Sadržaj

UVOD............................................................................................................................................................. 1
1. GARAZE ................................................................................................................................................. 2
2. PROBLEM PARKIRANJA U GRADOVIMA ................................................................................................ 2
3. PLANIRANJE KAPACITETA ...................................................................................................................... 3
4. OSNOVNI PRORAČUN BROJA MJESTA ZA PARKIRANJE......................................................................... 3
4.1. METODA „Parking Generation“ .................................................................................................... 3
4.2. METODA „City factor“ ................................................................................................................... 4
5. NAČINI I VRSTE PARKIRANJA ................................................................................................................. 4
6. TIPOVI GARAŽA ..................................................................................................................................... 6
6.1. Podzemne ..................................................................................................................................... 6
6.2. Nadzemne ..................................................................................................................................... 6
6.3. Garaže s rampama ........................................................................................................................ 7
6.4. Nagib rampi ................................................................................................................................... 7
6.5. Garaže s dizalima .......................................................................................................................... 8
7. NAČINI PARKIRANJA I NAPLATE ............................................................................................................ 8
7.1. Samoparkiranje ............................................................................................................................. 8
7.2. Polu – samoparkiranje .................................................................................................................. 8
7.3. Uz pomoć osoblja .......................................................................................................................... 9
7.4. Mehaničko parkiranje ................................................................................................................... 9
8. ODREĐIVANJE BROJA MJESTA ZA PARKIRANJE..................................................................................... 9
ZAKLJUČAK .................................................................................................................................................. 11
LITERATURA ................................................................................................................................................ 12
UVOD
Fenomen saobraćaja u gradovima postaje predmet sve većeg zanimanja saobraćajnih i ostalih
stručnjaka, koje je proporcionalno s problemima koje saobraćaj izaziva. To potvrđuje svjetski
proces snažne urbanizacije, kojim saobraćaj postaje sve više u fokusu proučavanja. Kao rezultat
sve boljeg standarda građana i dinamičnog života u gradovima, saobraćaj producira negativne
efekte smanjenja brzine saobraćajnog toka, saobraćajnih zagušenja, zakašnjenja, zagađenja
okoliša, povećanja saobraćajnih nezgoda i njenih posljedicate potrebeza povećanim ulaganjima
u saobraćajnu infrastrukturu. Jednom riječju, saobraćaj postaje sam sebi negacija, stvarajući
uslove za teško podnošljiv život i ograničavajući daljnji prosperitet i razvoj grada. Stoga se
postavlja imperativ rješavanja saobraćajnih problema u urbanim područjima određivanjem
saobraćajne politike koja će svojim ciljevima omogućiti podnošljiv život u gradu te skladan,
konkurentan i podnošljiv razvoj urbane cjeline i njegovih budućih generacija. Upravljanje
prijevoznom potražnjom sve češći je pristup saobraćajnih stručnjaka u iznalaženju rješenja toga
kompleksnog problema. Temeljni cilj je osigurati visoku razinu mobilnosti i dostupnosti uz
racionalno korištenje raspoložive saobraćajne infrastrukture. Politika parkiranja treba biti u
funkciji ukupne saobraćajne politike grada. Dosada se nije znatnije koristila u toj funkciji.
Unatrag dva desetljeća sazrijeva spoznaja saobraćajnih stručnjaka da je politika parkiranja,
njene strategije i mjere, značajan mehanizam za upravljanje prijevoznom potražnjom u širem
smislu, te da treba korespondirati s ukupnom saobraćajnom politikom urbane
cjeline.Nažalost,do danas se mjere istrategije politike parkiranja još uvijek primjenjuju
parcijalno. Svaka gradska aglomeracija, u ovisnosti o lokalnim uvjetima i pristupu saobraćajnih i
ostalih stručnjaka, koncipira svoju saobraćajnu i politiku parkiranja.Stoga se opravdano
postavlja pitanje u kakvom je odnosu ponuda parkiranja i potražnja za parkiranjem, odnosno
prijevozna potražnja putovanja osobnim vozilom. Kakve zakonitosti vladaju u međusobnom
odnosu? Je limoguće i kako upravljati prijevoznom potražnjom,ponudom parkiranja, odnosno
strategijama i mjerama politike parkiranja? Također su prisutna pitanja kako dimenzionirati
ponudu parkiranja, a da korespondira s ukupnom saobraćajnom politikom i njenim
ciljevima.Kako dimenzionirati ulična i izvanulična mjesta za parkiranje? Gdje i kako planirati i
projektirati garažna mjesta za parkiranje? Kakav tip garaža za parkiranje odgovara određenoj
prijevoznoj potražnji?

1
 1. GARAZE
Garaze za parkiranje su saobraćajne kojima je osnovna najmjena parkiranje vozila. Garaže za
parkiranje su najbolji naćin organizacije parkiranja na područijma na kojima je na malom
prostoru potrebno omogućiti smještaj velikog broja vozila. Garaže omogućavaju višestruku
iskoristivosti površina za parkiranj u odnosu na klasična parkirališta je mogu biti izgrađene u
nekoliko etaža( podzemnih ili nadzemnih).

U modernoj urbanoj aritekturi današnjice postalo je pravilo da se podzemne etaže većih

objekata, pa čak I ravni krovovi velikih objekata koriste kao prostori za parkiranje.

Garaže za parkiranje moguće je podijeliti prema više kriterija:

1.U odnosu na razinu zemlje:

- Garaže u razini zemlje

- Podzemne garaže
- Nadzemne garaže.

2.Prema funkciji/ mogućnosti korištenja:

- javne garaž za parkiranje

- privatne garaže za parkiranje
- privatne garaže za parkiranje s javnom namjenom.

3.prema vrsti usluge:

- samostalno parkiranje
- parkiranje uz pomoć osoblja
- automatizovano parkiranje-

4. prema vezi između razina:

- garaže sa rampama
- garaže sa dizalicama.

2. PROBLEM PARKIRANJA U GRADOVIMA

Problem parkiranja nastaje kada su parkirni zahtjevi veći nego parkirni kapacitet nekog grada.U
samom početku razvoja automobila i općenito motorizacije težilo se zadovoljenju svih potreba
za parkiranjem u gradovima jer sujoš uvijek postojale prostorne mogućnosti za to. Na identičan
način se danas rješavaju problemi parkiranja u manjim gradovima pošto oni još uvijek imaju
površine koje to mogu omogućiti, no nedostatni su sustavi javnog prijevoza kao potpora
ukupnom rješenju tog problema.S velikim porastom potrebe za parkiralištima najprije je na
glavnim gradskim trgovima zabranjeno parkiranje automobila, zatim su uvedene pješačke zone
u najuže središte grada te je na kraju dodano vremensko ograničenje zadržavanja na
parkirališta.Daljnjim porastom svih elemenata koji stvaraju potrebe za parkiranjem utjecao

2
je na to da se sva istraživanja usmjere k ograničavanju vremenskog zadržavanja na
parkiralištima. Tako su tražena rješenja prije svega usmjerena na ograničavanje parkiranja
zaposlenika jer zbog dugoročnog karaktera njihovih potreba za parkiranjem i danas se traže
odgovarajuća rješenja te je najveći broj mjera usmjeren u tom smjeru.

3. PLANIRANJE KAPACITETA
Određivanje optimalnog broja mjesta za parkiranje zahtjeva uvažavanje svih čimbenikakoji
utječu ili mogu utjecati na rad parkirališta. Optimalan broj mjesta na parkiralištu je onaj koji
pruža zadovoljavajuću razinu usluge korisniku parkirališta, a istodobno donosi dobre
ekonomske učinke vlasniku. Dakle važno je napomenuti da broj parkirališnih mjesta ne smije
biti prevelik već mora biti uređeno na način da je mali broj slobodnih, a velik broj popunjenih
parkirališnih mjesta.

4. OSNOVNI PRORAČUN BROJA MJESTA ZA PARKIRANJE

Potrebno je odrediti plansko razdoblje za koje će se raditi proračun, a zatim usporedbom
utvrditi promjene i utjecaj na parkiranje sljedećih parametara:

 Planirani trend aktivnosti u centru grada

 Plan razvoja javnog gradskog saobraćaja (kapacitet, razvijenost mreže, razvijenost
linija...).
 Plan daljnjeg razvoja saobraćajnog sustava grada, procjena izgradnje novih
saobraćajnica, kao i izgradnja novih objekata za parkiranje u samom središtu grada.
 Utvrditi očekivani porast ili pad bruto društvenog proizvoda (BDP-a), a samim time
porast ili pad standarda te porast ili pad broja osobnih vozila

Detaljnom analizom navedenih parametara može se izraditi vjerodostojnaprojekcija

očekivane potražnje za parkiranjem, odnosno potrebnim brojem parkirališnih mjesta. Važno je
također napomenuti da se za elementarni proračun parkirališnih mjesta za određeno
područje ili određeni objekt koriste različite metode i načini poput složenih matematičkih i
statističkih modela.

4.1. METODA „Parking Generation“

Ova je metoda jedna od najčešće korištenih metoda na prostoru SAD-a. Istraživanje se obavlja
na način da se unutar određenog objekta ili područja izbroje sva parkirana vozila u vrijeme
vršne potražnje za parkirališnim mjestima. Ono se određuje iskustveno (npr. za sportske
objekte i stadione u vrijeme održavanja sportskih aktivnosti). Za neke objekte je teško odrediti
vršnu potražnju pa se tada primjenjuje brojanje u specifičnim vremenskim intervalima
(15min, 30min, 60min). Metoda se temelji na obradi statističkih podataka. Provodi se na
način da se za određenu namjenu zemljišta ili određeni objekt analizira što veći broj postojećih
sličnih područja ili objekata te se podaci statistički obrade. Iz analiziranih podataka se na taj

3
način dobije matematička formula koja prikazuje odnos između nezavisne varijable (broj
stambenih jedinica, broj lokala...) i broja mjesta za parkiranje.

4.2. METODA „City factor“

Ova metoda koristi podatke o broju stanovnika grada i stupnju motorizacije istog. Metoda se
temelji na činjenici da određeni dio stanovnika grada ima realnu potrebu dolaziti vozilom do
središta grada. Vrijednost prema kojoj se treba orijentirati podrazumijeva za svakih pet do osam
registriranih osobnih automobile.

5. NAČINI I VRSTE PARKIRANJA

Razlikujemo dvije vrste parkiranja, ulično i izvan ulično parkiranjekustvenih procjena
saobraćajnih i urbanističkih stručnjaka.

Ulična mjesta za parkiranje su sva mjesta uređena ili izgrađena pod bilo kojim kutom, uz rub
sporednih cesta ili ulica. Takvo parkiranje utječe na kapacitet ulice, razinu uslužnosti,
ekonomsku eksploataciju poslovnih prostora te na sigurnost vozača i pješaka.

4
Kod uličnog parkiranja razlikujemo tri načina parkiranja:

a. Koso
b. Uzdužno
c. Okomito

Tabela 1. Dimenzije parking prostora s obzirom na ugao postavljanja

Izvan ulična mjesta za parkiranje su sva ona mjesta koja su uređena, izgrađena ili
razmještena tako da se nalaze na otvorenim površinama izvan ulice. U pravilu pojam izvan
uličnog parkirališta podrazumijeva sve parkirne lokacije koje su zatvorene odnosno ograđene sa
svih strana i koje su opremljene određenim sustavima rampi gdje vozač prilikom ulaska na
parkiralište uzima karticu, a prilikom izlaska s parkirališta plaća uslugu parkiranja vozila.Veličina
i kapacitet takvih parkirališta nisu ograničeni ničim osim raspoloživim prostoromi najčešće
kapacitetima okolnih saobraćajnica koje ih opslužuju. Izvan ulična parkirališta najčešće se
nalaze na mjestima gdje su trgovački centri, frekventne saobraćajnice, sportski objekti, bolnice,
aerodromi, turističke atraktivnosti te sva ostala mjesta na kojima se okuplja veliki broj ljudi. Uz
lokaciju se često nadovezuje i namjena parkirališta koja može biti javna, za vlastite potrebe ili za
potrebe grupe korisnika.

5
 6. TIPOVI GARAŽA

6.1. Podzemne
Podzamne garaže koštaju mnogo više od nadzemnih jer im je gradnja složenija i izvedba skuplja.

Kod podzemnih garaža potrebno je osigurati dovoljne količine svjetlosti za neometanu vožnju te
dovoljne količine svježeg zraka (ventilacija) sto su dodatni izvori troška.

Jedna od prednosti podzemnih garaža je da se gornja površina može dovesti u prvobitno stanje,
a ako se to i učini troškovi za zemljište se ne naplačuju. U slučaju rata može poslužiti i kao
sklonište.

Podzemne garaže se grade na mjestima na kojima nema dovoljno slobodnog zamljišta, odnosno
u centru grada.

Slika. Podzemna garaža

6.2. Nadzemne
Nadzemne se garaže grade izvan centra, odnosno tamo gdje ima vise slobodnog zemljišta.

Prednosti su sto ne treba puno investirati u provjetravanje etaža. Osvjetljavanje po danu je

minimalno zbog danjeg svijetla. Nedostatak je što se estetski teško uklapaju u okolinu, te se
zemljiste ne može vratiti u prvobitno stanje.

6
 Slika. Nadzemne garaže i garaže na sprat

6.3. Garaže s rampama

Vozilo se uspinje vlastitim pogonom.Mogu biti izvedene u zavoju ili u pravcu.Ako je rampa u
zavoju može biti izvedena u pod kutem od 1800 ili 3600. Kod potonjeg slučaja(3600) ostaje
neiskorišten prostor u sredini ali su moguče veće brzine kretanja vozila.

Rampe u pravcu imaju nedostatak što vozilo mora savladati veoma oštri kut na svakome kraju
rampe.

Rampe mogu biti jednosmjerne i dvosmjerne.

Slika. Rampe na ulazu I izlazu iz garaže

6.4. Nagib rampi

Određeni su pogonsko-tehničkim i položajnim razlozima a okvirno iznose:

 vanjske rampe, uspon < 10%

 unutarnje rampe, uspon < 15%
 rampe na kojima se parkira = 3% – 5%
 rampe u malim garažama < 20%

7
 6.5. Garaže s dizalima
One dolaze do izražaja tamo gdje je zemljište skupo i gdje ga nema dovoljno a potreba za
parkiranjem je velika (centar grada).

Prednost dizala nad rampama je manja zauzetost prostora, ne dolazi do sudara koji se može
dogoditi na rampama (pogotovo dvosmjernim).Vozač parkira vozilo na dizalo, dobiva potvrdu o
mjestu na kojem će se vozilo parkirati i vozač može ići. Tada dizalo smješta vozilo na predviđeno
mjesto. Nedostatak je što vozač kasnije mora čekati da dizalo ode po vozilo.

7. NAČINI PARKIRANJA I NAPLATE

7.1. Samoparkiranje
Vrši ga sam vozač. Primjenjuje se u malim gradovima. Prednost tog načina parkiranja je ta što se
ne treba plačati vozno osoblje pa su troškovi manji i do 20%.

Samoparkiranje može biti besplatno i uz naplatu.

Razlikujemo slijedeće vrste naplate kod parkiranja vozila:

 SUSTAV POVJERENJA – prije nego vozač uđe u garažu u posebnu kutiju ubacuje
određenu sumu novca. Koristi se u malim garažama te u onima u kojima nema gužve,
 AUTOMATIMA – vozač se zaustavlja prije branika i mora ubaciti novac u automat da mu
se branik podigne,
 KUPOVANJE KARTE – na ulazu u garažu vozač kupuje kartu te je stavlja na vjetrobransko
staklo.

7.2. Polu – samoparkiranje

Postoje dva tipa polu – samoparkiranja.

Kod prvoga tipa vozač vozi do određenog kata a tamo auto preuzima vozno osoblje. Prednost
tog tipa je što vozač ne mora parkirati vozilo, pa štedi na vremenu.Prostori na ulazu u garažu su
manji.

Drugi tip čine mjesečni korisnici koji imaju već imaju određena mjesta, dok vozila povremenih
korisnika garaže parkira osoblje garaže.Prednosti tog tipa su niži troškovi za mjesečne
pretplatnike, rad u garaži je brži, treba manje zaposlenog osoblja.

8
 7.3. Uz pomoć osoblja
Brigu oko vozila preuzimaju uposlenici garaže. Često je u primjeni.

Nedostaci: skuplja je usluga, potreban je veći prostor za prikupljanje vozila u garažu, oštečenja i
krađe su češća pojava, vrijeme čekanja na isporuku vozila je dugo.

Prednosti: veći stupanj sigurnosti vožnje po rampama, treba manje prostora za parkiranje

7.4. Mehaničko parkiranje

One dolaze do izražaja tamo gdje je zemljište skupo i gdje ga nema dovoljno, a potreba za
parkiranjem je velika (centar grada).

Prednost dizala nad rampama je manja zauzetost prostora, ne dolazi do sudara koji se može
dogoditi na rampama (pogotovo dvosmjernim). Nedostatak je što vozač kasnije mora čekati da
dizalo ode po vozilo.

8. ODREĐIVANJE BROJA MJESTA ZA PARKIRANJE

Za određivanje broja mjesta za parkiranje u središnjem području grada ima više metoda:

Prema stupnju motorizacije.Po toj metodi broj mjesta za parkiranje u središtu grada dobije se
tako da se na 5-8 registriranih osobnih automobila osigura jedno mjesto za parkiranje tj.

𝐸
𝑃=
𝐾∙𝐷
Gdje je:

P – potreban broj parkirališta i garažnih mjesta u gradu

E – broj stanovnika

D – stupanj motorizacije

K – koeficijent koji ovisi o mjesnim prilikama i u rasponu je od 5-8

Prema broju stanovnika.Na svakih 100 stanovnika u središnjem području grada osigurava se
jedno do dva mjesta za parkiranje i garažiranje.

Prama broju motornih vozila koja ulaze tijekom dana u središte grada.Za 7-9 posto vozila koja
ulaze u središte grada osigurava se parkirališno-garažni prostor.

9
Prema površini središnjeg djela grada.Prema toj metodi, broj mjesta za parkiranje i garažiranje
određuje se tako da se na jedan hektar površine središnjeg djela grada osigura 60 – 100 mjesta
tj.

𝑃 =𝑆∙𝑡

gdje je:

S – površina središnjeg djela grada u hektarima

t – broj parkirališnih mjesta (60 – 100)

Prema namjeni građevine.Temelje se na stupnju motorizacije. Prema Generalnom

urbanistističkom planu za grad Zagreb dani su podaci o potrebitosti parkirališno – garažnih
mjesta za različite namjene građevina

10
ZAKLJUČAK
Dostupnosti trošakparkirnog mjesta važnesu odrednicekada se govori o odluci korisnika hoće
liza željenu destinacijuodabratikorištenje osobnog vozila ili ne.

Niži stepen motorizacije i relativno dobra razina usluge javnog gradskog prevoza uvjetovat će
češće korištenje javnog gradskog prijevoza. Lokalna zajednica u većini slučajeva kontrolira i
regulira ulična parkirališna mjesta, dok su izvan ulična parkirališna mjesta i garaže, u različitoj
vlasničkoj strukturi i s različitim režimom uslova i naplate parkiranja.

Također, u namjeri da omogući podnošljiv život u gradu, lokalna zajednica često, uz ostale
mjere upravljanja prijevoznom potražnjom (gdje je uvijek najveći problem korištenje osobnog
vozila za kretanje), koristimjere upravljanja ponudom parkiranja. Ponuda parkiranja modelira
ukupnu prijevoznu potražnju, svojim standardima parkiranja (dugoročno), režimom parkiranja –
ograničenjem vremena parkiranja (kratkoročno i na srednji rok) te naplatom i cijenom
parkiranja (kratkoročno i na srednji rok).

Stoga se postavlja imperativ rješavanja saobraćajnih problema u urbanim područjima

određivanjem saobraćajne politike koja će svojim ciljevima omogućiti podnošljiv život u gradu
te skladan, konkurentan i podnošljiv razvoj urbane cjeline i njegovih budućih generacija.
Upravljanje prijevoznom potražnjom sve češći je pristup saobraćajnih stručnjaka u iznalaženju
rješenja toga kompleksnog problema. Temeljni cilj je osigurati visoku razinu mobilnosti i
dostupnosti uz racionalno korištenje raspoložive saobraćajne infrastrukture. Politika parkiranja
treba biti u funkciji ukupne saobraćajne politike grada. Dosada se nije znatnije koristila u toj
funkciji. Unatrag dva desetljeća sazrijeva spoznaja saobraćajnih stručnjaka da je politika
parkiranja, njene strategije i mjere, značajan mehanizam za upravljanje prijevoznom
potražnjom u širem smislu, te da treba korespondirati s ukupnom saobraćajnom politikom
urbane cjeline.

11
LITERATURA
1. https://www.google.ba/search?biw=1284&bih=636&tbm=isch&sa=1&ei=ovOQXLX0KZG
yavCPj4AE&q=mehanicko+parkiranje&oq=mehanicko+parkiranje&gs_l=img.3...34703.43
293..43720...0.0..0.120.4913.51j6......0....1..gws-wiz-
img.....0..0i19j0i10i19j0i30i19j0i30.7Ni5UeE_iYw#imgrc=87j28FBRuc3t1M:
2. https://www.saobraćajna-zona.com/garaza/
3. https://pravimajstor.hr/izgradnja-garaze
4. https://www.scribd.com/document/218841501/7-PARKING-GARA%C5%BDE

12