Opći i gospodarski podaci

Službeni naziv Savezna Republika Njemačka

Glavni grad Berlin
Površina 357.050 m2
Broj stanovnika (svibanj 2011.) 80,2 mil.
Službeni jezik njemački
Državno uređenje Parlamentarna savezna država
Predsjednik Joachim Gauck
Predsjednik Vlade Angela Merkel (CDU)
Ministar gospodarstva i tehnologije: Sigmar Gabriel (SPD)
Valuta (tečaj) €

Kreditni rejting: Moody's AAAAAAEuropski fond za financijsku

stabilnost (EFSF).

Članstvo u međunarodnim gospodarskim organizacijama: EU, EMU, EBRD, G8,

IMF, OECD, WTO, Pariškog kluba, FAO i dr.

Makroekonomski pokazatelji

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

BDP, tekuće
2.474 2.374 2.495 2.610 2.666 2.737
cijene (mlrd €)

BDP po
stanovniku (€) 29.000 27.000 29.000 30.500 31.300 33.346

Realni rast BDP-a

(%) 1,1 - 5,1 4,0 3,3 0.7 0.4

Izvoz robe (mlrd €) 1.177,9 978,8 1.168,8 1.060,1 1.097,4 1.093,8

Uvoz robe (mlrd €) 1.018,4 860,3 1.113,8 902,0 449,70 896,2

Inflacija (%) 2,6 0,3 1,6 1,6 1,8 1,4

Nezaposlenost (%) 7,3 7,5 6,8 5,7 5, 5 6,9
Izravna strana Još nije
ulaganja (mlrd €) 14,5 19,6 31,0 41,2 13,5
objavljeno
Izvor: Destatis.de

Struktura BDP-a: poljoprivreda 0,8%, industrija 28% i usluge 71,2%

Zagreb, 15.4.2014.10.4.2014. GOSPODARSKA INFORMACIJA 1

Najvažnije industrije: SRNj je jedan od najvećih svjetskih proizvođača željeza, čelika,
ugljena, cementa, kemijskih proizvoda, strojeva, vozila, elektroničkih proizvoda a
također je jaka i brodogradnja te tekstilna industrija.
Izvor: CIA The World Factbook

Porezi

Vrsta poreza Stopa poreza*

Porez na dobit 25% plus 5,5% (solidarni porez) plus ev. crkveni porez

Porez na dobit po odbitku 25% plus 5,5% (solidarni porez) plus ev. crkveni porez

Porez na dohodak od kapitala 25% plus 5,5% (solidarni porez) plus ev. crkveni porez

42% (najviša stopa)

Porez na dohodak
45% iznad dohotka od 250.000 €, neproizvodnih djelatnosti

19%
Porez na dodanu vrijednost
7% osnovni prehrambeni proizvodi, knjige,
PDV
hotelske i ugostiteljske usluge od 1.1.2010.

Porez na promet nekretnina 3,5 do 5 %

*više o porezima može se naći u publikaciji Porezi od A do Z Saveznog

ministarstva financija:
http://www.bundesfinanzministerium.de/Content/DE/Downloads/Broschueren_Bestells
ervice/2012-06-16-steuern-von-a-z.html

Specifičnosti poreznog sustava: Njemački porezni sustav vrlo je kompleksan s

velikim brojem poreza, najvažniji su:
Stopa PDV-a u Njemačkoj iznosi 19% za gotovo sve robe i usluge, odnosno 7% za
umjetničku i medijsku djelatnost te za noćenje u hotelima. Od ovog poreza su izuzete
određene poslovne grupe: liječnici, psihoterapeuti, osiguravatelji).
Porezu na dobit podliježu samo pravne osobe. Društva kćeri stranih pravnih osoba
plaćaju porez na dobit kao i domaće pravne osobe. Porezna stopa iznosi 25%, k tome
još i 5,5% solidarnog dodatka od poreza na dobit.
Porezu na obrt (poslovni porez) podliježu iste pravne osobe koje plaćaju i porez na
dobit. Porez se utvrđuje i plaća na razini općina i predstavlja značajan izvor
financiranja javnih potreba na komunalnoj razini. Porezna stopa ovisi o općini i iznosi
između 10 i 20% .
Porezu na dohodak podliježu svi zaposleni u Njemačkoj (ulazna stopa
/Eingangssteuerstatz/ iznosi 14%). Godišnji iznos po osobi koji je oslobođen poreza na
dohodak u 2012. iznosio je 8.004 EUR za neoženjene i 16.008 EUR za oženjene. Za
2013. taj iznos je 8.130 odnosno 16.260 EUR.
Izvor i više o porezima na:

Zagreb, 15.4.2014.10.4.2014. GOSPODARSKA INFORMACIJA 2

www.bundesfinanzministerium.de
www.bmwi.de
www.steuerliches-info-center.de/EN/SteuerrechtFuerInvestoren/
http://www.bzst.de/DE/Auslaendische_Investoren/auslaendische_investoren_node.ht
ml
Podaci navedeni u ovom dokumentu se temelje na propisima lokalnih poreznih jurisdikcija koji su bili na
snazi za vrijeme pisanja ovog dokumenta. Dokument ne odražava naknadne promjene koje su
eventualno nastupile u navedenom poreznom zakonodavstvu. Podaci navedeni u ovom dokumentu su
informativne i općenite prirode, budući da zbog kompleksnosti sustava oporezivanja specifičnosti
(primjenjive olakšice, oslobođenja i slično) nisu posebno analizirani u ovom dokumentu.

Zakonska regulativa vezana uz ulaganja

Sve informacije o mogućnostima ulaganja u SRNJ mogu se naći na:

Anlaufstelle für ausländische Investoren: www.germantaxes.info
Telefon: +49 (0) 228 406-1212
Fax: +49 (0) 228 406-3119
Email: service@germantaxes.info

Na web stranicama German Trade&Invest nalazi se priručnik Investment Guide to

Germany:

www.gtai.de/GTAI/Content/EN/Invest/_SharedDocs/Downloads/GTAI/Brochures/Germ
any/investment-guide-to-germany-2013.pdf
Opće informacija za strane investitore u SRNJ:
http://www.gtai.de/GTAI/Navigation/DE/Meta/ueber-uns.html

Vanjskotrgovinska razmjena
U mlrd €
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
IZVOZ 983,3 978,8 1.168,8 1.060,1 1.097,4 1.093,8
UVOZ 805,7 860,3 1.113,8 902,0 909,2 896,2
RAZLIKA +177,6 +118,5 +55,0 +158,1 +188,2 +198
Izvor: Destatis, travanj/2014.

Najznačajnije zemlje izvoza u 2013. godini: Francuska 100 mlrd, SAD 88 mlrd UK
75 mlrd, Nizozemska 160 mlrd , Kina 67 mlrd, Austria 56 mlrd, Italia 53 mlrd,
Švicarska 47 mlrd, Poljska 42 mlrd, Belgija 42 mlrd.
Najznačajnije zemlje uvoza u 2013. godini: Nizozemska 89 mlrd, Kina 74 mlrd,
Francuska 64 mlrd, SAD 48 mlrd, Italia 48, UK 42 mldr, Ruska Federacija 40 mlrd,
Belgija 39, Švicarska 38, Austrija 37 mlrd.
Najznačajniji izvozni proizvodi u 2013. godini: 1. vozila i dijelovi za vozila 2. strojevi
3. kemijski proizvodi 4. tehnička oprema, električni i optički proizvodi, 5. prehrambeni
proizvodi, 6.stočna hrana, 7.farmaceutrski proizvodi, 8.metalni proizvodi, 9. posebna
vozila i dr.

Zagreb, 15.4.2014.10.4.2014. GOSPODARSKA INFORMACIJA 3

Najznačajniji uvozni proizvodi u 2013. godini: 1. električni i optički proizvodi, 2.
nafta i plin, 3. teretna vozila 4. kemijski proizvodi, 5. strojevi, 6. kemijski proizvodi i dr.
Izvor: EIU

Aktualno stanje u gospodarstvu

Njemačko gospodarstvo u 2013. zabilježilo usporeniji gospodarski rast od 0.4% u

odnosu na 2012.(0.7%). No, u usporedbi s drugim članicama EU s ovakvim
gospodarskim rezultatom Njemačka je na samom vrhu europskog prosjeka. Prognoze
za 2014. godinu su 3,3% rasta BDP-a.
Prvi puta nakon početka recesije 2009. tradicionalno izvozno orijentirano njemačko
gospodarstvo zabilježilo je veći uvoz prošle godine (1,3%) od izvoza (0.6%).

Glavni nositelj rasta i dalje je unutarnja potražnja koja nosi više od dvije trećine rasta,
posebno investicije u graditeljstvu i opremi te povećanje narudžbi poslova iz
inozemstva. Rastu je pridonijelo i povećanje domaće privatne potrošnje.
Rast gospodarstva pozitivno je utjecao na tržište rada pa je 2013. u SRNJ bilo 41.8
milijuna zaposlenih, što čini 233.000 ljudi više (0.6%) nego u istom razdoblju 2012.
broj nezaposlenih 2013. iznosio je 2,95 milijuna ljudi.

Unatoč nešto sporijem rastu SRNJ i dalje profitira kako od investicija i potrošnje, tako i
od narudžbi za njenu snažnu industriju od izvaneuropskih zemalja. Njemački proizvodi
na svjetskom tržištu traženi su radi visoke razine kvalitete.
U SRNJ posluje oko 22.000 stranih kompanija, od kojih 500 najvećih svjetskih
korporacija.
Poznate njemačke tvrtke: DaimlerChrysler, Siemens, Volkswagen, Bosch, BMW, Opel,
Audi, Porsche, Lufthansa, E.ON AG i dr.
U SRNJ se godišnje održava oko 140 svjetskih sajmova. Najpoznatiji su: sajam
informacijskih i komunikacijskih tehnologija CeBIT, Međunarodni zeleni tjedan (Berlin),
turistički sajam ITB u Berlinu i Sajam knjiga u Frankfurtu.
Energetika: Njemačka je prva u Europi i druga u svijetu (iza SAD-a) po korištenju
obnovljivih izvora energije, Kontinuirano se ulaže upravo u taj dio energetskog sektora
koji bi do 2020. Prema nekim procjenama trebao dostići razinu izvoza automobilske
industrije.

Nuklearna energija: U SRNJ trenutno radi 17 nuklearnih reaktora, iz kojih se dobiva

23% električne energije. Donji dom Njemačkog parlamenta izglasao je 30. lipnja 2011.
definitivni prestanak rada njemačkih atomskih centrala do 2022. godine.
Istovremeno je energetskim paketom predviđeno jačanje proizvodnje električne
energije iz obnovljivih izvora te je predviđeno da se njezin udio do 2020. poveća sa
17% na 35%. Izgradnja će biti usredotočena prije svega na energiju vjetra i biomase.
Izvor:Veleposlanstvo RH, EIU, Vladine službene web stranice, CIA The World Factbook, OECD.

Zagreb, 15.4.2014.10.4.2014. GOSPODARSKA INFORMACIJA 4

 Bilateralni gospodarski odnosi s Republikom Hrvatskom

Vanjskotrgovinska razmjena
U milijunima €
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

IZVOZ 1.029 827 922,6 968.3 988.5 974,7

UVOZ 2.790 2.059,6 1.892,8 2.049,2 2.084,5 2.179,5

RAZLIKA - 1.761 -1.232,6 -970,2 -1.080,9 -1.096 -1.204,8

Izvor: DZS RH

Struktura izvoza RH 2012.-2013.

Njemačka Izvoz Republike Hrvatske u eurima

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 2012. 2013. % Indeks
1. 821 Namještaj i dijelovi 94 206 836 89 534 163 9,19 95,0
2. 773 Oprema za distribuciju električne energije, nesp. 64 540 106 52 137 769 5,35 80,8
3. 851 Obuća 46 814 011 47 474 024 4,87 101,4
4. 874 Mjerni i kontrolni instrumenti i aparati, nesp. 42 859 492 46 837 037 4,81 109,3
5. 684 Aluminij 32 144 986 45 232 433 4,64 140,7
6. 841 Muški kaputi, jakne, odijela, hlače, košulje, rublje i sl., tkani 32 006 512 29 476 384 3,02 92,1
7. 728 Strojevi za pojedine industrijske grane, nesp.; dijelovi 29 084 950 25 635 359 2,63 88,1
8. 893 Proizvodi od plastike, nesp. 22 405 989 25 222 988 2,59 112,6
9. 714 Pogonski strojevi i motori, neelektrični, nesp.; dijelovi 34 640 074 24 143 150 2,48 69,7
10. 771 Električni pogonski strojevi i dijelovi 22 081 613 24 003 845 2,46 108,7
11. 699 Proizvodi od običnih kovina, nesp. 25 521 256 23 985 475 2,46 94,0
12. 772 Oprema za električne krugove 21 037 566 22 720 563 2,33 108,0
13. 098 Jestivi proizvodi i prerađevine, nesp. 18 014 142 22 035 975 2,26 122,3
14. 691 Konstrukcije i dijelovi, nesp., od željeza, čelika ili aluminija 11 669 469 21 594 154 2,22 185,0
15. 845 Odjeća od tekstilnih tkanina, nesp. 20 425 889 19 851 740 2,04 97,2
Ostalo 463 784 770 454 817 488 46,66 98,1
U K U P N O: 981 237 661 974 702 547 100,00 99,3
Izvor DZS RH

Struktura uvoza RH 2012.-2013.

Zagreb, 15.4.2014.10.4.2014. GOSPODARSKA INFORMACIJA 5

Njemačka Uvoz Republike Hrvatske u eurima
OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 2012. 2013. % Indeks
1. 781 Putnički automobili 133 587 615 161 777 006 7,42 121,1
2. 542 Lijekovi 61 777 876 66 616 104 3,06 107,8
3. 012 Meso (osim goveđeg) i jestivi otpaci, svježe, rashlađeno ili zamrznuto 44 562 849 63 214 915 2,90 141,9
4. 682 Bakar 48 925 264 44 198 769 2,03 90,3
5. 772 Oprema za električne krugove 47 216 885 41 316 488 1,90 87,5
6. 874 Mjerni i kontrolni instrumenti i aparati, nesp. 39 263 956 37 329 984 1,71 95,1
7. 098 Jestivi proizvodi i prerađevine, nesp. 35 473 714 36 704 898 1,68 103,5
8. 641 Papir i karton 40 048 237 36 602 996 1,68 91,4
9. 845 Odjeća od tekstilnih tkanina, nesp. 34 164 349 34 791 098 1,60 101,8
10. 699 Proizvodi od običnih kovina, nesp. 33 214 081 33 153 447 1,52 99,8
11. 598 Razni kemijski proizvodi, nesp. 38 712 825 31 760 310 1,46 82,0
12. 783 Cestovna motorna vozila, nesp. 19 906 503 31 370 741 1,44 157,6
13. 893 Proizvodi od plastike, nesp. 27 847 685 30 296 815 1,39 108,8
14. 821 Namještaj i dijelovi 29 475 134 29 809 644 1,37 101,1
15. 642 Papir i karton, rezani; proizvodi od papira i kartona 26 968 168 29 193 868 1,34 108,3
Ostalo 1 501 881 307 1 471 316 903 67,51 98,0
U K U P N O: 2 163 026 448 2 179 453 986 100,00 100,8
Izvor DZS RH

Hrvatske tvrtke registrirane na njemačkom tržištu

U Njemačkoj posluje oko 140 hrvatskih tvrtki. AWD Pharmu GmbH & Co. KG, tvrtku
kćer Barr-PLIVA, je preuzela Teva Pharmaceutical Industries iz Izraela. Od većih
hrvatskih tvrtki predstavništva u SRNJ posluju, Zagrebmontaža, Tehnomontaža, Ingra,
Viadukt, Montmontaža, Monting, Đuro Đaković Montaža, Uljanik Handel, Podravka-
Končar, Croatia Airlines, Ingra Tehnika, Zagrebačka banka te HTZ.

Njemačke tvrtke registrirane u RH

U RH su aktivne brojne tvrtke između ostalih Siemens, Meggle, Hipp, BMW, Mercedes
Benz, Stihl, Heidelberg Zement AG, Züblin, Scholz AG, Olymp, Bauhaus Mannheim,
Lidl, ABB AG Mannheim, SAP AG, EnBW, Gebrüder Heller, Bilfinger Berger AG i dr.

Međunarodni ugovori iz područja gospodarstva

o Ugovor o poticanju i zaštiti ulaganja – (potpisan 21.03.1997., stupio na snagu od
28.08.2000.g., objava NN-MU: 12/98; objava stupanja na snagu: 14/2000.)
o Ugovor o tehničkoj suradnji – (potpisan 15.01.1999., stupio na snagu
21.07.2000.g. objava NN-MU:09/99.)
o Sporazum o zapošljavanju radnika trgovačkih društava sa sjedištem u RH radi
izvršavanja ugovora o izvođenju radova (tzv. detašmani) – (potpisan
13.09.2002., stupio na snagu 18.12.2002. objava NN-MU: 14/2002.; objava
stupanja na snagu: 02/03.)

Zagreb, 15.4.2014.10.4.2014. GOSPODARSKA INFORMACIJA 6

o Sporazum o radnicima na privremenom radu – (potpisan 13.09.2002., stupio na
snagu 18.12.2002. objava NN-MU:14/2002. ; objava stupanja na snagu: 02/03.)
o Ugovor o međunarodnom cestovnom prometu – (potpisan 16.10.1997., stupio
na snagu 23.02.1998. objava NN-MU:22/97 ; objava stupanja na snagu:04/98.)
o Ugovor o socijalnom osiguranju – (potpisan 24.11.1997., stupio na snagu
01.12.1998. objava NN-MU:08/98.)
o Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na
imovinu – (potpisan 6.02.2006., stupio na snagu 20.12.2006. objava NN-
MU:09/2006. ; objava stupanja na snagu:1/2007.)
o Sporazum između VRH i Vlade SRNJ o uračunavanju u obvezne zalihe
Republike Hrvatske zaliha sirove nafte i naftnih derivata Republike Hrvatske u
Saveznoj Republici Njemačkoj – (potpisan 17. studenog 2010., stupio na snagu 2.
ožujka 2011. objava NN-MU:1/2011. ; objava stupanja na snagu:5/2011.)
o Ugovor o zračnom prometu parafiran je 1997. godine. i dalje je u fazi pregovora.
Još 1999. godine njemačka strana je tražila određene izmjene. Kako je pitanje
prometa regulirano sporazum o pridruživanju i stabilizaciji s EU upitno je hoće li se
ugovor potpisivati.

Važnije institucije iz područja gospodarstva

BMWi – Savezno ministarstvo gospodarstva i tehnologije
(Bundesministerium für Wirtschaft und Technologie) www.bmwi.de

BDI – Savezna udruga njemačke industrije

(Bundesverband der Deutschen Industrie e.V.) www.bdi-online.de

BDA – Savez njemačkih udruga rada

(Bundesvereinigung der Deutschen Arbeitgeberverbände e.V.) www.bda-online.de

DGB – Savezna sindikalna udruga

(Deutscher Gewerkschaftsbund) www.dgb.de

GTAI – Njemačka trgovina i investicije

(Germany Trade and Invest) www.gtai.de

Statistički ured
(Statistisches Bundesamt) www.destatis.de

Bilateralna gospodarska udruženja

Stalna hrvatsko-bavarska komisija od 1971. godine. Ostvaruje se bilateralna
suradnja, uključujući i realni sektor u području turizma, kulture, gospodarstva, prometa,
prostornog uređenja, zaštite okoliša i vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva, rada i
radne izobrazbe, zdravstva, znanosti, prosvjete, državne uprave, javne sigurnosti,
lokalne i područne samouprave, pravosuđa i europskih integracija.

Mješovita komisija Republika Hrvatska - Baden – Württemberg od 2005. ostvaruje

bilateralnu i multilateralnu suradnju na projektima iz područja gospodarstva, kulture,
turizma, prometa, unutarnjih poslova, pravosuđa, znanosti, zaštite okoliša i dr.

Zagreb, 15.4.2014.10.4.2014. GOSPODARSKA INFORMACIJA 7

Hrvatsko gospodarsko udruženje, Frankfurt – KWVD Kroatische
Wirtschaftsvereinigung – daju informacije za poslovanje na hrvatsko/njemačkom
gospodarskom prostoru, savjeti, podrška, pomoć u dolasku na novo tržište i dr. Daljnje
info: info@kwvd.de
IHK Zagreb - od 2003. godine u Hrvatskoj djeluje Njemačko-hrvatska industrijska i
trgovinska komora koja objedinjava i njemačke i hrvatske tvrtke koje posluju u
Njemačkoj (DK IHK). Komora ima nešto više od 300 članova i pruža usluge i servis je
posebno njemačkim tvrtkama koje imaju ili žele imati aktivnosti u Hrvatskoj. Adresa
komore je: http://kroatien.ahk.de/

Važniji sajmovi
CeBIT-a, najvećeg svjetskog sajma informatičkih i komunikacijskih tehnologija koji se
tradicionalno održava u ožujku svake godine u Hannoveru
ITB Berlin
fr.e.e München
GRÜNE WOCHE - međunarodni sajam prehrane, poljoprivrede i hortikulture (Berlin) –
siječanj www.gruenewoche.de
INTEC i Z Subcontracting Fair (alatni strojevi, oprema, alati, proiz. software , pod-
ugovaranje i kooperacijske mogućnosti) – Leipzig, veljača svake druge godine
http://lemmon.leipziger-messe.de/LeMMon/zul_web_eng.nsf/
PROWEIN – međunarodni sajam vina – Düsseldorf, ožujak www.prowein.de
ANUGA – sajam prehrambene industrije, Köln, listopad www.anuga.com
IHM – obrtnički sajam München, ožujak http://www.ihm.de/
GDS/GLS – međunarodni specijalizirani sajam obuće, proiz. od kože I kožne
galanterije, Düsseldorf, ožujak www.gds-online.com
IMEX – međunarodni sajam putovanja, skupova i događaja, Frankfurt, svibanj,
www.imex-frankfurt.de
DRINTEC, München, rujan http://drinktec.com/de/
Sajam knjiga Frankfurt, listopad www.buchmesse.de/de/fbm
BOOT – međunarodni sajam nautike Düsseldorf (siječanj) www.boot.de

Javni natječaji i ostale poslovne prilike

Javni natječaji objavljuju se u saveznim službenim listovima kao i u službenim
listovima saveznih država, novinama i stručnim časopisima:

www.bund.de/DE/Ausschreibungen/ausschreibungen_node.html
www.deutsches-ausschreibungsblatt.de/
www.duesseldorf.de/ausschreibung/

Zagreb, 15.4.2014.10.4.2014. GOSPODARSKA INFORMACIJA 8

 Najava događanja

Predstavnici hrvatskog gospodarstva 19. do 23. svibnja 2014. sudjelovat će na

studijskom putovanju u Bavarsku koje organizira Njemačko – hrvatska industrijska i
trgovinska komora na temu "Suvremene tehnologije u području hidroenergije i vodnog
gospodarstva".
U suradnji s VRH Berlin Agencija za investicije i konkurentnost planira predstavljanje
gospodarskih mogućnosti RH u SRNJ.

Posebne napomene

Slobodno kretanje radne snage na tržištu SR Njemačke:

Zakon za prilagodbu njemačkog zakonodavstva članstvu RH u EU za hrvatske
državljane određuje da će za hrvatske državljane biti potrebna radna dozvola na
njemačkom tržištu rada u „prijelaznom inicijalnom razdoblju od 2 godine“ od dana
pristupa Hrvatske EU 1. srpnja 2013. godine.
Republika Njemačka će primijeniti prijelazne odredbe glede slobode kretanja radne
snage te, sukladno tome, i dalje primjenjivati svoje nacionalne mjere kao i mjere koje
proizlaze iz bilateralnih odredbi, kako bi se regulirao pristup hrvatskih državljana
njemačkom tržištu.
Najavljene su sljedeće iznimke: za sezonske radnike u poljoprivredi, ugostiteljstvu i
području zabave, akademske građane koji imaju ponudu u svojoj struci, te za mlade
bez radnog iskustva koji će na dvogodišnjem naukovanju moći raditi bez radne
dozvole. Također, postojeći programi zapošljavanja gostujućih radnika (detaširanih
radnika) i medicinskih sestara nastavit će se i dalje primjenjivati.

Zagreb, 15.4.2014.10.4.2014. GOSPODARSKA INFORMACIJA 9