TEHNIČKI FAKULTET – RIJEKA

Sveučilišni preddiplomski studij elektrotehnike

Izvješće o izvedenoj stručnoj praksi I dnevnik prakse

HEP distribucija d.o.o.

Paola Žugčić
00690703670

Rijeka, kolovoz 2017.

SADRŽAJ:
1. UVOD .................................................................................................................................................................. 3
1.1. ELEKTRA KARLOVAC ........................................................................................................................................... 3
1.2. OPIS ZADUŽENJA NA PRAKSI ................................................................................................................................. 4
2. LOCIRANJE KVARA NA KABELU ................................................................................................................................. 5
2.1 KORIŠTENJE MJERNIH KOLA ZA ODREĐIVANJE KVARA NA ELEKTROENERGETSKOJ MREŽI .............................................. 5
2.1.1 METODA UDARNOG GENERATORA ........................................................................................................................5
2.1.2 METODA KORIŠTENJA ULTRAZVUČNOG SENZORA ..................................................................................................5
3. ISPITIVANJE INSTALACIJA ................................................................................................................................ 7
3.1. . PARAMETRI KOJI SE MJERE KOD ISPITIVANJA INSTALACIJA ...................................................................................... 7
4. ZAŠTITA ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA ...................................................................................... 7
4.1. SPECIFIČNOSTI POSTAVLJANJA ZAŠTITE KOD ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA ................................................... 8
4.1.1. ZAŠTITA TRANSFORMATORA...............................................................................................................................8
5. RENOVACIJA ELEKTROENERGETSKOG POSTROJENJA..............................................................................8
6. ZAKLJUČAK..........................................................................................................................................................9
7. DNEVNIK PRAKSE...............................................................................................................................................9
8. LITERATURA......................................................................................................................................................10

2
1. UVOD
Hrvatska elektroprivreda (HEP) je hrvatska nacionalna elektroenergetska tvrtka koja se
bavi proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije . Organizirana je kao
grupacija povezanih društava u HEP grupu te zbog svojih milijunskih prihoda omogućava
radna mjesta za više od četrnaest tisuća radnika.
Vladajuće društvo unutar organizacija je HEP d.d.. koje obavlja funkciju korporativnog
upravljanja i jamči uvjete za sigurnu i pouzdanu opskrbu kupaca električnom energijom.
Društva unutar grupacije se dijele na : upravljačka, računovodstvena i pravna, a njihove
djelatnosti se baziraju na proizvodnji, distribuciji, prijenosu i opskrbi.
HEP grupa raspolaže sa 4.000 MW instalirane snage za proizvodnju električne energije i 974
MW snage za proizvodnju topline. Svoju ulogu HEP ima i u funkciji 25 hidroelektrana i osam
termoelektrana te je suvlasnik i Nuklearne elektrane Krško u Sloveniji koja u suradnji s TE
Plomin Hrvatskoj omogućava proizvodnju približno 14,5 TWh električne energije, a za
pokrivanje ukupne godišnje potrebe kupaca u Hrvatskoj iz uvoza se nabavlja daljnjih 2TWh.
Od 25 hidroelektrana koje su pod nadzorom HEP-a, na području Karlovačke županije se
nalaze tri - HE Lešće, HE Gojak, HE Ozalj.
U Hrvatskoj ima više od 2,3 milijuna kupaca, odnosno mjernih mjesta za isporučenu
električnu energiju. Za opskrbu tarifnih kupaca zadužen je HEP Operator distribucijskog
sustava d.o.o., dok je u opskrbi povlaštenih kupaca, HEP Opskrba d.o.o. izložena konkurenciji
ostalih elektroprivrednih subjekata na tržištu.

1.1. Elektra Karlovac

Elektra Karlovac osnovana je 1908. godine a od 1930. je povezana sa Zagrebom. Obuhvaća

područje Karlovačke županije i sjedište joj je u Karlovcu. Čine ju četiri pogona koja se nalaze
van Karlovca, a to su: pogon Duga Resa, pogon Ozalj, pogon Ogulin i pogon Jastrebarsko.
Trafostanica Dubovac 110/35kV je najopterećenija u žuapaniji dok je TS Ilovac
35/10kV(slika 1) najstarija. TS Ilovac je još i danas u upotrebi i sa dijelom prvobitne opreme.

Slika 1. TS Ilovac 35/10kV

3
 Slika 2. Izgled TS Ilovac 35/10kV iznutra

Slika 3. Končar transformator – TS Dubovac 110/35kV

1.2. Opis zaduženja na praksi

Za vrijeme trajanja stučne prakse bila sam na Odjelu zaštite i mjerenja. Praksa se sastojala od
svakodnevnih odlazaka na teren u neke od trafostanica radi traženja kvara na nekom od
kabela, mjerenja napona ili označavanja puta određenih kabela. Također sam bila upoznata sa
radom nekih od najvažnijih trafostanica za grad Karlovac.

4
2. LOCIRANJE KVARA NA KABELU

Kvar koji je najčešći na kabelu je kratki spoj, a može doći i do unutarnjih oštećenja kao što je
npr. starenje izolacije, vanjskih oštećenja kao što je zatrpavanje kanala. U trofaznim mrežama
razlikuju se četiri vrste kratkih spojeva: tropolni, dvopolni, dvopolni s istovremenim spojem
sa zemljom i jednopolni kratki spoj.
Kad dođe do kvara na kabelskoj mreži najprije treba pronaći kabel koji je u kvaru i odvojiti ga
od napajanja i potrošača. Nakon toga se utvrđuje o kojoj je vrsti kvara riječ, a onda pomoću
neke od metoda za lociranje kvara pronađemo mjesto kvara. Ispitivanje i određivanje mjesta
kvara na kabelu zahtijeva ispitivanje, makro i mikrolokaciju kvara. Ispitivanje je mjerenje
otpora izolacije i naponsko ispitivanje. Makrolokacija se koristi da se približno odredi mjesto
kvara, dok se mikrolokacijom puno preciznije može odrediti gdje je došlo do greške.

2.1. Korištenje mjernih kola za određivanje kvara na elektroenergetskoj mreži

Mjerna kola se koriste za određivanje kvara na nekom dijelu kabela. Prije dolaska u trafostanicu
dežurnom dispečeru se najavi što će se taj dan odvijati u toj trafostanici. Pri dolasku u
trafostanicu ako već dispečer nije isključio napajanje pričeka se isključenje. Nadalje potrebno
je odvojiti kabel od transformatora rastavljačima. Rastavljači služe da vidljivo odvoje dio
rasklopnog postrojenja koji nije pod naponom od dijela postrojenja pod naponom –znači služe
da bi se zaštitilo osoblje. Mjerna kola spajamo na kabel i šaljemo visoko naponski impuls.
Snimanjem odziva tog impulsa možemo odrediti makrolokaciju kvara. Jedna od metodi koja se
izvodi pomoću mjernih kola je metoda udarnog generatora.

2.1.1. Metoda udarnog generatora

Koristi se kod provjere izdržljivosti izolacije ili kod traženja kvara na trasi kabela. Udarni napon
je električni napon normiranog oblika koji se dobiva iz udarnog generatora. Normirani oblici
udarnih napona približno odgovaraju oblicima udarnih napona kakvi se očekuju u pogonskim
uvjetima opreme.

2.1.2. Metoda korištenja ultrazvučnog senzora

Ova metoda korisna je kad već otprilike znamo na kojem metru kabela se nalazi kvar. Onaj koji
određuje kvar koristi ultrazvučni mikrofon kojeg nosi u rukama i koristi slušalice koje mu onda
daju signal kad je blizu ili daleko od kabela. U slučaju da se nalazimo blizu kabela uređaj će
dati zvučni signal i tako znamo da smo pronašli dio kabela koji je potrebno popraviti.

Ako se koristi uređaj za utvrđivanje kvara sa zavojnicom onda se njime njiše lijevo desno iznad
dijela na kojem smatramo da se nalazi kabel, ako zvučni signal u slušalicama prestane tada smo
na mjestu kabela.

5
 Slika 4. Mjerna kola

Slika 5. Uzemljenje

6
 Slika 6. Unutrašnjost mjernih kola i mjerni instrumenti

3. ISPITIVANJE INSTALACIJA
Ispitivanje pravilnosti instalacija provodi se korištenjem uređaja za ispitivanje sigurnosti
električnih instalacija koji su kreirani u potpunosti za ispitivanja prema europskim normama.
Tijekom rukovanja takvim uređajem i njegovog normalnog rada sigurni su i rukovatelj,
instalacija te uređaj. Prema položaju glavnog preklopnika se određuje gdje se uređaj uopće
može koristiti, točnije u koju ćemo ga utičnicu smjeti staviti. Naime, uređaj za ispitivanje
instalacija sastoji se od osnovnih funkcijskih tipki za upravljanje uređajem, funkcijske
preklopke i tzv. banana utikača. Koja će funkcija uređaja biti omogućena ovisi o tome koji su
priključci aktivirani umetnutim banana utikačima i slično. Zbog pravilnosti izvođenja
određene funkcije potrebno je voditi računa o polaritetima pri spajanju ispitnih vodiča.
3.1. Parametri koji se mjere kod ispitivanja instalacija

Parametre koje mjerimo kod ispitivanja instalacija zbog provjere jesu li ispravne su: otpor
uzemljenja, specifični otpor uzemljenja, kontinuitet R zaštitnog vodiča, otpor izolacije,
rasvjeta, struja odvoda i opterećenja, snaga , energija, redosljed faza. Svaki uređaj ima još
dodatnih opcija za mjerenje, ovisno o veličini i opterećenju određenog postrojenja.

4. ZAŠTITA ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA

Sudjelovala sam u pregledu ispravnosti zaštite kod elektroenergetskog postrojenja.
Postrojenja su rijetko izložena neposrednim udarima groma, ali zbog sigurnosti potrebno je
imati zaštitu i redovito ju kontrolirati. U praksi zaštita se izvodi šipkastim gromobranima ili
uzemljenim zaštitnim užetima. Zadatak gromobrana je da preuzme na sebe izravni udar munje
i time zaštiti određeni objekt. Nadalje, gromobran prihvaćenu struju munje treba odvesti sa
objekta u zemlju kako se ona ne bi drugim putovima kretala kroz objekt prema tlu. Zbog toga
na objekt se stavlja dva ili više odvoda. Važan konstrukcijski element gromobranskih uređaja
je štapni prstenasti uzemljivač koji se postavlja uzduž kuće ili objekta.

7
4.1. Specifičnosti postavljanja zaštite kod elektroenergetskih postrojenja

Prilikom instalacije gromobrana i općenito uređaja zaštite potrebno je uzeti u obzir neke
specifičnosti koje utječu na pravilno postavljanje i dimenzioniranje. Radi uštede materijala i
da ne bi s mnogo šipkastih gromobrana ili zaštitnih užeta komplicirali već složene objekte
poput elektrana, pri postavljanju zaštite možemo se koristiti postojećim krovovima ili
stupovima rasvjete. Nakon postavljanja dovoljnog broja gromobrana ili zaštitne užadi, a broj
ovisi o samoj veličini objekta koji se želi zaštiti, sve to skupa s konstrukcijama se spaja na
uzemljenje rasklopnog postrojenja. Najvažniji element u rasklopnom postrojenju je
transformator, a cilj je njega najbolje izolirati.
4.1.1. Zaštita transformatora

Da bi se vjerojatnost povrede izolacije transformatora smanjila, potrebno je izbjeći

postavljanje gromobrana na transformatorske portale. Kućište transformatora uzemljuje se
najmanje 15m daleko od mjesta gdje je uzemljen gromobran jer tu potencijal bude nešto niži.
Ipak, ako nema drugog izbora no postaviti šipkasti gromobran, tada se moraju zaštititi namoti
nižeg napona ventilnim odvodnicima.

5. RENOVACIJA ELEKTROENERGETSKOG POSTROJENJA

U toku je renoviranje TS Donje Pokuplje koje spada u područje Elektre Karlovac. Prilikom
renovacije postrojenja potrebno je ukloniti sve dijelove toga postrojenja jer se postrojenje
renovira iz temelja. Postavljaju se novi vodovi, novi transformatori i nove sabirnice.

Slika 7. TS Donje Pokuplje u renovaciji

8
 6. ZAKLJUČAK
Kroz 15 dana obavljanja stručne prakse mogu reći da sam puno toga naučila i vidjela.
Svakodnevno smo odlazili na teren i obišli puno trafostanica. Svidjelo mi se što sam mogla
postavljati pitanja ako mi nešto nije bilo jasno. Bilo je stvari koje u teoriji još nismo učili ali
mentori su bili vrlo strpljivi i sve su mi rado objasnili. Za dio metoda i principa rada već sam
čula na nekim kolegijima pa mi je bilo korisno teoriju povezati sa praksom i vidjeti kako
određene stvari funkcioniraju. Stečeno znanje dobro će mi doći u daljnjem školovanju i
nadam se da ću na sljedećoj praksi još i više toga naučiti i vidjeti.

6. DNEVNIK PRAKSE

Datum: Mjesto Opis aktivnosti

Upoznavanje s djelatnicima i upoznavanje sa elektrom
10.07.2017. Elektra Karlovac
Karlovac

11.07.2017. TS Jasenak Ispitivanje zaštite

12.07.2017. TS Jasenak Ispitivanje zaštite

13.07.2017. TS Bor Ispitivanje kabela i RST u TS Bor Ilovac

14.07.2017. Karlovac Obilazak TS Dubovac i TS Donje Mekušje

Obilazak TS koja se renovira i pregled napretka

17.07.2017. TS Donje Pokuplje
renovacije

18.07.2017. Tušmer Ispitivanje zaštite

19.07.2107. Pisarovina Lociranje kvara

20.07.2017. TS Vojnić Ispitivanje instalacija i gromobrana

21.07.2017. TS Ozalj Ispitivanje instalacija

24.07.2017. TS Primorska 2 Mikrolociranje kabela

25.07.2017. TS PUO Dobra Rad na zaštiti trafa

26.07.2017. TS Slunj Ispitivanje instalacija

27.07.2017. TS Oštarije Ispitivanje instalacija

28.07.2017. TS Čeglji Mikrolociranje kabela

9
8. LITERATURA
1. Novinc, Željko: Ispitivanje sigurnosti električnih instalacija, Kigen d.o.o., Zagreb, 2006.
2. Padelin, Mario: Zaštita od groma, Školska knjiga, Zagreb,1987.
3. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=62945
4.
http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zee/nastava/svel/ep/download/ELEKTRICNA%20PO
STROJENJA%206-p.pdf
5.
https://bib.irb.hr/datoteka/635086.magistarski_Ivas_Lociranje_kvara_u_razdjelnim_mrezama.
pdf

10
11