STEČAJNI I PREDSTEČAJNI POSTUPAK

Odluke i pravni lijekovi (nije zasebno pitanje)

Odluke u predstečajnom i stečajnom postupku sud donosi u obliku rješenja i zaključka.

Ako Zakonom za pojedine slučajeve nije drugačije određeno, protiv rješenja donesenoga u
prvom stupnju može se izjaviti žalba u roku od 8 dana od dostave prvostupanjskoga rješenja. Nije
dopušten pravni lijek protiv zaključka. Žalba ne odgađa provedbu rješenja. Drugostupanjski sud dužan
je o žalbi odlučiti najkasnije u roku od 60 dana od primitka. U predstečajnom i stečajnom postupku ne
može se podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka, a revizija (izvanredna) se može izjaviti
samo ako odluka drugostupanjskoga suda ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili
postupovnopravnog pitanja važnog za osiguravanje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti
građana.

1.a CILJEVI PREDSTEČAJNOGA I STEČAJNOGA POSTUPKA (čl. 2)

PREDSTEČAJNI POSTUPAK provodi se radi:

- uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima i
- održavanja njegove djelatnosti.

STEČAJNI POSTUPAK provodi se radi:

- skupnoga namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika,
- unovčenjem njegove imovine i
- podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.
Poštenim dužnicima pojedincima omogućit će se oslobođenje od preostalih obveza prema
stečajnim vjerovnicima koje su u stečajnom postupku ostale nenamirene, akosukladno odredbama
Zakona ustupe svoje založive tražbine iz radnoga odnosa ili druge odgovarajuće tekuće tražbine za
vrijeme od pet godina nakon zaključenja stečajnoga postupka povjereniku kojega će odrediti sud, a
koji ima skrbiti o namirenju vjerovnika.
Tijekom stečajnoga postupka može se provesti stečajni plan temeljem kojega dužnik ili treća osoba
nastavlja sa vođenjem poduzeća, odnosno obrta, s ciljem stvaranja temelja za planirano ostvarivanje
prava sudionika stečajnog postupka izmijenom pravnog položaja dužnika i drugih sudionika u
postupku. Nakon namirenja stečajnih vjerovnika u skladu sa stečajnim planom, dužnik se u pravilu
oslobađa preostalih obveza (stečajni plan moraju prihvatiti vjerovnici propisanom većinom).

1.b PREDSTEČAJNI I STEČAJNI DUŽNIK (čl. 3)

STEČAJNI I PREDSTEČAJNI DUŽNIK mogu biti:
1) pravna osoba
2) imovina dužnika pojedinca - ako zakonom nije drukčije određeno, dužnikom pojedincem u
smislu smatra se:
- fizička osoba obveznik poreza na dobit prema odredbama Z. o porezu na dobit
- fiz.os.obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti poZ. o porezu na dohodak

Predstečajni i stečajni postupak ne mogu se provesti nad:

1) Republikom Hrvatskom i fondovima koji se financiraju iz proračuna RH
2) Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje
3) Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje i
4) jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
5) * pravnom osobom čija je glavna djelatnost proizvodnja oružja i vojne opreme odnosno
pružanje usluga Oružanim snagama Republike Hrvatske za potrebe obrane i sigurnosti, bez
prethodne suglasnosti ministra nadležnog za poslove obrane. Ako ne uskrati suglasnost u
roku od 30 dana od dana primitka obavijesti suda o pokretanju postupka, smatrat će se da je
suglasnost dana. Ako uskrati suglasnost, za obveze dužnika solidarno odgovara RH. Rokovi
za poduzimanje radnji u postupku počinju teći istekom roka za davanje suglasnosti.

1
Predstečajni postupak ne može se provesti nad:
1) financijskom institucijom,
2) kreditnom unijom,
3) investicijskim društvom i društvom za upravljanje investicijskim fondovima,
4) kreditnom institucijom,
5) društvom za osiguranje i reosiguranje,
6) leasing-društvom,
7) institucijom za platni promet i
8) institucijom za elektronički novac.
Kada je zakonom isključena mogućnost provedbe predstečajnoga i stečajnoga postupka nad pravnom
osobom, osim u slučaju trgovačkih društva kapitala, za njezine obveze solidarno odgovaraju njezini
osnivači odnosno članovi.

1.c. PREDSTEČAJNI I STEČAJNI RAZLOZI (čl. 4. i čl. 5.)

PREDSTEČAJNI RAZLOG:

PRIJETEĆA NESPOSOBNOST ZA PLAĆANJE- postoji ako sud stekne uvjerenje da

dužnik svoje postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću.

Smatrat će se da postoji prijeteća nesposobnost za plaćanje ako nisu nastale okolnosti zbog kojih
se smatra da je dužnik postao nesposoban za plaćanje i ako dužnik:
− u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje (FINA) ima jednu ili više evidentiranih
neizvršenih osnova za plaćanje (dokazuje se potvrdom, koju FINA izdaje na zahtjev dužnika
ili vjerovnika, uz prijetnju odgovornosti za štetu zbog uskrate potvrde),
− duže od 30 dana kasni s isplatom plaće radniku (dokazuje se obračunom neisplaćene plaće),
− u roku od 30 dana od dana kada je radniku bio dužan isplatiti plaću ne uplati doprinose i
poreze prema plaći (dokazuje se obračunom neisplaćene plaće).

STEČAJNI RAZLOZI(stečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje razloga):

1. NESPOSOBNOST ZA PLAĆANJE– postoji ako dužnik ne može trajnije ispunjavati

svoje dospjele novčane obveze, na što ne utječe okolnost da je dužnik namirio ili da može
namiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika.

Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako:

− u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje (FINA) ima jednu ili više evidentiranih
neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju dužem od 60 dana (dokazuje se potvrdom, koju
FINA izdaje na zahtjev dužnika ili vjerovnika, uz prijetnju odgovornosti za štetu zbog uskrate
potvrde);
− nije isplatio tri uzastopne plaće radniku (dokazuje se obračunom neisplaćene plaće)
Neće se smatrati da je dužnik nesposoban za plaćanje ako tijekom prethodnoga postupka
namiri sve tražbine koje je na temelju valjanih osnova za plaćanje trebalo naplatiti sa svih
njegovih računa ili ako dođe do pristupanja dugu, što dokazuje javnom ili javno ovjerovljenom
ispravom ili potvrdom Financijske agencije.

2. PREZADUŽENOST - postoji ako je imovina dužnika pravne osobe manja od postojećih

obveza.
Neće se smatrati da je dužnik prezadužen:
− ako se prema okolnostima slučaja osnovano može pretpostaviti da će dužnik pravna osoba
nastavljanjem poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću (razvojni program,
raspoloživi izvori sredstava, vrsta imovine, pribavlje osiguranja i slično)
− ako za obveze društva osoba solidarno odgovara član društva fizička osoba nad čijom
imovinom nije pokrenut ili otvoren stečajni postupak
2
2.aTIJELA PREDSTEČAJNOGA POSTUPKA (čl. 21- čl. 24)

Tijela predstečajnoga postupka su:

a) Sud: 1. odlučuje o otvaranju predstečajnoga postupka
2. imenuje i razrješava povjerenika i nadzire njegov rad
3. nadzire rad Financijske agencije
4. odlučuje o utvrđenim i osporenim tražbinama
5. odlučuje o obustavi predstečajnoga postupka
6. odlučuje o svim drugim pitanjima predstečajnoga postupka, ako Zakonom
nije propisano da odlučuje neko drugo tijelo.

b) Povjerenik
Na povjerenika se primjenjuju odredbe o stečajnom upravitelju u pogledu: (1) pretpostavki za
imenovanje, (2) određivanje, (3) nadzor nad njegovim radom, (4) odgovornost, te (5) nagradu i
naknadu troškova za rad.
Dužnosti predstečajnog povjerenika:
1. ispituje poslovanje dužnika
2. ispituje popis imovine i obveza dužnika
3. ispituje vjerodostojnost prijavljenih tražbina
4. osporava tražbine ako temeljem priopćenja vjerovnika ili iz drugog razloga posumnja u
njihovo postojanje
5. nadzire poslovanje dužnika pazeći da se ne oštećuje imovina dužnika, osobito nadzirući
financijsko poslovanje, stvaranje obveza prema trećim osobama, izdavanje sredstava
osiguranja plaćanja, te poslovanje u prodaji robe odnosno usluga,
6. podnosi prijavu sudu ako nakon otvaranja predstečajnog postupka dužnik obavlja plaćanja
koja nisu nužna za redovno poslovanje
7. izdaje naloge FINA-i da nastavi s provedbom ovrhe po određenim osnovama za plaćanje;
8. izdaje potvrde da se ovrha treba provesti jer se radi o tražbini na koju postupak ne utječe
9. nadzire pravodobnost i potpunost namirenja troškova predstečajnoga postupka
10. obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom.
Povjerenik prestaje obavljati dužnost:
1. danom donošenja rješenja o potvrdi predstečajnoga sporazuma,
2. danom otvaranja stečajnoga postupka ili
3. odlukom vjerovnika

2.b. TIJELA STEČAJNOG POSTUPKA (Članak 75 – Članak 96)

Tijela stečajnoga postupka su: - sud,

- stečajni upravitelj,
- skupština vjerovnika i
- odbor vjerovnika

a) Sud u stečajnom postupku:

1. provodi prethodni postupak radi utvrđivanja postojanja stečajnoga razloga i odlučuje o
pokretanju stečajnog postupka,
2. odlučuje o otvaranju stečajnoga postupka,
3. imenuje i razrješava stečajnoga upravitelja, nadzire njegov rad i daje mu obvezne upute,
4. nadzire rad odbora vjerovnika,
5. određuje započete poslove koje treba završiti tijekom stečajnoga postupka,
6. određuje nagradu stečajnom upravitelju,
7. odobrava isplatu vjerovnika,
8. donosi odluke o zaključenju i obustavi stečajnoga postupka,
9. odlučuje o svim drugim pitanjima stečajnoga postupka, ako Zakon ne predviđa drugačije.
3
b) Stečajni upravitelj

Imenovanje stečajnog upravitelja

Za stečajnoga upravitelja može se imenovati osoba upisana na listi stečajnih upravitelja za
područje nadležnoga suda. Ministar nadležan za poslove pravosuđa utvrđuje listu A i listu B stečajnih
upravitelja. Na lisu A može biti upisana fizička osoba koja je poslovno sposobna, ima završen
diplomski sveučilišni studij i položen stručni ispit, ako ima stručnu obuku od jedne godine i dostojna
je za obavljanje poslova stečajnog upravitelja. Za upis na listu B, osoba ne mora imati stručnu obuku u
trajanju od godine dana.
Sud imenuje stečajnoga upravitelja, izabranog metodom slučajnoga odabira s liste A,rješenjem o
otvaranju stečajnoga postupka, osim ako je predstečajnom postupku koji je prethodio stečajnom
postupku imenovan povjerenik ili je u stečajnom postupku imenovan privremeni stečajni upravitelj,
koji će se u tom slučaju imenovati stečajnim upraviteljem.Stečajni upravitelj prihvaća imenovanje,
nakon davanja izjave da će savjesno obavljati dužnost, nakon čega mu sud predaje potvrdu o
imenovanju.
Skupština vjerovnika može na ročištu, umjesto stečajnoga upravitelja kojeg je imenovao sud,
izabrati drugoga stečajnog upravitelja (sa liste A ili B). Odluka se donosi većinom zbroja iznosa
tražbina stečajnih vjerovnika koji su glasovali. Sud potvrđuje imenovanje stečajnog upravitelja kojeg
je izabrala skupština vjerovnika, što ne može odbiti (ako ne potvrdi u roku 3 dana - presumirano
potvrđenje).

Za stečajnoga upravitelja ne može biti imenovanaosoba koja bi morala biti izuzeta kao sudac u
stečajnom postupku, osobito:
− bliski srodnik suca, osoba odgovornih za obveze u stečajnom postupku, članova uprave i
drugih tijela dužnika i vjerovnika,
− osoba koja je bila zaposlena kod stečajnoga dužnika ili je bila član nekog njegova tijela
− osoba koje su u odnosu suparništva sa stečajnim dužnikom,
− osoba koja prema zakonu ne bi mogla biti imenovana za člana uprave dužnika, upravnoga
odbora, nadzornoga odbora ili sličnoga tijela.

Ovlaštenja stečajnog upravitelja:

1) ima prava i obveze tijela dužnika pravne osobe (stupa u prava i obveze tijela dužnika)
2) vodi poslove u odnosu na stečajnu masu dužnika koji nastavlja poslovati tijekom postupka
3) zastupa stečajnoga dužnika s ovlaštenjima zakonskoga zastupnika

Dužnosti stečajnog upravitelja

Stečajni upravitelj dužan je postupati savjesno i uredno, a osobito:
1) dovesti u red očevidnik knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja stečajnoga postupka,
2) sastaviti predračun troškova stečajnoga postupka i dostaviti na odobrenje odboru vjerovnika,
3) odrediti povjerenstvo za popis imovine,
4) sastaviti početno stanje imovine dužnika,
5) kao dobar gospodar brinuti se o završetku započetih, a neobavljenih poslova dužnika i
poslova potrebnih da bi se spriječilo nastupanje štete nad sredstvima dužnika,
6) brinuti se o ostvarivanju tražbine dužnika,
7) savjesno voditi poslovanje dužnika koji nastavlja poslovati tijekom postupka,
8) dostaviti HZMO isprave koje se odnose na radnopravni status osiguranika,
9) unovčiti, odnosno naplatiti s pažnjom dobroga gospodara stvari i prava dužnika koja ulaze u
stečajnu masu,
10) pripremiti isplatu vjerovnika i nakon odobrenja izvršiti isplatu,
11) dostaviti odboru vjerovnika završni račun
12) izvršiti naknadne isplate vjerovnika
13) nakon zaključenja stečajnoga postupka zastupati stečajnu masu
14) podnositi na propisanom obrascu pisana izvješća o tijeku stečajnoga postupka i o stanju
stečajne mase, najmanje jedanput u tri mjeseca (javna objava na e-Oglasnoj ploči suda)

4
 Nadzor nad radom stečajnoga upravitelja provode sud, odbor vjerovnika i skupština vjerovnika
koji su ovlašteni u svako doba zatražiti obavijesti ili izvješća o tijeku stečajnoga postupka i o stanju
stečajne mase.Ako stečajni upravitelj ne postupi prema nalogu suda za obavljanje svojih dužnosti, sud
ga može kazniti novčanom kaznom do 10.000,00 kuna.

Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu:

- svim sudionicama ako je svojom krivnjom povrijedio koju od svojih dužnosti ili ako su
štetu nanijeli njegovi radnici zbog propusta u njihovu nadzoru, osim ako je radnju odobrio
sud ili je radnja poduzeta u ovrsi naloga ili upute suda, a odobrenje ili uputu nije ishodio na
prijevaran način,

- vjerovniku stečajne mase koju je pretrpio zbog neispunjenja obveze preuzete pravnom
radnjom stečajnom upravitelja, osim ako u vrijeme preuzimanja obveze nije mogao
predvidjeti da stečajna masa neće biti dostatna za ispunjenje obveze.

Pravo na naknadu štete zastarjeva u – subjektivnom roku od 3 (tri) godine od saznanja i

– objektivnom roku od 3 (tri) godine od pravomoćnosti
rješenja
o zaključenju stečajnoga postupka, odnosno od provedbe
naknadne diobe ili završetka nadzora ako je šteta prouzročena
povredom dužnosti u naknadnoj diobi ili nadzoru nad
ispunjenjem st. plana

O zahtjevima za naknadu štete protiv stečajnoga upravitelja odlučuje sud u parničnom postupku.

Razrješenje stečajnoga upravitelja

Stečajnog upravitelja razrješuje sud
-na zahtjev odbora vjerovnika ili skupštine vjerovnika ako:
• istekom godine i pol dana od izvještajnoga ročišta nije unovčio imovinu koja ulazi u
stečajnu masu tako da se može pristupiti završnoj diobi
• prije isteka godine i pol dana od izvještajnoga ročišta ako svoju dužnost ne obavlja
uspješno ili iz drugih važnih razloga, osobito ako ne postupa po nalogu suda ili
- na osobni zahtjev.

Rješenjem o razrješenju stečajnoga upravitelja sud će donijeti odluku o imenovanju novoga

stečajnog upravitelja. Protiv rješenja o razrješenju za zahtjev vjerovnika, pravo žalbe imaju samo
vjerovnici, a protiv rješenja o razrješenju na osobni zahtjev, pravo žalbe ima samo stečajni upravitelj.
Stečajni upravitelj ima pravo na nagradu za svoj rad i naknadu stvarnih troškova, ali sud može
razriješenom stečajnom upravitelju rješenjem naložiti vraćanje onoga što je tijekom postupka primio.
Troškovi se namiruju u stečajnom postupku, a ako nema dovoljno sredstava iz posebnog državnog
fonda.

c) Odbor vjerovnika

Odbora vjerovnikaosniva seradi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku.

Sud može prije prvoga ročišta vjerovnika osnovati odbor vjerovnika i imenovati njegove članove i
to u neparnom broju, a najviše 9 članova.Ako je na ispitnom ročištu utvrđeno više od 50 milijuna kuna
priznatih tražbina, a stečajni dužnik na dan otvaranja stečajnoga postupka zapošljava više od 20
radnika, sud je dužan omogućiti vjerovnicima donošenje odluke o osnivanju odbora vjerovnika.
Ako je sud prethodno osnovao odbor vjerovnika, vjerovnici na skupštini vjerovnika odlučuju treba li
odbor zadržati, a mogu iz odbora vjerovnika isključiti sve ili pojedine članove koje je imenovao sud i
izabrati druge ili dodatne članove.

5
 Članovi odbora vjerovnika moraju biti
-vjerovnici s najvišim tražbinama i
-stečajni vjerovnici s malim tražbinama, te
-predstavnik prijašnjih dužnikovih radnika (osim ako su tražbine vjerovnika beznačajne).
Članovi odboramogu biti i razlučni vjerovnici i osobe koje nisu vjerovnici ako bi svojim stručnim
znanjem mogle pridonijeti radu toga odbora.
Član odbora vjerovnika ne može biti osoba koja bi bila nedostojna imenovanja stečajnoga
upravitelja, a ako dužnik nastavlja poslovati, niti osoba koja se na tržištu bavi istom djelatnosti.
Na prvoj sjednici članovi imenuju predsjednika. Člana odbora vjerovnika na sjednicama može
zamjenjivati punomoćnik. Na sjednice odbora vjerovnika obavezno se pozivaju sud i stečajni
upravitelj, a ako sudjeluju na sjednici, to čine bez prava glasa. Članovi odbora vjerovnika imaju pravo
na nagradu za rad u odboru vjerovnika, primjenom odredbi o naknadi za rad st. upravitelja.

Odlučivanje
Odbor vjerovnika o pitanjima iz svoga djelokruga odlučuje na sjednicama, ako je nazočna većina
ukupnoga broja njegovih članova (kvorum +50%).Odbor vjerovnika odlučuje većinom
glasovanazočnih članova, a ako su glasovi podijeljeni, odlučuje sud. Sud može ukinuti odluku odbora
vjerovnika ako je protivna zajedničkom interesu stečajnih vjerovnika.
Zadaci odbora vjerovnika:1. nadzirati stečajnoga upravitelja i pomagati mu u vođenju poslova,
(za pojedine poslove može 2. pratiti tijek poslovanja ako dužnik nastavlja s poslovanjem,
ovlastiti pojedine članove) 3. pregledavati poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju,
4. naložiti provjeru prometa i iznosa gotova novca,
5. obavješćivati vjerovnike o tijeku postupka i stanju stečajne mase
Članovi odbora vjerovnika dužni su naknaditi šteturazlučnim i stečajnim vjerovnicima ako su
svojom krivnjom povrijedili koju od svojih zakonskih dužnosti, uz primjenu zastarnih odredbi o
stečajnom upravitelju.
U stečajnom postupku male vrijednosti ne primjenjuju se odredbe o odboru vjerovnika. Stečajni
postupak male vrijednosti provodi se ako imovina stečajnoga dužnika ne prelazi iznos od 2.000.000,00
kuna ili se imovina dužnika sastoji većim dijelom od pokretnina koje se mogu lako unovčiti.

d) Skupština vjerovnika
Pravo sudjelovanja na skupštini vjerovnika imaju:
1) svi stečajni vjerovnici,
2) svi stečajni vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja,
3) stečajni upravitelj i
4) dužnik pojedinac.
Skupštinu vjerovnika saziva sud, na obrazloženi prijedlog: stečajnog upravitelja, odbora
vjerovnika, najmanje pet vjerovnika koji drže 1/5 ukupnih tražbina, odnosno jednog ili više vjerovnika
koji drže 2/5 tražbina (pod uvjetom da nisu vjerovnici nižeg isplatnog reda). Skupštinu vjerovnika
vodi sud. Vrijeme i mjesto održavanja, te dnevni red skupštine objavljuju se javno, na e-Oglasnoj ploči
sudova.
Odlučivanje - odluka donesena ako zbroj iznosa tražbina stečajnih vjerovnika koji su glasovali
za neku odluku iznosi više od zbroja iznosa tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv te odluke (ako
zakon za pojedinu odluku ne predviša drugu većinu).
Pravo glasa na skupštini vjerovnika imaju stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene, do
trenutka potpunoga namirenja svoje tražbine.
Vjerovnik ima pravo glasaiako mu je tražbina osporenaako:
- se na skupštini vjerovnika st. upravitelj i nazočni vjerovnici s pravom glasa tako sporazumiju,
- dokazuje ovršnom ispravom (ako se javnom ili ovjerovljenom ispravom ne dokaže prestanak),
- tražbina razlučnog vjerovnika koji ju je prijavio u stečaju osigurana razlučnim pravom upisanim
u javnoj knjizi (ako se javnom ili ovjerovljenom ispravom ne dokaže prestanak),
- tražbina koju dokazuje ovršnom ispravom vezana za odgodni uvjet.
6
 Ovlaštenja:
1. osnovati odbor vjerovnika, ako on nije osnovan, odnosno izmijeniti njegov sastav ili
ga ukinuti
2. imenovati novoga stečajnog upravitelja
3. odlučiti o poslovanju dužnika koji nastavlja s radom i nakon otvaranja stečajnog
postupka i o načinu i uvjetima unovčenja njegove imovine
4. zatražiti od stečajnoga upravitelja obavijesti i izvještaje o stanju stvari i vođenju
poslova
5. naložiti stečajnom upravitelju izradu stečajnoga plana
6. donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika
7. odlučiti o drugim pitanjima o provedbi i završetku postupka, sukladno zakonu

Ukidanje odluka skupštine vjerovnika

Sud će na zahtjev
(1) razlučnoga vjerovnika,
(2) stečajnoga vjerovnika koji nije nižega isplatnog reda,
(3) stečajnoga upravitelja ili
(4) iznimno po službenoj dužnosti
ukinuti odluku skupštine vjerovnikaako je protivna zajedničkom interesu stečajnih
vjerovnika.
Odluka se ukida odmah na toj skupštini, a u složenijim slučajevima u roku od 8 dana od dana
održavanja skupštine. Pravo na posebnu žalbu ima svaki razlučni vjerovnik i svaki stečajni vjerovnik
koji nije nižega isplatnog reda.

3.a. POKRETANJE PREDSTEČAJNOG POSTUPKA

Prijedlog je ovlašten podnijeti dužnik ili vjerovnik, ako se dužnik suglasi s tim prijedlogom.
Podnositelj prijedloga dužan je uplatiti predujam za troškove predstečajnoga postupka u iznosu od
5000,00 kuna, a svaki vjerovnik snosi svoje troškove postupka. Prijedlog sadrži podatke za
identifikaciju dužnika i podnositelja prijedloga, a ako je podnositelj dužnik i popis imovine i obveza.
Prijedlog se ne može povući. Ako je podneseno više prijedloga, sud će provesti jedinstveni postupak.
Sud je dužan odlučiti o prijedlogu u roku od8 dana od dana podnošenja potpunoga prijedloga.
Nepotpuni prijelog sud će vratiti sa uputom za dopunu u roku od 8 dana (neproduljiv rok).
Ako sud utvrdi da su ispunjene pretpostavke za otvaranje stečajnoga postupka, nastavit će
postupak kao da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.

Sud će odbaciti prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka:

1. ako prijedlog nije podnesen od ovlaštenog podnositelja prijedloga
2. ako podnositelj ne uplati predujam za troškove predstečajnoga postupka
3. ako podnositelj ne dopuni prijedlog u roku od 8 dana od kada mu je sud prijedlog vratio kao
nepotpun
4. ako se vodi predstečajni postupak na temelju prije podnesenoga prijedloga
5. ako nije istekao rok od dvije godine od ispunjenja obveza iz ranijeg predstečajnog
sporazuma
6. ako se pred sudom ili javnopravnim tijelom vodi postupak u kojem je dužnik stranka, a koji
postupak dužnik nije naveo u popisu imovine i obveza iako je znao ili morao znati za
njegovo postojanje
7. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom.

Uz prijedlog za pokretanje predstečajnog postupka, moraju se dostaviti financijska izvješća, opis

pregovora sa vjerovnicima, podaci o ukupnoj aktivi, prošlogodišnjem prihodu i zaposlenima, te plan
restrukturiranja.

7
 Od dana podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka do donošenja rješenja o
otvaranju predstečajnoga postupka dužnik može:
-obavljati samo plaćanja nužna za redovno poslovanje (plaće, otpremnine, naknade štete zbog
ozlijede na radu ili profesionalne bolesti, naknade troškova predstečajnog postupka i druga nužna
plaćanja), te
- ne smije otuđiti niti opterećivati svoju imovinu.

Predstečajni postupak mora se završiti u roku od 120 dana od dana podnošenja prijedloga.
Iznimno sud može, na prijedlog dužnika, dopustiti produženje roka za daljnjih 90 dana ako smatra da
bi to bilo svrsishodno za sklapanje predstečajnoga sporazuma.

3.b. POKRETANJE STEČAJNOG POSTUPKA

Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ovlašten je podnijeti vjerovnik ili dužnik, ako
zakonom nije drukčije određeno. Prijedlog sadrži podatke za identifikaciju dužnika i podnositelja
prijedloga, a ako je podnositelj dužnik i popis imovine i obveza. Prijedlog se ne može povući. Ako je
podneseno više prijedloga, sud će provesti jedinstveni postupak.

Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog ako učini vjerojatnim:

1.a. postojanje svoje tražbine (smatra se da je vjerojatna tražbina koju temelji na ovršnoj ispravi
ili nepravomoćnoj sudskoj ili upravnoj odluci),
1.b. razlučni vjerovnik - da tražbinu neće moći potpuno namiriti iz predmeta na koji se odnosi
njegovo razlučno pravo
2. učini vjerojatnim postojanje kojeg od stečajnih razloga.

Dužnost podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnogapostupka pravne osobe:

1. Financijska agencija - ako pravna osoba u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima
evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, u roku
od 8 dana od isteka toga razdoblja, osim ako su ispunjene pretpostavke za provođenje
skraćenog stečajnog postupka,
2. Zakonski zastupnik dužnika, član upravnoga odbora d.d.-a, likvidator, član N.O. dužnika (ako
društvo nema z.z. i moglo mu je biti poznato postojanje stečajnog razloga) i član d.o.o. (ako
društvo nema N.O. ili z.z. i moglo mu je biti poznato postojanje stečajnog razloga) bez
odgode, a najkasnije 21 dan od dana nastanka stečajnoga razloga, u suprotnom osobno
odgovaraju vjerovnicima za štetu koju su im prouzročili propustom svoje dužnosti (zastara
zahtjeva – 5.g. od otvaranja stečaja)

Troškovi stečajnog postupka

Fond za namirenje troškova stečajnoga postupka osniva se na svakom sudu.
Podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka dužan je platiti iznos predujma od 1000,00
kuna u Fond za namirenje troškova stečajnoga postupka. Predlagatelj po nalogu suda uplaćuje dodatni
iznos predujma koji ne može biti viši od 20.000,00 kuna (osim radnika, FINA-e i RH – predujam iz
Fonda). Svaki vjerovnik snosi svoje troškove postupka.
Ako osobe koje su bile dužne nisu predložile stečaj, sud će im naložiti da predujme troškove
stečajnog postupka, a ostatak predujma će uplatiti u Fond. Nakon što Financijska agencija utvrdi
nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje naložit će banci da zaplijeni novčana sredstva s računa
dužnika pravne osobe u iznosu od 5000,00 kuna za predujam za namirenje troškova stečajnoga
postupka.

8
 4. PRETHODNI POSTUPAK (u stečajnom postupku) (čl. 115.-čl.126.)

Prethodni postupak služi utvrđivanju pretpostavki za otvaranje stečajnoga

postupka(vještačenje gospodarsko-financijskog stanja dužnika), a može trajati najduže 60 dana od
podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.
Pokrećega sud na temelju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka rješenjem o pokretanju
prethodnoga postupka, protiv kojega nije dopuštena posebna žalba. U rješenju će odmah zakazati
ročište radi očitovanja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka.

Dužnost davanja obavijesti - osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, članovi tijela
dužnika, radnici dužnika i u slučaju ako im je prestala dužnost odnosno zaposlenje, te tijela javne
vlasti, dužni su stečajnim tijelima, na njihov zahtjev, bez odgode, pružiti sve potrebne podatke i
obavijesti, a na zahtjev i pisano izvješće o financijsko-gospodarskom stanju dužnika. U slučaju uskrate
davanja ili davanja netočnih ili nepotpunih podataka odgovaraju vjerovnicima osobno za naknadu
štete (zastara - 5 g. od zaključenja stečajnoga postupka) i za davanje lažnoga iskaza.

U rješenju o pokretanju prethodnoga postupka ili naknadnim rješenjem sud može odrediti mjere
osiguranja potrebne za zaštitu interesa vjerovnika, prema općim pravilima postupka osiguranja, a
poglavito:
1. imenovati privremenoga stečajnog upravitelja
2. zabraniti ili uvjetovati raspolaganje imovinom dužnika prethodnom suglasnošću suda /
priv.st. upravitelja
3. zabraniti ili privremeno odgoditi određivanje / provedbu ovrhe ili osiguranja
4. zabraniti isplate s računa dužnika
Ako za to postoje opravdani razlozi, mjere 1. i 2. može odrediti i prije donošenja rješenja o pokretanju
prethodnoga postupka. Osoba koja ne postupi po mjeri osiguranja može se kazniti novčanom kaznom
do 50.000,00 kuna.

Privremeni stečajni upravitelj – ovlašten je za raspolaganje imovinom dužnikaako sud

odredi zabranu raspolaganja. Podredna primjena odredbi o stečajnom upravitelju.
Dužnosti ako je određena zabrana raspolaganja:
1. zaštititi i održavati imovinu dužnika,
2. nastaviti s vođenjem dužnikova poslovanja sve do odluke o otvaranju stečajnoga postupka,
osim ako sud ne odredi mirovanje kako bi se izbjeglo znatno smanjenje imovine,
3. ispitati mogu li se imovinom dužnika namiriti troškovi postupka,
4. na zahtjev suda, ispitati postoji li razlog za otvaranje stečajnoga postupka.
Ovlasti:
1. stupiti u poslovne prostorije dužnika i ondje provesti potrebne radnje,
2. izvršiti uvid u poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika.

IZJAVA O PRISTUPANJU DUGU– na ročištu radi očitovanja o prijedlogu za otvaranje

stečajnoga postupka treća osoba može dati ovjerovljenu izjavu o pristupanju dugu stečajnoga
dužnika kojom se obvezuje najkasnije u roku od 2 mjeseca od dana donošenja rješenja o odobrenju
pristupanja dugu ispuniti:
- sve dospjele obveze stečajnoga dužnika,
- a ostale, u vrijeme pristupanja dugu već nastale obveze, kako budu dospijevale.
Davatelj izjave i njegovi jamci odgovaraju solidarno s dužnikom. Davatelj odgovara za
prouzročenu štetu i troškove postupka zbog davanja izjave bez valjanoga pokrića. Rješenjem kojim se
odobrava pristupanje dugu sud će obustaviti stečajni postupak, a pravo na žalbu imaju podnositelj
prijedloga i dužnik.

Ako dužnik do završetka prethodnoga postupka postane sposoban za plaćanje, sud će postupak
obustaviti. Troškove provedenoga postupka u tom slučaju dužan je naknaditi dužnik.

9
 Sud može donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka bez provedbe prethodnoga postupka
ako:
1. dužnik (z.z. ili pojedinac) podnese prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka
2. na temelju prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka utvrdi postojanje stečajnoga razloga
3. vjerovnik podnese prijedlog za otvaranje stečaja, a dužnik prizna postojanje stečajnoga razloga
4. ako FINA podnese prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka (neizvršene osnove za plaćanje 120
dana)
5. ako je prije otvoreni predstečajni postupak završio bez uspjeha.

5. OTVARANJE STEČAJNOG I PREDSTEČAJNOG POSTUPKA

5.a. OTVARANJE PREDSTEČAJNOGA POSTUPKA

Rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka donosi sud nakon utvrđenja ispunjenja pretpostavki.
Rješenjem imenuje povjerenika, ako smatra potrebnim. Pravo na žalbu ima dužnik, a protiv rješenja o
odbijanju prijedloga i podnositelj prijedloga.
Rješenjeo otvaranju predstečajnoga postupkamora sadržavati:
1. podatkeza identifikaciju dužnika i povjerenika,
2. poziv vjerovnicima da FINA-i prijave svoje tražbine, u roku od 15 dana od dana objave,
3. poziv dužniku i povjereniku da FINA-i dostavi pisano očitovanje o prijavljenim tražbinama
(priznaje li ili osporava svaku pojedinu tražbinu, uz naznaku iznosa i razloga osporavanja), u
roku od 8 dana od objave tablice prijavljenih tražbina, te
4. poziv vjerovnicima da ospore prijavljene tražbine koje smatraju nepostojećim, u roku od 8
dana od dana objave očitovanja o prijavljenim tražbinama,
5. poziv dužniku da vjerovnicima i povjereniku omogući uvid u isprave iz kojih proizlaze
tražbine navedene u popisu imovine i obveza,
6. poziv dužnikovim dužnicima da svoje dospjele obveze bez odgode ispunjavaju dužniku
7. poziv na ročište radi ispitivanja tražbina (8-15 dana od isteka roka za osporavanje tražbina).
Rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka se javno objavljuje (e-Oglasna ploča), zajedno sa
planom restrukturiranja, te seupisuje u registar u kojem je dužnik upisan i javne knjige, registre,
upisnike i očevidnike u kojima je dužnik upisan kao nositelj nekoga prava, te se dostavljaFINA-i.

5.b. OTVARANJE STEČAJNOGA POSTUPKA

Ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnoga postupka sud će odrediti

u roku od:
• 60 dana od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, ako je pokrenut
prethodni postupak
• 30 dana od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, ako nije pokrenut
prethodni postupak

Sud može ročište radi očitovanja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka spojiti s
ročištem radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnoga postupka, ako nije određeno
ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja dužnika (ako se nesposobnost za plaćanje može
nedvojbeno utvrditi bez prethodnoga ispitivanja sposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti).

Na ročište se pozivaju se podnositelj prijedloga, dužnik (z.z. pravne osobe ili dužnik
pojedinac), privremeni stečajni upravitelj te, prema potrebi, vještaci. Na ročištu je moguće ispitati
mogućnost davanja izjave o pristupanju dugu, ali nije dozvoljena odgoda ročišta radi davanja izjave.

Sud će na ročištu, a najkasnije u roku od 3 dana nakon njegova zaključenja, donijeti rješenje o
otvaranju stečajnoga postupka (pravo žalbe – dužnik) ili o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnoga
postupka (pravo žalbe – podnositelj prijedloga).

10
Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka objavljuje se na e-Oglasnoj ploči i mora sadržavati:
1. podatke za identifikaciju dužnika i stečajnoga upravitelja,
2. dan, sat i minutu otvaranja stečajnoga postupka,
3. poziv vjerovnicima da stečajnom upravitelju prijave svoje tražbineu roku od 60 dana od
dana objave
4. poziv razlučnim i izlučnim vjerovnicima da stečajnoga upravitelja podneskom obavijeste o
svojim pravimau roku od 60 dana od dana objave
5. poziv dužnikovim dužnicima da svoje obveze bez odgode ispunjavajust. upravitelju
6. poziv na ispitno ročište (ročište vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene tražbine, zakazuje
se u roku od 8 – 20 dana od isteka roka za prijavu tražbina)
7. poziv na izvještajno ročište (ročište vjerovnika na kojem će se na temelju izvješća stečajnoga
upravitelja odlučivati o daljnjem tijeku stečajnoga postupka, zakazuje se u roku od 15 dana od
ispitnog ročišta – u praksi se ova ročišta najčešće spajaju tako da se najprije održi ispitno
ročište, a zatim izvještajno ročište)

Ako je dužnik pojedinac, sud će ga uputiti na mogućnost oslobođenja poštenog dužnika od

preostalih obveza prema stečajnim vjerovnicima koje su u stečajnom postupku ostale nenamirene, ako
sukladno odredbama Zakona ustupi svoje založive tražbine iz radnoga odnosa ili druge odgovarajuće
tekuće tražbine za vrijeme od pet godina nakon zaključenja stečajnoga postupka povjereniku kojega će
odrediti sud, a koji ima skrbiti o namirenju vjerovnika.

Stečajni postupak se ne provodi

-ako prije otvaranja stečajnoga postupka sud utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu
masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, a osobe
koje imaju pravni interes za provedbom stečajnoga postupaka u roku od 15 dana od dostave rješenjane
uplate predujam za namirenje troškova prethodnoga i otvorenoga stečajnog postupka (sud donosi
rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnoga postupka)
-na izbor i imenovanje stečajnoga upravitelja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o
izboru i imenovanju stečajnoga upravitelja u skraćenom stečajnom postupku, a postupak se bez
provođenja zaključuje primjenom pravila o zaključenju stečajnog postupka (uz mogućnost nastavka
postupka radi naknadne diobe).
-imovina koja ulazi u stečajnu masuse unovčuje radi namirenja nastalih troškova stečajnoga
postupka, a eventualni neiskorišteni iznos se uplaćuje u Fond za namirenje troškova stečajnoga
postupka.

6.a. STEČAJNA MASA, STEČAJNI VJEROVNICI I VJEROVNICI STEČAJNE MASE

REDOSLIJED NAMIRENJA U STEČAJNOM POSTUPKU

1. Potraživanja stečajne mase
2. Tražbine razlučnih vjerovnika
3. Potraživanja stečajnih vjerovnika s obzirom na isplatni red

STEČAJNA MASA obuhvaća:

- cjelokupnu imovinu dužnika u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka te
- imovinu koju on stekne tijekom stečajnoga postupka.
Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnoga postupka te tražbina vjerovnika, odnosno
tražbina čije je namirenje osigurano određenim pravima na imovini dužnika (razlučni vjerovnici).

Ne ulazi u stečajnu masu:

-imovina dužnika pojedinca na kojoj se ovrha protiv njega ne bi mogla provesti prema općim
pravilima ovršnoga postupka,
-imovina bračnih drugova - ako se na udjelu bračnog druga nad čijom imovinom je otvoren
stečajni postupak prema općim pravilima ovršnoga postupka ne može protiv dužnika provesti ovrha (u
suprotnom, podjela bračne imovine vrši se na zahtjev st. upravitelja van stečajnog postupka)

11
 STEČAJNI VJEROVNICI
Stečajni vjerovnici su osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka
imaju koju imovinskopravnu tražbinu prema njemu. Stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine prema
dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku. Vjerovnik kojemu više osoba odgovara za ispunjenje
iste činidbe u cijelosti, može u stečajnom postupku, protiv svakoga od dužnika, isticati do svoga
potpunog namirenja cijeli iznos tražbine.
Prava solidarnih dužnika i jamaca - mogu kao stečajni vjerovnici tražiti da im se vrati ono što
su za dužnika platili prije ili nakon dana otvaranja stečajnoga postupka, ako imaju pravo na vraćanje.

Isplatni redovi
Stečajni vjerovnici se prema svojim tražbinama razvrstavaju u isplatne redove. Vjerovnici
kasnijega isplatnoga reda mogu se namiriti tek nakon što budu u cijelosti namireni vjerovnici
prethodnoga isplatnog reda. Stečajni vjerovnici istoga isplatnog reda namiruju se razmjerno veličini
svojih tražbina.
Tražbine viših isplatnih redova
1. prvi viši isplatni red
a) bruto tražbine radnika i prijašnjih radnika iz radnoga odnosa do dana otvaranja stečaja
b) otpremnine i
c) tražbine po osnovi naknade štete zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
2. drugi viši isplatni red
- sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove.

Tražbine nižih isplatnih redova namiruju se nakon tražbina viših isplatnih redova.
Redoslijed namirenja: (1) kamate na tražbine stečajnih vjerovnika od otvaranja stečajnoga postupka, (2) troškovi
sudjelovanja vjerovnika u postupku, (3) troškovi kaznenoga ili prekršajnoga postupka i u tim postupcima izrečene novčane
kazne, (4) tražbine za besplatnu činidbu dužnika, (5) tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital člana društva ili
odgovarajuće tražbine, (6) kamate i troškovi vjerovnika nižeg isplatnog reda

Nenovčane tražbine i one čiji je novčani iznos neodređen ističu se u novčanoj vrijednosti u
vrijeme otvaranja stečajnoga postupka. Tražbine koje nisu u kunskom iznosu, preračunavaju se u KN.
Nedospjele tražbine - dospijevaju otvaranjem stečajnoga postupka.
Tražbine vezane uz raskidni uvjet koji nastupa nakon otvaranja stečajnoga postupka, do
nastupanja uvjeta, uzimaju se u obzir kao bezuvjetne tražbine.

Otuđenje tražbine nakon otvaranja stečajnog postupka

- otuđenjem tražbine koju vjerovnik-otuđitelj nije prijavio u tom postupku, stjecatelj tražbine
stječe samo ona prava koja bi mogao imati i njegov prednik.
- otuđenjem tražbine koju je vjerovnik-otuđitelj prijavio u postupku, stjecatelj stupa u pravni
položaj prednika. Prijenos dokazuje javnom, javno ovjerovljenom ispravom ili izjavom pred sudom.

OBVEZE STEČAJNE MASE

Vjerovnici stečajne mase su osobe čije tražbine nastanu nakon otvaranja stečajnog postupka, a
koje je preuzeo privremeni st. upravitelj ili st. upravitelj. Tražbine vjerovnika stečajne mase namiruju
iz stečajne mase, redom kako su dospjele, prije tražbina stečajnih vjerovnika, a nakon troškova
postupka. Ovi vjerovnici ne prijavljuju svoje tražbine stečajnom upravitelju, već mogu zahtijevati od
stečajnog upravitelja da im plati ono što duguje stečajna masa. Vjerovnici stečajne mase su također
svrstani u isplatne redove i to oni čije se tražbine temelje na troškovima stečajnoga postupka i u
drugom isplatnom redu sve ostale obveze stečajne mase

Obveze stečajne mase - iz stečajne mase namiruju se redom:

1. troškovi stečajnoga postupka:
a. sudski troškovi,
b. neisplaćene bruto plaće radnika preko 3 neisplaćene plaće najviše do iznosa 3
minimalne plaće u RH
c. nagrade i izdaci privremenog st. upravitelja, st. upravitelja i čl. odbora vjerovnika
d. drugi troškovi propisani zakonom

12
 2. ostale obveze stečajne mase
a. obveze zasnovane radnjama stečajnoga upravitelja upravljanjem, unovčenjem i
podjelom stečajne mase, a koje ne pripadaju u troškove postupka
b. tražbine odvjetnika za pružene usluge 6 mjeseci prije otvaranja postupka u svezi sa
zaštitom i ostvarenjem prava dužnika koja ulaze u stečajnu masu
c. obveze iz dvostrano obveznih ugovora ako se njihovo ispunjenje traži za stečajnu
masu ili mora slijediti nakon otvaranja stečajnoga postupka
d. obveze na temelju stjecanja u stečajnu masu bez osnove
e. tražbine radnika stečajnoga dužnika nastale nakon otvaranja stečajnoga postupka.
Tijekom cijeloga postupka stečajni upravitelj dužan je voditi računa o tome da se iz stečajne mase
osiguraju sredstva potrebna za namirenje obveza stečajne mase i izdvojiti sredstva za namirenje
predvidivih budućih obveza stečajne mase.

7. RAZLUČNI I IZLUČNI VJEROVNICI

Izlučni vjerovnik - osoba koja na temelju kojega svoga stvarnog ili osobnog prava može dokazati
da neki predmet ne ulazi u stečajnu masu. Nije stečajni vjerovnik. Izlučni vjerovnici ne podnose
prijavu potraživanja, nego zahtjev st. upravitelju da im se preda predmet koji nije dio st. mase.

Izlučni vjerovnici imaju prvenstveno pravo na povrat dane stvari ili prava. To je izričito
predviđeno i kao mogućnost prodavatelja da traži povrat robe koja još nije isplaćena u cijelost, a koja
je iz drugoga mjesta poslana dužniku prije dana otvaranja stečajnoga postupka a do dana otvaranja
toga postupka nije prispjela u odredišno mjesto, odnosno ako je do toga dana dužnik nije preuzeo. Isto
pravo ima i komisionar za kupnju robe (ako je stečajni dužnik preuzeo samo na čuvanje robu koja je
stigla u odredišno mjesto prije dana otvaranja stečajnoga postupka, onda prodavatelj nema pravo na
vraćanje ali može ostvariti svoja prava u svezi s tom robom kao izlučni vjerovnik).
Kada nije moguće izlučnom vjerovniku vratiti njegovu stvar ili pravo (jer se ne nalazi u stečajnoj
masi) izlučni vjerovnici imaju pravo na naknadu za izlučno pravo.
Ako je predmet čije se izlučivanje traži:
- neovlašteno otuđio dužnik prije otvaranja stečajnoga postupka, izlučni vjerovnik može
zahtijevati da se na njega prenese pravo na protučinidbu koja još nije izvršena, ako se ona
može izdvojiti iz stečajne mase. Ukoliko to nije moguće izlučni vjerovnik može, kao
stečajni vjerovnik, tražiti naknadu štete;
- otuđio privremeni st. upravitelj ili stečajni upravitelj izlučni vjerovnik može, po svom izboru,
zahtijevati da se na njega prenese pravo na protučinidbu iz stečajne mase, ako se ona može
izdvojiti iz stečajne mase ili tražiti naknadu štete kao vjerovnik stečajne mase.
Ako je pravo izlučnog vjerovnika upisano u javnoj knjizi, stečajni dužnik mora dokazati da
predmet na koji se to pravo odnosi ulazi u stečajnu masu.

Razlučni vjerovnici – su osobe koje ostvaruju pravo odvojenoga namirenja iz stvari i prava
upisanih u javne knjige. Imaju pravo odvojenoga namirenja na stvari ili pravu opterećenim založnim
pravom ili pravom na namirenje koji su upisani u javnoj knjizi unovčenjem stvari (iz iznosa prodaje
namiruju se troškovi unovčenja, tražbine razlučnog vjerovnika, a ostatak vrijednosti se predaje st.
upravitelju).
Vjerovnik čija prava proizlaze iz sudskoga ili javnobilježničkoga osiguranja tražbine
prijenosom vlasništva stvari ili prijenosom prava ima u stečajnom postupku pravni položaj
razlučnoga vjerovnika. Otvaranjem stečajnoga postupka gubi pravo otuđenja i opterećenja stvari ili
prava koja su na njega prenesena sudskim ili javnobilježničkim osiguranjem tražbine, a pravni poslovi
sklopljeni protivno ovoj odredbi nisu valjani.
Razlučni vjerovnici kao stečajni vjerovnici - vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja su
stečajni vjerovnici ako im je dužnik i osobno odgovoran. Oni imaju pravo na razmjerno namirenje iz
stečajne mase samo ako se odreknu odvojenoga namirenja ili ako se ne uspiju odvojeno namiriti
(primjer jamac).

13
 Ostali razlučni vjerovnici – izjednačeni su s razlučnim vjerovnicima. Imaju pravo na odvojeno
namirenje svoje tražbine, kamata i troškova iz vrijednosti založnoga predmeta iz stečajne mase, iako
založno pravo nije upisano u javnu knjigu (zakonsko založno pravo):
1. vjerovnici kojima je dužnik radi osiguranja tražbine predao neku pokretninu ili prenio pravo
2. vjerovnici koji imaju pravo zadržanja nekoga predmeta, jer su nešto upotrijebili u korist toga
predmeta, u mjeri u kojoj njihova tražbina po toj osnovi ne prelazi još postojeću korist
3. vjerovnici koji pravo zadržanja imaju na temelju zakona
4. Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te druge javne
pravne osobe, ako predmet služi osiguranju plaćanja carine ili poreza,
5. tražbine najmodavca ili zakupodavca za posljednju godinu prije otvaranja stečajnoga postupka
6. tražbine zakupodavca poljoprivrednoga zemljišta za dužnu zakupninu i naknadu štete zbog
otkaza

8.a. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOG POSUTPKA (vrijeme

nastupanja, zabrane otuđenja i opterećenja, preuzimanje parnica i prijelaz prava dužnikovih
tijela, zabrana ovrhe i osiguranja i prijeboj)

Vrijeme nastupanja pravnih posljedica

Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupaju u trenutku kad je rješenje o otvaranju
stečajnoga postupka objavljeno na e-Oglasnoj ploči suda. Ako rješenje o otvaranju stečajnoga
postupka u povodu žalbe bude ukinuto, a u ponovnom postupku stečajni postupak bude opet otvoren,
pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupaju od trenutka kada je objavljeno prvo rješenje
o otvaranju stečajnoga postupka. U tom slučaju sud će ukinuti sve radnje u drugim sudskim
postupcima u kojima je stranka stečajni dužnik provedene od dana donošenja odluke o ukidanju
rješenja o otvaranju stečajnoga postupka do ponovnoga otvaranja stečajnoga postupka.

Otvaranjem stečajnoga postupka:

• prava tijela dužnika pravne osobe prestaju i prelaze na stečajnoga upravitelja.
• prava dužnika pojedinca na upravljanje i raspolaganje imovinom koja ulazi u stečajnu masu
prelaze na stečajnoga upravitelja.
Raspolaganja prijašnjih osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnika
pojedinca nakon otvaranja stečajnoga postupka predmetima iz stečajne mase bez pravnoga su učinka,
osim onih raspolaganja za koja vrijede opća pravila o zaštiti povjerenja u javne knjige. Drugoj strani
vratit će se njezina protučinidba iz stečajne mase ako je njome povećana vrijednost stečajne mase.

Zabrane otuđenja ili opterećenja koje su protiv dužnika određene prema općim pravilima samo
radi zaštite interesa određenih osoba bez učinka su u stečajnom postupku. Ovo se ne odnosi se na
zabrane otuđenja i opterećenja nastale u svezi s postupkom ovrhe ili osiguranja.

Preuzimanje parnica
Parnice o imovini koja ulazi u stečajnu masu (uključujući i arbitražne postupke) koje su u vrijeme
otvaranja stečajnoga postupka bile u tijeku, preuzeti će u ime i za račun stečajnoga dužnika stečajni
upravitelj. Parnice u svezi s tražbinama koje se prijavljuju u stečajni postupak ne mogu se nastaviti
prije nego što su ispitane na ispitnom ročištu.
Ako se parnice tiču:
1. izlučenja nekoga predmeta iz stečajne mase
2. odvojenoga namirenja
3. obveza stečajne mase, preuzeti će ih u ime stečajnoga dužnika stečajni upravitelj.
Protivna stranke koja je uspjela u parnici ostvaruje kao stečajni vjerovnik troškove parničnoga
postupka nastale do prekida postupka, a nakon prekida postupka ako stečajni upravitelj nije odmah
priznao ili se odrekao tužbenoga zahtjeva (ako jest - troškovi nastali nakon prekida namirit će se kao
dugovi stečajne mase).

14
Zabrana ovrhe i osiguranja
• stečajni vjerovnici - nakon otvaranja stečajnoga postupka pojedini stečajni vjerovnici ne mogu
protiv dužnika tražiti ovrhu ili osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu
niti na drugoj imovini dužnika.
• vjerovnici koji nisu stečajni vjerovnici - nisu ovlašteni tražiti ovrhu ili osiguranje na budućim
tražbinama dužnika pojedinca po osnovi njegova radnoga odnosa ili druge službe, ili na
njegovim tražbinama po toj osnovi tijekom stečajnoga postupka, osim ovrhe ili osiguranja radi
naplate zahtjeva za uzdržavanje i drugih tražbina koje se mogu namiriti iz onoga dijela
prihoda dužnika iz radnoga odnosa iz kojega se ne mogu namiriti tražbine drugih vjerovnika.
Postupci ovrhe i osiguranja koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka prekidaju se.
Nakon što ti postupci budu nastavljeni, ovršni sud će ih obustaviti.
• izlučni vjerovnici - nakon otvaranja stečajnoga postupka mogu radi ostvarenja svojih prava
pokrenuti protiv dužnika postupke ovrhe i osiguranja prema općim pravilima ovršnoga
postupka. Prekinute postupke ovrhe i osiguranja koje su ti vjerovnici pokrenuli prije otvaranja
stečajnoga postupka, nastavit će i provesti ovršni sud prema pravilima ovršnoga postupka.
• razlučni vjerovnici - nakon otvaranja stečajnoga postupka nisu ovlašteni pokrenuti postupak
ovrhe ili osiguranja. Postupci ovrhe i osiguranja koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga
postupka prekidaju se. Prekinute postupke ovrhe i osiguranja nastavit će sud koji vodi stečajni
postupak (sud koji vodi postupak oglašava se nenadležnim i ustupa predmet sudu koji vodi
stečajni postupak) primjenom pravila o unovčenju predmeta na kojima postoji razlučno pravo
u stečajnom postupku.

Prijeboj
Ako je u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka stečajni vjerovnik, na temelju zakona ili ugovora,
imao pravo na prijeboj, otvaranje stečajnoga postupka ne utječe na to njegovo pravo.

• Nastupanje prijeboja u postupku

Ako su u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka jedna ili više tražbina koje se imaju prebiti
- pod odgodnim uvjetom ili
- nisu dospjele ili
- nisu upravljene na istovrsne činidbe,
prijeboj će nastupiti kada za to budu ispunjene potrebne pretpostavke. U tom slučaju ne
primjenjuju se pravila o dospjeću nedospjelih tražbina i preračunavanju nenovčanih u novčane
tražbine. Ako tražbina kojom se treba obaviti prijeboj postane bezuvjetna i dospjela prije nego što
prijeboj postane moguć, prijeboj je isključen. Prijeboj nije isključen za tražbine koje glase na različite
valute ili obračunske jedinice, ako se te valute ili obračunske jedinice u mjestu isplate tražbine kojom
se prijeboj obavlja mogu slobodno zamijeniti.

• Prijeboj nije dopušten:

1. ako je obveza st. vjerovnika prema st. masi nastala nakon otvaranja st. postupka
2. ako je st. vjerovnik tražbinu stekao od drugoga vjerovnika nakon otvaranja st. postupka
3. ako je st. vjerovnik tražbinu stekao ustupom tijekom 6 mjeseci prije dana otvaranja
predstečajnoga, odnosno stečajnoga postupka, a znao je ili morao znati da je dužnik postao
nesposoban za plaćanje ili da je protiv njega podnesen prijedlog za otvaranje predstečajnoga,
odnosno stečajnoga postupka.
Iznimno, prijeboj će biti dopušten ako se radi o tražbini koja je ustupljena u svezi s
ispunjenjem neispunjenih ugovora ili o tražbini čije je pravo na ispunjenje ponovno stečeno
uspješnim pobijanjem pravnoga posla dužnika
4. ako je st. vjerovnik mogućnost prijeboja stekao pobojnom pravnom radnjom.

15
 8.b. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA PREDSTEČAJNOG POSTUPKA

Pravne posljedice otvaranja predstečajnoga postupka nastupaju u trenutku kad je rješenje o

otvaranju predstečajnoga postupka objavljeno na e-Oglasnoj ploči suda. Ako rješenje o otvaranju
predstečajnoga postupka u povodu žalbe bude ukinuto, a u ponovnom postupku predstečajni postupak
bude opet otvoren, smatrat će se da su pravne posljedice otvaranja predstečajnoga postupka nastupile u
trenutku objave prvoga rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka. Pravne posljedice otvaranja
predstečajnoga postupka nastaju za sve tražbine vjerovnika prema dužniku nastale do otvaranja
postupka.

Predstečajni postupak ne utječe na:

1. pravo odvojenoga namirenja razlučnih i izlučnih vjerovnika
2. tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika iz radnoga odnosa u bruto iznosu, otpremnine
do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade
štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti
3. mjere osiguranja u kaznenom postupku
4. porezne postupke utvrđivanja zlouporabe prava.

Od dana otvaranja predstečajnoga postupka do njegova završetka dužnik može obavljati samo
plaćanja nužna za redovno poslovanje.

Od dana otvaranja predstečajnoga postupka do njegova završetka nije dopušteno pokretanje

parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja protiv dužnika.
Postupci koji su u tijeku prekidaju se danom otvaranja predstečajnoga postupka. Prekinuti
postupci nastavit će se na prijedlog vjerovnika:
• nakon sklopljenog predstečajnog sporazuma (u odnosu na tražbine ili dio tražbina koje su u
predstečajnom postupku osporene)
• nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi predstečajnoga postupka.
Od dana primitka rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka FINA prestaje izvršavati sve
osnove za plaćanje evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret dužnika, osim
obračuna neisplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine i osnova za plaćanje koje se odnose na mjere
osiguranja u kaznenom postupku.

9.a. NAMIRENJE PREDSTEČAJNIH VJEROVNIKA (prijava i utvrđivanje tražbina)

Vjerovnici dužnika u predstečajnom postupku su osobe koje u vrijeme otvaranja predstečajnoga

postupka imaju imovinskopravnu tražbinu prema dužniku.
Prijava tražbine podnosi se FINA-i na propisanom obrascu i sadržava:
1. podatke za identifikaciju vjerovnika
2. podatke za identifikaciju dužnika
3. pravnu osnovu tražbine, iznos dospjele tražbine i iznos tražbine koja dospijeva nakon
otvaranja predstečajnoga postupka u kunama
4. naznaku o dokazu za postojanje tražbine
5. naznaku o postojanju ovršne isprave.
6. isprave iz kojih tražbina proizlazi, odnosno kojima se dokazuje u prijepisu
7. može se priložiti popunjeni obrazac za glasovanje o planu restrukturiranja
Vjerovnici dužnika pojedinca prijavljuju samo tražbine proizašle iz obavljanja djelatnosti ili
vezane uz obavljanje djelatnosti toga dužnika.
Porezna uprava može prijaviti tražbine po osnovi poreza, prireza, doprinosa za obvezna
osiguranja koja se prema zakonu obvezno izdvajaju iz prihoda, odnosno plaća, kao i druge tražbine
koje je ovlaštena naplaćivati na temelju posebnoga propisa, osim tražbina po osnovi poreza i prireza
na dohodak od nesamostalnoga rada i doprinosa iz osnovice za osiguranike po osnovi radnoga odnosa.
16
 (!) Prijavu tražbine podnesenu nakon isteka roka za prijavljivanje sud će odbaciti rješenjem.

Radnici i prijašnji dužnikovi radnici, te Porezna uprava u predstečajnom postupku ne podnose

prijavu tražbine iz: - radnoga odnosa,
- otpremnine do iznosa propisanoga zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom
- tražbine po osnovi naknade štete zbog ozljede na radu ili prof. bolesti.
Navedene tražbine radnika ne mogu biti predmet predstečajnoga sporazuma. Ako podnositelj
prijedloga nije naveo ili je pogrešno naveo ove tražbine u prijedlogu za otvaranje predstečajnoga
postupka, radnici i prijašnji dužnikovi radnici, te Porezna uprava imaju pravo podnijeti prigovor do
dovršetka rasprave na ročištu za glasovanje o planu restrukturiranja.
U prigovoru su dužni odrediti:
- u kojem dijelu pobija prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka i
- priložiti isprave kojima dokazuje postojanje svoga prava.
Protiv rješenja kojim je sud utvrdio prigovor osnovanim posebna žalba nije dopuštena. Ako nisu
ispunjene pretpostavke da prigovor utvrdi osnovanim, sud će zaključkom uputiti podnositelja
prigovora da svoju tražbinu može ostvarivati bez obzira na vođenje predstečajnoga postupka.

Razlučni i izlučni vjerovnici dužni su u prijavi navesti:

- podatke o svojim pravima,
- pravnoj osnovi razlučnoga/izlučnoga prava,
- dijelu imovine dužnika na koji se odnosi njihovo razlučno/izlučno pravo.
- razlučni vjerovnici moraju dati i izjavu odriču li se ili ne prava na odvojeno namirenje.
Razlučni i izlučni vjerovnici dužni su u prijavi dati izjavu o pristanku ili uskrati pristanka odgode
namirenja iz predmeta na koji se odnosi njihovo razlučno pravo, odnosno pravo izdvajanja predmeta
na koje se odnosi njihovo izlučno pravo radi provedbe plana restrukturiranja.
Predstečajni sporazum ne smije zadirati u pravo razlučnih vjerovnika na namirenje iz predmeta na
kojima postoje prava odvojenoga namirenja, osim ako je sporazumom izrijekom drukčije određeno, u
kojem slučaju će se posebno navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na koje vrijeme se
odgađa namirenje i koje druge odredbe predstečajnoga sporazuma prema njima djeluju.
Osporavanje tražbine drugog vjerovnika - vjerovnik može osporiti prijavljenu tražbinu drugog
vjerovnika kojju smatra nepostojećom, u roku od 8 dana od dana objave očitovanja predstečajnog
dužnika o prijavljenim tražbinama

Ročište radi ispitivanja tražbine i upućivanje u parnicu

Na ročištu radi ispitivanja tražbine sud ispituje prijavljene tražbine.
Na ročištu radi ispitivanja sudjeluje povjerenik ako je imenovan, dužnik i vjerovnici koji su
prijavili tražbine, a održat će se i ako nisu nazočni vjerovnici koji su prijavili tražbine.
Tražbine prijavljene u propisanom roku smatraju se utvrđenim ako ih nije osporio dužnik, povjerenik
(ako je imenovan) ili vjerovnik. Tražbine koje je osporio dužnik, povjerenik ili vjerovnik moraju se
raspraviti. Ako je dužnik osporio tražbinu ili je povjerenik osporio tražbinu koju je dužnik priznao, sud će
vjerovnika osporene tražbine uputiti na parnicu protiv dužnika radi utvrđivanja osporene tražbine. Na
ročištu se mogu i priznati osporene tražbine. Ako je koji od vjerovnika osporio tražbinu koju su
priznali dužnik i povjerenik, sud će vjerovnika uputiti na parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine.
Osporavatelj u takvoj parnici nastupa u ime i za račun dužnika.
Izlučna i razlučna prava nisu predmet ispitivanja. Na ročištu radi ispitivanja tražbina sud sastavlja
tablicu ispitanih tražbina (u kojem iznosu je utvrđena odnosno osporena, uz naznaku razloga
osporavanja) i tablicu razlučnih prava.
Pravo na žalbu protiv rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama ima dužnik i vjerovnik u
dijelu koji se odnosi na njegovu prijavljenu tražbinu i tražbinu koju je osporio. Žalbu prvost. sud
dostavlja drugost. u roku od 3 dana, a drugost. sud je dužan odlučiti u roku od 8 dana.

Postupak radi utvrđivanja osporenih tražbina u predstečajnom postupku provodi se

odgovarajućom primjenom pravila o stečajnom postupku.

17
9.b. NAMIRENJE STEČAJNIH VJEROVNIKA (prijava i utvrđivanje tražbina)

Prijava tražbina stečajnih vjerovnika podnosi se stečajnom upravitelju na propisanom obrascu u

dva primjerka i sadržava:
1. podatke za identifikaciju vjerovnika
2. podatke za identifikaciju dužnika
3. pravnu osnovu tražbine, iznos tražbine u kunama
4. naznaku o dokazu za postojanje tražbine
5. naznaku o postojanju ovršne isprave
6. naznaku o postojanju postupka pred sudom
7. isprave iz kojih tražbina proizlazi, odnosno kojima se dokazuje u prijepisu

Stečajni upravitelj sastavit će popis svih tražbina radnika i prijašnjih dužnikovih radnika dospjelih
do otvaranja stečajnoga postupka u bruto iznosu i netoiznosu i predočiti na potpis prijavu njihovih
tražbina u dva primjerka. Ako radnik ili prijašnji dužnikov radnik nije prijavio tražbinu, smatrat će se
da je tražbinu prijavio u skladu s popisom koji je sastavio st. upravitelj.

Tražbine vjerovnika nižih isplatnih redova prijavljuju se samo na poseban poziv suda. U prijavi
takvih tražbina treba naznačiti da se radi o tražbini nižega isplatnog reda i redno mjesto na koje
vjerovnik ima pravo.

(!) Prijavu tražbine podnesenu nakon isteka roka za prijavljivanje sud će odbaciti rješenjem.

Izlučni vjerovnici dužni su obavijestiti stečajnoga upravitelja o

- svom izlučnom pravu,
- pravnoj osnovi izlučnoga prava i
- naznačiti predmet na koji se njihovo izlučno pravo odnosi,
- naznačiti pravo na protučinidba iz stečajne mase, ako se ona može izdvojiti

Razlučni vjerovnici dužni su obavijestiti stečajnoga upravitelja o

- svom razlučnom pravu,
- pravnoj osnovi razlučnoga prava i
- dijelu imovine stečajnoga dužnika na koji se odnosi njihovo razlučno pravo.
- ako prijavljuju i tražbinu kao stečajni vjerovnici, dio imovine stečajnoga dužnika na koji se
odnosi njihovo razlučno pravo i iznos do kojega njihova tražbina predvidivo neće biti
namirena tim razlučnim pravom.
Razlučni vjerovnici koji nisu obavijestili stečajnoga upravitelja o razlučnom pravu ne gube pravo
odvojenoga namirenja iz predmeta razlučnoga prava. Iznimno, razlučni vjerovnici gube pravo na
odvojeno namirenje i nemaju pravo na naknadu štete ili kakvu drugu naknadu od stečajnoga dužnika
ili vjerovnika, ako je predmet razlučnoga prava bez njih unovčen u stečajnom postupku, a razlučno
pravo nije bilo upisano u javnoj knjizi, a za njega stečajni upravitelj nije znao niti morao znati.

Tablice prijavljenih tražbina, razlučnih i izlučnih prava

Stečajni upravitelj dužan je na propisanom obrascu sastaviti:
– tablicu prijavljenih tražbina s podacima iz prijave tražbine
– tablicu razlučnih prava koja su upisana u javnim knjigama, o kojima je obaviješten od
razlučnih vjerovnika i o kojima je saznao na drugi način, s podacima za identifikaciju
razlučnoga vjerovnika, iznos i pravnu osnovu tražbine i dio imovine dužnika na koji se odnosi
– tablicu izlučnih prava o kojima su ga obavijestili izlučni vjerovnici, s podacima za
identifikaciju izlučnoga vjerovnika, pravnom osnovom i predmetom izlučnoga prava.
Tablice će se objaviti na e-Oglasnoj ploči, a prijave tražbina i isprave izložit će se u pisarnici suda
na uvid sudionicima nakon isteka roka za prijavu tražbina, a najkasnije 8 dana prije održavanja
ispitnoga ročišta.

18
 Ispitno ročište i upućivanje u parnicu
Na ispitnom ročištu prijavljene se tražbine ispituju prema svojim iznosima i redu.
Stečajni upravitelj dužan je određeno se očitovati priznaje li ili osporava svaku tražbinu.
Tražbine koje su osporili stečajni upravitelj, dužnik pojedinac ili koji od stečajnih vjerovnika
moraju se posebno raspraviti. Izlučna i razlučna prava nisu predmet ispitivanja.

Tražbina se smatra utvrđenom ako je na ispitnom ročištu prizna stečajni upravitelj i ne ospori
stečajni vjerovnik, odnosno ako izjavljeno osporavanje bude otklonjeno. Ako dužnik pojedinac ospori
tražbinu, to ne sprečava utvrđivanje tražbine.

Sud sastavlja tablicu ispitanih tražbina u koju unosi u kojoj je mjeri svaka pojedinačna tražbina
utvrđena prema svom iznosu i svom redu odnosno tko je tražbinu osporio. Osporavanje tražbina
dužnika pojedinca također se unosi u tablicu. Na mjenicama ili drugim ispravama o dugu sud će
naznačiti da je tražbina utvrđena.

Na temelju tablice ispitanih tražbina sud donosi Rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama
kojim odlučuje:
- u kojem iznosu i kojem isplatnom redu su utvrđene, odnosno osporene pojedine tražbine
- o upućivanju na parnicu radi utvrđivanja, odnosno osporavanja tražbine.
Rješenje se objavljuje na e-Oglasnoj ploči, a protiv njega pravo na žalbu ima svaki vjerovnik u
dijelu koji se tiče njegove prijavljene tražbine, odnosno tražbine koju je osporio i stečajni upravitelj.

Namirenje vjerovnika (dioba) provodi se nakon općega ispitnog ročišta prema priljevu gotova
novca prema diobnom popisu (popis tražbina koje se uzimaju u obzir pri diobi i sadržava zbroj
tražbina i raspoloživi iznos iz stečajne mase koji će se raspodijeliti vjerovnicima). Kada unovčena
stečajna masa nije dostatna za potpuno namirenje, provodi se djelomična dioba u kojoj se vjerovnici
pojedinih isplatnih redova namiruju razmjerno veličini svojih tražbina. Stečajni vjerovnici nižih
isplatnih redova ne uzimaju se u obzir kod djelomičnih dioba. Diobe obavlja stečajni upravitelj. Prije
svake diobe stečajni upravitelj je dužan dobiti suglasnost odbora vjerovnika, odnosno suda ako odbor
vjerovnika nije osnovan.

10. NAMIRENJE STEČAJNIH VJEROVNIKA – OSPORENE TRAŽBINE

Ako je stečajni upravitelj osporio tražbinu, sud će vjerovnika uputiti na parnicu protiv stečajnoga
dužnika radi utvrđivanja osporene tražbine.
Ako je koji od stečajnih vjerovnika osporio tražbinu koju je priznao stečajni upravitelj, sud će
stečajnoga vjerovnika uputiti na parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine. Osporavatelj u takvoj
parnici nastupa u ime i za račun stečajnoga dužnika.
Ako za osporenu tražbinu postoji ovršna isprava, sud će na parnicu uputiti osporavatelja da dokaže
osnovanost svoga osporavanja.
Ako su osporene tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika, parnica radi utvrđivanja
osporene tražbine vodi se prema općim odredbama u postupku pred sudovima, te posebnim
odredbama za parnice u radnim sporovima.
Ako je u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka već pokrenut parnični postupak o tražbini protiv
dužnika, postupak radi utvrđivanja tražbine nastavit će se po prijedlogu vjerovnika čija je tražbina
osporena, u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti rješenja o upućivanju na parnicu, s time da parnicu preuzima
u ime i za račun dužnika osporavatelj tražbine.

Presumirani odustanak - ako osoba koja je upućena na parnicu ne pokrene parnicu, odnosno ne
predloži nastavak parnice, u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti rješenja o upućivanju u parnicu,
odnosno primitka drugostupanjske odluke, smatrat će se da je odustala od prava na vođenje parnice,
ako osporavatelj tražbine za koju postoji ovršna isprava ne pokrene parnicu, smatrat će se da je
osporavanje otklonjeno.

Opseg raspravljanja - u parnici se utvrđivanje tražbine može zahtijevati samo na temelju osnove,
u iznosu i u isplatnom redu kako je ono naznačeno u prijavi tražbine ili na ispitnom ročištu.
19
 Mirenje
Ako je stečajni upravitelj osporio tražbinu stečajnoga vjerovnika ili ako je koji od stečajnih
vjerovnika osporio tražbinu koju je priznao stečajni upravitelj, vjerovnik osporene tražbine, vjerovnik
koji je osporio priznatu tražbinu, odnosno stečajni upravitelj uz suglasnost odbora vjerovnika, mogu
predložiti rješavanje spora u postupku mirenja u skladu s odredbama zakona koji uređuju postupak
mirenja, koji može trajati najduže 60 dana od zaključenja ispitnoga ročišta. Ako se odbor vjerovnika
ne očituje o prijedlogu nagodbe iz postupka mirenja u roku, smatra se da se suglasio s prijedlogom
nagodbe. Prije osporenu tražbinu stečajnoga vjerovnika čija se osnovanost, odnosno neosnovanost
utvrdi nagodbom, sud će unijeti u tablicu ispitanih tražbina kao utvrđenu, odnosno osporenu.
Pravomoćna odluka kojom se utvrđuje tražbina i njezin isplatni red ili kojom se utvrđuje da
tražbina ne postoji, djeluje prema stečajnom dužniku i svim stečajnim vjerovnicima, a osoba koja
uspije u parnici, može tražiti od suda ispravak tablice ispitanih tražbina
Ako je dužnik fizička osoba na ispitnom ročištu osporio neku tražbinu, vjerovnik ima pravo
protiv dužnika podnijeti tužbu radi utvrđivanja svoje tražbine. Ako se u vrijeme otvaranja stečajnoga
postupka vodila parnica o toj tražbini, vjerovnik može preuzeti tu parnicu protiv dužnika.
Namirenje stečajnog vjerovnika - stečajni vjerovnik koji je upućen na parnicu, mora u roku od
15 dana od objave diobenog popisa podnijeti dokaz stečajnom upravitelju da je podnio tužbu radi
utvrđivanja te tražbine, odnosno da je preuzeo prije pokrenutu parnicu. Iznos koji bi vjerovnik dobio
da njegova tražbina nije osporena izdvojit će se sve dok parnica pravomoćno ne završi. Ako se
povodom parnice utvrdi osporena tražbina, isplatiti će se u narednoj diobi iz preostale stečajne mase
iznos koji nositelja osporavane tražbine izjednačava s ostalim vjerovnicima. Tek nakon toga moći će
se pristupiti namirenju drugih vjerovnika.

11.a. STEČAJNI PLAN („preustroj“)

Nakon otvaranja stečajnoga postupka dopušteno je izraditi stečajni plan u kojemu se može
odstupiti od zakonskih odredbi o unovčenju i raspodjeli stečajne mase.
Cilj provođenja stečajnog plana je održavanje djelatnosti stečajnog dužnika radi trajnog
nastavka poslovanja stečajnog dužnika s dobiti. Načelno, vjerovnici odgađaju svoje namirenje da bi se
nakon toga namirili u većem postotku nego prilikom tzv. "klasičnog stečaja“ na način da potraživanja
pretvaraju u udjele, kredit ili slično. O prihvaćanju preustroja odlučuju vjerovnici glasovanjem, a
stečajni sudac rješenjem potvrđuje ili uskraćuje potvrdu stečajnog plana.1
Ako stečajnim planom nije drukčije određeno, smatrat će se da su njegovim prihvaćanjem
prestale tražbine stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova.
Može se provesti:
- restrukturiranjem,
- pripojenjem dužnika drugoj pravnoj osobi ili
- na drugi zakonom predviđen način.
Stečajnim planom može se:
1. ostaviti dužniku sva imovina ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja
2. prenijeti dio ili svu imovinu dužnika na jednu ili više već postojećih osoba ili osoba koje će tek biti
osnovane, uz isključenje primjene općeg pravila o pristupanju dugu i o dužnosti davanja izjave o
nepostojanju dugovanja,
3. dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili više osoba
4. prodati svu imovinu ili dio imovine dužnika, s razlučnim pravima ili bez razlučnih prava
5. raspodijeliti svu imovinu ili dio imovine dužnika između vjerovnika
6. odrediti način namirenja stečajnih vjerovnika
7. namiriti ili izmijeniti razlučna prava
8. smanjiti ili odgoditi isplatu obveza dužnika
9. obveze dužnika pretvoriti u kredit
10. preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza dužnika
11. urediti odgovornost dužnika nakon završetka stečajnoga postupka.

1
Izvor: sudačka mreža (http://www.sudacka-mreza.hr/web-stecaj.aspx?G1=&G2=osnovno-ste%C4%8Daj)
20
 Podnošenje plana - stečajni plan sudu podnosi stečajni upravitelj, ali neće se uzeti u obzir stečajni
plan koji se podnese sudu nakon završnoga ročišta. Ako je na ročištu vjerovnika stečajnom upravitelju
naložena izrada stečajnoga plana, on je dužan stečajni plan podnijeti sudu u roku određenom u odluci
vjerovnika. Sa stečajnim upraviteljem u izradi stečajnoga plana savjetodavno surađuju odbor
vjerovnika, ako je osnovan, i dužnik pojedinac. Dužnik koji podnosi prijedlog za otvaranje stečajnoga
postupka može predložiti smjernice za donošenje stečajnoga plana o kojima se na izvještajnom ročištu
očituju stečajni upravitelj i stečajni vjerovnici.

Sadržaj stečajnoga plana

Stečajni plan sastoji se od:
1.) pripremne osnove - mjere koje su poduzete prije otvaranja stečajnoga postupka ili se trebaju
poduzeti, kako bi se stvorili temelji za planirano ostvarivanje prava sudionika i ostale podatke
koji su važni za donošenje odluke vjerovnika o stečajnom planu i za njegovu sudsku potvrdu;
2.) provedbene osnove - odredbe o tome kako će se stečajnim planom izmijeniti pravni položaj
dužnika i drugih sudionika u postupku

Uz stečajni plan prilaže se:

– pregled imovine, financijski plan i plan rezultata, iz kojih proizlazi kojim se budućim
prihodima i rashodima jamči sposobnost nositelja poduzeća za plaćanje iz prihoda poduzeća
koje će nastaviti voditi dužnik ili treća osoba, te
– izjavu dužnika (pojedinca ili z.z. pravne osobe) da je voljan nastaviti voditi poduzeće, kao i
– izjave suglasnosti vjerovnika koji temeljem plana stječu udjele, članstvo ili druga prava u
dužniku, odnosno
– izjavu treće osobe koja se obvezala vjerovnicima za slučaj prihvata plana, te
– izjavu drugih pravnih osoba koje će sudjelovati u statusnim promjenama dužnika.

Vjerovnici s različitim pravnim položajem razvrstavaju se u stečajnom planu u posebne skupine:

- vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja, ako stečajni plan zadire i u njihova prava,
- stečajni vjerovnici koji nisu nižega isplatnog reda,
- stečajni vjerovnici nižih isplatnih redova, ako njihove tražbine nisu prestale
- radnici
Svim sudionicima pojedine skupine stečajnim planom moraju se osigurati ista prava Stečajnim planom
ne smije se zadirati u pravo razlučnih vjerovnika na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava
odvojenoga namirenja, ako tim stečajnim planom nije izrijekom drukčije određeno.

Odgovornost dužnika - dužnik se namirenjem stečajnih vjerovnika u skladu s provedbenom osnovom

oslobađa svojih preostalih obveza prema tim vjerovnicima, ako stečajnim planom nije drukčije
određeno. Ova odredba na odgovarajući se način primjenjuje na osobnu odgovornost članova društva
ako je dužnik javno trgovačko društvo, komanditno društvo ili gospodarsko interesno udruženje.

Odbacivanje stečajnoga plana - sud će po službenoj dužnosti odbaciti stečajni plan ako:
- nisu poštovani propisi o pravu na podnošenje i
- sadržaju stečajnoga plana te
- ako podnositelj stečajnoga plana taj nedostatak ne može otkloniti ili ga ne otkloni unutar
primjerenoga roka koji mu je sud odredio.
Protiv rješenja kojim se stečajni plan odbacuje podnositelj ima pravo na žalbu.

Očitovanja o stečajnom planu

Ako stečajni plan ne bude odbačen, sud će zatražiti da se o njemu, u roku od 15 dana, očituju:
1. odbor vjerovnika, ako je osnovan
2. dužnik pojedinac.

21
 Obustava unovčenja dužnika i namirenja vjerovnika
Ako bi provedba podnesenoga stečajnog plana bila ugrožena nastavljanjem unovčenja i diobe
stečajne mase, sud će, na prijedlog dužnika ili stečajnoga upravitelja, odrediti obustavu unovčenja i
diobe te mase. Sud neće odrediti obustavu ili će već doneseno rješenje o obustavi staviti izvan snage
ako bi zbog obustave mogla nastupiti znatna šteta za stečajnu masu ili ako stečajni upravitelj, uz
suglasnost odbora vjerovnika ili vjerovnika, zatraži nastavak unovčenja i diobe mase.

Potvrda stečajnog plana

Nakon što stečajni plan prihvate vjerovnici i nakon što na njega pristane dužnik, sud će odlučiti o
tome hoće li stečajni plan potvrditi. Sud će prije toga saslušati stečajnoga upravitelja, odbor
vjerovnika, ako je osnovan, i dužnika. Rješenje o potvrdi stečajnoga plana sadržava provedbenu
osnovu stečajnoga plana koju su vjerovnici prihvatili.

11. b. PLAN RESTRUKTURIRANJA (*u zakonu-uz pokretanje predstečajnog postupka)

Plan restrukturiranja osnova je za provođenje predstečajnog postupka.

Plan restrukturiranja mora sadržavati:

- financijske podatke iz kojih proizlazi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje,
- financijski i operativni plan restrukturiranja koji će omogućiti nastavak poslovanja dužnika,
- plan poslovanja do kraja tekuće i dvije sljedeće godine uz bilancu na kraju tog razdoblja,
- analizu svih tražbina prema visini i vrsti,
- ponudu vjerovnicima o načinu, rokovima i uvjetima namirenja (u pravilu djelomičnog),
- rok za dobrovoljno ispunjenje i
-troškove restrukturiranja
Razlog za prihvaćanje predstečajne nagodbe, umjesto provedbe stečaja, sa strane vjerovnika može
biti taj da bi se provedbom stečaja iz postojeće imovine namirili manji iznosi njihovih tražbina, nego
nastavkom poslovanja dužnika i stjecanjem budućih prihoda ili taj što je dužnik bitan poslovni partner
vjerovnika (veliki potrošač ili opskrbljivač vjerovnika) o čijem poslovanju ovisi i stabilnost samog
vjerovnika i sl.

Ako plan restrukturiranja ne obuhvaća sve utvrđene i osporene tražbine, dužnik je dužan
najkasnije u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama
dostaviti sudu izmijenjeni plan restrukturiranja, koji se objavljuje na e-Oglasnoj ploči.

Ročište za glasovanje o planu restrukturiranja mora se održati najkasnije 30 dana od dana

pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama, a na ročište za glasovanje objavit će se
na e-Oglasnoj ploči. Na ročištu dužnik izlaže plan restrukturiranja, te se o njemu očituje se povjerenik
ako je imenovan. U raspravi o prijedlozima dužnika mogu sudjelovati vjerovnici, dužnik i povjerenik.
O prijedlozima vjerovnika u svezi s izmjenama očituje se dužnik. Vjerovnici odlučuju o planu
restrukturiranja glasovanjem pisanim putem na propisanom obrascu, koji mora biti dostavljen sudu
najkasnije do početka ročišta za glasovanje ako na ročištu nisu nazočni, odnosno najkasnije na ročištu
ako su nazočni. Ako vjerovnici do početka ročišta za glasovanje ne dostave obrazac za glasovanje ili
se ne može nedvojbeno utvrditi kako su glasovali ili ne glasuju ni na ročištu, smatrat će se da su
glasovali protiv plana restrukturiranja.

Ako vjerovnici prihvate plan restrukturiranja, sud će rješenjem utvrditi prihvaćanje i potvrditi
predstečajni sporazum, osim ako:
1. koji od vjerovnika učini vjerojatnim da se planom restrukturiranja umanjuju prava ispod
razine koju bi razumno očekivao ostvariti u slučaju neprovedbe restrukturiranja,
2. iz plana restrukturiranja ne proizlazi vjerojatnost da će njegova provedba omogućiti
sposobnost za plaćanje dužnika u razdoblju na koje se odnosi poslovni plan,
3. nije određeno namirenje iznosa koji bi dobili vjerovnici da njihova tražbina nije osporena,

22
 4. predloženo pretvaranje tražbine jednog ili više vjerovnika u temeljni kapital dužnika, a članovi
dužnika nisu u skladu sa ZTD-om donijeli odluku kojom se to dopušta.
Ako nisu ispunjene pretpostavke za potvrdu predstečajnoga sporazuma, sud će rješenjem utvrditi
uskraćivanje potvrde predstečajnoga sporazuma i obustaviti postupak.

Potvrđeni predstečajni sporazum ima pravni učinak i prema vjerovnicima koji nisu
sudjelovali u postupku i prema vjerovnicima koji su sudjelovali u postupku, a njihove se
osporene tražbine naknadno utvrde.

OBUSTAVA PREDSTEČAJNOG POSTUPKA (nije do sada bilo pitanje u stečaju)

Sud će rješenjem obustaviti predstečajni postupak:
1. ako utvrdi da ne postoji predstečajni razlog
2. ako je iznos utvrđenih tražbina za 10 % veći od iznosa obveza prema vjerovnicima koje je
dužnik naveo u prijedlogu
3. ako iznos osporenih tražbina, radi čijeg je utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja vjerovnik
protiv dužnika poduzeo radnju pred sudom ili drugim nadležnim tijelom prije podnošenja
prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka, prelazi 25 % iznosa prijavljenih tražbina
4. ako je iznos tražbina radnika i prijašnjih dužnikovih radnika koju je prijavio dužnik za 10 %
manja od iznosa tražbina radnika i prijašnjih dužnikovih radnika koje je utvrdio sud na temelju
prigovora radnika
5. ako dužnik u tijeku predstečajnoga postupka obavljati plaćanja koja nisu nužna za redovno
poslovanje
6. ako dužnik u tijeku predstečajnoga postupka više od 30 dana kasni s isplatom plaće ili ako u
tom roku računajući od dana kada je radniku bio dužan isplatiti plaću ne uplati doprinose i
poreze prema plaći
7. ako dužnik ispuni sve obveze prema vjerovnicima do ročišta za glasovanje
8. ako HNB ne izda prethodnu suglasnost za pretvaranje tražbine kreditne institucije u temeljni
kapital dužnika
9. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom

23