pošto su momenti na osloncima slični i imaju veoma malo razlike uzet ćemo isti proračun za oslonce :
(O1.E i O3.E)
Greda oslonac O1.E i O3.E
Beton C30/37
Armatura S500
H =37 cm
d= h-c-φv-φ/2= 400-3-0,8-2/2=35,2cm
b=40 cm
t/h=18/37=0,48
Msd =207,6 kNm
μsd= = =0,209
Iz tablice je dobiveno ω=0,245
As1=ωsds*b*d* = 0,245 * 40*35,2* = 15,86 cm2
Usvojena armatura: 6 φ 19 (stvarna površina =17,01cm2)
Minimalna armatura:
Asmin = 0,0015 ∙ 40 ∙ 35,2 = 2,112 cm2

Seminarski rad
Asmax= 0,085*b*d* = 0,085*40*35,2*0,0459 = 5,49 cm2
Vsd = RA = 219,91 kN
Za C 30/37 je proračunska posmična čvrstoća betona �Rd = 0,3 N/mm2 .
k=1,6-d=1,6-0,352=1,23
VRd1= [�Rd ∙ k(1,2 + 40 ∙ ρ min )] 𝑏� ∙ � = = 89,56 kN
VRd2 = 0,5 ∙ V ∙ fcd ∙ bw ∙ z
z = 0,9 ∙ d = 0.9 ∙ 35,2 = 31,68 cm
v=0,7 - = 0,7 - = 0,55
VRd2 = 0,5 ∙ 0,55 ∙ 2,0 ∙ 40 ∙ 31,68 = 696,96 kN
139,39<219,91<466,96→ zadovoljava.
a = 𝑏� /2 + d = 25 + 37 = 62,0 = 0,62 m

Seminarski rad
Vsd ’ = 106,23 - 0,62 ∙ 115,15 = 34,84 kN
= 1,01 ∙31,68 ∙43,47 /89,56 = 15,53 = 15 cm→ φ8/7,5
Swmax= = = 2,29 =5cm φ8/7,5
X = �𝑠� − �𝑅�1 / �𝑠� = = 1,44 m
Greda polje Gr.GP1
Beton C30/37
Armatura S500
fyd- računska granica popuštanja armature = 43,48kN/cm 2
h=37cm
d= h-c-φv-φ/2= 40-3-0,8-2/2=35,2cm
b=30 cm
t/h=18/37=0,49
Msd =210,52
μsd= = =0,065

Seminarski rad
As1=ωsds*b*d* = 0,069 *129*35,2* = 14,41 cm2
Usvojena armatura: 5 φ19cm2 (stvarna površina =14,58 cm2)
Minimalna armatura:
Asmin = 0,0015 ∙ 129 ∙ 35,2 =6,81 cm2
Asmax= 0,085*b*d* = 0,085*100*35,2*0,0383 = 14,78 cm2
Greda polje Gr.GE1
Beton C30/37
Armatura S500
h=37cm
d= h-c-φv-φ/2= 40-3-0,8-2/2=35,2cm
b=30 cm
t/h=18/37=0,49
Msd =237,52
μsd= = =0,074

Seminarski rad
As1=ωsds*b*d* = 0,078 *129*35,2* = 16,16 cm2
Usvojena armatura: 6 φ19 (stvarna površina =17,01 cm2)
Minimalna armatura:
Asmin = 0,0015 ∙ 129 ∙ 35,2 =6,81 cm2
Asmax= 0,085*b*d* = 0,085*129*35,2*0,0383 = 17,75 cm2
Greda polje Gr.GP2
Beton C30/37
Armatura S500
h=37cm
d= h-c-φv-φ/2= 40-3-0,8-2/2=35,2cm
b=30 cm
t/h=18/37=0,49
Msd =194,78

Seminarski rad
μsd= = =0,061
As1=ωsds*b*d* = 0,065 *129*35,2* = 13,57 cm2
Minimalna armatura:
Asmin = 0,0015 ∙ 129 ∙ 35,2 =6,81 cm2
Asmax= 0,085*b*d* = 0,085*129*35,2*0,0383 = 17,75 cm2
Greda polje Gr.GE2
Beton C30/37
Armatura S500
h=37cm
d= h-c-φv-φ/2= 40-3-0,8-2/2=35,2cm
b=30 cm
t/h=18/37=0,49

Seminarski rad
Msd =175,31
μsd= = =0,055
As1=ωsds*b*d* = 0,058 *129*35,2* = 12,11 cm2
Minimalna armatura:
Asmin = 0,0015 ∙ 129 ∙ 35,2 =6,81 cm2
Asmax= 0,085*b*d* = 0,085*129*35,2*0,0383 = 17,75 cm2
Greda polje Gr.GE3
Beton C30/37
Armatura S500
h=37cm
d= h-c-φv-φ/2= 40-3-0,8-2/2=35,2cm
b=30 cm
t/h=18/37=0,49

Seminarski rad
Msd =290,10
μsd= = =0,091
As1=ωsds*b*d* = 0,096 *129*35,2* = 19,89 cm2
Minimalna armatura:
Asmin = 0,0015 ∙ 129 ∙ 35,2 =6,81 cm2
Asmax= 0,085*b*d* = 0,085*129*35,2*0,0383 = 17,75 cm2
9. Granično stanje upotrebljivosti

Seminarski rad
Prema europskim normama konstrukciju i njene elemente potrebno je kontrolirati ne samo prema
graničnim stanjima nosivosti već i na granična stanja uporabljivosti. U granična stanja uporabljivosti
spada:
• granično stanje naprezanja (kontrola naprezanja),
• granično stanje trajnosti (kontrola širina pukotina),
• granično stanje deformiranja (kontrola progiba) i
• granično stanje vibracija
Za razliku od graničnih stanja nosivosti koeficijenti sigurnosti za opterećenje i za materijal u

graničnim stanjima uporabljivosti iznose ukoliko nije drugačije određeno:
γG,j=γQ,j=1,0 i γM =1,0
Treba dokazati da je:
Ed≤Cd
Ed - proračunska vrijednost djelovanja
Cd - granična računska vrijednost bitnog kriterija uporabljivosti (deformacija, vibracija, naprezanje)
Granično stanje naprezanja

Granično stanje naprezanja ograničava naprezanja u materijalima u ovisnosti o vrsti kombinacije.
Beton:
Naprezanje u betonu σc treba biti:
Armatura
Naprezanje u armaturi, treba biti:
Armiranobetonske i prednapregnute elemente treba uvijek armirati u zategnutoj zoni naprezanja barem
minimalnom armaturom za ograničenje širina pukotina, posebno ako se očekuje indirektno djelovanje
izazvano spriječenošću slobodnog skupljanja ili prinudnim deformacijama (popuštanje oslonaca).
Minimalna armatura može se izračunati po izrazu:

Seminarski rad
gdje je:
kc – koeficijent kojim se uzima u obzir raspodjela naprezanja po visini presjeka pri pojavi prve
pukotine (kc = 1.0 za centrično zatezanje; kc = 0.4 za savijanje);
k – koeficijent umanjenja kojim se uzima u obzir nelinearna raspodjela napona zatezanja po presjeku
izazvanog temperaturnim promjenama i skupljanjem unutar elementa. k = 0.8 – općenito
fct,eff – čvrstoća betona na zatezanje pri pojavi prve pukotine;
Tabela 1. Čvrstoća betona na istezanje

Act – zategnuta površina neposredno prije pojave pukotine
σs – napon u armaturi neposredno nakon pojave pukotine
Tabela 2. Maksimalni promjer šipki i njihovi maksimalni razmaci za različita naprezanja u

armaturi
Osnovni odnos raspona i debljine presjeka l/h:

Seminarski rad
Odnos raspona i debljine zadovoljava uslov jače napregnutog betona.
Ograničenje širine pukotina:
Karakteristična širina pukotine računa se prema slijedećem izrazu:
wg = 0,4 mm
ß - odnos računske i srednje širine pukotina:
ß = 1,7
srm - srednji razmak pukotina:

Seminarski rad
Uslov širine pukotina zadovoljen
Kontrola progiba:
Potrebno je dokazati da je progib izazvan vanjskim djelovanjem manji od graničnog:
vtot ≤ vg
vtot - ukupni progib
vg - granični dozvoljeni ukupni progib
v2g - granični dozvoljeni ukupni progib od dugotrajnih
djelovanja (reologija betona).
Tabela 3. Dozvoljeni granični progibi

Ukupni progib se sastoji od kratkotrajnog i dugotrajnog progiba:
vtot = v1 + v2
v1 - kratkotrajni trenutni progib od stalnih i promjenjivih opterećenja.
v2 - dugotrajni progib od vremenskih efekata (uslijed reologije betona i relaksacije čelika)
Kod proračuna dugotrajnog progiba potrebno je poznavati progib od stalnih djelovanja.
Prionljivost betona i armature

Seminarski rad
Prionljivost betona i armature ovisi o površini armature, dimenzijama elementa te položaju i nagibu
armature tijekom betoniranja. Dobra prionljivost armature i betona ostvarena je kada:
 su sve šipke armature s nagibom od 45° do 90° prema vertikali tijekom betoniranja
 su sve šipke armature s nagibom od 0° do 45° prema vertikali tijekom betoniranja:
 ugrađene u elemente kojima debljina, u smjeru betoniranja, ne prelazi 250 mm
 ugrađene u elemente deblje od 250 mm, a koji su ili najmanje h/2 iznad donje plohe
svježeg betona, ili najmanje 300 mm ispod gornje plohe odsječka betoniranja
 se štapni konstrukcijski elementi (npr. stupovi) izvode u ležećem položaju, vibriraju
vibracijskom iglom i čije vanjske izmjere nisu veće od 500 mm.
U svim se drugim slučajevima prionljivost armature i betona označava umjerenom. U konstrukcijskim
elementima, koji se izvode kliznom oplatom, za sve šipke armature prionljivost armature i betona
označava se umjerenom. Granična vrijednost prionljivosti je ona koja u graničnom stanju nosivosti
osigurava dostatnu sigurnost da se ne dogodi zakazivanje prionljivosti, a u graničnom stanju
uporabljivosti osigurava da nema značajnih pomaka između betona i armature.
Proračunsku vrijednost prionljivosti fbd određuje se prema:
fbd = 2,25
gdje je:
fbd proračunska čvrstoća prionljivosti
fctk, 0,05 karakteristična osna vlačna čvrstoća betona (5 % fraktila).
Karakteristična tlačna čvrstoća betona fck (N/mm2)
12 16 20 25 30 35 40 45 50 55 60 70 80 90 100
fbd 1,6 2,0 2,3 2,7 3,0 3,4 3,7 4,0 4,3 4,4 4,5 4,7 4,8 4,9 4,9
Za armaturu umjerene prionljivosti vrijednosti u tablici se množe sa 0,7
Tabela 4. Proračun vrijednosti čvrstoće prijonljivosti fbd (N/mm2)
Kod šipki armature ds > 32 mm, vrijednosti fbd množe se faktorom (132 – ds)/100, gdje je ds u [mm].
Vrijednosti u tablici proračunskih čvrstoća prionljivosti smanjuju se za 1/3 kada okomito na os
nastavka armature djeluje poprečni vlak od čijeg se djelovanja može očekivati razvoj pukotina
paralelno s osi armature u području sidrenja armature. Kada je, kod pretežno mirnog djelovanja,
veličina pukotina paralelno s armaturom ograničena sa wk ≤ 0,2 mm, vrijednosti u tablici se ne
smanjuju.
Sidrenje armature

Seminarski rad
Osnovna vrijednost sidrenja armature je duljina sidrenja ravne šipke koja je potrebna za sidrenje sile
Fs = As⋅fyd, uz pretpostavku konstantne proračunske čvrstoće prionljivosti fbd uzduž i po opsegu šipke.
Osnovna vrijednost duljine sidrenja jedne šipke iznosi:
lb =
gdje je:
ds promjer armature
fyd = fyk/γs proračunska granica popuštanja čelika
fbd proračunska čvrstoća prionljivosti.
fbd = 3,0 N/mm2

fyd = 43,47 N/cm2
Armatura 8: lb = = = 28,98 cm
Armatura 28: lb = = = 101,43 cm

Seminarski rad
Otpornost najopterećenijih stubova na požar

U ovom dijelu je provjerena otpornost na požar armiranobetonskog stuba u prizemlju dimenzija 50
cm x 50 cm, izrađenog od betona C 30/37 i armiranog sa 20 Φ 16 (22.67 cm 2), vitkosti λ = 29, prema
Slici u skladu sa Tabelarnom metodom B za stubove. Stub jedimenzioniran na ambijentalnoj
temperaturi prema EN 1992-1-1 za Nsd = 2439,86 kN i Msd = 83,87 kNm uz debljinu pokrovnog sloja
betona cnom = 40 mm.
Geometrijske karakteristike armiranobetonskog stuba
Površina betonskog presjeka
Računska čvrstoća betona na pritisak C 30/37
Površina poprečnog presjeka usvojene armature 20 Φ 16
Računska čvrstoća armaturnog čelika S 500
Nivo opterećenja

Seminarski rad
Ekscentricitet
Mehanički koeficijent armiranja
Primjenljivost Metoda B za stubove
Kraća strana stuba
Osna udaljenost

Seminarski rad
U ovoj tabeli vidimo da za nivo opterećenja i mehanički koeficijent armiranja
za 90 minuta trajanja požara, minimalna kombinacija minimalna dimenzija stuba b/osna

udaljenost a je 300/45. S obzirom da je minimalna dimenzija stuba 350 mm i osna udaljenost 57 mm,
dakle 350/57 i da su obje vrijednosti veće od minimalnih vrijednosti 300/45, zaključujemo da :
Stub ima otpornost na požar u trajanju od 90 minuta!
Otpornost najopterećenijeg dijela grede na požar

Provjera grede u prizemlju izrađene od betona C 30/37 i armirane sa 7 Φ 19 (As,prov=19,85 cm2 ) u
zategnutoj zoni, prema Tabelarnom metodu. Greda je dimenzionirana na ambijentalnoj temperaturi
prema EN 1992-1-1, uz debljinu pokrovnog sloja betona cnom = 30 mm.
Širina grede
Osna udaljenost

Seminarski rad
U Tabeli za grede za 90 minuta otpornosti na požar (kolona 4), minimalna kombinacija - minimalna
širina grede b/osna udaljenost a je 300/40. Kako je u objašnjenju metode navedeno, kod kolone 4 se
zbog koncentracije temperatura na bokovima greda, osna udaljenost ne uvećava. S obzirom da je u
ovom radnom primjeru minimalna širina grede b/osna udaljenost a je 350/49, pa su obje vrijednosti
veće od 300/40, zaključujemo da:
Greda ima otpornost na požar u trajanju od 90 minuta!

Dokument 111dokument 111dokument 111dokument 111dokument 111dokument 111

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Dokument 111dokument 111dokument 111dokument 111dokument 111dokument 111

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Seminarski rad

decembar 2018. godina

bw=50 cm ; beff=129 cm ; d=55 cm ; tf=18 cm

Poseban je naglasak dan na :

 Proračun seizmičke sile okvira prema ENV 1998-I-I;

Proračun elemenata okvira provodi se za granična stanja nosivosti.

Betonske konstrukcije III stranica 1

Slika 1. Tlocrt objekta

Slika 2. Šema okvira

2. Analiza položaj konstrukcije i djelovanje okoliša

Ovisno o razredu agresivnog djelovanja okoliša –XCI: Cmin = 20 mm.

Odstupanja od zaštitnog sloja: ∆c= 10 mm.

Nazivna veličina zaštitnog sloja:

Betonske konstrukcije III stranica 2

3. Analiza opterećenja i proračun unutarnjih sila mjerodavnih za

Analiza opterećenja na stropne ploče

Slika 3. Šema opterećenja na okvir

Analiza vertikalnog opterećenja na okvir

Vlastita težina (V.T.) okvira

g1=Lx*gpl= 7*7,542= 52,79 kN/m

Stalno optrećenje na stubove (G1)

Betonske konstrukcije III stranica 3

 Opterećenje sa ploče (7 2 / 2 * 8)=196 kN

 Opterećenje s ploče (72 / 4 *8 )= 98,0kN

 Opterećenje s ploče (72 / 4 *8 )= 98,0kN

 Opterećenje sa ploče ( 7 2 / 2)*3=73,5 kN

 Opterećenje sa ploče (7 2/4)*3=36,75kN

Q2, Q3, Q4=27kN

Opterećenje 1: Vlastita težina (g ) Opterećenje 2 : Stalno

Betonske konstrukcije III stranica 4

Opterećenje 3: Promjenjivo sve Opterećenje 4: Promjenjivo prvo i zadnje

Opterećenje 5: Promjenjivo u sredini

Betonske konstrukcije III stranica 5

Slika 4. Opterećenja upisana u model za proračun unutarnjih sila okvira

Na slici 5. prikazani su proračunski momenti savijanja, poprečne i normalne sile ma okviru.

1.35*G + 1.5 *Q Moment savijanja M ( kNm)

Betonske konstrukcije III stranica 6

1.35*G + 1.5 *Q Poprečna sila V ( kN)

1.35*G + 1.5 *Q Poprečna sila N ( kN)

Slika 5. Proračunski moment savijanja, poprečne i normalne sile na okvir

Betonske konstrukcije III stranica 7

4. Zahtjev duktilnosti stubova na silu pritiska

Za razred srednje duktilnosti mora biti ispunjen uvjet :

Vd,max = 0,65 ili Nsd = 0,65 * b * h * fcd

-b/h = 50/50 ; klase betona C 30/37

Nsd = 2439,86 kN < 0,65 * 50 * 50 * 2,0 = 3250 kN

5. Analiza seizmičkog opterećenja na okvir

Proračun težina masa za određivanje seizmičke sile

- stalno + vlastita težina (V.T)-

 trokutasto opterećenje ploče =254,05

 težina gornje polovice stubova 0,45 2 · 25 · ·3,5 = 17,71 kN

 opterećenje od koncentriranih sila (124 ·2+222) = 470,0kN

Ukupno stalno na visini etaže : GKAT=770,11 kN

 trokutasto opterećenje ploče = 86,6kN

 opterećenje od koncentriranih sila 36,75·2+73,5 = 147kN

Ukupno upotrebno na visine etaže sprata : QKAT=233,6 kN

Ukupna težina na koti +7,50 m

-Stalno +vlastita težina (V.T)-

Betonske konstrukcije III stranica 8

 trokutasto opterećenje ploče = 254,05

 trokutasto opterećenje ploče = 86,6kN

 opterećenje od koncentriranih sila 36,75·2+73,5 = 147kN

Ukupno upotrebno na visini etaže sprata : Qpriz=233,6 kN

g1=Lxgpl= 77,542= 52,79 kN/m

1.35G + 1.5 Q Moment savijanja M ( kNm)

1.35G + 1.5 Q Poprečna sila V ( kN)

1.35G + 1.5 Q Poprečna sila N ( kN)