INFLACIJA KROZ POVIJEST

Većina zemalja kroz povijest imala je problema sa inflacijom

Problem inflacije star je kao i sam novac (povećanje količine novca bez povećanje proizvodnje)

Još u razdoblju robnog novca, a posebice kad su kovanice od zlata i srebra bile sredstvo plaćanja,
često se smanjivanjem težine zlata i srebra kovalo više kovanica i povećavala se ponuda novca

Najstariji poznati slučaj povećanje količine novca, i to smanjivanjem srebra u novčanoj jedinici jest
SEISAHTEJA = sniženje svih dugova za 27% koje je u reformi proveo grčki filozof Solon, 594. g.pr.K.

To je provedeno tako da je iz 73 stare drahme (novac) iskovano sto novih te je novim drahmama
priznata jednaka platežna sposobnost i vrijednost kao i starim

Hiperinflacija = kad je mjesečna stopa inflacije veća od 50%

Velike hiperinflacije kroz povijest

Ograničenja koja su povezana uz istraživanje hiperinflacije na gospodarstvo kroz povijest su slabo

određena terminologija i nedostatak konzistentnosti ili dosljedne ujednačene metodologije
istraživanja i mjerenja

Osnovna obilježja hiperinflacija kroz povijest

Najveći broj hiperinflacija povećan uz kraj 1. i 2. svj. rata te raspadom SS i Jugoslavije

Razlozi hiperinflacije
 Zbog nagla povećanja ponude novca koje na tržištu nije praćeno odgovarajućim
povećanjem proizvodnje dobara
 „ekonomska bolest“ koja se pojavljuje u ekstremnim uvjetima kao što su ratovi i poraća,
raspadi država, tranzicija iz komandnih u tržišna gospodarstva

PRIMJERI HIPERINFLACIJA

1. Mađarska
 Kolovoz 1945. – srpanj 1946.
 Dnevna stopa inflacije = 207%
 Cijene su se udvostručivale svakih 15 sati
 Najveća novčanica od 100 trilijuna penga
 Mađarska je bila opustošena nakon 2 svj. rata (uništeno 40% kapitala)
 Bila je uključena u proizvodnju za njemačke ratne potrebe, a za koju Njemačka nije plaćala
 1945. određeno je plaćanje ratne odštete SS do 50% mađarskog proračuna za hiperinflacije
2. Zimbabve
 Ožujak 2007. – studeni 2008.
 Dnevna stopa inflacije = 98%
 Cijene su se udvostručivale svakih 25 sati
 Najveća novčanica 100 bilijuna dolara
 Razlog: opadanje ukupne proizvodnje i ukupnog outputa te reforma iz 2000.-2001. kojom
je farmerima oduzeta zemlja (bijelcima i dodijeljena je crncima)
 50% pad ukupnog outputa + sudjelovanje u građanskom ratu u Kongu
 Veliki proračunski deficit i odlazak stanovništva = tiskanje novca da se pokrije deficit

3. Savezna Republika Jugoslavija i Republika Srpska

 Travanj 1992. – siječanj 1994.
 Dnevna stopa inflacije = 65%
 Cijene su se udvostručavale svakih 34 sata
 Najveća novčanica od 500 milijardi dinara
 Raspad na nekoliko država (+ ratovi u RH i BiH)
 Republika Srpska je osnovala svoju nacionalnu banku i izdavala svoj novac uz ostalo i
financirajući ratne izdatke
 Rat i drastičan pad trgovinskog prometa unutar bivše države donio je velik pad outputa
 Embargo na izvoz = smanjena proizvodnja
 U pokušaju da pokrije federalni i drugi deficit središnja banka je izgubila kontrolu nad
ponudom novca, odnosno tiskanje novca

4. Njemačka
 Kolovoz 1922. – prosinac 1923.
 Dnevna stopa inflacije = 21%
 Cijene su se udvostručavale svaka 3 dana i 17 sati
 Njemačka je poražena u 1. svj. ratu i plaća je velike ratne odštete
 Morala je svoju valutu (marku) mijenjati u inozemne valute jer je njena valuta bila
oslabljena
 Kad su plaćanja dospjela, politika prodavanja marke po bilo kojoj cijeni da se kupe
inozemne valute donijela je hiperinflaciju
 Došlo je do štrajka radnika Ruhra pa je vlada tiskala novac da im isplati plaću