Monetarno-kreditna politika izucava komponente novcanog opticaja, novcanu

stabilnost, kao i
cilj nekog generalnog privrednog razvitka i privrednu stabilnost uopce. Ona je
ustvari stalno
istra�ivanje svijeta da bismo do�li do eksplikacije kako se novac stvara i kakva je
njegova
uloga u svemu tome.
Ciljevi monetarno-kreditne politike su:
1. Stabilan novac
2. Stabilno odvijanje procesa reprodukcije (stabilan razvoj)
3. Stabilnost deviznog kursa (�to je dr�ava manja, ovaj cilj je va�niji)
4. Visoka stopa zaposlenosti
1.1. Komplicirana priroda novca
Novac potice od lat. "pekus" = stoka (jer je stoka bila opceva�eci ekvivalent).
Druga rijec je
"pecunia" = bogatstvo.
Novac je opceprihvaceno, zakonsko i definitivno sredstvo placanja.
Tri kategorije novca su:
1. Robni (naturalni) novac
2. Papirni novac
3. Novcani surogat (devizni, �iralni novac).
Dvije kategorije vezane za depozitni novac su:
1. Kreditna ekspanzija
2. Depozitni multiplikator
Lat. finantio; finansias � Termin kojim se obilje�avalo placanje. U XV stoljecu
termin
finanncesi se upotrebljavao za obilje�avanje dr�avne privrede. Finansije su naucna
disciplina
koja izucava novac, novcanu privredu i finansijske institucije. One su kao pojam
vezane za
rimsku historiju. Pojam finansije je vezan za prvobitne novcane oblike, ali je u
su�tini vezan i
za dr�avna tro�enja.
Finansije mo�emo podijeliti u 2 segmenta:
1. Monetarni kompleks
2. Javne finansije
Bitno je naglasiti i 3 dimenzije finansija:
1. Teorijska nauka o finansijama
2. Finansijsko pravo
3. Finansijska politika
Postoje 4 vrste finansija:
MONETARNE FINANSIJE WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA 2
1. Javne finansije
2. Monetarne finansije
3. Poslovne finansije
4. Medunarodne finansije
Monetarno-kreditna i fiskalna politika su osnovne poluge ekonomske politike. Ove
dvije
politike treba da djeluju koordinirano. Fiskalna politika djeluje na potro�nju, a
monetarno-kreditna na investicije. Za prevladavanje inflacije efikasnija je
monetarno-kreditna, a za prevladavanje depresije fiskalna politika
Funkcije novca su:
1. Novac kao mjera vrijednosti
2. Novac kao prometno sredstvo
3. Novac kao plate�no sredstvo
4. Novac kao blago
5. Svjetski novac
Novac zato �to je roba ima u sebi sadr�aj vrijednosti i njime se mogu mjeriti
vrijednosti svih
drugih roba. Vremensko odvajanje kupovine i placanje robe omogucava da robu
upotrijebimo
kao kapital u proizvodnom dejstvu. Pojava papirne novcanice nije likvidirala zlato,
jer je zlato
opceva�eci ekvivalent, a novac reprezentant zlata. Papirna novcanica je mjerilo
cijena, a zlato
je mjera vrijednosti. Samo zlato mo�e da obavlja sve funkcije novca, jer papirna
novcanica ne
mo�e obavljati funkciju svjetskog novca.
Od 70-90% novcanog opticaja je depozitni novac. Prednosti zlata kao robnog novca u
odnosu
na druge oblike robnog novca (stoka, �ito) su: mala te�ina a velika vrijednost,
prenosivost,
djeljivost...
Sve zablude oko novca proizilaze iz nerazumijevanja njegove biti:
1. Zanemaruje se ili negira robna priroda novca
2. Brka se mjera vrijednosti sa mjerilom cijena