Professional Documents
Culture Documents
Skripta Italija
Skripta Italija
Pred kraj 16. stoljeća slabljenjem Španjolske u Europi (poraz Velike Armade, jačanje
Francuske), slabi španjolski utjecaj u Italiji i nezadovoljstvo Španjolcima raste.
Talijanski gradovi države okreću se Francuzima: brak Marije Medici i Henrika IV, ugovor
Carla Emanuelea I Savojskog protiv habsburške Lombardije 1610., antišpanjolska
propaganda (Filipike protiv Španjolaca-Tassoni).
Najviše nezadovoljna Habsburgovcima bila je Venecija: uskoci joj napadali brodove u
Jadranu, 1605. interdikt pape Pavla V. protiv Venecije (uhićenje mletačkih svećenika,
mobilizacija u Milanu protiv Venecije), Venecija protjeruje isusovce, počinje rat s papom
i Španjolcima).
Potpora Francuske, propagandni rat Venecije i pape (Leonardo Dona, Paolo Sarpi vođe
Venecije), dobri odnosi Venecije s protestantima i Engleskom, pobjeda Venecije:
zaustavljanje uskočkih napada, obrane crkvenih prava, Carlo Emanuel uzima Mantovu
Milanu.
Italija marginalno sudjeluje u Tridesetogodišnjem ratu na obje strane, bez velikih
promjena osim: slabljenje položaja Venecije (okružena sa svih strana Habsburgovcima),
savojski Pijemont jače vezan uz Francusku, ugušene sve pobune protiv Španjolaca (npr. u
Napuljskom Kraljevstvu). Sukob dokaz marginalnog položaja Italije i slabosti pape
(Inocent X kad je rat završio).
Od Galileija do Vicoa:
Drugi dio:
Italija i Europa:
Italija bez velikih teritorijalnih promjena do 18. stoljeća i Rata za španjolsko nasljeđe,
kada guranjem Španjolske u drugi plan, utjecaj Francuske Luja XIV uvlači Italiju u
europske sukobe i sporove.
Izumiranje talijanskih nasljednih dinastija (Medici firentinski), te države viđene kao
kompenzacija poraženim vladarima, Italija uvučena u europske sukobe.
Promjene vlasti u talijanskim državama: Napuljsko Kraljevstvo pod Burbonce, Firenca
pod lotarinšku dinastiju, Sardinija pod savojsku, Mantova u austrijsku Lombardiju...,
Venecija, Genova, Modena i još neki zadržali staru vlast.
Nove dinastije u Italiji donose nužne promjene, povezuju ju s Europom, rast
pomorske trgovine (Livorno, Trst, Ancona, Civitavecchia, Messina), gradnja cesta
(alpska cesta od Abetonea do Firence-Marija Terezija), jačanje ekonomskih veza s
Europom.
Daljnje propadanje Venecije, Papinske države i Pijemonta.
Poljoprivreda i reforme:
Toskana od 1737. pod Lotarinzima (Franjo II, muž Marije Terezije), također
brojne reforme u duhu vremena: slobodan izvoz žita 1738., promjena vlasničkih
odnosa u korist moderne poljoprivrede, ukidanje crkvene cenzure, poboljšanje
položaja Židova.
Veća reformizacija od 1765. i dolaska Petra Leopolda (brat Josipa II) na čelo
vojvodstva: slobodniji promet žitom (ukidanje svih taksi), konačno ukidanje
statusa neotiđvih dobara (plemstvu i Crkvi), fiziokratizacija ekonomije,
podržavljenje crkvene imovine i imovine viteških redova, decentralizacija u korist
sela, jedinstvena zemljišna pristojba, javnost proračuna.
Jansenizam u odnosu prema Crkvi, crkvena reform 1787. (neuspješna,
zaustavljena velikim pritiskom klera).
Pokušaj zemljišne reforme (Gianni autor): oduzimanje neotuđive zemlje koja se
od tada može prodati (vlasnici isti), s ciljem napredka poljoprivrede, nedovoljno
uspješna zbog nedostatka inovativnosti zemljoposjednika. Razvoj ostao u sferi
starih polj. odnosa.
Modena u austrijskoj sferi uprave (dinastije d'Este pod njihvom kontrolom), isti
model reforme: napredak prometa, katastra, zatvaranje samostana, primjena
uzimanja neotuđive zemlje (samo u slučaju Crkve uspješno, plemstvu i ne baš).
Burbonski reformizam; Napulj, Sicilija, Palermo:
Savojski Pijemont: