Professional Documents
Culture Documents
Tehnologija Radova - Armirački Radova PDF
Tehnologija Radova - Armirački Radova PDF
TEHNOLOGIJA GRAĐENJA
VI. DEO
ARMIRAČKI RADOVI
2008.
ARMIRAČKI RADOVI
Armirački radovi obuhvataju sve aktivnosti na pripremi, izradi, transportu i ugrađivanju sredstava
(armaturnih šipki, armature u koturovima i zavarene armaturne mreže) koja se koriste za armi-
ranje betonske konstrukcije.
Potreba da se beton ojača čeličnim profilima doprinela je razvoju industrijskih materijala pogo-
dnih za primenu u elementima konstrukcije čiji oblik, uloga u konstrukciji i stepen izloženosti
različitim štetnim dejstvima nastalim unutar objekta i izvan njega utiču na izbor vrste i oblikovanje
profila Projektankoji su izrađeni od čelika različitih površinskih i mehaničkih karakteristika.
Odgovornost projektanta prilikom izbora vrste čelika, oblika i dimenzija profila podrazumeva
odgovornost izvođača radova za dosledno poštovanje zahteva tehničkih uslova za armiračke
radove i realizaciju armiračkih radova na način koji će armaturnim profilima garantovati ostva-
renje poverenih zadataka. Kao i kod ostalih građevinskih radova i kod ovih je učešće meha-
nizovanog rada sve veće, posebno u oblasti pripreme i obrade profila, ali je prisustvo živog rada u
fazi montaže armature i dalje neizbežno pa samim tim i pojava grešaka.
Poštovanje tehničkih uslova o kojima će biti reči u ovoj tematskoj jedinici treba da pomogne
eliminaciji ili bar smanjenju broja takvih grešaka. Jedna od osnovnih grešaka se čini već u fazi
organizacije armiračkih radova. Većina firmi na velikim gradilištima problematiku ugrađivanja
armature stavlja u vezu sa betonskim radovima i njihovo rešavanje poverava stručnjaku za
betonske radove. Nažalost, broj i raznovrsnost praktičnih problema traži adekvatan tretman koji,
između ostalog, donosi uštede u vremenu neophodnom za realizaciju radova i garantuje važne
elemente kvaliteta objekata - njihovu trajnost i eksploatacionu pouzdanost.
U betonske elemente se često ugrađuju različiti oblici ankerovanih metalnih formi (anker pločice)
koje se koriste za izradu veze:
• betonskog prefabrikovanog elementa sa betonskom konstrukcijom,
• betonskog elementa sa metalnom konstrukcijom, ili
• betonskog elementa sa opremom i instalacijama objekta.
Ankerovanje pomenutih formi se izvodi primenom armaturnih šipki (zavarenih za pločicu) ili
direktnim zavarivanjem za glavnu i/ili podeonu armaturu elementa.
Samo se na gradilištima koja nemaju podršku armiračkih pogona (u pitanju su udaljena gradilišta
ili radovi manjeg obima) za radnike moraju graditi armiračke nadstrešnice takvih dimenzija da se
ispod njih mogu smestiti: radni sto za savijanje armature, mašina (makaze) za sečenje armature,
aparat za zavarivanje i prostor za izradu armaturnih koševa.
Priprema armaturnih šipki se sastoji
od nekoliko operacija koje se na sa-
vremenim mašinama odvijaju odvo-
jeno (kada su u pitanju šipke velikih
prečnika ili je potreban veliki kapaci-
tet obrade pa su mašine specijali-
zovane) ili više njih na istoj mašini,
na odgovarajućim alatima i sukcesi-
vno jedna za drugom.
Razvoj opreme za obradu armature
je olakšao izradu pojedinih oblika
(spiralne forme) i oslobodio projek-
tante konstrukcija straha da njihovi
zahtevi neće na adekvatan način biti
preneti na materijal.
3. Mašine za pravljenje armaturnih koševa proizvodi samo manji broj firmi. Na tržištu se mogu
nabaviti modeli koji prave armaturne koševe prečnika ∅40 - ∅160 cm. Koš se pravi na taj
način što se preko podužno postavljene grupe šipki većeg prečnika spiralno namotava i
mestimično (na nekim preklopima) zavaruje tanja armatura odmotana sa posebnog kalema.
Korak spirale je najviše 30 cm ali postoje mašine sa mogućnošću njegovog povećanja do 60
cm. Operater podešava razmak armature i brzinu rotacije koša u zavisnosti od broja varova
koje želi da napravi. Dužina koša se može povećavati do 12 m (kod nekih modela do 18 m).
U našem podneblju je uobičajena pojava male, površinske rđe i ona se u praksi ne smatra suviše
štetnom jer je beton "pojede" u toku sazrevanja ali se na svaki ozbiljniji napad korozije mora
odgovoriti čišćenjem šipki. Brzina razvoja korozije utiče na organizaciju i sinhronizaciju čišćenja
sa preradom i ugradnjom armature jer se već 24 sata nakon uklanjanja rđe na istom mestu
pojavljuje nova. Očišćena armatura ulazi u proces ispravljanja, sečenja i oblikovanja koji se, kao
što smo pokazali, može smatrati vrlo automatizovanim pa su greške sporadične i lako se identi-
fikuju. Ipak, operater na mašinama za oblikovanje armature mora posvetiti dužnu pažnju kod
unošenja podataka o grupama šipki i izboru odgovarajućih radijusa krivine. On mora eliminisati
sve krupnije profile koji u mašinu za ispravljanje mogu ući nepravilno deformisani (oštećeni) jer ta
mesta, nakon obrade, mogu biti ponovo savijena i na površini armature formirane mikro prsline.
Ovakva vrsta oštećenja ponekad nastaje i kod neusklađenosti kvaliteta materijala i načina
obrade.
Obrađena armatura se slaže u snopove koji se povezuju i označavaju etiketama koje sadrže
informaciju o delu konstrukcije (poziciji nosača), poziciji armiranja, debljini šipke i broju komada.
Etiketa se pričvršćuje tankom žicom pa može doći i do njenog oštećenja ili gubljenja. Stoga se
takvi snopovi moraju identifikovati pre odvezivanja i upotrebe. Armatura se, na zahtev lica koje
rukovodi armiračkim radovima, a prema dinamičkom planu odvijanja radova, doprema u blizinu