Podnesak: Esej za etiku

Tema: Biocentrizam

Autor: Dorian Šušak, 3.a

Zagreb, 2019.
Pojam ‘biocentrizam’ dolazi od grčkih riječi ‘bios’ koja u prijevodu označava
imenicu ‘život’ te riječi ‘kentron’ koja u prijevodu znači ‘centar’. Slobodno
govoreći, mogli bismo zaključiti kako termin ‘biocentrizma’ naprosto
označava centriranost, odnosno usmjerenost na život i sve ono što jest živo,
mogli bismo reći.

U filozofskom, uže govoreći etičkom, ali i političkom smislu - biocentrizam je

vrsta vrijednosnog mišljenja koja pripisuje inherentnu, odnosno nužnu
vrijednost svakom živom biću na planeti. Mogli bismo reći kako upravo zbog
svoje definicije, biocentrizam prvenstveno jest pitanje etike i zauetog etičkog
stava prema svijetu i ukupnom čovjekovu okolišu.

Treba reći kako filozofija i etika pripisivanja nužne vrijednosti svakom živom
biću, ne znači da je riječ o izjednačavanju vrijednosti svega što živi i egzistira
jer bi takav tip razmišljanja bio suprotan biološkim zakonitostima koje
vladaju u svijetu prirode, već biocentrizam označava naš etički fokus na
općenito živi (životinjski i biljni) svijet, a ne na pogled koji sve motri iz
isključive ljudske perspektive.

Iz prethodnog je moguće zaključiti kako postoji i etički tip mišljenja koji je

suprotan biocentrizmu. Etički i politički gledano, suprotno od filozofije
biocentrizma, nalazi se filozofija antropocentrizma. I dok biocentrizam
usmjeruje vrijednosti prema svim živim bićima koja dijele suživot na planeti
pa čak i na ona buduća koja će ga dijeliti (održiv razvoj), antropocentrizam
pak čitav život na planeti prvenstveno pojmi iz isključivo ljudske
perspektive, odnosno iz pozicije čovjeka. Takva je pozicija pak isključivija i
barem donekle sužena te potencijalno egoistična jer zanemaruje da život na
zemlji ne bi bio mogući bez drugih organizama koji ekosistem održavaju i
doprinose mu daleko više nego li čovjek sam koji ga nerijetko i uništava u
obliku različitih ekoloških onečišćenja.
Kada bismo razmišljali o proširenju etike biocentrizma, svakako bismo
morali spomenuti etiku ekocentrizma. Ekocentrizam jest pak tip razmišljanja
koji odlazi i korak dalje te se pokušava fokusirati i proširiti nužnu vrijednost
na čitavu prirodu i čitav ekosistem ne razdvajajući ljudsko, uže životinjsko,
biljno ili naprosto neživo, ali takoÐer prirodno.

Ljudi koji se zalažu za biocentrizam, obično se zalažu i za očuvanje

bioraznolikosti, životinjska prava te očuvanje okoliša. Snažnija, odnosno
radikalnija pozicija unutar biocentrizma, kombinira snažnu ekološku svijest
s antiindustrijskim i antikapitalističkim stavom.

Moglo bi se reći kako postoje četiri osnovne zakonitosti koje promiče

biocentrizam, a one jesu: 1. Ljudi i sve ostale vrste jesu članovi zemaljske
zajednice. 2. Sve vrste jesu dio ekosustava i meÐusobno ovise jedne o
drugima. 3. Svi živući organizmi pokušavaju ostvariti ono što je dobro za njih
same na sebi svojstvene načine. 4. Ljudska bića nisu nužno superiorna niti
jednom drugom živom organizmu.

Smatram kako je etika biocentrizma vrlo važna, a poglavito u 21. stoljeću

kada ekološko onečišćenje i prijetnja globalnim zatopljenjem postaju sve
ozbiljnijim problemima. Važno je skrbiti i misliti o svim organizmima koji žive
jer će to dugoročno bolje očuvati planet pa i samog čovjeka, nego li što će to
potencijalno učiniti etika antropocentrizma.