Professional Documents
Culture Documents
Japanski Mila
Japanski Mila
する - される
くる - こられる
1.Vršilac radnje glagola u pasivu se označava sa に a objekat (stvar)na kome se vrši radnja
sa を。
Tema rečenice, odnosno, subjekat koji „trpi“ posledice te radnje se označava običnim は。
Primeri:
U zavisnosti od glavnog glagola u rečenici, a i funkcije koju ima poimeničeni glagol (subjekat
ili objekat), razlikuju se samo rečce koje stavljaš posle poimeničenog glagola.
Bio sam iznenadjen kad sam procitao pismo. – てがみ を よんで びっくりしました。
Razocaran sam jer nisam mogao da vidim Fuji. – ふじさん を 見えなくて がっかります。
2. Rečca ので
Ova rečca se koristi isto kao i から, i isto znaci „zato sto/jer“. Jedina razlika je u tome sto ので
zvuci blaze i uctivije nego から. Stavlja se posle prideva, i posle glagola u prostim oblicima
(いく、きいた...)
Pr.:
Posto sam sutra zauzet, ne mogu da se vidim sa tobom.
あした いそがしいので あなた に 会えません。
______________________________________________________________________________
Kada u rečenici (koja nije nužno upitna) imaš neki upitni izraz, koriste se ove konstrukcije.
Stavljaju se na proste oblike glagola (infinitiv/proslo vreme na –ta).
Npr.:
Ne znam kada se zavrsava sastanak. – かいぎ は いつ おわるか わかりません。
Znaš li kako se meri visina planine? – 山のたかさ は どうやって はかるか していますか?
42. LEKCIJA
1. RADI- ために
Konstrukcija ために se stavlja posle glagola u infinitivu ili imenica, i ima značenje: „radi/kako
bi/da bi...se ostvarila radnja glagola posle koje stoji, radi se nešto drugo (to drugo je glavni
glagol u rečenici)“.
Kada stoji posle neke imenice, ima znacenje predloga „radi/za (to sto oznacava imenica)“
Npr.
1) Da bih upao na fakultet, mnogo učim.
Da bih upao (ušao) se definiše sa konstrukcijom ために, a učim je glavni glagol u rečenici.
2. KONSTRUKCIJA に/の に
Ova konsturkcija ima slicno znacenje kao i prethodna – znacenje namene. Razlika je u tome sto
se に/の に koristi uz specificne izraze, tipa: つかう(koristi se za..)、やくにたつ (pogodno je
za/korisno je za...)、いいです (dobro je za...)、べんりです
(prikladno je za...)。 !!! NE MESATI SA istom
konstrukcijom のに (uci se u kasnijim
Posle imenica koristis samo に,
lekcijama), i koja znaci „iako/uprkos“.
a posle glagola (u infinitivu) se koristi の に Razlikovaces ih zato sto OVO の に sa
znacenjem namene ide SAMO uz
infinitiv (きる), i uz ove specificne
izraze koje sam navela gore. !!!
Primeri:
1. Ove makaze se koriste za secenje papira.
この はさみ は かみ を きるのに つかいます。
2. Ovaj recnik je pogodan za ucenje kanjija.
この じしょ は かんじ を べんきょうするのに やくにたつ。
3. Posto u ovom parku ima mnogo zelenila, dobar je za setnju. (ovde ubacujes i gradivo iz
prethodnih lekcija: て/で za izrazavanje razloga. Posto je „setnja“ imenica, koristis samo
に):
この こうえん は みどり が おおくて、さんぽ に いいです。
3. は i も KAO KVANTIFIKATORI
Kada je u recenici navedena kolicina necega, da bi se naglasila ta kolicina, koriste se は i も:
-は ima znacenje „BAR toliko“
-も ima znacenje „ČAK toliko“
Primeri:
Kada govornik hoce da kaze da mu nesto „izgleda/deluje kao/cini se da...“ koristi se izraz
そうです.
Cesto stoji uz neke vremenske odredbe tipa いまにみ (upravo/svakog casa ce)、これから(od
sada/sada ce),もうすぐ (uskoro ce/ samo sto nije..)。Ako hoces da menjas vreme u recenici
(izgledalo je...) menjas です u adekvatno vreme (u ovom slucaju – でした)。
Primeri:
1. Ovo jelo deluje neslano.
この りょうり は まずそうです。 (まずい – neslano)
Kada na -TE oblik nekog glagola dodas きます, znaci da si otisla da uradis nesto, ali ces se vratiti
(nisi trajno otisla/otputovala). Oznacava kratkotrajnu radnju.
Npr. Idem do prodavnice.
みせ に 行ってきます。
44. LEKCIJA:
glagola.
すぎる se ponasa kao glagol, pa mozes da ga menjas po vremenima.
Primeri:
Pr.:
Ovaj dzemper je prevelik. この セーター は おおきすぎます。(おおきい – veliki/a)
Kada hoces da kazes da je nesto LAKO uraditi, koristis やすい, koje se dodaje na ます
osnovu glagola (to je, zapravo, osnova bez ます dela, seti se prethodnih lekcija).
A kada hoces da kazes da se nesto TESKO radi, koristis にくい, koje se dodaje isto na ます
osnovu glagola.
Primeri:
Da li se lakse zivi na selu ili u gradu.
いなか と まち と、どちら が すみやしい ですか。
MINNA NO NIHONGO II
(seti se lekcija iz druge godine, kada navodis izbor izmedju nekoliko stvari – tada koristis
„...と... と どちら が...“)
Kada hoces da kazes da ces ti ili druga osoba UCINITI nesto NEKAKVIM, koristi se ova
konstrukcija.
Na primer:
へや を きれい に します。
Primeri:
1. U slucaju da kasnis na sastanak, molim te javi (telefoniraj).
かいぎ に おくれるばあい は、 れんらくして ください。
2. IAKO/UPRKOS – のに
Dakle, ovo のに se koristi posle glagola u prostim oblicima, kao i posle imenica i prideva.
a imenice ne mogu da stoje same, pa stoji i jedno な、pre のに. Dakle: なのに。