1

2
 3

4 Program stručnog usavršavanja ovlaštenih

inženjera arhitekture
5 Popis predavača III. tečaja ovlaštenih
inženjera arhitekture

7/15 Upravljanje projektima i dokumentacijom

Prava, dužnosti i odgovornosti sudionika u gradnji utvrđena Zakonom o gradnji
Tržište nekretnina u Hrvatskoj i svijetu

23 Zaštita od požara i zaštita na radu

Urbanističke mjere zaštite od požara

41 Fizika zgrada
Principi akustičkih proračuna prema metodologiji normi
(HRN) EN 12354-1-2-23-4-5-6

97 Zaštita i obnova kulturnih dobara

Zaštita povijesnog identiteta ruralnih prostora
4

Tema Predavanje Predavač Br. Bodovi iz Ukupno

sati regulative bodova za
na temi slušače
1) Upravljanje projektima Prava, dužnosti i odgovornosti
i dokumentacijom sudionika u gradnji utvrđena Ratkajec 2 2 2
Zakonom o gradnji
Tržište nekretnina u Hrvatskoj
Škevin 2 2
i svijetu
2) Zaštita od požara i Primjena Zakona o zaštiti na
Grašo 2 2 2
zaštita na radu radu u projektiranju
Urbanističke mjere zaštite od Kopričanec
2 2
požara - Matijevac
3) Fizika zgrada Principi akustičkih proračuna
prema metodologiji normi Keindl 2 2
(HRN) EN 12354-1-2-23-4-5-6
4) Prostorno planiranje Lokacijska dozvola - zakonski i
stručni aspekti u okviru Mrak - Taritaš 2 2 2
Zakona o prostornom uređenju
5) Zaštita i obnova Zaštita povijesnog identiteta
Mavar 2 2 2
kulturnih dobara ruralnih prostora
 5

ime i prezime predavača funkcija tvrtka tema (predmet)

1) Gordana Ratkajec, viši građevinski Ministarstvo zaštite okoliša, 1) Upravljanje projektima i
dipl.ing.građ. inspektor prostornog uređenja i dokumentacijom
graditeljstva Uprava za
inspekcijske poslove
2) Petra Škevin, ovlašteni arhitekt “Filipović poslovno 1) Upravljanje projektima i
dipl.ing.arh. savjetovanje” d.o.o., Zagreb dokumentacijom
3) Mr.sc. Ljerka viši predavač Državna uprava za zaštitu 2) Zaštita od požara i zaštita
Kopričanec - Matijevac, i spašavanje, Učilište na radu
dipl.ing.građ. vatrogastva i zaštite i
spašavanja Zagreb
4) Vesna Grašo, Voditelj odsjeka za Republika Hrvatska, državni 2) Zaštita od požara i zaštita
dipl.ing.kemije nadzor u području inspektorat, područna jedinica na radu
zaštite na radu Zagreb, odsjek za nadzor u
području zaštite na radu
5) Mr.sc. Ranko Keindl, ovlašteni revident 3K d.o.o., Zagreb 3) Fizika zgrada
dipl.ing.građ.
6) Ana Mrak - Taritaš, načelnik odjela za Ministarstvo zaštite okoliša, 4) Prostorno planiranje
dipl.ing.arh. prostorno planiranje prostornog uređenja i
graditeljstva
7) Zofia Mavar, načelnik Ministarstvo kulture, Uprava 5) Zaštita i obnova kulturnih
dipl.ing.arh. za zaštitu kulturne baštine, dobara
Odjel za nepokretna kulturna
dobra
6
7
8
 9

35$9$'8ä1267,,
2'*29251267,68',21,.$8
68',21,&,8*5$'1-,
*5$'1-,
6XGLRQLFLXJUDGQMLMHVX

± LQYHVWLWRU
*RUGDQD5DWNDMHFGLSOLQJJUDÿ ± SURMHNWDQW
YLãLJUDÿLQVSHNWRU ± UHYLGHQW
0LQLVWDUVWYR]DãWLWHRNROLãDSURVWRUQRJ ±L]YRÿDþ
XUHÿHQMDLJUDGLWHOMVWYD ± QDG]RUQLLQåHQMHU

68',21,&,8*5$'1-, ,19(67,725

2GUHGEH=DNRQDRSURVWRUQRPXUHÿHQMXL
JUDGQMLNRMLPDVXXUHÿHQDSUDYDGXåQRVWL
LRGJRYRUQRVWLVXGLRQLNDXJUDGQML
,QYHVWLWRUMHSUDYQDLOLIL]LþNDRVREDXþLMHLPHVH
JUDGLJUDÿHYLQD
3URMHNWLUDQMH NRQWUROX L QRVWULILNDFLMX SURMHNDWD
JUDÿHQMH L VWUXþQL QDG]RU JUDÿHQMD LQYHVWLWRU
PRUD SRYMHULWL RVREDPD NRMH LVSXQMDYDMX
XYMHWH ]D REDYOMDQMH WLK GMHODWQRVWL SUHPD
SRVHEQRP ]DNRQX DNR RYLP =DNRQRP QLMH
GUXNþLMHRGUHÿHQR

,19(67,725
,QYHVWLWRUMHGXåDQ0LQLVWDUVWYXRGQRVQR
QDGOHåQRPXSUDYQRPWLMHOXJUDÿHYLQVNRM
LQVSHNFLMLLLQVSHNFLMLUDGDQDMNDVQLMHXURNXRG
,19(67,725
,QYHVWLWRUMHGXåDQ]DWHKQLþNLSUHJOHGGDWLQDXYLG
‡GRNXPHQWDFLMXNRMXL]YRÿDþ PRUDLPDWLQDJUDGLOLãWXSUHPD
=DNRQXRSURVWRUQRPXUHÿHQMXLJUDGQML
RVDPGDQDSULMHSRþHWNDJUDÿHQMDLOLQDVWDYND
L]YRÿHQMDJUDÿHYLQVNLKUDGRYDQDNRQSUHNLGD
GXåHJRGWULPMHVHFDSLVDQRSULMDYLWLSRþHWDN
JUDÿHQMDRGQRVQRQDVWDYDNUDGRYD
8SULMDYLSRþHWNDJUDÿHQMDLQYHVWLWRUMHGXåDQ
QDYHVWLL]YRÿDþDLR]QDNXHODERUDWDLVNROþHQMD
‡JHRGHWVNLVLWXDFLMVNLQDFUWVWYDUQRJVWDQMDVLWXDFLMD]D
L]JUDÿHQXJUDÿHYLQXVXNODGDQL]GDQRPDNWXNRMLMHNDRGLR
JHRGHWVNRJHODERUDWDRYMHULRNDWDVWDUVNLXUHG
‡LVSUDYHRVXNODGQRVWLRGQRVQRGRND]DNYDOLWHWHGLMHOD
JUDÿHYLQHRGRYODãWHQLKWLMHODXVOXþDMXNDGDMHRYLPLOL
SRVHEQLP=DNRQRPSRVHEQLPSURSLVRPLOLSURMHNWRP
RGUHÿHQDREYH]DSURYHGEH]DYUãQRJRFMHQMLYDQMD
VXNODGQRVWLRGQRVQRGRND]LYDQMDNYDOLWHWH
10
352-(.7$17
3URMHNWDQWMHIL]LþNDRVREDNRMDSUHPDSRVHEQRP
]DNRQXLPDSUDYRXSRUDEHVWUXNRYQRJQD]LYD
RYODãWHQLDUKLWHNWLOLRYODãWHQLLQåHQMHU
3URMHNWDQWMHRGJRYRUDQGDSURMHNWLNRMHL]UDÿXMH
LVSXQMDYDMXSURSLVDQHXYMHWHDRVRELWRGDMH
SURMHNWLUDQDJUDÿHYLQD SURMHNWDQDWD]DFMHORYLWRVWLPHÿXVREQX
‡XVNODÿHQDVORNDFLMVNRPGR]YRORPGD
‡LVSXQMDYDELWQH]DKWMHYH]DJUDÿHYLQXLGDMH
‡XVNODÿHQDVRGUHGEDPDRYRJD=DNRQDLSRVHEQLP
SURSLVLPD
,=92Ĉ$ý
,]YRÿDþMHRVREDNRMDJUDGLLOLL]YRGLSRMHGLQH
UDGRYHQDJUDÿHYLQL
*UDGLWLLOLL]YRGLWLSRMHGLQHUDGRYHQD
JUDÿHYLQLPRåHRVREDNRMDLVSXQMDYDXYMHWH
]DREDYOMDQMHGMHODWQRVWLJUDÿHQMDSUHPD
SRVHEQRP]DNRQX
,=92Ĉ$ý
,]YRÿDþ MHGXåDQ ,]YRÿDþ MHGXåDQ
‡SRYMHULWLL]YRÿHQMHJUDÿHYLQVNLKUDGRYDL
GUXJLKSRVORYDRVREDPDNRMHLVSXQMDYDMX
SURSLVDQHXYMHWH]DL]YRÿHQMHWLKUDGRYD
RGQRVQRREDYOMDQMHSRVORYD
‡UDGRYHL]YRGLWLWDNRGDVHLVSXQHELWQL
]DKWMHYLLGUXJLXYMHWL]DJUDÿHYLQX
‡XJUDÿLYDWLJUDÿHYQHSURL]YRGHLRSUHPXX
VNODGXVRYLP=DNRQRP
352-(.7$17
3URMHNWDQWQHPRåHELWL]DSRVOHQLNRVREH
NRMDMHL]YRÿDþQDLVWRMJUDÿHYLQL
$NRXSURMHNWLUDQMXVXGMHOXMHYLãH
XVNODÿHQRVWSURMHNDWDRGJRYRUDQMHJODYQL
SURMHNWDQW
*ODYQRJSURMHNWDQWDRGUHÿXMHLQYHVWLWRU
,=92Ĉ$ý
,]YRÿDþ MHGXåDQJUDGLWLXVNODGXV
‡ UMHãHQMHPRXYMHWLPDJUDÿHQMD
‡SRWYUÿHQLPJODYQLPSURMHNWRPRGQRVQR
‡JUDÿHYLQVNRPGR]YRORP
,=92Ĉ$ý

‡RVLJXUDWLGRND]HRXSRUDEOMLYRVWLXJUDÿHQLK
JUDÿHYQLKSURL]YRGDGRND]HRVXNODGQRVWL
XJUDÿHQHRSUHPHSUHPDSRVHEQRP]DNRQX
LVSUDYHRVXNODGQRVWLRGUHÿHQLKGLMHORYD
JUDÿHYLQHELWQLP]DKWMHYLPD]DJUDÿHYLQXL
RGRYODãWHQLKWLMHODL]GDQHGRND]HNYDOLWHWH
‡SURSLVQR]EULQXWLJUDÿHYLQVNLRWSDGQDVWDR
WLMHNRPJUDÿHQMDQDJUDGLOLãWX

,=92Ĉ$ý
,]YRÿDþ LPHQXMHLQåHQMHUDJUDGLOLãWDRGQRVQR
YRGLWHOMDUDGRYDXVYRMVWYXRGJRYRUQHRVREHNRMD
YRGLJUDÿHQMHRGQRVQRSRMHGLQHUDGRYH
$NRXJUDÿHQMXVXGMHOXMXGYDLOLYLãHL]YRÿDþD
LQYHVWLWRURGUHÿXMHJODYQRJL]YRÿDþDNRMLMH
RGJRYRUDQ]DPHÿXVREQRXVNODÿLYDQMHUDGRYDL
NRMLLPHQXMHJODYQRJLQåHQMHUDJUDGLOLãWD
*ODYQLL]YRÿDþPRUDL]YRGLWLQDMPDQMHSRORYLFX
UDGRYDSRWUHEQLK]DJUDÿHQMHWHJUDÿHYLQH
,=92Ĉ$ý
,]YRÿDþ QDJUDGLOLãWXPRUDLPDWL ,]YRÿDþ QDJUDGLOLãWXPRUDLPDWLL
‡UMHãHQMHRXYMHWLPDJUDÿHQMDSRWYUGXJODYQRJ
SURMHNWDRGQRVQRJUDÿHYLQVNXGR]YROXVLGHMQLP
RGQRVQRJODYQLPSURMHNWRP
‡L]YHGEHQHSURMHNWHVPLãOMHQMHPSURMHNWDQWD
JODYQRJSURMHNWDLRYMHUHQHRGUHYLGHQWD NRMLMHWRX
L]YMHãüXRREDYOMHQRMNRQWUROLJODYQRJSURMHNWD
]DWUDåLR]DGRWDGDL]YHGHQGLRJUDÿHYLQHL
JUDÿHYLQVNHLGUXJHUDGRYHNRMLVXXWLMHNXVDVYLP
L]PMHQDPDLGRSXQDPD
,=92Ĉ$ý
,]YRÿDþ QDJUDGLOLãWXPRUDLPDWLL
‡GRND]HRVXNODGQRVWL]DXJUDÿHQHJUDÿHYQHSURL]YRGH
‡GRND]HRVXNODGQRVWLSUHPDSRVHEQRP]DNRQX]D
XJUDÿHQXRSUHPX
‡LVSUDYHRVXNODGQRVWLRGUHÿHQRJGLMHODJUDÿHYLQHELWQLP
]DKWMHYLPDSUHPDSRVHEQRP]DNRQXL
‡GRND]HNYDOLWHWH]DNRMHMHRYLP=DNRQRPSRVHEQLP
SURSLVRPLOLSURMHNWRPRGUHÿHQDREYH]DSULNXSOMDQMD
WLMHNRPL]YRÿHQMDJUDÿHYLQVNLKLGUXJLKUDGRYDNDRL
REYH]DSURYHGEHNRQWUROQLKSRVWXSDND]DGRWDGDL]YHGHQ
GLRJUDÿHYLQHLJUDÿHYLQVNHLGUXJHUDGRYHNRMLVXXWLMHNX
11
,=92Ĉ$ý
,]YRÿDþ QDJUDGLOLãWXPRUDLPDWL
‡ UMHãHQMHRXSLVXXVXGVNLUHJLVWDURGQRVQR
REUWQLFX
‡VXJODVQRVW]DREDYOMDQMHGMHODWQRVWLJUDÿHQMDL
XJRYRURXGUXåLYDQMXL]YRÿDþDSUHPDSRVHEQRP
]DNRQX
‡ DNWRLPHQRYDQMXJODYQRJLQåHQMHUDJUDGLOLãWD
LQåHQMHUDJUDGLOLãWDRGQRVQRYRGLWHOMDUDGRYD
‡DNWRLPHQRYDQMXQDG]RUQRJLQåHQMHUDRGQRVQR
JODYQRJDQDG]RUQRJLQåHQMHUD
,=92Ĉ$ý

‡ L]YMHãüDUHYLGHQDWD RREDYOMHQRMNRQWUROL
L]YHGEHQRJSURMHNWDDNRMHWRSURSLVDQR
‡JUDÿHYLQVNLGQHYQLN
‡ HODERUDWLVNROþHQMDJUDÿHYLQH
1$'=251,,1ä(1-(5
1DG]RUQLLQåHQMHUMHIL]LþNDRVREDNRMDSUHPD
SRVHEQRP]DNRQXLPDSUDYRXSRUDEH
VWUXNRYQRJQD]LYDRYODãWHQLDUKLWHNWLOL
RYODãWHQLLQåHQMHU LSURYRGLXLPHLQYHVWLWRUD
VWUXþQLQDG]RUJUDÿHQMDDNR]DWRLVSXQMDYD
XYMHWHJUDÿHQMDSUHPDSRVHEQRP]DNRQXL
SURSLVLPDGRQHVHQLPQDWHPHOMXWRJ]DNRQD
1DG]RUQLLQåHQMHUQHPRåHELWL]DSRVOHQLNRVREH
NRMDMHL]YRÿDþQDLVWRMJUDÿHYLQL
12
1$'=251,,1ä(1-(5
8SURYHGELVWUXþQRJQDG]RUDJUDÿHQMD
QDG]RUQLLQåHQMHUGXåDQMH LQåHQMHUGXåDQMH
‡ QDG]LUDWLJUDÿHQMHWDNRGDEXGHXVNODGXV
UMHãHQMHPRXYMHWLPDJUDÿHQMDSRWYUÿHQLP
JODYQLPSURMHNWRPRGQRVQRJUDÿHYLQVNRP
GR]YRORPRYLP=DNRQRPLSRVHEQLPSURSLVLPD
‡XWYUGLWLMHOLJODYQLSURMHNWXSRJOHGXKRUL]RQWDOQLKL
YHUWLNDOQLKJDEDULWDLQDPMHQHJUDÿHYLQHL]UDÿHQXVNODGXV
UMHãHQMHPRXYMHWLPDJUDÿHQMDRGQRVQRORNDFLMVNRP
GR]YRORPXVOXþDMXJUDÿHQMDJUDÿHYLQD]DNRMHVHL]GDMH
JUDÿHYLQVNDGR]YRODLRVWDOHJUDÿHYLQHNRMHVHJUDGH
WHPHOMHPSRWYUÿHQRJJODYQRJSURMHNWD
1$'=251,,1ä(1-(5
8SURYHGELVWUXþQRJQDG]RUDJUDÿHQMD
QDG]RUQLLQåHQMHUGXåDQMH LQåHQMHUGXåDQMH
‡ RGUHGLWLSURYHGEXNRQWUROQLKSRVWXSDNDXSRJOHGX
RFMHQMLYDQMDVXNODGQRVWLRGQRVQRGRND]LYDQMD
NYDOLWHWHRGUHÿHQLKGLMHORYDJUDÿHYLQHSXWHP
RYODãWHQHRVREHNRMDQLMHVXGMHORYDODXSURYHGEL
SRVWXSNDL]GDYDQMDLVSUDYDLGRND]DNRMHRVLJXUDYD
L]YRÿDþ UDGRYDNDGDMHRYLP=DNRQRPSURSLVRP
GRQHVHQLPQDWHPHOMXRYRJD=DNRQDSRVHEQLP
SURSLVRPLOLSURMHNWRPRGUHÿHQDWDNYDREYH]D
RGUHÿHQD
1$'=251,,1ä(1-(5
1DJUDÿHYLQDPDQDNRMLPDVHL]YRGLYLãHYUVWDUDGRYDLOL
UDGRYLYHüHJRSVHJDVWUXþQLQDG]RUPRUDSURYRGLWLYLãH
QDG]RUQLKLQåHQMHUDRGJRYDUDMXüHVWUXNH
,QYHVWLWRULOLRVREDNRMXRQRGUHGLGXåQDMHLPHQRYDWL
JODYQRJDQDG]RUQRJLQåHQMHUD
*ODYQLQDG]RUQLLQåHQMHURGJRYRUDQMH]DFMHORYLWRVWL
PHÿXVREQXXVNODÿHQRVWVWUXþQRJQDG]RUDJUDÿHQMDL
GXåDQMHRWRPHVDVWDYLWL]DYUãQRL]YMHãüH
*ODYQLQDG]RUQLLQåHQMHUPRåHELWLLVWRGREQRLQDG]RUQL
LQåHQMHU]DRGUHÿHQXYUVWXUDGRYD
1$'=251,,1ä(1-(5
8SURYHGELVWUXþQRJQDG]RUDJUDÿHQMDQDG]RUQL

‡ XWYUGLWLMHOLLVNROþHQMHJUDÿHYLQHREDYLODRVRED
RYODãWHQD]DREDYOMDQMHSRVORYDGUåDYQHL]PMHUHL
NDWDVWUDQHNUHWQLQDSUHPDSRVHEQRP]DNRQX
‡XWYUGLWLLVSXQMDYDOLL]YRÿDþXYMHWH]DREDYOMDQMH
GMHODWQRVWLJUDÿHQMDSURSLVDQHSRVHEQLP]DNRQRP
1$'=251,,1ä(1-(5
8SURYHGELVWUXþQRJQDG]RUDJUDÿHQMDQDG]RUQL

‡EH]RGODJDQMDXSR]QDWLLQYHVWLWRUDVDVYLP
QHGRVWDFLPDRGQRVQRQHSUDYLOQRVWLPDNRMHXRþL
WLMHNRPJUDÿHQMDDLQYHVWLWRUD LJUDÿHYLQVNX
LQVSHNFLMXLGUXJHLQVSHNFLMHRSRGX]HWLP
PMHUDPD
‡VDVWDYLWL]DYUãQRL]YMHãüHRL]YHGELJUDÿHYLQH
5(9,'(17
5HYLGHQW MHIL]LþNDRVREDRYODãWHQD]DNRQWUROX
SURMHNDWD
2YODãWHQMH]DREDYOMDQMHNRQWUROHSURMHNDWDPRåHVH
GDWLRVRELNRMD
‡ LPDSUDYRQDREDYOMDQMHSRVORYDSURMHNWLUDQMDXSRGUXþMX
NRQWUROHSURMHNWDNRMD
‡ MHGLSORPLUDQLLQåHQMHUVQDMPDQMHGHVHWJRGLQDUDGQRJ
LVNXVWYDXSURMHNWLUDQMXNRMD
‡MHSURMHNWLUDODXVYRMVWYXRGJRYRUQHRVREHJUDÿHYLQHRVRELWH
LQåHQMHUVNHVORåHQRVWLLNRMD
‡ MHQDGUXJLQDþLQXQDSULMHGLODWHKQLþNXVWUXNXXSRGUXþMX
NRQWUROHSURMHNWD
 13

5(9,'(17
68',21,&,8*5$'1-,
5HYLGHQW QHPRåHREDYLWLNRQWUROXSURMHNWDXþLMRMMH
L]UDGLXFLMHORVWLLOLGMHORPLþQRVXGMHORYDRLOLDNRMHWDM
SURMHNWXFLMHORVWLLOLGMHORPLþQRL]UDÿHQLOLQRVWULILFLUDQ
2GUHGEH=DNRQDRREYH]QLPRGQRVLPD
XSUDYQRMRVRELXNRMRMMH]DSRVOHQ NRMLPDVXXUHÿHQHRGJRYRUQRVWLVXGLRQLND
XJUDGQML]DELWQH]DKWMHYH]DJUDÿHYLQX
5HYLGHQW MHRGJRYRUDQGDSURMHNWLOLGLRSURMHNWD]D
NRMLMHSURYHRNRQWUROXLGDRSR]LWLYQRL]YMHãüH
XGRYROMDYD]DKWMHYLPDL]RYRJD=DNRQDSRVHEQLK
]DNRQDLSURSLVDGRQHVHQLKQDWHPHOMX]DNRQD
WHKQLþNLKVSHFLILNDFLMDLSUDYLODVWUXNHJOHGH
NRQWUROLUDQRJVYRMVWYD

68',21,&,8*5$'1-, 68',21,&,8*5$'1-,
=DNRQRREYH]QLPRGQRVLPD11 2'*29251267=$%,71(=$+7-(9(=$
‡ 2YLP=DNRQRPXUHÿXMXVHRVQRYH
REYH]QLKRGQRVDWHXJRYRUQLLL]YDQ
XJRYRUQLREYH]QLRGQRVL
‡ 6XGLRQLFLREYH]QLKRGQRVDVXIL]LþNHL
SUDYQHRVREHLQRVLWHOMLSUDYDLREYH]D
‡ 3UDYQDRVREDVWMHþHSUDYQXVSRVREQRVW
GDQRPVYRMHJDQDVWDQNDNRMLVHXWYUÿXMH
SRVHEQLPSURSLVLPD
68',21,&,8*5$'1-,
2'*29251267=$%,71(=$+7-(9(
=$*5$Ĉ(9,18
‡ ,]YRÿDþ RGJRYDUD L ]D QHGRVWDWNH
]HPOMLãWDQDNRMHPMHSRGLJQXWDJUDÿHYLQD
NRML EL VH SRND]DOL ]D YULMHPH RG GHVHW
JRGLQDRGSUHGDMHLSULPLWNDUDGRYD
‡ ,VWRYULMHGLL]DSURMHNWDQWDDNRQHGRVWDWDN
JUDÿHYLQH LOL ]HPOMLãWD SRWMHþH RG QHNRJ
QHGRVWDWNDXSURMHNWX
‡ ,VWRYULMHGLL]DRVREXNRMDREDYOMDQDG]RU
DNRQHGRVWDWDNJUDÿHYLQHLOL]HPOMLãWD
SRWMHþHRGQHNRJQHGRVWDWNDXSURYHGEL
QDG]RUD
*5$Ĉ(9,18
‡ ,]YRÿDþRGJRYDUD]DQHGRVWDWNHJUDÿHYLQHNRML
VHWLþXLVSXQMDYDQMD]DNRQRPRGUHÿHQLKELWQLK
]DKWMHYD]DJUDÿHYLQXDNRVHWLQHGRVWDFL
SRNDåX]DYULMHPHRGGHVHWJRGLQDRGSUHGDMHL
SULPLWNDUDGRYD
‡ 1DUXþLWHOM LOL GUXJL VWMHFDWHOM GXåDQ MH R
QHGRVWDFLPD REDYLMHVWLWL L]YRÿDþD SURMHNWDQWD
LOL RVREX NRMD REDYOMD QDG]RU X URNX RG ãHVW
PMHVHFLRWNDGMHQHGRVWDWDNXWYUGLRLQDþHJXEL
SUDYRGDVHQDQMSR]RYH
68',21,&,8*5$'1-,
2'*29251267=$%,71(=$+7-(9(
=$*5$Ĉ(9,18
6PDQMHQMHLLVNOMXþHQMHRGJRYRUQRVWL
‡ ,]YRÿDþVHQHRVOREDÿDRGJRYRUQRVWLDNRMHSUL
L]YRÿHQMXRGUHÿHQLKUDGRYDSRVWXSDRSR
]DKWMHYLPDQDUXþLWHOMD
‡ $OL DNR MH SULMH L]YUãHQMD RGUHÿHQRJ UDGD SR
]DKWMHYX QDUXþLWHOMD XSR]RULR RYRJD QD
RSDVQRVW RG ãWHWH QMHJRYD RGJRYRUQRVW VH
VPDQMXMH D SUHPD RNROQRVWLPD NRQNUHWQRJ
VOXþDMDPRåHVHLLVNOMXþLWL
14

68',21,&,8*5$'1-, .$=1(1(0-(5(
2'*29251267=$%,71(=$+7-(9(=$
*5$Ĉ(9,18
8 SURYHGEL ND]QHQLK PMHUD SURWLY
VXGLRQLNDXJUDGQMLSULPMHQMXMHVH

.DG VX ]D ãWHWX RGJRYRUQL L]YRÿDþ

SURMHNWDQWLRVREDNRMDREDYOMDQDG]RU ‡ 35(.5â$-1,326783$.
RGJRYRUQRVW VYDNRJ RG QMLK RGUHÿXMH ‡ .$=1(1,326783$.
VHUD]PMHUQRQMLKRYRMNULYQML ‡ 67(*291,326783$.
15
16
 17

7(0( 7UåLãWHQHNUHWQLQDLSURMHNWLUD]YRMD
NRPHUFLMDOQLKQHNUHWQLQD
‰ 7UåLãWHQHNUHWQLQD

QHNUHWQLQD SURL]YRG
‰ 3URMHNWLUD]YRMDNRPHUFLMDOQLKQHNUHWQLQD

‰ 6XGLRQLFLSURMHNDWDUD]YRMDNRPHUFLMDOQLKQHNUHWQLQD SURMHNWUD]YRMDNRPHUFLMDOQHQHNUHWQLQH

‰ )RQGRYL]DQHNUHWQLQH
QHSRVWRMHGYLMHLVWHQHNUHWQLQHLOLGYDLVWD
SURMHNWDUD]YRMDQHNUHWQLQD
‰ .RPHUFLMDOQHQHNUHWQLQH± VDMPRYLLNRQIHUHQFLMH

6XGLRQLFLQDWUåLãWXQHNUHWQLQD 6XGLRQLFLQDWUåLãWXQHNUHWQLQD
5HDO(VWDWH0DUNHW 5HDO(VWDWH0DUNHW
=DNRQRSRVUHGRYDQMXXSURPHWXQHNUHWQLQD
1DURGQHQRYLQHEU
3RVUHGRYDQMHXSURPHWXQHNUHWQLQD UDGQMHVXSRVUHGQLNDX
„ 1DODJRGDYDF SURGDYDWHOMNXSDF]DNXSQLN SURPHWXQHNUHWQLQDNRMHVHWLþXSRYH]LYDQMDQDORJRGDYFDL
]DNXSRGDYDFQDMPRGDYDFQDMPRSULPDFLGUXJLPRJXüLVXGLRQLFLX
SURPHWXQHNUHWQLQD WUHüHRVREHWHSUHJRYRUDLSULSUHPD]DVNODSDQMHSUDYQLK
SRVORYDNRMLKMHSUHGPHWRGUHÿHQDQHNUHWQLQDRVRELWRSUL
„ 7UHüDRVRED NXSQMLSURGDML]DPMHQLQDMPX]DNXSXLGU

„ 3RVUHGQLNDJHQW
„ 8GUXåHQMHSRVORYDQMDQHNUHWQLQDPDSUL+*.
1(.5(71,1( VXþHVWLFH]HPOMLãQHSRYUãLQH]DMHGQRVDVYLPHãWRMH
VD]HPOMLãWHPWUDMQRVSRMHQRQDSRYUãLQLLOLLVSRGQMHVXNODGQR
RGUHGEDPDRSüHJSURSLVDRYODVQLãWYXLGUXJLPVWYDUQLPSUDYLPD
„ 5HJLVWDUSRVUHGQLNDDJHQDWD

.RPHUFLMDOQHQHNUHWQLQH 3URMHNWUD]YRMDNRPHUFLMDOQLKQHNUHWQLQD
&RPPHUFLDO5HDO(VWDWH &RPPHUFLDO5HDO(VWDWH'HYHORSPHQW3URMHFW

6HNWRUL 'HYHORSHU =DNXSDF 7HQDQW

 6WDQRJUDGQMD 5HDO(VWDWH&RPSDQ\
 8UHGVNLSURVWRUL2IILFHVSDFH
 ,QGXVWULMD .XSDFQHNUHWQLQHSURMHNWD
 7XUL]DP
 7UJRYLQD5HWDLO 0DUNHWLQãNLSULQFLSSRYH]LYDQMHQD³EXVLQHVVWREXVLQHVV´ WUåLãWX
NRPHUFLMDOQLKQHNUHWQLQD
18

5HDO(VWDWH&RPSDQLHV 5HDO(VWDWH&RPSDQLHV
6DYMHWRYDQMHYH]DQR]DVYHID]HUD]YRMD
SURMHNWDNRPHUFLMDOQLKQHNUHWQLQD
86/8*(
86/8*(
„ SURFMHQD
„ SRVUHGRYDQMH „ LVWUDåLYDQMHWUåLãWD
„ ILQDQFLMVNRVDYMHWRYDQMH „ WHQDQWPL[
„ SRUH]QRVDYMHWRYDQMH „ PDUNHWLQJRJODãDYDQMHL35
„ SUDYQRVDYMHWRYDQMH „ SURSHUW\PDQDJHPHQW
„ SUDüHQMHWUDQVDNFLMD

5HDO(VWDWH&RPSDQLHV 5HDO(VWDWH&RPSDQLHV
6YLMHW

 &%5LFKDUG (OOLV
+UYDWVND
 -RQHV /DQJ /D6DOOH
„ &%5LFKDU (OOLHV
 '7=
„ &ROOLHUV,QWHUQDWLRQDO
 &XVKPDQ :DNHILHOG
„ .LQJ6WXUJH
 &ROOLHUV ,QWHQDWLRQDO
„ 6SLOOHU)DUPHU
,]YRU (XURPRQH\6HSWHPEHU
„ )LOLSRYLü EXVLQHVVDGYLVRU\

3URMHNWUD]YRMDNRPHUFLMDOQLKQHNUHWQLQD 3URMHNWUD]YRMDNRPHUFLMDOQLKQHNUHWQLQD
&RPPHUFLDO5HDO(VWDWH'HYHORSPHQW3URMHFW &RPPHUFLDO5HDO(VWDWH'HYHORSPHQW3URMHFW
3URMHNWUD]YRMDNRPHUFLMDOQHQHNUHWQLQH
)D]HSURMHNWD 2VPLãOMDYDQMHSURMHNWD 'HYHORSHU 
2GDELU]HPOMLãWD 3URMHFW
6WXGLMDL]YHGLYRVWL)HDVLELOLW\6WXG\ 0DQDJHPHQW
„ $QDOL]DWUåLãWD
 3ULSUHPDSURMHNWD  LGHMDXJRYDUDQMH „ $QDOL]DORNDFLMH
„ )LQDQFLMVNDDQDOL]D )LQDQFLDO)HDVLELOLW\$QDO\VLV
LVWUDåLYDQMHWUåLãWD 3ODQLUDQMHLSURMHNWLUDQMH ‡ -DYQRVW
)LQDQFLUDQMH
,]JUDGQMD ‡ -/6
0DUNHWLQJ 35
 5D]YRMSURMHNWD ± GHYHORSPHQW 8SUDYOMDQMH3URSHUW\0DQDJHPHQW
‡ -56
2GUåDYDQMH)DFLOLW\0DQDJHPHQW ‡ 'UåDYD
3URGDMD
 .RULãWHQMH ,]YRU3UHLVHU5LFKDUG%ZLWK$QQH %)UHM3URIHVVLRQDO5HDO(VWDWH'HYHORSPHQW8/,86$
 19

3URMHNWUD]YRMDNRPHUFLMDOQLKQHNUHWQLQD 3URMHNWUD]YRMDNRPHUFLMDOQLKQHNUHWQLQD
&RPPHUFLDO5HDO(VWDWH'HYHORSPHQW3URMHFW &RPPHUFLDO5HDO(VWDWH'HYHORSPHQW3URMHFW

2VQRYQHJUXSHVXGLRQLNDSURMHNWD

 'HYHORSHU 863-(+352-(.7$
 3URMHNWLUDQMHLJUDÿHQMH
 6DYMHWQLFL 5HDO (VWDWH &RPSDQLHV0DUNHW&RQVXOWDQWV
$SSUDLVHUV$WWRUQH\V7LWOH&RPSDQLHV6XUHW\&RPSDQLHV
%URNHUV/HDVLQJDJHQWV3XEOLF5HODWLRQV$GYHUWLVLQJDJHQFLHV
.9$/,7(71$.2081,.$&,-$
3URSHUW\0DQDJHPHQW

 ,]YRULILQDQFLUDQMD /HQGHUV
 -DYQRVW-/6-56GUåDYD

6XGLRQLFLXJUDGQML 6XGLRQLFLSURMHNWDUD]YRMDNRPHUFLMDOQLK
QHNUHWQLQD
=DNRQRSURVWRUQRPXUHÿHQMXLJUDGQML
1DURGQHQRYLQHEU
2VPLãOMDYDQMHSURMHNWD
„ 'HYHORSHU
„ LQYHVWLWRU
„ SURMHNWDQW 6WDUW PRUDNRQWUROLUDWLEDUHPMHGQRRGQDYHGHQRJ
„ L]YRÿDþ „ ]HPOMD
„ QDG]RUQLLQåHQMHU „ NDSLWDO
„ ]QDQMHLLVNXVWYR
„ UHYLGHQW
„ ]DNXSDFWHQDQWLOLNXSDF

6XGLRQLFLSURMHNWDUD]YRMDNRPHUFLMDOQLK 6XGLRQLFLSURMHNWDUD]YRMDNRPHUFLMDOQLK
QHNUHWQLQD QHNUHWQLQD
2GDELU]HPOMLãWD 6WXGLMDL]YHGLYRVWL)HDVLELOLW\VWXG\

ƒ 5HDO(VWDWH&RPSDQ\ 0DUNHW (FRQRPLF

„ 3RVUHGQLFL]DNXSRSURGDMXQHNUHWQLQD%URNHUV
&RQVXOWDQWV

„ 2GYMHWQLN7LWOH&RPSDQLHV SURYMHUDLRVLJXUDQMHYODVQLãWYD ƒ ,]YRUILQDQFLUDQMD0RUWJDJH%URNHUVDQG%DQNHUV

„ 5HDO(VWDWH&RPSDQ\ 0DUNHW&RQVXOWDQWV± LVWUDåLYDQMH ƒ $UKLWHNWLLLQåHQMHUL

WUåLãWD
20

6XGLRQLFLSURMHNWDUD]YRMDNRPHUFLMDOQLK 6XGLRQLFLSURMHNWDUD]YRMDNRPHUFLMDOQLK
QHNUHWQLQD QHNUHWQLQD
3URMHNWLUDQMH )LQDQFLUDQMH

„ 3URVWRUQLSODQHULLXUEDQLVWL/DQGSODQQHUV
„ $UKLWHNWL „ ,]YRULILQDQFLUDQMD0RUWJDJH%URNHUVDQG%DQNHUV
„ ,]YRÿDþLUDGRYD*HQHUDOFRQWDFWRUV &RQVWUXFWLRQ/HQGHUV3HUPDQHQW/HQGHUV
„ 1DG]RU
„ *HRGHWL6XUYH\RUV
„ *HRPHKDQLND6RLOVHQJLQHHUV „ 2GYMHWQLFL 7LWOHFRPSDQLHV
„ ,QåHQMHULJUDÿHYLQH VWDWLþDUL6WUXFWXUDOHQJLQHHUV
„ 6DYMHWQLFL]DSLWDQMD]DãWLWHRNROLãD(QYLURQPHQWDOFRQVXOWDQWV
„ $UKLWHNWLNUDMREUD]D „ 3URFMHQLWHOML$SSUDLVHUV
„ 3URMHNWDQWLSURPHWD7UDQVSRUWFRQVXOWDQWV

6XGLRQLFLSURMHNWDUD]YRMDNRPHUFLMDOQLK 6XGLRQLFLSURMHNWDUD]YRMDNRPHUFLMDOQLK
QHNUHWQLQD QHNUHWQLQD
,]JUDGQMD
)LQDQFLUDQMH± L]YRULILQDQFLUDQMD
85$=/,ý,7,0)$=$0$352-(.7$5$=/,ý,7,,=925,),1$1&,5$1-$ „ $UKLWHNWL
=$9,61229567,352-(.7$
352-(.7
„ ,]YRÿDþLUDGRYD*HQHUDOFRQWDFWRUV

„ ,QåHQMHUL

„ .UDMREUD]QLDUKLWHNWL
,QYHVWRUV LQVXUDQFHFRPSDQLHVSHQVLRQIXQGVDVVHWPDQDJHPHQW
FRPSDQLHVEDQNV5(,7
V DQGSULYDWHLQYHVWRUVDQGRWKHU „ 2VLJXUDQMH6XUHW\FRPSDQLHV

6XGLRQLFLSURMHNWDUD]YRMDNRPHUFLMDOQLK 6XGLRQLFLSURMHNWDUD]YRMDNRPHUFLMDOQLK
QHNUHWQLQD QHNUHWQLQD
3RVORYDQMH 3URGDMD ]DNXS
0DUNHWLQJ 35
„ 3URSHUW\PDQDJHUV „ 3RVUHGQLFL]D
„ 5HDO(VDWDWH &RPSDQ\ „ .RULVQLFL(QGXVHUV QHNUHWQLQH5HDO(VWDWH
„ =DNXSFL7HQDQWV &RPSDQLHV%URNHUV
„ 35DJHQFLMH „ 3URFMHQLWHOML$SSUDLVHU
2GUåDYDQMH
„ 0DUNHWLQãNHDJHQFLMH &LMHOLSURMHNW
„ )DFLOLW\PDQDJHPHQW
XNOMXþHQLXSURMHNWRGID]HSURMHNWLUDQMD „ 'HYHORSHU
„ *UDILþNLGL]DMQHUL „ 2GYMHWQLFL
 21

6XGLRQLFLSURMHNWDUD]YRMDNRPHUFLMDOQLK )RQGRYL]DQHNUHWQLQH
QHNUHWQLQD
,]OD]DNGHYHORSHUD L]SURMHNWDSURGDMD .DUDNWHULVWLNH
SURMHNWD
„ VSHFLMDOL]DFLMDSRVHNWRULPD]HPOMRSLVQRPSRORåDMXYLVLQLSRMHGLQDþQRJ
XODJDQMDLVO
 3URGDMDNUDMQMHPNRULVQLNX
„ NXSQMDJRWRYRJSURMHNWDNDGDSURMHNW
 )RQG]DQHNUHWQLQH5HDO(VWDWH)XQG RVWYDUXMHSULQRVNDGDVXXJRYRUHQL]DNXSFL
5(,7LOLVO
„ YODVQLNQHNUHWQLQH NRULVQLNQHNUHWQLQH 
 'XJRURþQRXSUDYOMDQMHQHNUHWQLQRP XSUDYOMDQMHQHNUHWQLQRP

)RQGRYL]DQHNUHWQLQH )RQGRYL]DQHNUHWQLQH

+UYDWVND
=DNRQRLQYHVWLFLMVNLPIRQGRYLPD
1DURGQHQRYLQHEU „ 7(55$),50$ GG=$7925(1,,19(67,&,-6.,)21'=$
1(.5(71,1(38/$

„ ]DWYRUHQLLQYHVWLFLMVNLIRQGVMDYQRP „ 7(55$0(',7(55$1($ GG=$7925(1,,19(67,&,-6.,)21'=$

1(.5(71,1(38/$
SRQXGRP]DXODJDQMHXQHNUHWQLQH
„ -$'5$1.$3,7$/ GG=$7925(1,,19(67,&,-6.,)21'6-$9120
3218'20=$8/$*$1-(81(.5(71,1(=$*5(%
„ 5(,75HDO(VDWDWH )XQG
„ ),0$35235,86 GG=$7925(1, ,19(67,&,-6., )21'$6-$9120
3218'20=$8/$*$1-(81(.5(71,1(9$5$ä',1

)RQGRYL]DQHNUHWQLQH )RQGRYL]DQHNUHWQLQH
(XURSD

(XURSD  /DQG6HFXULWLHV±  PLOLMDUGL(85D

 /LEHUW\,QWHUQDWLRQDO*URXS  PLOLMDUGL(85D

%ULWLVK /DQG
 *HFLQD ±  PLOLMDUGL(85D
RVQRYDQJRGLQH
 5DGDPFR (XURSH  PLOLMDUGL(85D
SRUWIROLR  PLOLMDUGL(85D
2IILFHDQGUHWDLOLQWKH8.DQG5HSXEOLFRI,UHODQG
,]YRU(XURSH5HDO(VWDWH<HDUERRN

,]YRU(XURSH5HDO(VWDWH<HDUERRN
22

)RQGRYL]DQHNUHWQLQH
6YLMHW
*(5HDO(VWDWH
.RPHUFLMDOQHQHNUHWQLQH
6DMPRYLLNRQIHUHQFLMH
6YLMHW
„ 0,3,0 &DQQHV)UDQFXVNDRåXMDN
„ ZZZPLSLPFRP
(XURSD
JRGLQDQDWUåLãWX
„ (;325($/0QFKHQ1MHPDþNDOLVWRSDG
„ ZZZH[SRUHDOQHW
SRUWIROLR PLOLMDUGL
+UYDWVND

„ *RGLãQMDPHÿXQDURGQDNRQIHUHQFLMDRKUYDWVNRPWUåLãWXQHNUHWQLQD
=DJUHE+UYDWVNDRåXMDNWUDYDQM
„ ZZZILOLSRYLFDGYLVRU\FRP
,]YRUZZZJHUHDOHVWDWHFRP
23
24
 25

Uvod
Urbanizam je djelatnost vezana za planiranje, projektiranje, izgradnju i uređenje naselja u
tehničkom, estetskom, ekonomskom, društvenom i pravnom smislu te ga možemo shvaćati kao
multidisciplinarnu jedinstvenu djelatnost. Arhitektura je matično područje iz kojeg se urbanizam
razvio, ali i druge znanosti i grane tehnike bave se, s različitih stajališta, problemima naselja:
urbana sociologija, urbana ekonomija, građevinarstvo i komunalna tehnika, hortikultura i dr. U
proširenom značenju, urbanizam je proučavanje razvitka gradova i njihove fizičke i socijalne
strukture, a u najužem značenju, djelatnost koja se bavi izradom urbanističkih planova.
Urbanistički plan ima temeljnu zadaću odrediti način upotrebe i izgrađenosti zemljišta,
raspored gustoća stanovanja i radnih mjesta, uskladiti interese korisnika zemljišta i urediti
promet u gradu. Prateća mu je zadaća utvrditi osnovni raspored komunalne infrastrukture,
osigurati zaštitu okoliša i uvjete života u gradu, zaštitu spomeničkih cjelina i spomenika te
prostornim rješenjem osigurati mogućnost zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja.
Urbanistički plan je i pravni akt, pa su njegovi ciljevi, sadržaj, uvjeti izrade i dr. regulirani
posebnim državnim zakonom.
Prostorno planiranje je djelatnost koja se bavi prostornim uređenjem ukupnog područja. To
područje može sadržavati naselja i gradove, ali promatrane ili kao točke bez dimenzija, ili
(ovisno o mjerilu) kao površine promatrane ukupno s dimenzijama i oblicima, bez ulaženja u
njihovu unutrašnju strukturu. Prostorno planiranje može se baviti i područjem na kojem uopće
nema naselja, ali i na kojem se predviđaju izgraditi ili se nalaze: veliki prometni objekti, velike
infrastrukture, industrijalizacija prostora, turizam, poljoprivreda, ili zaštićene prirodne ili
povijesne cjeline. Prostorno se planiranje razvilo iz urbanizma početkom 20. stoljeća, kada se
uvidjelo kako je nemoguće raditi generalni urbanistički plan iole većih gradova, a da se ne
promotre problemi okolice grada, tj. regije koja ga okružuje.
26

Prostorni plan je, kao i urbanistički plan, pravni dokument, pa su njegove vrste, ciljevi, sadržaji,
uvjeti izrade i dr. regulirani posebnim državnim zakonom i propisima.
Zakonom o zaštiti od požara određeno je da mjesno nadležna policijska uprava, odnosno
Ministarstvo unutarnjih poslova (stručne osobe iz domene zaštite od požara) sudjeluju u
postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja po posebnom zakonu glede
zaštite od požara, odnosno posebnih uvjeta gradnje iz područja zaštite od požara.
Zgrada je graditeljsko djelo (građevina) sagrađeno na određenom prostoru, a namijenjeno
uglavnom za boravak, rad i odmor ljudi, pripada području visokogradnje, a ima podzemne i
nadzemne etaže. Zgrada je funkcionalno i konstrukcijski složena struktura, a osnovni dijelovi
zgrade su temelji, zidovi (nosivi i pregradni) ili stupovi sa zidovima ispune, stropovi i krov.
Zgrade mogu biti stambene, javne i industrijske te kao takve predstavljaju dio urbanističke
cjeline. Urbanističko rješenje nekog naselja itekako može utjecati na sigurnost zgrada od
požara, ali i sigurnost čitavog naselja. U prošlosti mnoge su zgrade, pa i čitava naselja, stradali
u požaru zbog nepovoljnog urbanističkog rješenja, najčešće zbog uskih ulica koje su omogućile
brzo širenje požara s jedne zgrade na drugu.
Danas suvremene urbanističke spoznaje teže ostvarivanju urbanističkih rješenja koja su
pogodna i s gledišta zaštite od požara.
Građevina je tvorevina nastala gradnjom, povezana s tlom, a sastoji se od građevnog dijela i
ugrađene opreme koji zajedno čine tehničko tehnološku cjelinu. Pod pojmom "građevina"
razumijevaju se: stambene, poslovne, upravne, sudske, školske i druge zgrade, bolnice,
kazališta, koncertne dvorane, hoteli, marine, elektrane, dalekovodi, trafostanice, naftovodi,
plinovodi, mostovi, tuneli, ceste i druge prometne površine, željezničke pruge, putnički, teretni i
ranžirni kolodvori, aerodromi, luke, rafinerije nafte, brodogradilišta, stadioni, igrališta, športske
dvorane i druge.
Objekt je, u prijašnjem zakonodavstvu, naziv za građevinu.

Povijesna "iskrica"
64. god.n.e. Rim je zahvatio veliki požar koji ga je potpuno uništio. Požar je započeo u
gradskom centru i zahvatio trgovine pune zapaljivih tvari (bačve ulja, masti itd.) i potpomognut
vjetrom proširio se vrlo brzo i na ostale dijelove grada. Grad je izgorio u potpunosti.
Prema legendi, za ovaj katastrofalni požar Rima osumnjičen je tadašnji rimski car Neron (vladao
od 37.-68. godine).
Nakon požara došlo je do velike rekonstrukcije grada koja je povjerena graditeljima (arhitektima)
Severu i Celeru. Oni su donijeli građevinsko urbanističke propise koji su predstavljali prve
poznate požarno preventivne norme:
x kod gradnje se treba koristiti materijal otporan na vatru
x moraju se graditi široke ulice,
 27

x moraju se graditi otvorena dvorišta,

x zabranjuju se zajednički pregradni zidovi
x trebaju se graditi masivni vanjski zidovi
x grad se treba što bolje opskrbiti vodom,
x ograničava se visina zgrada.
Neron je na taj način prvi car kojega je zabilježila povijest, da je proveo građevinsko-
urbanističke požarno-preventivne mjere.
Rimska vojna uprava uvodila je izvježbane vatrogasne postrojbe i u gradovima provincija te
provodila propise o zaštiti od požara na iskustvima Rima.
Propašću rimskog carstva prestala je postojati i dobro organizirana vatrogasna služba kakvu je
imao antikni Rim.

Urbanističke mjere zaštite od požara

Lokacija objekta
Pri određivanju lokacije za nove građevine, s gledišta zaštite od požara, treba voditi računa o
čitavom nizu čimbenika te je to vrlo složen problem. Posebno se mora voditi računa o tome
kako i u kojoj mjeri će nova građevina ugrožavati svoju okolinu i, obratno, u kojoj će mjeri
okolina, tj. susjedne građevine, prometnice i drugo utjecati na stupanj opasnosti od požara i
eksplozija na budućoj, novoj građevini.
Kod određivanja lokacije neke građevine treba razlikovati probleme vezane uz makrolokaciju te
mikrolokaciju.
Pod makrolokacijom smatra se određivanje mjesta za izgradnju neke nove građevine, odnosno
njezin smještaj na širem području, dok nam mikrolokacija govori o smještaju građevine u užem
smislu, tj. raspored građevina na građevinskom zemljištu ili unutar već postojećeg npr.
turističkog ili stambenog naselja, tvorničkog kompleksa i tome slično.
Problem određivanja lokacije može biti složen i zbog toga što nisu samo čimbenici zaštite od
požara ti od kojih ovaj problem ovisi, već se pri odabiru lokacije treba uzeti u obzir prirodne
uvjete na kojem će se građevina izvesti, ranije izgrađene građevine u blizini odabranog mjesta,
vrsta tehnološkog procesa, ukoliko se radi o industrijskoj građevini, funkcionalnost buduće
građevine i drugo.
Jedan od najznačajnijih čimbenika pri prostornom planiranju je namjena buduće građevine, jer
različiti problemi se javljaju kod stambenih građevina, u odnosu na javne ili industrijske
građevine tj. treba voditi računa o zoniranju.
Veći grad globalno se može podijeliti na zonu stanovanja, industrijsku zonu, poslovno i
trgovačko središte i zeleni pojas s raslinjem i parkovima (slika 1.).
28

Slika 1. Razmještaj zona

a) nepovoljan položaj, b) povoljan položaj, c) idealan položaj
Zbog povećanih opasnosti, koje se javljaju u industrijskim građevinama, cijelu industrijsku zonu
trebalo bi udaljiti barem 1 kilometar od stambene zone ili zone namijenjene razonodi,, rekreaciji,
odnosno prostora gdje se okuplja veći broj ljudi. Ukoliko je moguće, između industrijske i ostalih
zona, trebalo bi ostaviti zeleni pojas.
Stvarna udaljenost industrijskih od stambenih zona ovisi djelomično od ruže vjetrova, ali i o vrsti
zagađenja koje industrija stvara.
Građevine u kojima se proizvode ili čuvaju opasne tvari ne smiju se izvoditi u blizini drugih
objekata nego se mogu graditi samo na mjestu koje je određeno prostornim planom ili drugim
dokumentom prostornog uređenja. U gradnji takvih građevina valja se pridržavati posebnih
uvjeta građenja iz područja zaštite od požara i eksplozija. Građevine sa spomenutim
namjenama moraju se graditi izvan naselja, glavnih prometnica i drugih vitalnih objekata.
U arhitektonsko urbanističkim rješenjima, osim razmaka između pojedinih zona, pri rješavanju
problema mikrolokacije, treba voditi računa i o međusobnim udaljenostima pojedinih građevina i
pri tome poštivati osnovna pravila zaštite od požara. Za određivanje optimalnog razmaka
između građevina važna je namjena građevine, ali i njezina visina. Dovoljan međusobni razmak
između građevina smanjit će ili čak potpuno onemogućiti prijenos požara s građevine na
građevinu.
Naravno, osim zoniranja, treba voditi računa i o smjeru dominantnog vjetra, odnosno o
klimatskim uvjetima.
 29

Za određena područja utvrđuju se dominantni vjetrovi jer o njima u velikoj mjeri ovisi razvoj
požara, a pogotovo prijenos požara. Čestina i brzina vjetrova prikazuje se “ružom vjetrova”
(slika 2). Industrijske zone se lociraju tako da dominantni vjetrovi pušu od stambene zone
prema industrijskoj. Razlog tome je mogućnost prijenosa požara, ali i zagađenje okoline.
Klimatski uvjeti, osim za prijenos požara s građevine na građevinu, od posebnog su značaja za
šumske požare. Kod šumskih požara, tj. požara otvorenog prostora osim vjetrova promatraju se
maksimalne i srednje temperature.

Slika 2.
Ruža vjetrova

Konfiguracija terena, odnosno prirodni uvjeti su čimbenici koje također treba koristiti prilikom
određivanja lokacije nove građevine.
Nepovoljna konfiguracija (brdoviti teren) može otežavati pristup vatrogasnim vozilima i tehnici
do pojedinih građevina, ali isto tako konfiguracija terena je bitna i s aspekta opskrbe vodom za
gašenje.
Konfiguracija terena može se iskoristiti kao zapreka širenju ili prijenosu požara, što se posebno
odnosi na šumske požare.
Kod rješavanja problema makrolokacije treba voditi računa i o lokaciji vatrogasnih postrojbi.
Vrijeme dolaska vatrogasnih postrojbi na mjesto intervencije ovisi o udaljenosti između sjedišta
vatrogasne postrojbe i mjesta intervencije.
30

Vatrogasne postrojbe trebale bi biti locirane tako da, na području koje pokrivaju, stignu na
intervenciju u vremenu do 15 minuta od primanja dojave.
Prostori koji su više ugroženi od požara trebaju imati u neposrednoj blizini vatrogasnu postrojbu.
Nadalje, vatrogasne postrojbe trebaju biti uz glavne prometnice, tako da imaju otvoren put u
svim pravcima, bez velikih gužvi u prometu, zakrčenosti i prepreka (željeznička pruga, niski
podvožnjaci i slično) te trebaju imati dobru opskrbu vodom.
Čimbenik kojeg treba posebno uvažavati pri prostornom planiranju je i prometna povezanost.
Naime, pokrivenost određenog prostora prometnicama utječe na vrijeme dolaska vatrogasne
postrojbe i drugih službi na mjesto intervencije.
Osim cestovnog prometa za transport ljudstva, vatrogasne opreme i sredstava za gašenje
koristi se i željeznički promet. Za požare na otvorenom veoma je značajan razmještaj zračnih
luka i heliodroma, a u riječnom i pomorskom prometu razmještaj pristaništa za čamce i brodove
koji mogu služiti za transport, ali i za gašenje požara.
Rješavanjem prometne povezanosti u okviru mikrolokacije posebno se razmatraju vatrogasni
prilazi i površine za operativni rad koji zajedno čine vatrogasne pristupe (slika 3). Oblik i
broj vatrogasnih pristupa ovisi o namjeni građevine te o njezinoj visini.

Slika 3. Vatrogasni pristupi

 31

Vatrogasni prilazi su površine koje se direktno nastavljaju na javne prometne površine, a

omogućavaju kretanje vatrogasnih vozila do površine za operativni rad.
Površine za operativni rad ili manevriranje su čvrste površine koje su direktno ili preko
vatrogasnih prilaza povezane s javnim prometnim površinama. One služe za postavljanje
vatrogasnih vozila prilikom poduzimanja akcije spašavanja i gašenja.
Vatrogasni pristupi su čvrste površine koje svojim parametrima (širina, radijus, nosivost, i
drugo) omogućuju pristup vatrogasnoj tehnici ugroženoj građevini i stavljanje u radni položaj s
mogućnošću dohvata otvora na fasadnim zidovima radi spašavanja osoba i gašenja požara.
Za stambene građevine visine do četiri kata vatrogasni pristupi moraju biti osigurani najmanje s
jedne, duže strane građevine, na kojoj su otvori.
Vatrogasni pristupi moraju biti osigurani najmanje s dvije, duže strane građevine na kojima su
otvori, kad je građevina namijenjena za održavanje javnih skupova, odgoju i obrazovanju, kod
bolnica, hotela i sličnih građevina te za stambene građevine više od četiri kata i sve ostale
građevine u kojima se okuplja, radi ili boravi više od 100 osoba.
Nosivost vatrogasnih pristupa treba biti takva da podnesu osovinski pritisak od 100 kN.
Vatrogasni pristupi moraju biti stalno prohodni u punoj širini.
Opskrba vodom za uspješno gašenje požara na određenoj građevini ili prostoru jedan je od
vrlo bitnih čimbenika makrolokacije. Izvori vode mogu biti prirodni i izgrađeni. Kada se za
gašenje požara koristi prirodni izvor vode, tada se do njega mora osigurati prilazni put i površina
za vatrogasna vozila i pumpe.
Najbolji je način opskrbe vodom za gašenje preko hidrantske mreže na određenoj lokaciji.
Hidrantska mreža za gašenje požara je skup cjevovoda, uređaja i opreme kojima se voda od
sigurnog izvora dovodi do štićenih prostora i građevina, a može biti izvedena kao vanjska
hidrantska mreža za gašenje požara.
Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara se izvodi izvan građevine koja se štiti, a završava
nadzemnim ili podzemnim hidrantom. Njome se voda od izvora za opskrbu dovodi cjevovodima
do hidrantskih priključaka koji se neposredno uporabljuju za gašenje požara, ili se na njih
priključuju vatrogasna vozila s ugrađenim pumpama, ili prijenosne vatrogasne pumpe.
Udaljenost bilo koje vanjske točke građevine ili neke točke štićenog prostora i najbližeg hidranta
ne smije biti veća od 80 m, niti manja od 5 m. Udaljenost između dva susjedna hidranta smije
iznositi najviše 150 m, ako posebnim propisom nije drugačije određeno. Iznimno, u naseljima sa
samostojećim obiteljskim kućama udaljenost između dva susjedna hidranta smije iznositi
najviše 300m.
Za zaštitu građevine i/ili prostora vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara,
potrebno je osigurati najmanje protočnu količinu vode navedenu u tablici 1. pri tlaku koji ne
smije biti manji od 0.25 MPa na izlazu iz bilo kojeg podzemnog ili nadzemnog hidranta vanjske
hidrantske mreže.
32

Specifično Potrebna količina vode u l/min, ovisno o površini objekta koji se štiti u m2
požarno
opterećenje do 101 do 301 do 501 do 1001 do 3001 do 5001 do više od
u MJ/m2, do 100 300 500 1000 3000 5000 10000 10000

200 600 600 600 600 600 600 600 900

500 600 600 600 600 900 1200 1200 1500
1000 600 600 600 900 1200 1200 1500 1800
2000 600 600 900 1200 1500 1800 2100 *
>2000 600 900 1200 1800 1800 2100 * *

* – potrebno je proračunati potrebne količine vode za svaki pojedini objekt

Tablica 1.

Za zaštitu naseljenih mjesta vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara, potrebno je

osigurati najmanje protočnu količinu vode od 600 l/min, pri tlaku od 0.25 MPa.
Na cjevovod vanjske hidrantske mreže za gašenje požara postavljaju se u pravilu nadzemni
hidranti, a samo iznimno, u opravdanim slučajevima kada bi oni ometali promet, postavljaju se
podzemni hidranti.
U okviru prostornog planiranja razmatra se i vođenje važnih energenata kao što su: plinovodi,
naftovodi, dalekovodi i postrojenja koja idu uz njih. Uz to vrlo je bitno planirati i mrežu
telekomunikacije što je pokazao i tragičan ishod velikog požara na Kornatu 30. kolovoza 2007.
godine.
Naftovodi i plinovodi su opasni glede nastanka požara i/ili eksplozije i njihovog širenja te
mogućnosti prijenosa požara na okolne građevine ili raslinje, kao i prekid prometa i drugih
aktivnosti. Dalekovodi (visoki napon) mogu pak biti uzročnik nastanka požara.
Telekomunikacije su bitne zbog komuniciranja s vatrogasnim postrojbama i drugim službama
koje trebaju djelovati u slučaju požara velikih razmjera ili pak s tragičnim posljedicama. Bolja
pokrivenost nekog područja telefonskom mrežom i drugim vezama smanjuje vrijeme dojave
požara, vrijeme uzbunjivanja, ali i pozivanja pomoći ukoliko nešto krene po zlu.
U naseljenim sredinama izvođenjem podzemnih energetskih kablova dobiva se na sigurnosti, a
osim toga podzemne žice neće smetati vatrogasnoj tehnici pri postavljanju u položaj za
operativni rad (zglobne platforme ili auto ljestve).
 33

Slika 4. Prepreka na vatrogasnom prilazu zbog energetskog kabla

Neki problemi mikrolokacije mogu se riješiti odabirom određenih tipova gradnje koji kao takvi
mogu biti više ili manje pogodni za širenje požara unutar same građevine te njegov prijenos s
građevine na građevinu. Isto tako, određeni tip gradnje može olakšati ili pak otežati pristup
vatrogasnim vozilima do građevine za slučaj spašavanja osoba ugroženih požarom ili za
gašenje požara.
34

Postoje razni tipovi gradnje.

a) Zatvoreni blok
Takav tip gradnje ima najnepovoljniji pristup za vatrogasna vozila i opremu, posebno u starijim
gradskim jezgrama gdje su ulice vrlo često jako uske i neprimjerene za vatrogasnu tehniku.
Osim toga požar se može vrlo brzo proširiti i vodoravno i okomito unutar same građevine, a
zbog naslanjanja građevine na građevinu prijeti i vrlo velika opasnost od prijenosa požara s
građevine na građevinu, tj. iz jedne ulice na drugu.
Zatvoreni blok u suvremenoj gradnji ne predstavlja više tako veliki problem, prvenstveno zbog
korištenja negorivih materijala i vatrootpornih konstrukcija te podjelom građevina na požarne
sektore. Kod takvih građevina potrebno je izvesti kolni prolaz kroz građevinu najmanje dimenzije
3 x 4 m, a koji se koristi kao vatrogasni prilaz.
b) Poluotvoreni blok
Nešto je povoljniji tip od zatvorenog glede vatrogasnog pristupa, ali postoji velika opasnost od
prijenosa požara. Kod zatvorenog i poluotvorenog bloka površine unutar bloka treba oprezno
koristiti za operativni rad, a nikako se ne smiju koristiti za mjesto okupljanja evakuiranih osoba.
 35

c) Gradnja u nizu
Najčešće se radi o stambenom nizu. Pristup za vatrogasna vozila i opremu s jedne strane niza
ne zadovoljava u potpunosti. Bolje je kada je pristup omogućen s obje strane. Zbog
sprječavanja vodoravnog širenja požara između građevinskih jedinica izrađuju se protupožarni
zidovi.
d) Stambeno poslovne građevine velike površine
To su građevine u kojima prijeti vrlo velika opasnost od vodoravnog i okomitog širenja požara
pa je potrebno obratiti posebnu pozornost na preventivne mjere zaštite te osiguranje kvalitetnih
vatrogasnih pristupa sa svih strana.

e) Terasasta gradnja
Primjenjuje se kod strmih terena. Pristup za vatrogasna vozila i opremu je nepovoljan.
Pravilnom gradnjom osiguravaju se preventivne mjere od prijenosa požara s građevine na
građevinu te osiguravaju površine za operativni rad vatrogasnih vozila.
f) Stambeni i poslovni tornjevi
Kod takvog tipa gradnje vatrogasni pristupi se moraju osigurati sa sve četiri strane. Postoji
velika opasnost od okomitog širenja požara, što se može spriječiti visokim parapetima ili još
bolje vodoravnim istakama (balkoni, lođe).

Poseban problem vezan uz makrolokaciju i mikrolokaciju može se pojaviti kad su u pitanju već
izgrađeni objekti. Naime, nije rijetkost, posebno kod industrijskih građevina, da se pojedini
pogoni nalaze u građevinama koje nisu građene za današnje uvjete.
36

Često se dešava da građevina nema zadovoljavajuću vatrootpornost s obzirom na visinu

požarnog opterećenja koje se nalazi u građevini, a koje je izazvano novim tehnološkim
procesom ili skladištenjem velikih količina roba. U takvim se slučajevima pitanje ugroženosti
susjednih objekata ne može rješavati odgovarajućim međusobnim razmicanjem građevina, već
se trebaju tražiti druga rješenja. Vrlo često se između građevine s povećanim požarnim
opterećenjem i susjednih građevina izvode slobodno stojeći protupožarni zidovi.
Općenito treba istaći da se odabir lokacije neke građevine ne može gledati isključivo s gledišta
zaštite od požara, nego se pri odabiru uvijek moraju imati u vidu urbanistička rješenja za
pojedini prostor. Ili bolje rečeno, pri donošenju urbanističkih planova treba strogo voditi računa i
o problemima zaštite od požara.

Arhitektonsko građevinske mjere zaštite od požara

Problemi zaštite od požara vrlo često se rješavaju i arhitektonsko građevinskim mjerama.
Jedan od bitnih čimbenika je odabir građevinske konstrukcije. Naime, vrsta građevinske
konstrukcije, materijal iz kojeg je izgrađena i njene dimenzije, čimbenici su koji određuju
vatrootpornost konstrukcije. Odabir građevinske konstrukcije s odgovarajućom vatrootpornošću
obavlja se prema funkcionalnoj namjeni građevine te vrijednosti sadržaja.
Za pojedine građevinske konstrukcije, kojima se treba povećati vatrootpornost, odabire se vrsta
zaštite i način njena provođenja. Povećanjem vatrootpornosti pojedinih građevinskih
konstrukcija može se povećati vatrootpornost čitave građevine.
U građevinama se mogu uporabiti, odnosno ugraditi samo građevni materijali i proizvodi te
oprema koji trebaju biti imati ispravu o kakvoći. Posebna pozornost se daje građevnim
materijalima koji se koriste za finalnu obradu vodoravnih i okomitih površina na evakuacijskim
putovima i izlazima. Požarne karakteristike ugrađenih materijala od presudnog su značaja za
brzinu širenja požara unutar građevine i za stvaranje otrovnih produkata izgaranja. Ugrađeni
materijali mogu bitno utjecati na visinu imobilnog požarnog opterećenja, a time i ukupnog
požarnog opterećenja u građevini.
Odabir instalacija i sustava je čimbenik koji itekako doprinosi sigurnosti građevine u požaru.
Postoje razne instalacije koje, svaka na svoj način, doprinose povećanoj sigurnosti.

Vodovodna instalacija
S aspekta zaštite od požara zanimljiva je unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara.
Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara je hidrantska mreža za gašenje požara izvedena
u objektu koji se štiti, a završava bubnjem s namotanim cijevima stalnog presjeka i mlaznicom ili
vatrogasnom cijevi sa spojnicom i mlaznicom. U pravilu mora biti izgrađena kao mokra
hidrantska mreža.
 37

Iznimno, zbog opasnosti od smrzavanja, posebnosti tehnološkog procesa ili građevine (visoke
građevine), hidrantska mreža za gašenje požara ili njezini pojedini dijelovi mogu, po odobrenju
tijela nadležnog za zaštitu od požara, biti izgrađeni kao suha hidrantska mreža.
U građevini koja se štiti unutarnjom hidrantskom mrežom za gašenje požara postavljaju se na
cjevovod zidni hidranti. Zidni hidranti moraju biti izvedeni tako da omoguće sigurno i efikasno
rukovanje i uporabu.
Na najnepovoljnijem mjestu svakog požarnog sektora unutarnja hidrantska mreža za
gašenje požara mora imati protočnu količinu vode najmanje jednaku količini navedenoj u tablici
2., a najniži tlak na mlaznici, kod minimalne protočne količine, ne smije biti manji od 0,25 MPa.

Specifično požarno
300 400 500 600 700 800 1000 2000 >2000
opterećenje u MJ/m2, do

Najmanja protočna
količina vode kroz 25 30 40 50 60 100 150 300 450
mlaznicu/mlaznice l/min

Tablica 2.

Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara mora biti izvedena na takav način da se ostvari
potpuno prekrivanje prostora koji se štiti najmanje s jednim mlazom vode s tim da se na dužinu
cijevi s mlaznicom može dodati dužina mlaza od najviše 5 m.
U slučaju da se potrebna protočna količina vode u požarnom sektoru koji se štiti ostvaruje s dva
ili više hidranata, potrebno je cjelokupnu štićenu površinu prekriti s onoliko hidranata koliko je
potrebno da se ostvari potrebna protočna količina vode.
Zaštita požarnog sektora koji obuhvaća dva ili više katova mora se izvesti na takav način da se
svaki kat štiti s najmanje jednim zasebnim hidrantom.
Hidrantski ormarići se razmještaju u prolaze, stubišne prostore, putove za evakuaciju, u
neposrednoj blizini ulaznih vrata prostorija koje mogu biti ugrožene požarom, tako da ne
ometaju evakuaciju.

Vatrodojavni sustavi
Instaliranjem vatrodojavnih sustava može se požar otkriti u najranijoj fazi, odrediti mjesto
njegovog nastanka i alarmirati odgovorne osobe. Maksimalno smanjenje vremena od nastanka
38

požara do alarmiranja vatrogasne postrojbe postiže se instaliranjem vatrodojavnog sustava s

automatskim prosljeđivanjem alarma na vatrogasnu postrojbu.

Polustabilni i stabilni sustavi za gašenje požara

Instaliraju se kada se želi smanjiti vrijeme od nastanka požara, odnosno njegove dojave do
početka gašenja požara. Automatski stabilni sustavi za gašenje maksimalno smanjuju to
vrijeme.

Ventilacijski sustavi
U građevinama u kojima postoji opasnost od eksplozije ili gušenja instaliraju se ventilacijski
sustavi koji osiguravaju izmjenu zraka. Izmjenom zraka u prostorijama sprječava se stvaranje
eksplozivne smjese para, plinova ili prašine sa zrakom. Ventilacijski kanali su vrlo pogodni za
širenje vatre i dima pa se kao mjera zaštite u njih ugrađuju automatske vatrootporne zaklopke.
Isto vrijedi za klimatizaciju i centralno grijanje na topli zrak.

Sustavi za odvod dima i topline nastalih u požaru

Tamo gdje postoji povećana opasnost od dima i topline nastale u požaru instaliraju se na krovu
građevine sustavi za odvod dima i topline. Takvi sustavi se aktiviraju ručno ili automatski nakon
što je izbio požar.

Električna instalacija
U prostorijama gdje bi električna struja mogla biti uzrok nastanka eksplozije, električna
instalacija se predviđa u protueksplozijskoj izvedbi (Ex izvedba).

Gromobranska instalacija
Instalira se na građevine kako bi se spriječile štetne posljedice izbijanja atmosferskog
elektriciteta.
Za sve ugrađene instalacije i sustave, izvođač radova je dužan pribaviti od ovlaštene pravne
osobe uvjerenje o ispravnom djelovanju instalacija i sustava.
Posebnu pozornost kod projektiranja građevine treba obratiti na formiranje prostorija,
požarnih sektora, dimnih sektora, putova za evakuaciju i izlaza.
Svi navedeni čimbenici zaštite od požara uzimaju se u obzir pri projektiranju novogradnje te kod
rekonstrukcija ili adaptacija građevina.
 39

Literatura:

[1] Simović, V., Leksikon građevinarstva, MASMEDIA, Zagreb, 2002.

[2] Zakon o zaštiti od požara, Narodne novine br. 58/93. i 33/05.
[3] Fišter, Stj., Kopričanec-Matijevac, Lj., Zaštita od požara u graditeljstvu, Ministarstvo
unutarnjih poslova - Policijska akademija, Zagreb, 2001.
[4] Egan, M.D., Concepts in Building Firesafety, John Wiley & Sons, New York, 1977.
[5] Ivić, R., Zaštita od požara pri projektovanju i izvođenju zgrada, Beograd, 1966.
[6] Kostić, V., Preventivna zaštita od požara, Beograd, 1968.
[7] Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe, Narodne novine, broj 35/94., 55/94. i 142/03.
[8] Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara, Narodne novine, broj 8/06.

mr. sc. Ljerka Kopričanec-Matijevac, dipl. ing

Državna uprava za zaštitu i spašavanje
Učilište vatrogastva i zaštite i spašavanja
Vatrogasna škola
Zagreb, Ksaverska cesta 107
40
41
42
 43

UVOD U PRORAČUNE ZRAČNE ZVUČNE IZOLACIJE IZMEĐU

PROSTORIJA TEMELJENE NA NORMI HRN EN 12354-1
Sadržaj, obujam i metodologija obrade akustičkih proračuna propisana novim europskim
normama razlikuju se od metodologija, a posebno sadržaja i obujma obrade koje se sada
primjenjuju u akustičkim elaboratima zgrada, a koji su, samo sadržajem, pobliže precizirani
jedino u Pravilniku o cijenama Hrvatske komore arhitekata i inženjera.

Problematika zvučne izolacije u zgradarstvu kompleksno je riješena kroz 6 europskih normi (od
kojih je jedna još u pripremi), prihvaćenih i u Hrvatskoj. Budući još ne postoji pravilnik koji bi
učinio njihovu primjenu obveznom i propisao normativne vrijednosti (npr. minimalno potrebna
zvučna prigušenja i/ili razlike zvučnih razina između relevantnih prostorija u zgradama, odnosno
prema vanjskom prostoru), njihova primjena još nije obvezna.
44

Radi se o normama:

HRN EN 12354-1:2001

Građevna akustika - Procjena akustičkih svojstava građevina iz svojstava elemenata - 1. dio:

Zračna zvučna izolacija između prostorija (EN 12354-1:2000)
Building Acoustics - Estimation of acoustic performance of buildings from the performance of
elements -- Part 1: Airborne sound insulation between rooms (EN 12354-1:2000)

HRN EN 12354-2:2001

Građevna akustika - Procjena akustičkih svojstava građevina iz akustičkih svojstava

elemenata - 2. dio: Udarna zvučna izolacija između prostorija (EN 12354-2:2000)

Building acoustics - Estimation of acoustic performanca of buildings from the performance of

elements -- Part 2: Impact sound insulation between rooms (EN 12354-2:2000)

HRN EN 12354-3:2001

Građevna akustika - Procjena akustičkih svojstava građevina iz svojstava elemenata - 3. dio:

Zračna zvučna izolacija od vanjskog zvuka (EN 12354-3:2000)

Building Acoustics - Estimation of acoustic performance of buildings from the performance of

elements -- Part 1: Airborne sound insulation against outdoor sound (EN 12354-3:2000)

Građevna akustika - Procjena akustičkih svojstava građevina iz svojstava elemenata - 4. dio:

Prijenos zvuka iznutra prema van (EN 12354-4:2000)

Building acoustics - Estimation of acoustics performance of buildings from the performance of

elements - Part 4: Transmission of indoor sound to the outside (EN 12354-4:2000)
 45

HRN EN 12354-6:2005

Akustika u zgradarstvu - Procjena akustičkih svojstava zgrada iz svojstava elemenata - 6. dio:

Zvučna apsorpcija u zatvorenim prostorima (EN 12354-6:2003)

Building acoustics - Estimation of acoustic performance of buildings from performance of

elements - Part 6: Sound absorption in enclosed spaces (EN 12354-6:2003)

pr EN 12354-5
Građevna akustika - Procjena akustičkih svojstava građevina iz svojstava elemenata - 5. dio:
Razina zvuka koju proizvodi servisna oprema (pr EN 12354-5:2004.12.27.) Naziv i
terminologija ove norme je u slobodnom prijevodu autora i suradnika, što je slučaj i sa
prethodnim normama (uz izuzeće službeno prevedenih naziva tih normi), pa ih je potrebno
prihvaćati samo kolokvijalno, jer to nije predmet ovog uvodnog rada.

PREGLED SADRŽAJA NOVIH NORMI

Norma HRN EN 12354 – 1 sadrži podloge proračunskih postupaka i modele proračuna za
područje visokogradnje, prvenstveno za stambene zgrade, ali se može primjeniti i na druge,
vrste zgrada, slične konstrukcije.

To je najkompleksnija norma koja obrađuje prigušenje zračnog zvuka između prostorija unutar
zgrada.

Uvod u ove proračune je tema ovog izlaganja.

Norma HRN EN 12354 – 2 utvrđuje računske modele za određivanje prigušenja od udarnog

zvuka između prostorija u zgradama, kako na temelju mjernih podataka za označavanje
neposrednog i bočnog prijenos zvuka udara, tako i za teorijski izvedene postupke. Detaljizirani
modeli proračuna obrađuju bočne prijenose zvuka i prigušenja u frekvencijskim spektrima, što
se dosad u nas, u zgradarstvu, nije obrađivalo.

Zbog sličnosti predmeta obrade ova se norma sadržajem i načinom obrade podudara, iako u
skraćenom obujmu, sa normom HRN EN 12354-1.
46

Norma HRN EN 12354 – 3 utvrđuje postupak proračuna za određivanje zvučnog prigušenja i

razlike razina zvučnog tlaka pročelja, ili drugih vanjskih ploha zgrade. Podloge za proračune su
indeksi zvučne izolacije različitih elemenata pročelja. Proračuni se provode po frekvencijskim
područjima, ili kao jednobrojni podaci. Proračuni prikazuju i prozirne elemente, te norma
zamjenjuje dosad najčešće primjenjivane Smjernice VDI 2719.

Norma HRN EN 12354 – 4 opisuje model za proračun razine zvuka koji nastaje uslijed emisije
zvučne snage od vanjskih površina zgrade uslijed izvora zvuka u zgradi.

Pritom proračuni razine zvuka u zgradi iz poznatih izvora zvuka nije obuhvaćen ovom normom.

Isto vrijedi i za proračuni širenja zvuka u otvorenom prostoru, za što su dati samo informativni
obrasci za jednostavne slučajeve. Norma podsjeća na Smjernice VDI kojima se rješavala ova
problemetika, samo su podaci obrađeni u frekvencijskim područjima.

Norma pr EN 12354 – 5, opisuje razine zvuka koje proizvodi servisna oprema u zgradama, i
potpuna je novost za rješavanje problema u zgradarstvu.

Norma još nije usvojena.

Norma HRN EN 12354 – 6 opisuje model proračuna za određivanje ukupne apsorpcijsker

površine i vremena reverberacije u zatvorenim prostorijama zgrada. Ovom normom opisani
proračuni nisu prihvatljivi za vrlo velike prostorije, za velike prostorije nepravilnih oblika kao što
su koncertne i kazališne dvorane, ali i tvorničke hale.

DOSADAŠNJA PRAKSA: KRITERIJI I METODE PRORAČUNA ZVUČNE

IZOLACIJE
U nas nepostojeći tehnički propis zamjenjuje preuzeta norma HRN U.J6.201/1989. kojom su
već dvadesetak godina propisane minimalno potrebne vrijednosti indeksa zvučne izolacije od
zračnog zvuka relevantnih, razdjelnih građevnih dijelova za 7 vrsti zgrada, sve iskazano
jednobrojnim podacima.

Iznimku u zahtjevima citirane norme predstavlja nekoliko izdvojenih i nepreciznih zahtjeva za

poštivanjem minimalnih razlika zvučnih razina, i to:
- između školskih hodnika, učiona i kabineta ( Dw = 37 dB, prema točki
F.3);
- između čekaonica i ambulanta bez odvojenih predprostora ( Dw = 44
dB, prema točki E.6 i druge);
 47

- između hodnika i hotelskih soba koje nemaju zvučno odijeljeno

predsoblje ( dodatna vrata između predprostora i sobe) unutar
hotelske jedinice ( Dw = 46dB, točka D.3)i
- sa najstrožim zahtjevom između stubišta stambenih zgrada i
boravišnih prostorija stanova bez zvučno odijeljenog predsoblja ( Dw
= 52 dB, točka A.2 ).
Iz prethodnog je izlaganja vidljivo da su indeksi zvučne izolacije ( R i / ili R΄ ) - različito definirani
- glavna vrijednost za određivanje prigušenja zvuka između prostorija u zgradama, ali se
pojavljuju i zahtjevi koji upućuju na normiranje razlika zvučnih razina.

Metodologija proračuna indeksa zvučne izolacije normom nije određena, pa se kao priznata
tehnička pravila do danas koriste izrazi iz dostupne strane literature temeljeni na tzv. „ zakonu
mase “, kao i statistička obrada procjene indeksa zvučne izolacije obuhvaćena u njemačkoj
normi DIN 4109, odnosno njenim prilozima ( Beiblat 1 i 2 zum DIN 4109 ), sve također iskazano
kroz jednobrojne podatke.

Prilozi normi DIN 4109 su - i ostat će bez obzira na promjenu metodologija - vrijedan i koristan
priručnik pri projektiranju zgrada, jer zadovoljavaju projektantsku praksu za razinu definiranja
projektnog zadatka i prethodno određivanja sastava pojedinih građevnih dijelova.

Sve dosadašnje metode proračuna ( indeksa ) zvučne izolacije u određenoj mjeri uvažavaju
utjecaje bočnih dijelova ( konstrukcija ), pri zvučnoj izolaciji promatranog razdjelnog građevnog
dijela.

Najuopćenije je ograničenje da pojedini proračunski ( literaturni ) izrazi vrijede ako masa po

površini bočnih dijelova iznosi oko 300 kg / m2.

U citiranom Prilogu 1 DIN 4109 preciznije su obrađene korekcije procijenjenih vrijednosti

indeksa zvučne izolacije s obzirom na masu po površini bočnih dijelova uključivo i utjecaj
akustičkih predstjenki i to posebno za masivne građevine, a posebno za okvirne građevine. Uz
to, obrađeno je i uzdužno širenje zvuka kroz ( bočne ) građevne dijelove, što je predmet
proračuna prema ( novim ) europskim normama.

Manjkavost statističke metodologije proračuna zvučne izolacije prema DIN 4109, prilozi 1. i 2. je

tzv. jednobrojno tretiranje akustičkih značajki zgrada, što ne zadovoljava za zahtjevnije

građevine.
48

PREDMET I CILJ PRORAČUNA PREMA NORMI HRN EN 12354-1

Norma HRN EN 12354-1 obrađuje prigušenje zvuka (zvučnu izolaciju) pri njegovom prolazu
između prostorija zgrade, opisan sa više veličina koje su u određenom odnosu. Analitički
proračuni tih veličina cilj su proračuna opisanih predmetnom normom. Te su veličine:

Građevni indeks zvučne izolacije, R΄

poznat u određenim oblicima u dosadašnjoj praksi, a definiran je izrazom:

R΄ = L1 – L2 + 10 lg Ss/A [ dB ]
- L1 [ dB ] označava srednju vrijednost razine zvučnog tlaka u
emisionoj prostoriji, a
- L2 [ dB ] u prijemnoj prostoriji;
- A [ m2 ] označava apsorpcijsku površinu prijemne prostorije, a
- Ss [ m2 ] površinu razdjelno građevnog dijela između emisione i
prijemne prostorije.

Standardna razlika zvučnih razina, Dn

opisuje se kao razlika prostorno i vremenski uprosječene razine zvučnog tlaka u odnosu na
vrijeme odjeka u prijemnoj prostoriji

DnT = L1 – L2 + 10 lg T/To [ dB ]

Pritom T [ s ] označava vrijeme odjeka u prijemnoj prostoriji, a To [ s ] referentno vrijeme

odjeka koje je za stanove određeno sa 0,5 s.

Standardna razlika zvučnih razina iskazana pomoću građevnog indeksa zvučne izolacije [R΄] i
uvrštenje izraza T = 0,16 V/A ( vidi EN 12354 – 6 ) glasi:

DnT = R΄ + 10 lg 0,16 V/ToSs = R΄ + 10 lg 0,32 V/Ss

budući je prema definiciji To = 1/2 s.

 49

Normirana razlika zvučnih razina , Dn

Opisuje se kao razliku prostorno i vremenski uprosječenih razina zvučnih tlakova (koji su
emitirani iz jednog ili više izvora zvuka) u predajnoj i prijemnoj prostoriji u odnosu na
apsorpcijsku površinu u prijemnoj prostoriji,

Dn = L1 – L2 - 10 lg A/Ao [ dB ]

Pritom je A [ m2 ] apsorpcijska površina prijemne prostorije, a Ao [ m2 ] referentna apsorpcijska

površina koja je za stanove određena sa 10 m2.

Izraz za normiranu razliku zvučnih razina iskazanu pomoću građevnog indeksa zvučne izolacije
glasi:

Dn = R΄ + 10 lg Ao/Ss = R΄ + 10 lg 10/Ss ,

budući je prema definiciji Ao = 10 m2.

Proračun građevnog indeksa zvučne izolacije (prigušenja) i normirane, odnosno standardne

razlike zvučnih razina između promatrane prijemne i predajne prostorije glavni je cilj
akustičnog elaborata.

Pritom je metodologija propisana normom HRN EN 12354-1, a kriteriji su (će biti) određeni
nacionalnim tehničkim propisom.

PUTEVI PRIJENOSA ZVUKA

Da bi se izračunao građevni indeks zvučne izolacije i razlika zvučnih razina norma HRN EN
12354-1 određuje model za putove prijenosa zvuka, kao i mehanizme prolaza kroz svaki od tih
putova.

Prijenos zvuka iz predajne (emisijske) u prijamnu (imisijsku) prostoriju, može biti neposredan i
posredan, pa su i glavni putovi kojima se taj zvuk prenosi neposredni (direktni) ili posredni
(sporedni).

Proračunski model norme pretpostavlja prijenos zvuka isključivo iz dvaju susjednih prostorija,
što pretpostavlja zajednički RAZDIJELNI GRAĐEVNI DIO (konstrukciju).
50

NEPOSREDNI PRIJENOS. je prijenos zvuka koji se vrši direktno kroz razdjelni građevni dio
(zid, međukatnu ploču i dr.). Taj se prijenos očituje kao:
- strukturalni zvuk koji prolazi kroz pregradu pobuđen zračnim zvukom
koji padne na nju;
- direktni prijenos zračnog zvuka kroz proreze, proboje, ventilacijske
rešetke i slične male otvore na razdjelnom građevnom dijelu.
POSREDNI PRIJENOS obuhvaća ostale putove prijenose zvuka, i to:
- strukturalni zvuk koji prolazi kroz bočne građevne dijelove pobuđen
zračnim zvukom koji pada na te pregrade. Ovaj se dio posrednog
prijenosa naziva BOČNIM prijenosom;
- prijenos zračnog zvuka sporednim putovima, kao što su međuprostori
između spuštenih stropova, hodnici uz prostorije, ventilacijski kanali i
dr.
Putovi prijenosa zvuka jednog jednostavnog građevnog sklopa shematski su prikazani na slici
1.

Zvučni valovi koji padaju direktno na razdijelnu (glavnu) pregradu pobuđuju u njoj strukturalni
zvuk čijaq glavnina prolazi kroz nju (označeno sa Dd), a dio se širi i kroz bočne zidove (desni i
lijevi, označeno sa Df1 i Df2), te podnu i stropnu konstrukciju (označeno sa Df3 i Df4). U
prijamnoj se prostoriji taj zvuk opet očituje kao zračni zvuk.

Zvučni valovi koji padaju na bočne dijelove u predajnoj prostoriji (u prikazanom primjeru, kao
najčešći slučaj, to su bočni zidovi, strop i pod - označeni sa F1, F2, F3, F4) također pobuđuju u
njima strukturalni zvuk koji se širi kroz bočne dijelove i očituju se kao bočni izvori zvuka u
prijemnoj prostoriji (označeni sa Ff1, Ff2, Ff3, Ff4), ali se dio toga strukturalnog zvuka
prethodno odvaja u glavnu razdjelnu pregradu i kroz nju prolazi ka prijemnoj prostoriji
(označeno sa Fd1, Fd2, Fd3 i Fd4).
 51

Slika 1.

800 26 400

20
f1 F1
d Ff1 DF1
D
PRIJEMNA Fd1
PREDAJNA
PROSTORIJA PROSTORIJA
Dd

500
e
Fd2
s
A f2
Ff 2 Df2
F2
A

10
HODNIK

f3
d Ff 3
DF3 F3 D
Fd3

300
Dd

Fd4
e Ff4 Df4
f4 F4

Ukupan prijenos zvuka, preko svih opisanih puteva prijenosa, može se iskazati izrazom:

n m k

τ ' = τ d + 6τ f + 6τ e + 6 τ s
f=1 e=1 s=1
52

Navedeni simboli pritom znače:

τ ' = odnos ukupne imisije zvučne snage u prijemnoj prostoriji i zvučne snage emitirane kroz
sve razdjelne građevne dijelove i sustave promatranog sklopa: glavnu pregradu, male otvore na
toj pregradi (ako postoje), sve bočne građevne dijelove i sve sustave sporednih putova
prijenosa zvuke (ako postoje);

τ d = odnos emitirane zvučne snage svih razdjelnih elemenata (dijelova) promatranog sklopa,
prema zvučnoj snazi koja otpada na razdjelne građevne dijelove na putovima prijenosa zvuka
na slici 1 označenih sa Dd i Fd, što se odnosi na širenje strukturalnog zvuka kroz glavnu
razdjelnu pregradu, kako od direktne emisije, tako i dijela emisije iz bočnih dijelova (bočni
zidovi, pod, strop) prema toj pregradi

Pojednostavljeno rečeno, τd je komponenta ukupnog prigušenja građevnog sklopa

uzrokovanog prigušenjem strukturalnog zvuka glavne pregrade;

τ f = odnos zvučne snage jednog od bočnih elemenata (dijelova) promatranog sklopa

emitirane u prijemnu prostoriju, prema ukupnoj zvučnoj snazi koja otpada na sve razdjelne
dijelova na putovima prijenosa zvuka na slici 1 označenih sa Ff i Df, što se odnosi na direktna
širenja strukturalnog zvuka kroz sve bočne dijelove, uz posredne doprinose komponenti
strukturalnog zvuka iz glavne pregrade;

n = broj bočnih građevnih dijelova promatranog sklopa, kojih je obično 4 ali kad su predajna i
prijemna prostorija međusobno u izmaknutom položaju, ili ako imaju poligonalne tlocrte, taj broj
može biti drugačiji. U prikazanom su primjeru to desni bočni zid, Ff1, lijevi bočni zid Ff2 strop
Ff3 i pod Ff4);

τ e = odnos u prijemnu prostoriju neposrednim prijenosom emitirane zvučne snage kroz jedan
od malih otvora u glavnoj razdijelnoj pregradi, prema ukupnoj zvučnoj snazi koja pada na sve
otvore (elemente) te pregrade;

m = broj malih građevnih dijelova (ventilacijskih i sl. otvora, žaluzina) u glavnoj razdjelnoj
pregradi;

τ
Pojednostavljeno rečeno, zbroj "m" vrijednosti " e" je komponenta ukupnog prigušenja
(najčešće, točnije: oslabljenja) građevnog sklopa uzrokovana prigušenjem (oslabljenjem
 53

zvučne izolacije) na malim otvorima i sličnim elementima u glavnoj pregradi. Vrijednost "m" ne
odnosi na otvore u bočnim dijelovima (npr. vrata prema hodniku), koji imaju drugačiji tretman;

τ s = odnos emitirane zvučne snage u prijemnu prostoriju kroz jedan od sustava sporednog,
posrednog prijenosa zvuka, prema ukupnoj zvučnoj snazi koja otpada na sve sustave
posrednog prijenosa u promatranom građevnom sklopu;

k = broj sustava sporednog, posrednog prijenosa zvuka unutar promatranog građevnog sklopa;

τ
Pojednostavljeno rečeno, zbroj "k" vrijednosti " s" je komponenta ukupnog prigušenja
(najčešće, točnije: oslabljenja) građevnog sklopa uzrokovana prigušenjem (oslabljenjem
zvučne izolacije) kroz sporedne sustave, kao bočne hodnike, međuprostore između spuštenih
stropova i nosivih međukatnih ploča, ventilacijske kanale i slične elemente.

Zadaća učinkovitog projektiranja akustičke zaštite je isključenje utjecaja oslabljenja zvučnog

prigušenja sklopova uslijed sporednih putova širenja zvuka, u kojem je slučaju vrijednost "k"
jednaka ništici.

Isto tako potrebno je izbjegavati ugradnju malih otvora ili sličnih oslabljenja zvučne izolaciju u
relevantne pregrade, već treba bilo koju instalacijsku ili sličnu vezu posredno provoditi, u kojem
je slučaju i vrijednost "m" jednaka ništici.

τ ' = τ d +6 τ f
f=1
54

NAČIN PRORAČUNA GRAĐEVNOG INDEKSA ZVUČNE IZOLACIJE

Negativni, deseterostruki dekadski logaritam ukupne zvučne snage koja se iz predajne prenesu
u prijemnu prostoriju definiran je normom HRN EN 12354-1 kao GRAĐEVNI INDEKS
ZVUČNE IZOLACIJE, PREMA SLIJEDEĆEM IZRAZU:

n m k

R' = -10 lg τ'= -10 log [ τ d + 6τ f + 6τ e + 6 τ s ] (dB)

f=1 e=1 s=1

Budući se utjecaji neposrednog prijenosa zračnog zvuka kroz male otvore na razdjelnoj pregradi
(na slici 1 označen sa "e") i posrednog prijenosa kroz sporedne putove (na slici 1 označene sa
"s"), ukoliko postoje, posebno razmatraju i naknadno superponiraju direktnom i bočnom
prijenosu, iz gornjeg se izraza mogu isključiti posljednja 2 članka, pa tada izraz za građevni
indeks zvučne izolacije dobiva oblik:

Norma HRN EN 12354-1 sadrži proračunski model koji obuhvaća samo prigušenje od zračnog
zvuka koje se očituje kao neposredno širenje strukturalnog zvuka kroz glavnu pregradu, te kroz
"n" bočnih putova (najčešće 4) između predajne i prijemne prostorije, kako je navedeno u
gornjem izrazu, pa će (takav) građevni indeks zvučne izolacije glasiti:

R' = -10 lg τ'= -10 log [ τ d + 6τ f ] (dB)

f=1

Indeks zvučne izolacije iskazan lako mjerljivim veličina vrijednostima zvučnog tlaka u predajnoj i
prijemnoj prostoriji u prethodnom poglavlju glasi: R΄ = L1 – L2 + 10 lg Ss/A (dB)

Radi se o istoj veličini koja može, ovisno o načinima proračunavanja, kao i o načinu, uvjeima i
mjestima mjerenja, poprimati različite vrijednosti.
 55

Pojmovno je sličan je i građevni indeks zvučne izolacije dobiven kao jednobrojni podatak iz
norme DIN 4109, Bbl.1 (R' – oznaka sa apostrofom), ali se sve vrijednosti razlikuju, uz postupke
ispravka i ujednačavanja.

Zato je važno znati o kojem i kako definiranom i izračunatom građevnom indeksu zvučne
izolacije je riječ.

Uz jedinu bitnu napomenu da se takav indeks luči od indeksa zvučne izolacije koji je tehnološka
značajka pojedinog građevnog dijela, bez utjecaja bočnih prijenosa u uvjetima gradnje, te bez
sporednih puteva prijenosa zvuka.

Međutim, takav se indeks zvučne izolacije (R - oznaka bez apostrofa) primarno proračunava da
bi pomoću njega mogao izračunati čitav sklop.

Stoga se proračun zvučnog prigušenja između prostorija može podijeliti u 2 faze:

1. Proračun indeksa zvučne izolacije razdjelnog građevnog dijela u tercnom i/ili oktavnom
zvučnom spektru temeljem jedne od metodologija iz zvučne priznate stručne literature, od kojih
se jedna i navodi u informativnom prilogu B u normi HRN EN 12354 – 1 i 2.

Metodologije proračuna indeksa zvučne izolacije pritom teže dobivanju rezultata identičnih ili što
bližih rezultatima ( normiranih ) mjerenja koja pružaju najtočnije podatke.

Analitički proračuni indeksa zvučne izolacije nehomogenih građevnih dijelova koji uz masivne
slojeve imaju i akustičke predstijenke ili slične obloge, odnosno dvoslojnih ili višeslojnih
masivnih građevnih dijelova sadrže dodatne korekcije ( ispravke ).

2. Proračun sklopa građevine koga čini promatrani razdjelni građevni dio sa pripadnim bočnim
dijelovima ( pod / strop i bočni zidovi ), eventualno uz utjecaj sporednih putova prijenosa zvuka i
utjecaj malih otvora.

Ovaj se proračun temelji na analizi opisanih putova širenja zvuka između predajne i prijemne
prostorije kako su određeni proračunskim modelom danim u normi HRN EN 12354 – 1 .
56

PRORAČUN INDEKSA ZVUČNE IZOLACIJE HOMOGENIH GRAĐEVNIH

DIJELOVA
Osim dimenzija prostorija i smjera širenja zvuka polazni je podatak za akustički proračun
sklopa zgrade je indeks zvučne izolacije ( R ) građevnih dijelova koji ih omeđuju.

Za razmatrani primjer navedene su oktavne vrijednosti indeksa R [ dB ] u oktavnom i/ili tercnom

spektru, prema podacima iz baze računalnog programa.

Indeks zvučne izolacije ( konvencioanalne oznake R, bez apostrofa ) definiran je kao

deseterostruki, dekadski logaritam odnosa zvučne snage koja pada na promatranu pregradu,
koja se ispituje ( W1 ) prema zvučnoj snazi koja prođe kroz tu pregradu:

R = 10 lg W1/W2 [ dB ]

Gornja se definicija temelji na mjerenju prema normi EN ISO 140 – 3.

Za češće primjenjivanje kombinacija sastava osnovnih građevnih dijelova, podaci o indeksu (

mjeri ) zvučne izolacije zabilježeni su u literaturi, prilozima normi i bazama računalnih programa.

Ovaj se temeljni podatak može i analitički izračunati relativno kompliciranim postupcima.

Jedna od metoda navedena je u informativnom Prilogu B norme HRN EN 12354–1.

 57

Temeljni izraz iskazan je za 3 frekventna područja s obzirom na graničnu frekvenciju

koincidencije ( fc ).

R = -10 lgτ

2 U o co S fc V 2
W  2 - za f > fc
2S f m , 2SK tot

2 U o co
2 SV
2
W  - za f ≈ fc
2S f m , 2K tot

2 U o co I 1  I2 
2
V2
W  2  2V 1   f
K
c
- za f < fc
2S f m , 2
I1  I 2
2 tot
K tot

Navedene oznake označavaju:

τ – stupanj prijenosa;
m΄ - masa po površini, u kg/m2;
f – frekvencija, u Hz;
fc – granična frekvencija koincidencije ( =co2/ (1,8 cL t ), u Hz;
η tot – faktor ukupnih gubitaka ( za uvjete na ispitnom postolju vidi
Prilog C );
σ – stupanj emisije za slobodne transverzalne valove;
σf – stupanj emisije za prisilni prijenos;
I1 – dužine rubova ( pravokutnih ) građevnih konstrukcija, u m.

Postoji više računalnih programa (“podprograma“) kojima se izračunavaju indeksi zvučne

izolacije u frekvencijskim spektrima i/ili kao jednobrojne veličine.

Dok je ranije izračun indeksa zvučne izolacije bio glavni i krajnji cilj akustičkih proračuna isti
postaje samo pomoćna (među) vrijednost pri proračunu zvučnih sklopova, kako je vidljivo i iz
ovog izlaganja.
58

ISPRAVAK INDEKSA ZVUČNE IZOLACIJE USLIJED UGRADNJE

PREDSTIJENKI (ΔR)
Prethodni primjeri odnosili su se na zvučno homogene ( monolitne ) građevne dijelove, kao npr.
betonske zidove, ili zidovi iz pune opeke ili sličnih blokova, ožbukane ili neožbukane.

Kod zidova od šuplje opeke i sl. konstrukcija sa šupljinama njihovo je učešće ograničeno na 15
posto obujma, uz uvjet zrakonepropusnosti građevnog dijela.

Da bi se poboljšao indeks zvučne izolacije, ali i utjecalo na promjenu prigušnog spektra,

homogeni se građevni dijelovi dograđuju (elastičnim predstijenkama od gips-kartonskih ploče,
"plivajućim" estrisima, spuštenim stropovima, ali i dvostrukim ili višestrukim zidovima i
oblogama).

Za direktni prijenos zvuka kroz tako konstruirane, višeslojne, nehomogene građevne dijelove
moguće je vršiti mjerenja na ispitnom postolju kao i kod homogenih konstrukcija (prema normi
EN ISO 140 - 3).

Kao normiranu osnovnu konstrukciju treba odabrati homogeni, ožbukani element mase po
površini 250 ± 50 kg/m2. Kod osnovnih elemenata sa većom masom dobiveni će prirasti
ispravaka biti manji, zbog utjecaja rubnih uvjeta.

Ako su višeslojni građevni dijelovi ugrađeni u sklop kao bočni dijelovi za bočne prijenose zvuka
tako sastavljenih konstrukcija ne postoji normirani mjerni postupak, pa niti mogućnost preciznog
određivanja bočnog utjecaja.

U tablici 1 preneseni su iz informativnog priloga D norme HRN EN 12354–1 podaci o

vrijednostima ispravka indeksa zvučne izolacije ( ΔR ) u oktavnom spektru, za najčešće načine
oblaganja predstijenkama nekoliko vrsti referentnih osnovnih građevnih dijelova.
 59

Tablica D.1 - Indeks ispravka izolacije od zračnog zvuka R za različite predstijenke

na različitim osnovnim dijelovima

R ( dB ) u oktavnim područjima ( Hz ) Rw
Opis predstijenki 63 125 250 500 1k 2k ( dB )
Referentni zid 100 mm gipsana opeka, 80 kg/m2 :
12,5 mm gips - kartonska ploča,
ožbukano; 44 mm zračni prostor s 0 2 14 23 24 19 18
25 mm mineralne vune, bez vijaka

12,5 mm gips - kartonska ploča,

ožbukan; 73 mm zračni prostor s 50 2 8 15 23 25 21 21
mm mineralne vune, vijci

12,5 mm gips - kartonska ploča,

ožbukan; 60 mm zračni prostor s 50
2 8 15 24 25 20 21
mm mineralne vune, metalne vodilice,
bez zidne veze
Referentni zid 175 mm poro beton, 135 kg/m : 2
12,5 mm gips - kartonska ploča,
ožbukan; 40 mm mineralne vune, 3 12 14 15 17 17 15
metalne vodilice

35 mm poro beton, 40 mm
mineralne vune, bez konstrukcije 3 11 14 16 14 13 14
postolja

Referentni zid 100 mm vapneno silikatna opeka, 180 kg/m

2
:
2 x 12,5 mm gips - kartonska ploča,
20 mm čelijasti beton, bez 2 5 19 30 41 42 23
konstrukcije postolja

Referentni zid 300 mm šuplja opeka, ožbukan 240 kg/m2 :

15 mm cementni mort, 30 mm
mineralne vune, bez konstrukcije 0 -4 5 9 11 15 7
postolja

15 mm cementni mort, 50 mm
mineralne vune, bez konstrukcije 0 -5 5 8 10 14 6
postolja

Iz primjera u posljednja dva retka tablice, kod frekvencije od 125 Hz, vidljiv je negativni doprinos
obloga kamenom vunom (lijepljenom na osnovni zid i tanko oslojenom - ožbukanom) jer se
smanjuje indeks zvučne izolacije. Ovo pokazuje da kontaktne obloge tipa ETICS nisu
primjerene za rješavanje problema povećanja indeksa zvučne izolacije na niskim frekvencijama,
a dprinos na srednjim i višim frekvencijama dvostruko manji nego kod predstijenka sa
potkonstrukcijama koje su odmaknute od osnovnog zida.
60

INDEKS SUČELJNOG PRIGUŠENJA K i,j

Svi građevni dijelovi koji čine promatrani sklop međusobno se sučeljuju, odnosno povezani su
na određeni način koji bitno utjeće na prijenose zvuka.

Dobiva se iz po smjeru uprosječenih razlika zvučnog tlaka na mjestu sučeljavanja, normiranjem

na dužinu sučeljnog mjesta i ekvivalentne apsorpcijske dužine oba građevna dijela, prema
izrazu:

K i,j = (Dv i,j + Dv j,i ) / 2 + 10 lg l i,j / ai.aj

Dv i,j = razlika zvučnih razina između građevnih dijelova "j" i "i" kada je pobuđen dio "i" (dB);

Dv j,i = razlika zvučnih razina između građevnih dijelova "j" i "i" kada je pobuđen dio "j" (dB);
l i,j = zajednička duljina mjesta sučeljavanja dijelova "j" i "i" (m)
ai = ekvivalentna apsorpcijska dužina građevnog dijela "i" (m)
aj = ekvivalentna apsorpcijska dužina građevnog dijela "j" (m)

U Prilogu E normi HRN EN 12354-1 navedeni su razni tipovi spojeva sa pripadnim vrijednostima
K i,j. Pri akustičkom projektiranju potrebno je znati prepoznati sopeve građebnih dijelova,
tehnološki i statički, te odabrati ispravne tipove spoja
 61

Na slici 2. prikazani su najčešće vrste spojeva, kako su sistematizirani u računalnom programu

BASTIAN ( u prikazanom primjeru 1. )
62

NORMIRANA RAZLIKA BOČNIH RAZINA ZVUKA D n,F

Normirana razlika bočnih razina zvuka definirana je kao razlika prostorno i vremenski
uprosječenih razina zvučnih tlakova koji su emitirani iz jedne od dvaju prostorija, iz jednog
izvora. normirana na ekvivalentnu referentnu apsorpcijsku površinu u prijamnoj prostoriji koja
iznosi Ao = 10 m2.

D n,f = L1 – L2 -- 10 lg A/Ao [ dB ]

- L1 [ dB ] označava srednju vrijednost razine zvučnog tlaka u

emisionoj prostoriji, a
- L2 [ dB ] označava srednju vrijednost razine zvučnog tlaka prijemnoj
prostoriji uslijed zvuka koji je prenesen promatranim, bočnim
građevnim dijelom;
- A [ m2 ] označava ekvivalentnu apsorpcijsku površinu prijemne
prostorije

Normirana razlika bočnih razina mjeri se - prema tipu prijenosa (hodnici, spušteni stropovi i dr.) -
prema više normi, a u Prilogu F norme HRN EN 12354-1 obrađene su i neke metode proračuna.

NORMIRANA RAZLIKA ZVUČNOG TLAKA ZA SPOREDNI PRIJENOS

ZRAČNOG ZVUKA, D n,S
Normirana razlika razina zvučnog tlaka pri sporednim prijenosom zračnog zvuka definirana je
kao razlika prostorno i vremenski uprosječenih razina zvučnih tlakova u predajnoj i prijemnoj
prostoriji normirana na ekvivalentnu referentnu apsorpcijsku površinu u prijamnoj prostoriji koja
iznosi Ao = 10 m2.

D n,S = L1 – L2 -- 10 lg A/Ao [ dB ]

Ova se veličina određuje mjernim postupkom koji je usporediv sa normom EN 20140-10

 63

NORMIRANA RAZLIKA ZVUČNIH RAZINA MALIH GRAĐEVNIH DIJELOVA,

D n,e
Normirana razlika bočnih razina zvuka definirana je kao razlika prostorno i vremenski
uprosječenih razina zvučnih tlakova koji su emitirani iz jedne od dvaju prostorija, iz jednog
izvora. PRI ČEMU SE ZVUK PRENOSI SAMO KROZ JEDNAN MALI GRĐEVNI DIO (npr.
ventilacijsku rešetku) normirana na ekvivalentnu referentnu apsorpcijsku površinu u prijamnoj
prostoriji koja iznosi Ao = 10 m2.

D n,e = L1 – L2 -- 10 lg A/Ao [ dB ]

A [ m2 ] označava ekvivalentnu apsorpcijsku površinu malog građevnog dijela.

Ova se veličina određuje prema normi EN ISO 20140-10

SPEKTRALNA ANALIZA ZVUKA

Zvuk koji razabire ljudsko uho ovisno o porijeklu nastanka, redovito je „ mješavina “ tonova
različitih frekvencija, od dubokih do visokih, gdje obično pojedine grupe frekvencija
prevladavaju, pa se može govoriti tipovima zvuka ili buke s obzirom na spektar tonova pretežno
zastupljenih frekvencija.

Radi učinkovite zvučne izolacije građevni dijelovi moraju prigušavati tonove ( buku ) različitih
frekvencija zbog toga su razdjelni građevni dijelovi redovito kompleksnog sastava, unutar
kojega svaki od elemenata prigušuje tonove iz određenog dijela spektra.

Norma HRN EN 12354 – 1 obrađuje u detaljiziranom modelu proračuna zvučne izolacije i

standardne razlike zvučnih razina u tercnom i oktavnom spektru.

Da bi se ostvario taj zahtjev potrebno je posjedovati podatak o napadnoj buci, vanjskoj ili
unutarnjoj, u odgovarajućem spektru, te uz to za promatranu razdijelnu konstrukciju ( vanjsku ili
unutarnju ), kao i za sve, bočne konstrukcije, uz podatke o geometriji prostorije potrebno je
poznavati zvučno prigušenje u traženom spektru. Dok je u prethodnoj metodologiji određivanje
jednobrojnog indeksa zvučne izolacije bilo glavni i jedini cilj akustičkog elaborata u prikazanoj
metodologiji temeljem novih HRN EN normi, postaje samo prethodni, pomoćni račun.
64

Podaci o zvučnoj izolaciji pojedinih najčešće primjenjivanih tipova građevinskih dijelova redovno
su prilog računalnim programima, neki se navode i u prilozima normi, u literaturi, a dobivaju se
mjerenjima ili se proračunavaju posebnim programima temeljem metodologije iz literature.

Norma HRN EN 12354 – 1 u informativnom prilogu B prikazana je jedna od metodologija

proračuna indeksa zvučne izolacije u oktavnim frekvencijskim područjima za zvučno homogene,
monolitne konstrukcije.

VAŽNOST ODREĐIVANJA SMJERA ŠIRENJA ZVUKA

Iz predhodno izloženog je vidljivo da metodologije proračuna građevnih indeksa zvučne
izolacije, prema HRN EN 12354 – 1 luče predajnu i prijemnu prostoriju, pa nije svejedno s koje
se strane promatrane pregrade nalazi majoritetni izvor zvuka, odnosno koji je smjer širenja
zvuka, prvenstveno zbog različitih ekvivalentnih apsorpcijskih površina uvjetovanih različitom
obradom, odnosno veličinom ( obujmom ) prostorija.

Za proračune vrednovanog indeksa zvučne izolacije prema DIN 4109, kao i za proračune prema
tzv. zakonu mase ovi podaci nisu bili relevantni.

Kod pojednostavljenih se proračuna apsorpcijska površina iskazuje kao funkcija obujma ili
površine poda prijemne prostorije, pa veličina prostorije ostaje glavni faktor pri određivanju
smjera širenja zvuka, ako taj smjer nije evidentan ili prethodno određen, kako je vidljivo iz
sljedećeg primjera.

Smjer širenja zvuka kroz razdijelnu pregradu načelno je određen namjenom prostorija, kada je
ta namjena stalnog karaktera. Primjerice, kod pregrade između bučne proizvodne hale i
pogonskih ureda smjer širenja zvuka je evidentan i nepromjenljiv.

Naprotiv, kod zida između dvaju boravišnih prostorija 2 različita stana nije evidentan smjer
širenja zvuka, jer se u bilo kojoj od tih prostorija može spavati pri dopuštenoj, unutarnjoj razini
buke od Leg.dop= 25 dB(A), a da se istovremeno u drugoj sobi sluša npr. radio u kućnoj jačini od
npr. 65 dB(A).

Ukoliko se takve dvije prostorije razlikuju veličinom i obradom unutarnjih ploha razlika zvučnih
razina će biti različita za različite smjerove širenja zvuka.

PRIMJER 1 pokazuje proizvoljno pretpostavljen dio zgrade koji sadrži jednostavni računski
sklop, pregradni betonski zid između dvaju prostorija, sa bočnim zidovima od laganog betona.

Pretpostavljene su dvije susjedne prostorije raznih površina razdjeljene sučeljnim zidom od AB

(gustoće 2.200 kg/m3) i debljine 26 cm sa zidom prema hodniku predviđenim iz laganog betona
 65

(gustoće 1.200 kg/m3) debljine 10 cm, sa vratima prema spojnom hodniku na međusobnoj
udaljenosti većoj od 1,00 m, te vanjskim zidom od laganog betona debljine 20 cm, izvana sa
toplinskom branom (ETICS), iznutra soboslikarski obrađenom, što je pri akustičkim proračunima
zanemareno.

Odozdo je pretpostavljena puna AB ploča ( 2300 kg/m3 ) debljine 22 cm sa “plivajućim“

estrihom na akustičko – prigušnom sloju (MK), a odozgo ista ploča, kao ravni krov, sa
spuštenim stropom (RK).

Naznačene su i dimenzije svih navedenih građevnih dijelova, koje su također polazni podatak
za proračune koji slijede.

Primjer je koncipiran na način da je sastav bočnih dijelova identičan na svakom boku, prije i
poslije razdijelne pregrade, ali su njihove duljine različite (jer je jedna prostorija dvostruko dulja
od druge),

zbog čega će i zvučne značajke promatranog sklopa biti različite pri promjeni smjerova širenja
zvuka.

Prilikom prethodnih proračuna u oba su primjera bočne konstrukcije bile identične, odnosno
isključen je njihov utjecaj na rezultate, pregrade nisu sadržavale otvore, a sporedni putovi
prijenosa zvuka kroz bočni hodnik nisu utjecali na rezultat.

Priložen je dio ispisnih listova proračuna na računalnom programu BASTIAN. Aksonometrijska

skica potvrđuje važnost smjera širenja zvuka i geometrijskih veličina.
66

U PRIMJERU 1.1 izvor zvuka je u manjoj prostoriji što se vidi i iz položaja oznake na
aksonometrijskom prikazu sklopa. Računalnim je programom izračunata vrijednost sa: D n,T =
59,9 dB
67
68
 69

U PRIMJERU 1.2 izvor zvuka je u većoj prostoriji što se vidi i iz promijenjenog položaja oznake
na aksonometrijskom prikazu sklopa. Računalnim je programom izračunata vrijednost sa: D n,T
= 56,9 dB
70
71
72

PRIMJERI IZ PROJEKTANTSKE PRAKSE

Variranje smjera širenja zvuka uvjetuje organizacija korištenja pojedinih prostorijama i time
vezane promjene razina zvuka i njegovih spektralnih značajki, što se pokazuje na slijedećem
PRIMJERU 2 iz akustičkog elaborata za REKONSTRUKCIJU, DOGRADNU I NADOGRADNJU
POSLOVNE GRAĐEVINE, TE PRENAMJENE ZA POTREBE MUZIČKE AKADEMIJE u
Zagrebu, Prilaz G.Deželića 3, odnosno Trg maršala Tita 12.

Izvadak iz akustičkog elaborata sadrži proračun građevnog indeksa zvučne izolacije razdjelnog
sklopa i standardne razlike zvučnih razina između prostorije za dirigiranje na trećem katu
(soba 339) i i učionice za pjevanje (soba 310).

Na priloženom preglednom listu za građevni dio PA 41c naveden je sastav višeslojnog,

nehomogenog zida, te maksimalna buka od djelatnosti (sviranje i pjevanje) za svaku od
prostorija, kao i

Za svaku od ovih dvaju prostorija (kao i za sve ostale mnogobrojne prostorije na 7 katove ove
zgrade) projektnim je zadatkom određena buka od djelatnosti - dakle vježbi sa određenim
instrumentima u oktavnom spektru - te najviše dopuštena razine buke za slučaj kada se u
dotičnim prostorijama ne svira nego npr. piše ili čita, određena za obe prostorije NR-25
krivuljom koje – samo u manjem dijelu - zamjenjuju dopuštene razine koje jednobrojnim
podacima određuje Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredinama u kojoj ljudi
rade i borave (N.N. 145/04).

Napadne, odnosno najviše dopuštene razine buke upisane su u oktavnom spektru u gornjim
dijelovima tablica, na preglednom listu.

Provedena su 2 proračuna, za smjer širenja zvuka od prostorije 310 prema prostoriji 339,
oznake proračuna PA 41c-310/339, te za smjer iz prostorije 339 prema prostoriji 310, oznake
proračuna PA 41c-339/310.

Na ispisu računalnog programa može uočiti razlika u rezultatima vrijednosti standardne razlike
razina koja je kod smjera iz manje prema većoj prostoriji iznosi 74 dB, a pri smjeru iz veće
prema manjoj prostoriji 70 dB.

Budući su ovdje poznate maksimalne i minimalne dopuštene razine, za svaki se od 2 smjera

širenja zvuka, na priloženoj se tablici preglednog lista može pratiti promjena zvučnih prigušenja
u pojedinim frekventnim područjima.

Vidljivo je da je na frekvenciji od 500 Hz, kada je majoritetan smjer iz prostorije 310 prema
prostoriji 339, a kada je u njoj predviđen tihi rad, predviđena zvučna izolacija ne zadovoljava
 73

(ovu će razliku u konkretnom slučaju pokriti utjecaj masivne AB jezgre, koji po prethodnom
modelu nije mogao biti uzet u proračun).

Na preglednom je listu naveden i procijenjeni indeks zvučne izolacije prema DIN 4109, Prilog 1,
uz velike aproksimacije, jer za građevni dio kompleksnog sastava kako je opisan nema u normi
nema direktnih podataka. Bez obzira na navedeno vidljiva je podudarnost procjene i proračuna.

Slijedeći ispisi dani su u kompletu da bi se uočila kompleksnost proračuna (radi se samo o

jednom građevnom dijelu), iako ispisi sadrže i elemente proračuna koji nisu obrazlagani.

Proizlazi da kod zgrada gdje je potrebna zahtjevna akustička analiza, što je slučaj kod
Glazbene akademije, treba vršiti kontrolne zvučnih prigušenja proračune za oba smjera
širenja zvuka.

Op.autora: Budući da citirane norme nisu službeno prevedene – osim naslova – terminologiju navedenu u ovom
izlaganju treba prihvaćati samo kolokvijalno, budući je prethodni tekst, nerevidiran i nelektoriran, samo podsjetnik za
izlaganje.

Prikazani primjeri izrađeni su na računalnom programu BASTIAN čiji je autor ovlašteni korisnik.
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
 87

Primjer 2.2
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
 99

7(+1,ý.29(/(8ý,/,â7(8=$*5(%8
3URJUDPVWUXþQRJXVDYUãDYDQMD

32/$=,â7$=$3528ý$9$1-(,
=$â7,78585$/1,+1$6(/-$
SUYLGLR

3UHGDYDþPU =2),$0$9$5LQJDUK
=DJUHEVWXGHQL

5$6352675$1-(12671$6(/-$,67$1291,â792

x IL]LRJUDIVNL XYMHWLNRQILJXUDFLMDWODYUVWHLSORGQRVW]HPOMLãWDYRGHQL

WRNRYLãXPVNLDUHDOLLGU

585$/1$1$6(/-$

5XUDOQDPDWULFD± VNORSUD]OLþLWLKHOHPHQDWD
SODQDLVWUXNWXUHQDþLMLUD]YRMXWMHþXUD]OLþLWLIDNWRUL
100

x HNRQRPVNLXYMHWLUD]YRMDJUDUQRJJRVSRGDUVWYDLSURL]YRGQLKVQDJD
QDþLQLVUHGVWYDSULYUHÿLYDQMDDJUDUQLUHåLPUDVSRGMHOHYHOLþLQH
DUHDODLIXQNFLMH]HPOMLãWDUD]YRMRUXÿDVXVWDYDSROMRSULYUHGHWHKQLND
]HPOMRUDGQMHLVO

x VRFLMDOQLXYMHWLSROLWLþNLUHåLP]DNRQVNDUHJXODWLYDYHOLþLQDL
RUJDQL]DFLMDVHRVNHSRURGLFHGUXãWYHQLXWMHFDMLLNXOWXURORãNL
þLPEHQLFLNXOWXUQRQDVOMHÿHLVYHNROLNDWUDGLFLMD

0(72'2/2*,-$2%5$'(585$/1,+1$6(/-$

‡ )D]D,35(32=1$9$1-(±RGUHÿLYDQMHSRGUXþMDSURXþDYDQMD
3RYLMHVQRUXULVWLþ NDVWXGLMD
 ,GHQWLILNDFLMDWUDGLFLMVNLKHOHPHQDWDSULNXSOMDQMHL
,675$ä ,9$1-$
%LEOLRJUDILMD
VLQWHWL]LUDQMHSRGDWDNDRPDWHULMDOQLPWUDJRYLPDSURãORVWL
.DUWRJUDILMD  8VSRUHGEDSRGDWDNDVDVWDQMHPQDWHUHQX UHNRJQRVFLUDQMH
$UKLYLLGU

329,-(612585,67,ý.$678',-$ 585,67,ý.$678',-$
 5XULVWLþ NDVWXGLMD
*HRSROLWLþNLSRORåDM (NRQRPVNLXYMHWL  'RSXQDSRGDWDNDLXVSRUHGQHDQDOL]HVDVYUKRPLVSLWLYDQMD
2VQRYQHNDUDNWHULVWLNH
6RFLMDOQLXYMHWL 7LSLNDUDNWHUVWUXNWXUH X]URþQLKYH]DL]DNRQLWRVWLUD]YRMQDVHOMDSURVWRUQD
(OHPHQWLVWUXNWXUH RUJDQL]DFLMDLNRPSR]LFLMDWLSRORJLMDHOHPHQDWDUXUDOQH
LRUJDQL]DFLMD
VWUXNWXUHJUDÿHYLQVNLREOLFLLGU
 8VSRUHGEDSRGDWDNDVDVWDQMHPQDWHUHQX

%$=$32'$7$.$  5D]YRMVWDPEHQRJREMHNWDPDWHULMDOLQDþLQJUDGQMHXQXWDUQMD

7HKQLþNDGRNXPHQWDFLMD
3URVWRUQRSODQVNDGRNXPHQWDFLMD RUJDQL]DFLMDLGU
LGU

5(.2*126&,5$1-(7(5( 1$

329,-(612585,67,ý.$678',-$
VLQWHWL]LUDQMHSRGDWDNDRPDWHULMDOQLPWUDJRYLPDSURãORVWL 95(0(16.(2'5('1,&(

QDMUDQLMLPDWHULMDOQLGRND]LSUYLVSRPHQNRQVWLWXWLYQRJGLMHOD QDVHOMDLOL
QDVHOMDJRGLQDSODQVNRJXWHPHOMHQMDSUHPMHãWDQMDSROLWLþNLL
(OHPHQWLVWUXNWXUHQDVHOMDXSXüXMXQDYULMHPHLQDþLQQDVWDQNDWHQDID]H JRVSRGDUVNLVWDWXVLXUHÿHQMHHOHPHQWDUQHQHSRJRGHLUDWQLVXNRELLGU
UD]YRMDQDVHOMDDQMLKRYRMHRþLWDYDQMHXSODQXQDVHOMDNDUWRJUDIVNH
DQDOL]HSULPDUQL]DGDWDNSULYULMHGQRVQRMNODVLILNDFLML
3UHWSRYLMHVQRGRED
$QWLþNRGRED
3ULWRPYDOMDX]HWLXRE]LUSRYLMHVQHGRJDÿDMHLVSHFLILþQRVWLãLUHJDSRGUXþMD
5DQLVUHGQMLYLMHN
NRMHXYHOLNHXWMHþXQDQDVWDQDNLREOLNRYDQMHQDVHOMDLVPMHURYHUD]YRMD
6UHGQMLYLMHN
7XUVNRGRED
x JHRSROLWLþNLSRORåDM $XVWURXJDUVNRUD]GREOMH
x NRQWLQXLWHWQDVHOMDYDQMD 5D]GREOMH 
5D]GREOMHL]D
x IXQNFLMXSURVWRUDQDVHOMD 5D]GREOMHL]D'RPRYLQVNRJDUDWD
 101

35(7329,-(612'2%$ $17,ý.25$='2%/-(

3ULURGQLLVWUDWHãNLþLPEHQLFLRGOXþXMXüLVXIDNWRULXL]ERUXORNDFLMDL *HRSROLWLþNLLOLVWUDWHãNLSRORåDMXWMHþHQDNRQWLQXLWHWUD]YRMDYHü
REOLNRYDQMXQDVHRELQDXQDMUDQLMDSRYLMHVQDUD]GREOMDSULURGQR]DãWLüHQL QDVWDQMHQLKORNDFLMDLOLRVQLYDQMHQRYLKQDVHOMD
X]GLJQXWLSRORåDMLXEOL]LQLL]YRUDLOLQDVWUPLPREDODPDYRGRWRNDVLJXUQLP
RGSRSODYD

5$1,65('1-,9,-(.
65('1-,9,-(.

1DNRQUDVSDGD5LPVNRJ&DUVWYD YHOLNHVHREHQDURGDWUDåHQMH 6PLULYDQMHPLJUDFLRQLKNUHWDQMDLVWDELOL]DFLMDåLYRWDVWYDUDQMHLMDþDQMH

VLJXUQLKLSRJRGQLKSURVWRUD]DQDVWDQMLYDQMHUD]GREOMHSUHGIHXGDOQRJ GUåDYDLUD]YLMDQMHQRYLKHNRQRPVNRVRFLMDOQLKRGQRVDIHXGDOQLRGQRVL
XUHÿHQMD QDOD]LRGUD]XUD]YRMXQDVHREHQLK REOLND

1DRUJDQL]DFLMXVHODLPDXWMHFDMQRYLUHåLPWURSROMQH URWDFLMHREUDGH
]HPOMHãWRSRJRGXMHUD]YRMX]ELMHQRJWLSDQDVHOMDRNRNRMHJDVH
NRQFHQWULUDMXLãLUHREUDGLYHSRYUãLQH

75232/-1,3/2'25('

6XVWDYSRþLYDQDUD]PUYOMHQRPSRVMHGXYLãHYODVQLNDQLNDGDQDMHGQRP
8NXSQDVHVHRVNDREUDGLYDSRYUãLQDGLMHOLQDYLãHGLMHORYDVYDNLMH
SUHGYLÿHQ]DRGUHÿHQHNXOWXUHR]LPHLMDUHGRNVXRVWDOLSUHSXãWDQL
XJDUXVYDNLMHGLRUD]GLMHOMHQQDSUDYLOQHGRVWDGXJHLXVNHþHVWLFHLVWRJD
VPMHUDSUXåDQMDUDVSRUHGNRULãWHQMD]HPOMLãWDVHL]PMHQMXMHX
WURJRGLãQMHPFLNOXVX6YDNHVHJRGLQHVPMHQMXMHMHGDQXVMHYQSUMHGQH
JRGLQHSãHQLFDGUXJH]REDWUHüHVHJRGLQHSUHSXãWDXJDUX3RVMHGMH
UDãWUNDQLMHUVYDNRJRVSRGDUVWYRVHOMDNLPDRGUHÿHQEURMþHVWLFDQD
VYDNRPHGLMHOXRGQRVQRMHGQXþHVWLFXXVYDNRPGLMHOX
102

7856.2'2%$RGGR

8UD]YLMHQLMRMVHID]LIHXGDOL]PDLVW]HPOMLãQLSRVMHGãLULNUþHQMHP

ãXPDDUDãWUNDQHVHSDUFHOHRNXSOMDMXXMHGQXFMHOLQXLUHGRYLWRVHYHåXX] .RUMHQLWHSURPMHQHXSUDYQRHNRQRPVNLPRGQRVLPD7XUVNRIHXGDOQR
SULSDGDMXüHJRVSRGDUVWYRSRVHEQLPSXWRP2NXüQLFHVHSRþLQMX]ELMDWLX]GXå
VHRVNRJDSXWDWHWDNRQDVWDMHQRYLWLSQL]LQVNRJDQDVHOMDUDKOHJUDÿHYQH
VWUXNWXUHSRQHNDGGXåLQHQHNROLNRNLORPHWDUD2GUDQLMLKVHQDVHOMDUD]OLNXMH
UDVSRUHGRP]HPOMLãQLKþHVWLFDUHJXOLUDQLPXUEDULPD
2GVUHGQMHJDYLMHNDQRYDVHODQDVWDMXQDUXERYLPDVWDULKPQRJREOLåHSORGQRM
]HPOMLNDQDOLPDLEUDQDPDNRMHRPRJXüXMXUDVSRGMHOXYRGHQDYRGQMDYDQMH
SROMDLOLRODNãDYDMXLVXãLYDQMHPRþYDUQLKQL]LQD
XUHÿHQMHR]QDþXMHGUåDYQRYODVQLãWYR]HPOMHWLPDUVNL VLVWHP6HODX
VNORSXXSUDYQHMHGLQLFHLPDMXVDPRXSUDYQDRYODãWHQMDLQHQDG]LUHLK
QHSRVUHGQRGUåDYQDYODVW2QDVDPRSUHPDGUåDYLLPDMXRGUHÿHQH
NROHNWLYQHGXåQRVWL)HXGDOFLGDVDþXYDMXVYRMDGREUD]DSRWRPVWYR
þHVWRLKSUHWYDUDMXXYMHUVNH]DGXåELQHVRGUHÿHQRPQDPMHQRPW]Y
YDNXIH-DþDMXQDWXUDOQDSULYUHGDSDWULMDUKDOQLRGQRVLL]DGUXåQLQDþLQ
åLYRWD6HOMDþNRMHJRVSRGDUVWYRSRWSXQR]DWYRUHQDMHGLQLFDVYUORPDOLP
SRVMHGRPLRVNXGQLPLQYHQWDURPDVHORþLQLVNXS]DGUXåQLK
GRPDüLQVWDYD6HOMDNSRWSXQRVORERGQRYRGLVYRMHJRVSRGDUVWYREULJXR
]HPOMLLUDWDUVNRMSURL]YRGQML8VHRVNRPJRVSRGDUVWYXSUHYODGDYD
VWRþDUVWYRDSROMRGMHOVWYRVHVODELMHUD]YLMDQHJRãWRWRRPRJXüXMH
HNRQRPVNRSROLWLþNLVXVWDY-DþDREUWQLþNLVWDOHå LWUJRYLQD

129,9,-(.NUDMVWGR 5$='2%/-(± 

'UXãWYHQRSROLWLþNRRNUXåHQMHUHIHXGDOL]DFLMDUXUDOQHUHIRUPHDJUDUQL
QDSUHGDNPDVRYQDNRORQL]DFLMDL]PMHQHVRFLMDOQHVWUXNWXUHQRYL
VRFLMDOQRHNRQRPVNLRGQRVL1DM]QDþDMQLMHSURPMHQHXUEDULMDOQH UHJXODFLMH
XNLGDQMHNPHWVWYDVWYDUDQMHNDSLWDOLVWLþNRJVXVWDYDLUDÿDQMHLQGXVWULMVNH
FLYLOL]DFLMH
3UHGPHWQLSURFHVLLVQMLPDGRãOHSURPMHQHQDOD]HRGUD]XVWUXNWXUL
1RYRXVWURMVWYR]QDþDMQHSURPMHQHX]JUDQLþQDSRGUXþMDXVWURMVWYR
]HPOMLãQRJYODVQLãWYDQRYHDJUDUQHUHIRUPHLQRYHNRORQL]DFLMHRVQRYDVX
]DãLUHQMHSRVWRMHüLKQDVHOMDLRVQLYDQMHQRYLK3ODQVNHRVQRYHQDVHOMDL
XQLIRUPLUDQMHJUDGQMHSRQDFUWLPD0LQLVWDUVWYD]DDJUDUQXUHIRUPX
QDVHOMDQRYLHOHPHQWLLREOLFL

.217,18,7(75$=92-$1$6(/-$.52=329,-(67
SULPMHUSRGUXþMD&UHV/RãLQM

5$='2%/-(,=$

2ELOMHåDYDMXGHVWUXNFLMDL]DWLUDQMHWUDGLFLMVNLKREOLNDXUEDQL]DFLMD
SRVWRMHüLKUXUDOQLKQDVHOMDLOLSUHREUDåDMSRGXWMHFDMHPXUEDQLKFHQWDUD
GHSRSXODFLMDLSURSDGDQMHVHOD
 103

027,95$=92-$,)81.&,-$1$6(/-$
585,67,ý.$678',-$
'RSXQDSRGDWDNDLXVSRUHGQHDQDOL]HVDVYUKRPLVSLWLYDQMDX]URþQLKYH]DL
]DNRQLWRVWL
x VWUDWHãNRVUHGLãWH
x XSUDYQR
35267251,5$=92-6(/$ x WUJRYDþNR
x SULYUHGQR
x 1$,672-/2.$&,-,
x LQGXVWULMVNR
x 81(3265('12-%/,=,1,,=9251( x XVOXåQR
x 1$1292-8'$/-(12-/2.$&,-, x WXULVWLþNR
x NXOWQR

LOLQHNRGUXJRVUHGLãWH

)81.&,-(1$6(/-$SRGUXþMH.DUORYDþNHåXSDQLMH

35267251,2%/,.,9(/,ý,1$1$6(/-$
x PDOHQDVHRELQHVNURPQHQHUD]YLMHQHVWUXNWXUH

x SURVWRUQRUD]YLMHQDQDVHOMD± MHGQRURGQHLOLVORåHQHVWUXNWXUH

L]GXåHQDQDVHOMD
104

x SURVWRUQRUD]YLMHQDQDVHOMD± MHGQRURGQHLOLVORåHQHVWUXNWXUH 7,36758.785(

PUHåDVWDQDVHOMD x ]ELMHQRQDVHOMH

x QDVHOMHUDKOHVWUXNWXUH

x UDãWUNDQRQDVHOMH
 105

1$6(/-$1$67$/$63217$12
.$5$.7(56758.785(

1$67$/$63217$123/$1,5$1$

32/835$9,/1$35$9,/1$

3/$1,5$1$32/835$9,/1$6758.785$ 3/$1,5$1$35$9,/1$6758.785$

26129$35267251(.2032=,&,-(± FHQWUDOQLPRWLY x 92'$L]YRUORNYDEXQDUYRGRWRNLGU

VWMHFLãWHGXKRYQRJGUXãWYHQRJSULYUHGQRJLNXOWXUQRJåLYRWD

x 3/2'127/289$/$
106

x*5$Ĉ(9,1$,/,6./23*5$Ĉ(9,1$
L]YRUQDSRYLMHVQDMH]JUDVWDULJUDGGYRUDF
XWYUÿHQMHNUþPDSXWQDSRVWDMDLGU

0$/,%8.29(&
L

6/$1-(
L

x .5,ä,â7(38729$ x 387± .2081,.$&,-$69$1-6.,069,-(720

 
 107

(/(0(17,6758.785(1$6(/-$
3$5&(/$SRVMHG

9(/,ý,1$
585$/1$0$75,&$ 2%/,.
x PUHåDXOLFD 25*$1,=$&,-$
x WUJRYL IL]LRJUDILMD WHUHQDVWXSDQMUD]YRMD]DMHGQLFH
GUXãWYHQRHNRQRPVNLRGQRVLUHJXODFLMVNL
x SDUFHODFLMD SRGXKYDWL
xJUDÿHYLQH
MDYQHVWDPEHQH
SULYUHGQH

2.8û1,&$XQXWDUQMH]HPOMLãWH

9(/,ý,1$,2%/,.
IL]LRJUDILMD WHUHQDVWXSDQMUD]YRMD]DMHGQLFHGUXãWYHQRHNRQRPVNLRGQRVL
UHJXODFLMVNLSRGXKYDWLSRVHEQLSURSLVLLGU

'RGRQRãHQMDXUEDUDRNXüQLFDVHREOLNXMHPDQMHYLãHVORERGQRSRG
XWMHFDMHPYMHNRYQHWUDGLFLMHDGRWDGDãQMLDJUDUQLUHåLPLLSURPMHQHX ',-(/29,2.8û1,&(
UD]YRMXQDVHOMDQLVXELWQRXWMHFDOLQDQMH]LQXRUJDQL]DFLMX

x .8û12'925,â7(NXüLãWH

x *2632'$56.2'925,â7(

x .8û1,957SRYUWQMDN
YRüQMDN

25*$1,=$&,-$2.8û1,&(
SULPMHULL]0HGLWHUDQVNRJSRGUXþMD

WUDGLFLMDRGQRVQRQDþLQåLYRWD
]DMHGQLFHWLSJRVSRGDUVWYDGLMHORP
HWQLþNRSRGULMHWORGUåDYQD
LQWHUYHQFLMDXUEDULNRPDVDFLMH
SRVHEQLSURSLVLQSUSURWXSRåDUQL 3ULPMHULL]6ODYRQLMH
108

3ULPMHULL]3RVDYLQH
*5$Ĉ(91,2%/,&,
SULURGQLXYMHWLGRVWXSQRVW
PDWHULMDODHNRQRPVNR
VRFLMDOQLXYMHWLFLYLOL]DFLMVNL
QDSUHGDNUD]YRMWHKQLNH
JUDGQMHSRVHEQLSURSLVLL
DGPLQLVWUDWLYQHPMHUH

*5$Ĉ(91,2%/,&,± PHGLWHUDQVNRSRGUXþMH *5$Ĉ(91,2%/,&,± PHGLWHUDQVNRSRGUXþMH

*5$Ĉ(91,2%/,&,± 3RNXSOMHL3RVDYLQD *5$Ĉ(91,2%/,&,± ,VWRþQD6ODYRQLMD

 109

261291,0$7(5,-$/,1$ý,1*5$'1-(
x '592]RQHGRGLUDGLQDUVNRJLSDQRQVNRJWHSDQRQVNRSRGUXþMH
SULURGQLXYMHWLSURSLVLUD]YRMWHKQLNHLWHKQRORJLMHJUDÿHQMD
x .$0(1]RQH0HGLWHUDQDL'LQDUH

x =(0/-$SDQRQVNRSRGUXþMH x 23(.$SDQRQVNRSRGUXþMH

x 87-(&$-,*5$'$GHWDOML
x 0-(â29,7,0$7(5,-$/,GLQDUVNRSDQRQVNRLSRGUXþMDX]RQLGRGLUD
110

5$=12/,.267,,'(17,7(7.5$-2/,.$
QDSULPMHUX.DUORYDþNHåXSDQLMH

87-(&$-,*5$'$
REOLNRYDQMHPDWHULMDOLGHWDOML

7(+1,ý.29(/(8ý,/,â7(8=$*5(%8
3URJUDPVWUXþQRJXVDYUãDYDQMD

32/$=,â7$=$=$â7,78585$/1,+
1$6(/-$ ‡ ,QYHQWDUL]DFLMDNXOWXUQRJDSRWHQFLMDOD
GUXJLGLR ‡ 2GUHÿLYDQMHSRGUXþMDSURXþDYDQMD

3UHGDYDþPU =2),$0$9$5LQåDUK

=DJUHEWUDYDQM

.8/7851,327(1&,-$/
SULPMHUSRGUXþMD.DUORYDþNHåXSDQLMH .8/7851,327(1&,-$/

5(.2*126&,5$1-(

67$1-(2ý89$1267, 8*52ä(1267

2&-(1$67$1-$
9$/25,=$&,-$
,]ERULNODVLILNDFLMD

5(ä,0=$â7,7( 675$7(*,-$=$â7,7(

RSüHPMHUHXYMHWLSUHSRUXNH

GRSXVWLYL]DKYDWL
 111

67$1-(2ý89$1267,
DQDOL]DSRGUXþMDQDVHOMDLQMLKRYDQHSRVUHGQRJDRNUXåHQMD

3RGMHOD]DGDWDNDXUDGQRPWLPX

75$',&,-6.2*5$',7(/-6792 5D]YRMQDVHOMD.UDSMH QDMVWDULMLGRVWXSQLNDUWRJUDIVNLSULND]L

3ULPMHU.5$3-(
VHORJUDGLWHOMVNHEDãWLQH

.DUWDL]JRGLQH .DUWDL]JRGLQH
112

7UDGLFLMVNLREOLFLJUDGQMH

.UDSMH XVSRUHGQDDQDOL]DVWDQMD
VSRþHWNDLNUDMDVWROMHüD

7,32/2*,-$67$0%(1,+2%-(.$7$
REOLNRYDQMHIXQNFLMDPDWHULMDOQDþLQJUDGQMHLGU

.XüDVDVUHGLQNRP

.XüDVX]GXåQLP]DWYRUHQLP
KRGQLNRPXSUL]HPOMX
 113

.XüDVYDQMVNLPVWXELãWHP

8=52&,8*52ä(1267,
2&-(1$67$1-$2ý89$1267,329,-(61(6758.785(
SRGUXþMHNUDMROLNSRYLMHVQDQDVHOMDSRMHGLQDþQLHOHPHQWL
x XUEDQL]DFLMD
x SURPHW
x GREURRþXYDQD x LQGXVWULMD
x XYHüRMPMHULRþXYDQD x WXUL]DP
x GHYDVWLUDQD x VRFLMDOQDVWUXNWXUD
x PMHãRYLWDVGRPLQDFLMRPSRYLMHVQLKHOHPHQDWD x GHSRSXODFLMD
x PMHãRYLWDVGRPLQDFLMRPVXYUHPHQLKHOHPHQDWD x HNRQRPVNLþLPEHQLFL
x VXYUHPHQD x LQIUDVWUXNWXUDLWHKQLþNDVWUXNWXUD
x GUXJR

'(6758.&,-$585$/1(6758.785(QDMþHãüLSULPMHUL *8%,7$.585$/12*,'(17,7(7$,'2ä,9/-$-$

75$',&,-6.2*$0%,-(17$
114

95,-('1261$./$6,),.$&,-$1$6(/-$

.5,7(5,-,=$2&-(1895,-('1267,1$6(/-$

x VWDURVW
x YRGHüDXORJDXSURVWRUX
x RþXYDQRVWREOLNDSODQVNHNRPSR]LFLMHLRUJDQL]DFLMH
x VWXSDQM]DVWXSOMHQRVWLWUDGLFLMVNRJJUDGLWHOMVWYD
x VSHFLILþQRVWJUDÿHYQLKREOLNDLGHWDOMD
x ]DVWXSOMHQRVWGUXJLKNXOWXUQR SRYLMHVQLKYULMHGQRVWL
RVWDODQHSRNUHWQDSRNUHWQDLQHPDWHULMDOQDNXOWXUQDGREUD
LYULMHGQRVWLNUDMROLND
x WXULVWLþNDSULYODþQRVW

,'(17,),.$&,-$,=$â7,7$585$/1,+1$6(/-$
QDSULPMHUXSRGUXþMD*UDGD,YDQLü*UDGD
95('129$1-(*5$',7(/-6.(%$â7,1(

95,-('1261$./$6,),.$&,-$1$6(/-$ 32'58ý-$,9$1,û*5$'$
'(7$/-1,-$2%5$'$2'$%5$12*$585$/12*1$6(/-$
 115

$1$/,=$5$=92-$1$6(/-$
$1$/,=$6758.785(1$6(/-$

9$/25,=$&,-$6758.785(1$6(/-$7(0(/-(1$1$
6867$98$5+,7(.7216.2.5$-2%5$=1,+-(',1,&$
.5,7(5,-,=$9$/25,=$&,-8

60-(51,&(=$=$â7,78,85(Ĉ(1-(3526725$ 0-(5(=$=$â7,781$6(/-$
116

/,7(5$785$
$GDPþHN-$JUDUQLRGQRVLX+UYDWVNRMRGVUHGLQH;9GRNUDMD .RMLü%6HRVNDNXüDLUXUL]DP%HRJUDG
;9,,VWROMHüD=DJUHE .RVDQRYLü0(YROXFLMDQDVHOMDRGQDMUDQLMHJQDVHOMDYDQMDGR
VXYUHPHQLKXUEDQLKIRUPL2VLMHN
%HODM92EOLNRYDQMHVHRVNLKQDVHOMDRNR/XGEUHJD/XGEUHJ 0DYDU=.UDSMH  VHORLJUDGLWHOMVNDEDãWLQD%LOWHQ3DUNDSULURGH
PRQRJUDILMD /RQMVNR3ROMHEUVWU-DVHQRYDF
%RJGDQRZVNL- 0HWRGDMHGQRVWHN LZQĊWU] DUFKLWHNWRQLF]QR 0DYDU=LVXUDGQLFLýLOLSL ± NRQ]HUYDWRUVNDVWXGLMD=DJUHE
NUDMREUD]RZ\FK -$5.:$.ZVWXGLDFK LSURMHNWRZDQLX.UDNRZ 0DYDU=LVXUDGQLFL.DWDORJUXUDOQLKQDVHOMD/RQMVNRJD3ROMD
=DJUHE
&]DUQHFNL:3ODQRZDQLH PLDVW LRVLHGOLWRP,VWU
3LQWHURYLü'(WQRJUDIVNHNDUDNWHULVWLNHKUYDWVNLKVHODX%DUDQML
:DUV]DZD 2VMHþNL]ERUQLNEU,9VWU2VLMHN
'HORUW5L:DOWHU)3RYLMHVWHXURSVNRJRNROLãDVWU 6WUDWHJLMDSURVWRUQRJXUHÿHQMH5HSXEOLNH+UYDWVNH0LQLVWDUVWYR
=DJUHE SURVWRUQRJXUHÿHQMDJUDGLWHOMVWYDLVWDQRYDQMD=DJUHE
)HOK|,$] XUEHUV ELUWRNYLV]RQ\RN 0DJ\DURUV]DJRX 0DULD7HUH]LD 7XVXQ0.DWDORJGRNXPHQWLUDQRVWLUXUDOQLKQDVHOMD/XGEUHãNH
3RGUDYLQH =DJUHE
.RUDERQ ,.|WHW 'XQDXWXO%XGDSHVW 8UEDULMDOQL SRVMHGQLþNLRGQRVLX
0DÿDUVNRMXGRED0DULMH7HUH]LMH=DGXQDYOMH,NQML]GDQMH$NDGHPLMH
'UXJR
%XGDSHVW
6WXGLMVNLPDWHULMDOL2GMHOD]DSURVWRUQRSODQVNHPMHUH]DãWLWH0LQLVWDUVWYD
)UHXGHQUHLFK$.DNRQDURGJUDGL=DJUHE NXOWXUH5+± 
*UXSDDXWRUD.RQ]HUYDWRUVNDSRGORJD]DSURVWRUQLSODQXUHÿHQMD
*UDGD,YDQLü*UDGD=DJUHE
117
118
119
120
121
122
123