Professional Documents
Culture Documents
Skripta Iz Anatomije
Skripta Iz Anatomije
= CNS =
1
-nc. mediolateralis
-nc. posterolateralis
-nc. postposterolaterlis
-nc. anteromedialis
-nc. posteromedialis
* crura posteriora: -nc. dorsalis
-nc. posteromarginalis
-nc. substantia gelatinosa dorsalis i nc. intermediomedialis
* crura lateralis: -tr. intermediolateralis
-centrum ciliospinale Budge (C8-Th.1)
-centrum sympaticum (C8-L2)
-centrum parasympaticum (S2-S4)
-bijela masa
-funiculus ventralis (fissura mediana anterior - sulcus ventrolateralis)
-funiculus lateralis (sulcus ventrolateralis - sulcus dorsolateralis)
-funiculus posterior (sulcus dorsolateralis - sulcus medianus posterior)
-nervna vlakna sistematizirana u 3 puta:
-projekcioni (nastaju i završavaju van medullae spinalis) ushodni i nishodni
-asocijacioni (nastaju i završavaju u medulli spinalis)
-komisuralni (vezuju kontralateralne strane pojedinih segmenata kičmene moždine)
2
hipertonija
3
8.Mezencefalične projekcije u kičmenu moždinu (tr. vestibulospinalis
medialis et lateralis)
-vestibulospinalna vlakna nastaju u nc. vestibuli lateralis, idu ipslateralna ventralnim funiculusom i
završava neuronima prednjih rogova medullae spinalis gdje inerviraju mišiće trupa i ekstremiteta
-vestibulospinalna vlakna iz iz medijalnog i donjeg vestibularnog jedra idu u fasciculus longitudinalis
medialis koji je odgovoran za pokrete glave i vrata kao odgovor na vestibularni input
-većina descendentnih puteva potječe od pontomedullarne retikularne formacije,vestibularnih jedara,ali i
od periventrikularne sive mase koja predstavlja značajnu komponentu u regulaciji emocionalnog
ponašanja
-putevi koji idu iz mesencephalona tj. iz colliculus superiora završe u medulli spinalis, te obrazuju tr.
tectospinalis, koji je povezan sa centrom za konjugaciju koji vrši inervaciju vanjskih mišića oka
-tr. tectospinalis završava u cervicalnom dijelu medullae spinalis gdje inervira mišiće vrata
-brzi pokreti očiju potječu iz colliculus superiora
-orijentacija očiju i glave ka novom stimulusu je orijentacioni reflex
10.Vertebro-basilarni sistem
-a. vertebralis je ascendentna grana a. subclaviae, ide kroz foramina transversaria cervicalnih
kralježaka, kroz foramen magnum i ulazi u lobanju
-daje grane za vaskularizaciju cervicalnih mišića te se preko njih može uspostaviti veza sa a. carotis
externom
- a. vertebralis daje sljedeće grane : a. spinalis anterior, a. spinalis posterior, a. cerebelli inferior posterior
-vaskularni sindrom nastaje usljed različite dužine a. vertebralis pa može doći do pustošenja, a
karakterizira ga kontralateralna bol i povećanje temperature u trupu i ekstremitetima
-a. basilaris nastaje spajanjem dvije a. vertebrales na pontomedullarnoj granici
-ona daje rami pontis, a. labyrinti, a. cerebelli inferior anterior, a. cerebelli superior, a. cerebri posterior
dex. et sinistra (terminalna grana)
-vaskularni sindrom, tj. okluzija a. basilaris je različit ovisno od mjesta okluzije, tako da je totalna
okluzija basilarne arterije praćena gubitkom svijesti koji je praćen komom, a nakon nekoliko dana nastaje
smrt
-a. cerebri posterior na rostralnom dijelu daje talamoperforantne grane koje idu do mesencephalona,
thalamusa i hypothalamusa
-daje grane za plexus chorioideus
-kortikalne grane vaskulariziraju temporalni i okcipitalni lobus u kojem je vizuelni kortex
-vaskularni sindrom proksimalne grane a. cerebri posterior dovodi do oštećenja talamusa i okcipitalnog
lobusa. Oštećenje talamusa dovodi do gubitka površinske i duboke senzibilnosti, dok oštećenje
occipitalnog lobusa dovodi do homonimne hemianopsije
4
11.Unutarnji karotidni sistem
-a. carotis interna je grana a. carotis communis koja ide od vrata, kroz kanalis caroticus i
intracranijalno se dijeli na a. cerebri media et anterior
-prije nego što se podijeli daje:a. hypophisialis superior et inferior, a. ophtalmica,a. communicans
posterior, a. choroidea anterior
-a. cerebri media je veća grana a. carotis interne, ide kroz fissuru između frontalnog i temporalnog
lobusa
-daje aa. striate koje anastomozira sa aa. recurrentes od a. cerebri anterior
-vaskularni sindrom a. cerebri mediae karakterizira poremećaj govorne areae
-a. cerebri anterior je manja grana a. carotis interne, ide kroz fissura interhemispherica i spaja se sa a.
cerebri anterior sa druge strane preko a. communicans anterior
-vaskularni sindrom a. cerebri anterior karakterizira paralizom kontralateralne noge i stopala, a prisutni
su i poremećaji ponašanja
- circulus arteriosus cerebri (Willis) grade : a. cerebri posterior, a. communicans posterior, a. carotis
interna, a. cerebri anterior, a. communicans anterior
- mozak snabdijeva krvlju :
* a. vertebralis
* a. carotis interna
- prednji dio mozga vakulariziran je od a. carotis internae, a stražnji od a. vertebralis
- a. vertebralis vaskularizira truncus cerebri, cerebellum, occipitalni dio i dio temporalnog lobusa
telencephalona
- ostali dio snabdijeva krvlju a. carotis interna
- oba arterijska sistema povezana su na bazi mozga preko circulus arteriosus cerebri Wilis
- desna i lijeva a. vertebralis se spajaju u a. basalis koja leži u sulcus basilaris pontis, a na gornjem rubu
ponsa daje terminalne grane a. cerebri posterior
5
-adrenergični neuroni se nalaze u intermedijarnoj retikularnoj zoni, noradrenergični u ventriculus IV a
serotoninergični neuroni u nuclei raphes
-somatosenzitivna jedra su smještena u lateralnim dijelovima medullae oblongate (ovdje spadaju nc.
tractus spinalis n. trigemini, nc. vestibularis med. et inf)
14.Pons (morfologija)
- most ili pons je ventralni dio metencefalona koji se pruža od produžene moždine do moždanih
krakova srednjeg mozga
- donja ili kaudalna granica : ventralna strana – fossa postpontina
dorzalna strana – striae medullares s. acisticae
gornja ili rostralna granica : ventralno – fossa praepontina
dorsalno – lamina quadrigemina s. lamina tecti
- most leži na gornjij polovini clivus-a pružajući se rostralno do poleđine turskog sedla (dorsum sellae
turcicae) na sfenoidalnoj kosti
- pons je smješten u zadnjoj ili potiljačnoj lobanjskoj jami (fossa crani posterior s. occipitale) pokriven s
malim mozgom i s oba vella rombencephalona (vellum medullare anterius et posterius)
- dužina mu iznosi prosječno 2,5cm, širina 3-3,5cm, a dužina 2,5cm i iz dimenzija se vidi da mozak ima
približno kockast oblik
- na mostu se opisuju 4 strane : prednja (ventralna), dvije bočne i dorsalna strana koja gradi gornji ili
pontinski dio rombaste jame
VENTRALNA STRANA : središnjim dijelom ove strane pruža se plitak bazilarni žlijeb (sulcus
basilaris) koji odgovara istoimenom arterijskom stablu. Žlijeb je bočno ograničen sa dva uzdužna
piramidalna ispupčenja (eminentiae pyramidales pontis). Bočna granica ventralne strane označena je
izlaskom oba korijena trigeminalnog živca (portio minor s. motoria i portio maior s. sensitiva n.
trigemini) odnosno linija koja spaja mjesto izlaska ovoga živca sa izlaskom facijalnog živca na bočnom
dijelu fossae postpontine
BOČNE STRANE MOSTA : ovu stranu sačinjava svojom spoljnom površinom odgovarajući srednji
krak malog mozga (brachium pontis s. pedunculus cerebellaris medius) koji vezuje pons sa malim
mozgom
DORSALNA STRANA MOZGA : dorsalnu stranu ponsa gradi pontinski dio ili gornji trougao rombaste
jame (pars pontina fosse romboideae) koji se pruža iznad tj. rostralno od striae medullares s. acusticae
ograničen bočno s gornjim parom krakova malog mozga. Na ovoj strani se nalaze sljedeće formacije :
1. središnji žlijeb rombaste jame (sulcus medianus rombaste jame)
2. unutrašnje ili oblo ispupčenje (eminentia medialis s. eminentia teres), vretenastog oblika, koje se
pruža od gornjeg do donjeg ruba rombaste jam. Na njegovom najširem dijelu neposredno iznad striae
medullares s. acusticae vidi se okruglasto ispupčenje zvano facijalni brežuljak (colliculus facialis). Ono
je prouzrokovano jedrom n. abducensa i koljenom korijenih vlakana n. facialisa koji u vidu luka obilaze
oko dorsalne strane jedra n. abducensa
3. granični žlijeb (sulcus limitans) kojim je eminentia medialis odvojena od vestibularnog polja
odgovarajuće strane, udubljen je iznad facialnog brežuljka u gornju jamicu rombaste jame (fovea
superior s. rostralis) ispod kojeg leži glavno motorno jedro trigeminalnog živca. Neposredno iza i
lateralno od gornje jamice leži okruglasto plitko udubljenje, zvano modra mrlja (locus caeruleus), sivo –
plavičaste boje, koju prouzrokuje feruginozni pigment i jedna površna venica
4. vestibularno polje (area acustica s. vestibularis) svojim gornjim ili pontinskim dijelom leži između
sulcus limitans-a i brachium conjugtivum s. pedunculus cerebellaris superior)
6
15.Mesencephalon (morfologija)
-proteže se od rombencephalona do diencephalona
- to je najkraći dio mozga : dužina 15mm, širina na kaudalnom kraju 30mm a na rostralnom kraju 45mm,
debljina je 25-30mm
-kaudalna granica- ventralno (fossa praepontina)
- dorsalno (lamina quadrigemina s. lamina tecti)
-rostralna granica- ventralno (corpora mammilaria)
- dorsalno (commisura posterior)
-sastavni dijelovi su: -tectum mesencephali a lamina quadrigemina s. lamina tecti gradi njegov krov
-tegmentum (sačinjava srednji sprat)
-aquaductus cerebri Sylvi
-crura cerebri (substantia nigra - sulcus lateralis mesencephali, sulcus n.
oculomotori)
-mesencephalon je smješten u cerebralnoj loži
-ima ventralnu, dorsalnu i dvije lateralne strane
-ventralna: -crura cerebri (pružaju se od fossae praepontinae do tractus opticusa. Oni su uži na
pontinskom kraju 12mm a na gornjem kraju 20mm i zaklapaju između sebe ugao od 80 stepeni)
-fossa intercruralis ili Tarinijeva interpeduncularna jama (prostire se od ponsa do
corpora mammilaria)
-supstantia perforata posterior (gradi dno fosse intercruralis izbrušena sitnim
vaskularnim otvorima, ograničena je naprijed sa corpora mammilaria a bočno žlijebom okulomotornog
živca – sulcus nervi oculomotori)
-dorsalna: lamina quadrigemina s. lamina tecti,
-lateralna strana podijeljena sa sulcus lateralis na: gornji dio (naziva se trigonum lemnisci, odgovara
spoljnoj površini tegmentuma ispod koje prolazi centralni akustični put. Bazu čini sulcus lateralis
mezencephali, zadnju ivicu čini pedunculus cerebellaris superior a prednju ivicu brachium colliculi
superioris)
donji dio (odgovara spoljnoj površini moždanog kraka)
- aquaductus cerebri Sylvi (vezuje IV sa III moždanom komorom, gradi centralnu šupljinu
mezencephalona koja se pruža duž srednje linije između krovne ploče i tegmentuma)
16.Monoaminergični putevi
-postoji pet monoaminergičnih neuronskih sistema: 5-hidroksi-triptamin; dopamin; adrenalin;
noradrenalin i histamin
-tijela neuronskih stanica su smještena u moždanom stablu i povezana su sa retikularnom formacijom
-serotonin se sintetizira iz triptofana; dopamin, adrenalin i noradrenalin se sintetiziraju iz tirozin; a
histamin iz AK histidina
-efekat neurotransmitera ne zavisi od hemijskog sistema nego i od receptora, jer neki receptori mogu
identificirati sve monoamine, stoga je moguće da isti transmiter ima kompletno različite efekte tj.
inhibitorne ili ekscitatorne na ciljnu ćeliju npr. adrenergični receptori reaguju na perifernu simpatičku
stimulaciju i klasično se mogu podijeliti u alfa i beta receptore, koje imaju suprotne efekte na glatku
muskulaturu. Alfa adrenergični odgovori rezultiraju kontrakcijom većine glatke muskulature, dok beta
adrenergična stimulacija osigurava relaksaciju glatkog mišića
-najpoznatiji dopaminski receptori su: D1, D2, D3, D4 tako da D3 i D4 predstavljaju subtipove i imaju
restriktivniju distribuciju nego D1 i D2 receptori
-djelovanje neuroaktivnih lijekova zavisi od efekta koji ima lijek na specifičan receptor
7
17.Serotoninergični putevi
-serotoninergične ćelije su većinom smještene u nuclei raphes, ali nisu sve ćelije u nuclei raphes
serotoninergične, pa su smještene i u okolnoj retikularnoj formaciji
-aferentna vlakna u rostralni nucli raphes dolaze iz prefrontalnog kortexa i mediobazalnog
thelencephalona uključujući prošireni amigdale, hipotalamus, jedra gyrus dijagonalis i habenula a u
kaudalni nuclei raphes iz prefrontalnog kortexa, periakvaductalne sive mase, kičmene moždine i
retikularne formacije
-aksoni ćelija iz gornjih nuclei raphes koji su smješteni u mesencephalonu i gornjem ponsu daju
projekcije u kičmenu moždinu
-serotoninergični putevi učestvuju na mnoge funkcionalno anatomske sisteme kičmene moždine
-serotoninergična vlakna koja dolaze do supstancije gelatinose obrazuju dio sistema za regulaciju boli, a
ona koja dolaze do tr. intermediolateralis učestvuju u kardiovaskularnoj regulaciji
-serotonin utječe na fazu sna-budnost, emocionalno ponašanje, hormonsku sekreciju, seksualno
ponašanje i termoregulaciju
-serotonin je aktivan u budnosti, a neaktivan u REM fazi sna kada je izražena maximalna relaksacija
mišića
-od velikog je značaja to što serotoninergični vlakna dopiru do kranijalnih-krvnih sudova i izazivaju
vazokonstriktorni efekat
19.Histaminergični putevi
-histaminergični putevi nastaju u nucleus tuberomamillaris u posterolateralnom hipothalamusu
-histaminergični putevi daju projekcije u neke aree moždanog stabla, kičmenu moždinu
-input u nc. tuberomamillaris dolazi iz hypothalamusa, produženog amigdala, septuma, alokortikalnih i
perialokortikalnih area
-histaminergični putevi igraju značajnu ulogu u regulaciji autonomnih i neuroendokrinih funkcija
uključujući uzimanje hrane, pijenje i regulaciju toplote
-histaminergični putevi imaju veliki značaj u učestvovanju i uspostavljanju komunikacije
8
bulbus olfactorius), B1-B9-serotoninergične (nc. raphes), a neuroni koji sadrže adrenalin u medulli
oblongati označeni su kao C1-C3, te je ona specifična jer obuhvata one neurone koji imaju specifičan
neurotransmiter
-konvencionalna nomenklatura je sveobuhvatna jer obuhvata sve neurone odgovarajuće arae
-retikularna formacija prima informacije preko spinoretikularnih vlakana i motornih jedara kranijalnih
nerava, te iz cerebralnog kortexa, hypothalamusa, cerebelluma, produženi amigdale, bazalne ganglije
-nuclei raphes su dio retikularne formacije i karakteriziraju se prisustvom serotoninskih ćelija imaju
aksone koji se proiciraju u dijelove CNS-a
-retikularna formacija je podijeljena na: - medijalnu longitudinalnu zonu (ima velike stanice)
- gigantocelularna (paramediana long. zona) retikularna
zona (ima nuclei raphes)
- lateralno longitudinalna zona (ima male stanice)
-adrenergični, noradrenergični, serotoninergični, histaminergični putevi su dio ascendentno aktivirajućeg
sistema koji ulazi u sastav retikularne formacije
21.Funkcionalno-anatomski sistem
-retikularna supstanca daje mnoge projekcije u moždano stablo
-medijalna retikularna supstanca čini descendentne retikulospinalne puteve koji su uključeni u motorne
procese
-descendentni putevi iz periakvaduktalne sive mase i kaudalnih nuclei raphes čine dio sistema za
regulaciju bola i paramedijalna retikularna formacija sa colliculi superiores i motornih jedara kranijalnih
nerava je povezana i učestvuje u kontroli pokreta očiju
-holinergični neuroni u pedunculopontinskim tegmentalnim jedrima čini anatomski supstrat za
ascendentni aktivirajući sistem
9
-osobina cerebellarnog kortexa je da ima samo output neurone, te da cerebellarna vlakna utječu na
modulaciju cerebellarnog cortexa
24.Archiocerebellum-vestibulocerebellum
-sastoji se primarno od lobus floculonodularis
-ima mahovinasta vestibulocerebellarna vlakna, prima pontocerebellarna vlakna povezana sa
okulomotornim sistemom
-aksoni Purkinjijevih ćelija iz vestibulocerebelluma idu do vestibularnih jedara koja su komparabilna sa
cerebellarnim jedrima u njihovim relacijama sa cerebellarnim kortexom
25.Paleocerebellum-spinocerebellum
- sastoji se od lobus anteriora i dijela koji se nalazi kaudalno u odnosu na fissura prima kao i pyramis
- prima direktne i indirektne puteve iz medullae spinalis, trigeminocerebellarni put i tr.
corticopontocerebellaris iz senzorimotornog kortexa
26.Neocerebellum-pontocerebellum
-sastoji se od dijela vermisa i hemisphera između vestibulocerebelluma i spinocerebelluma
prima mahovinasta vlakna iz tr. corticopontocerebelluma koja vode porijeklo iz senzorimotornog i
vizuelnog i cingularnih area cerebellarnog kortexa
28.Tractus trigeminocerebellaris
-prenosi proprioceptorne i eksteroceptorne impulse područja lica u cerebellum
29.Tractus vestibulocerebellaris
- polazi iz Bechterew-ovog jedra kao produžetak ushodnog kraka n. vestibularis s. staticus-a i preko
donjeg cerebellarnog kraka (pedunculus cerebellaris inferior) prolazeći kroz njegov unutrašnji dio
(corpus juxtarestiforme) ulazi u mali mozak u kojem se završava na nc. fastigi i nc. globosus.
-on predstavlja jedini snop centralnog vestibularnog puta koji je preko kore malog mozga i talamusa
direktno vezan sa korom velikog mozga
-vestibularni impulsi dolaze u cerebellum kroz pedunculus cerebellaris inferior i donose informacije za
reflexnu kontrolu oka i položaja oka usljed promjene položaja glave
-primarna vlakna se nalaze u ganglion vestibulare i idu u ipsilateralni cerebellum
-sekundarna vlakna idu iz vestibularnih jedara
-vestibulocerebellarna vlakna završavaju u lobus floculonodularis koji čini vestibulocerebellaris
10
30.Tractus reticulocerebellaris
-polazi iz retikularne formacije kroz pedunculus cerebellaris inferior ode na ipsilateralni i kolateralni
dio cerebelluma
-retikularna nuklearna jedra i nc. olivaris inferior su značajni centar kroz koje idu informacije iz
medullae spinalis i drugih dijelova CNS-a u cerebellum
31.Tractus pontocerebellaris
-tr. pontocerebellaris prenosi impulse iz cerebralnog kortexa do cerebelluma i obrazuje pedunculus
cerebellaris medius
-ide iz cerebralnog kortexa, kroz capsula interna, preko cerebralnih peduncula do bazalnog ponsa i to nc.
pontis, a odatle ide kroz pedunculus cerebellaris medius i ulazi u cerebellum
-većina pontocerebellarnih vlakana završe u cerebellarnim hemispherama gdje utječu na regulaciju
pokreta ali neka pontocerebellarna vlakna završe u vestibulocerebellumu
32.Tractus olivocerebellaris
-donja oliva je glavni izvor puzanih vlakana i važan centar pri prijenosu informacija iz različitih
dijelova medullae spinalis, moždanog stabla i cerebralnog cortexa
-tr. olivocerebellaris ide iz donje olive i završi u cerebellumu u intracerebellarnim jedrima
-važnije projekcione aree prema donjoj olivi su:
-medulla spinalis, jedra dorsalne kolumne, oculomotorni centri mesencephalona uključujući nc.
ruber i colliculus superior
33.Cerebellum-corticonuklearni odnosi
-projekcije iz cerebellarnog cortexa do nc. intracerebellares su organizirane sagitalno i longitudinalno
na taj način da aksoni Purkinjevih ćelija dolaze blizu dubokog jedra, odnosno medijalnu zonu čini vermis
koji je povezan sa nc.fastigi, intermedijarnu zonu čine dijelovi cerebellarne hemisphere koji su povezani
sa nc. globosus i nc.emboliformis, lateralnu zonu dijelovi cerebellarne hemisphere koji su povezani sa nc.
dentatusom
11
- epithalamus
- methathalamus (sačinjava dva koljenasta tijela : corpus
geniculatum med. et lat.)
- hypothalamus (gradi pod i dio bočnog zida III komore)
-glavni sastavni dijelovi diencephalona su produžeci dijelova mesencephalona:
- tectum - thalamus
- tegmentum - hypothalamus
-ima gornju, donju, lateralnu stranu i ventriculus III
-donja strana predstavlja pod i predstavljena je optičko-kruralnim deltoidom i ima sljedeće formacije:
* chiasma opticum, tractus opticus, tuber cinereum, infundibulum, hypofisis, corpora mamilaria,
supstantia perforata posterior
-gornja strana predstavlja krov ventriculus III i ima sljedeće formacije:
- lamina tectoria ventriculi tertii
- tela chorioidea ventriculi tertii
- epythalamus (corpus pineale, commisura habenularum, trigonum habenulae, habenula
striae
medularis thalami)
- gornja strana thalamusa
-ventriculus tertius ima krov, pod, prednju i stražnju stranu, otvore, špagove, šupljinu i dva bočna zida
-krov ima sljedeće formacije:
* lamina tectoria ventriculi III
* tela chorioidea ventriculi III
-pod ima:
* pars mamillaris hypothalami(crura cerebri, corpora mamillaria, substantia perforata posterior)
* pars optica hypothalami(chiasma opticum, tractus opticus, infundibulum, hypophysis)
-stražnji zid ima:
* recessus pinealis
* recessus suprapinealis
* commisura habenulorum
* commisura cerebri posterior
* aditus od aquaeductum cerebri Sylvi
-prednji zid ima:
* lamina tectoria cinerea ventriculi III
* commisura cerebri anterior
* columna fornicis - pars tecta
- pars obliqua
-otvori su:
* foramen interventriculare Monroi (parni otvor, preko njega ventriculus III komunicira sa
ventriculus lateralis)
* aditus od aquae ductum (neparni otvor, preko njega komunicira ventriculus III sa ventriculus IV)
-špagovi su:
* recessus infundibuli
* recessus opticus
* recessus triangularis
* recessus pinealis
* recessus suprapinealis
12
* tuber cinereum (ventralno prelazi u infundibulum)
* infundibulum (najproksimalniji dio neurohypofize)
* hypophisis
* adenohipofiza
* neurohipofiza
-svaka polovina hypothalamusa se može podijeliti na periventrikularnu , medijalnu i lateralnu zonu
(prepoznatljivu granicu čini fornix u srednjem i stražnjem regionu između medijalnog i lateralnog
hipothalamusa)
-periventrikularna zona sastoji se od ćelija, medijalna zona ima jedra, a lateralna zona ima ćelije koje
stupaju u kontakt sa areama prozencephalona kao što su bazalne ganglije, cerebralni kortex, moždano
stablo i kičmena moždina
-hormoni melanin i histamin se nalaze u lateralnim hypothalamičnim regionima
-hipotalamus utiče na autonomni, somatomotorni i hormonalni sistem i upravlja različitim funkcijama
koje služe za održavanje homeostaze (kao što su ravnoteža tečnosti i elektrolita, regulacija temperature)
kao i seksualno ponašanje, zatim na socijalno ponašanje i emocionalne odgovore
38.Hypotalamična jedra
-dijele se u tri grupe :
* prednja (pars chiasmatis) - nc. praeopticus (regulira seksualno i materinsko ponašanje, ciklus
spavanje budnost); nc. suprachiasmatis (regulira proces san-budnost); nc. supraopticus i nc.
paraventricularis (regulira endokrine funkcije hipofize)
* srednja (pars tuberalis) - nc. ventromedialis; nc. dorsomedialis, nc. arquatus; ventromedijalno i
dorsomedijalno jedro zauzimaju veliko tuberomamillarno jedro koje se nalazi na bazolateralnom
hipothalamusu
* stražnje (pars mamillaris) - stražnje hypothalamično jedro i corpora mamillaria (sastoji se od
medijalnog i lateralnog jedra)
39.Cirkumventrikularni organi
-cirkumventrikularni organi su tvorevine smještene oko ventrikularnog sistema mozga
-imaju fenestrirane kapilare, te nemaju mehanizam barijere krv-moždani sistem, te omogućuju razmjenu
supstanci iz krvi u mozak
-u cirkumventrikularne organe se ubrajaju:
* organum vasculosum laminae terminalis
* organum subforneale
* eminentia mediana
* neurohypofisis
* area postrema - centar za povraćanje
* plexus chorioideus
* corpus pineale
* organum subcomissurale
40.Veze hypothalamusa
-hypothalamus je povezan sa različitim areama prozencephalona uključujući ventralni striatum,
produženi amygdale, septum i druga kortikalna područja kao i regione moždanog stabla i medullae
spinalis
-fornix čine vlakna koja povezuju hypocampalnu formaciju sa septalnom areom, prednjim thalamusom i
hypothalamusom
-fasciculus mamilothalamicus povezuje medijalno jedro corpora mammilaria sa jedrom thalamusa
-fasciculus mamilotegmentalis povezuje se sa tegmentumom mesencephalona
-stria medularis povezuje lateralni preoptički hypothalamički region sa habenularnim komplexom
-stria terminalis povezuje corpus amygdaloideum sa medijalnim hypothalamusom
13
-fasciculus longitudinalis dorsalis povezuje hypothalamus sa periventrikularnom sivom masom i ponsom
i medullom oblongatom
-fasciculus telencephalicus medialis povezuje hypothalamus sa moždanim stablom i medullom spinalis
41.Hypothalamohipofizijalni putevi
-hypothalamus je povezan sa hypofizom pomoću magnocelularnog i parvocelularnog neuroendokrinog
sistema
-magnocelularni neuroendokrini sistem čine vlakna koja idu iz nc. supraopticus i nc. paraventricularis do
lobus posterior hypophysialis
-parvocelularni neuroendokrini sistem čine vlakna koja idu iz nc. arquatus i nc. paraventricularis do
lamine basalis hypofize gdje dolazi u odnos sa portalnim krvotokom
-parvocelularni neuroendokrini sistem sa portalnim sistemom čini neurovaskularni transportni sistem
koji kontrolira hormone lobus anteriora (hormon rasta, tireostimulirajući, adrenokortikotropni,
folikulostimulirajući, prolaktin)
14
-medijalna grupa ima najznačajnije jedro, nc. mediodorsalis i nc. medialis, koji prima input iz
thalamusa, subkortikalnih regiona, basalnih ganglija a utječe na funkcije memorije
-ventrolateralna grupa ima 3 jedra:
* nc. ventrolateralis anterior
* nc. ventrolateralis lateralis
* nc. ventrolateralis posterior
-stražnja grupa ima 2 jedra koji primaju input iz coliculus superior a to su nc. posterior lateralis i veliki
pulvinar thalami
-nc. geniculatus med. et lat. su relejni centri za prijenos auditivnih i vizuelnih informacija do cerebralnog
kortexa
-osim thalamokortikalnih projekcija koje povezuju thalamus sa cerebralnim kortexom,prisutne su
projekcije talamusa sa prefrontalnim i cingularnim kortexom, zatim sa parieto-occipito-temporalnim
asocijacionim zonama
-postoje i projekcije iz nc. intralaminares do striatuma, a nc. intralaminares ne primaju inpute samo iz
moždanog stabla nego iz cerebelluma i kičmene moždine
-nc. reticularis thalami okružuje thalamus te uspostavlja vezu thalamusa sa cerebralnim kortexom
45.Hemispheria cerebri
-imaju 3 strane:
* facies convexa
* facies medialis
* facies inferior s. basalis
-vanjska površina velikog mozga je izbrazdana gyri cerebri koji su odvojeni sa sulci cerebri
-dijeli se na lobus frontalis, parietalis, temporalis, occipitalis
49.Ventriculus lateralis
-centralna šupljina hemispheria cerebri; potkovičastog oblika, svojim konkavitetom obuhvata nc.
caudatus i thalamus, preko foramen interventriculare Monroi je u vezi sa šupljinom treće komore
-sastavni dijelovi ventriculus lateralisa su :
*cornu anterior s. frontale – dug 3cm- (proteže se od prednjeg zida pa do foramen
interventriculare Monroi, nema plexus chorioideus ventriculi lateralis; gornji, prednji i donji zid gradi
koleno corpus calosuma, u sastav donjeg zida ulazi još i prednji kraj glave nc. caudatusa dok mu
unutrašnji zid gradi prednji kraj septum pellucidum-a)
*pars centralis s. parietalis – dug 4cm- (od foramen interventriculare Monroi do cornu posterior,
ima plexus chorioideus; pod grade lateralno caput nc. caudati a medijalno gornja strana talamusa, a
granica između oba dijela poda gradi stria terminales i istoimena vena terminalis s. thalamostriata)
*cornu posterior s. occipitale – dug 1,5-2cm- (ide horizontalno i ima na popriječnom presjeku
dva zida:
-unutarnji (bulbus cornu posterioris i calcar avis)
-vanjski (tapetum radiatio optica, fasciculus longitudinalis inferior)
*cornu inferioris temporale – dug 3-4cm- (ide do nc. amygdale, krov gradi cauda nc. caudati, na
podu ima trigonum colaterale i eminentia colateralis; spoljni zid odgovara kao i kod okcipitalnog roga
tapetum-u corpus callosuma, dok na unutrašnjem zidu idući od poda prema krovu se nalazi hipocampus,
fimbria hipocampi i sulcus chorioideus)
-plexus chorioideus ventriculi lateralis se proteže od foramen interventriculare Monroi pa do prednjeg
zida cornu inferior, gradi duplikatura piae mater
-najrazvijeniji dio odgovara spoju parietalnog i temporalnog dijela a naziva se glomus chorioideum
-služi za proizvodnju liquor cerebrospinalis
16
naziva se glava a donji uži rep. Vrh glave spojen sa prednjim krajem nc. lentiformisa počiva na
substancia perforata anterior, dok se vrh ili prednji kraj repa završava na zadnjem kraju nc. amygdalae.
Periferna površina nc. caudatusa ulazi u sasatav zidova bočne komore. Centralna površina srasla je duž
glave i tijela sa bijelom supstancom capsule interne a u predjelu repa odvojena je od donje strane nc.
lentiformisa sublentiformnim dijelom capsule interne. Unutrašnja ivica odgovara talamusu, dok spoljna
ivica svojim gornjim dijelom označava granicu između capsule interne i središnje bijele mase hemisfere
a svojim donjim krajem predstavlja donju granicu sublentiformnog dijela capsule interne)
*nc. amygdale (prednji kraj odgovara spoju prednje rupičaste supstance s korom uncusa a njegov
zadnji kraj vrhu repa nc. caudatusa. On je od nc. lentiformisa odvojen sa tri sloja:
1. bijeli sloj -vlakna ansae reticularis
2. sivi sloj -substantia inomminata Reicharti
3. bijeli sloj –vlakna pedunculus thalami inferior)
*claustrum
*substantia nigra
*nc. subthalamicus
17
-najveći input u bazalne ganglije dolazi iz cerebralnog kortexa, te završava u putamenu, a onda ide kroz
bazalne ganglije i motorni talamus (VA-VL komplex)
-drugi značajan input u bazalne ganglije dolazi iz nc. intralaminaris i nc. thalami i završava u substantiji
nigri i ventralnoj tegmentalnoj arei
-dvije najznačajnije strukture bazalnih ganglija globus palidus i substantia nigra primaju input pomoću
neurotransmitera GABA (gabaamino buterna kis.)
-striatalni neuroni primaju input iz corticostriatalnih projekcija i završe u globus pallidusu i substantia
nigra
18
-aktivnosti koje nastaju u cerebralnom kortexu se prenose u centromedijalni amygdale preko
bazolateralnog amygdala
-centromedijalni amygdale utječu na funkciju kao što su pijenje, jedenje i seksualno ponašanje
58.Amygdalokortikalni krugovi
-corpus amygdaloideum je povezan sa susjednim kortikalnim regionima u temporalnom lobusu,
orbitofrontalnom kortexu i gyrus cinguli anterior
-utječe na regulaciju emocionalnog ponašanja, regulaciju trajne memorije i pohranjivanja memorije
19
61.Hippocampus i hipokampalna formacija
-hypocampus je struktura smještena na dnu cornu inferior s. temporalis ventriculus lateralis
-njegova bijela masa se nastavlja u fimbriju i fornix
-ima 6-slojnu laminarnu organizaciju – archiocortex
-povezan je sa gyrus parahypocampalis koji je odgovoran za procese trajne memorije
-kod lezije hypocampusa dolazi do nemogućnosti upamćivanja informacija
-komponente hypocampalne formacije su:
* hypocampus
* gyrus dentatus
* gyrus parahypocampalis
* subiculum
20
*lamina granularis interna (sastavljen od zvjezdastih i piramidalni ćelija. Njihovi gornji dijelovi
sadrže mješavinu piramidalnih i zvjezdastih ćelija dok dublji dio sadrži uglavnom zvjezdaste ćelije)
*lamina pyramidalis interna (sadrži srednje i velike piramidalne ćelije kao i gigantske piramidalne
ćelije Betz u motornom kortexu)
*lamina multifidus (sadrži različite zvjezdaste i piramidalne stanice, uz to veliki broj ćelija sa
produženim ćelijskim tijelima nazvanim fuziformne ćelije
-Brodmannova mapa - podjela cortex cerebri sa osnovu citoarhitektonskih razlika na 52 polja. Ovu
mapu je publikovao njemački histolog Korbinian Brodman 1909god. On je identifikovao 52 različita
regiona koje je obilježio brojevima od 1-52 po redoslijedu kako ih je proučavao. S nekoliko izuzetaka,
granice između Brodmanovih area nisu oštre, pored toga neke Brodmanove aree su povezane sa
specifičnim funkcionalnim sistemima. Aree 3, 1, 2 predstavljaju somatosenzitivni kortex, aree 4, 6, 8
motorne kortexe, aree 17, 18, 19 vizuelni kortex, area 41, 42 auditivni kortex
21
- bijelu masu ili supstancu (substantia alba) centralnog živčanog sistema grade produžeci nervnih ćelija
(dendriti i neurit)
67.Duralne tvorbe
-dura mater je vanjska moždanica koja ima unutarnji i vanjski list – produžeci durae mater formiraju
pregrade i dijele lubanjsku duplju
-duralne tvorbe su :
*falx cerebri (postavljen vertikalno u fissura longitudinalis cerebri između dvije cerebralne hemisfere,
te dijeli supratentorijalni kompartment na desnu i lijevu polovinu. On je pričvršćen za cristu gali
etmoidalne kosti naprijed, a za njega je tentorium cerebelli horizontalno pričvršćen straga)
*falx cerebelli (je mali duralni nabor u središnjoj liniji u fossi crani posterior. Pričvršćen je za stražnju
donju površinu tentorium cerebelli a proicira se naprijed u stražnji cerebellarni urez – incisura cerebelli
posterior-)
*tentorium cerebelli (ima oblik šatora koji čini pregradu između fosse crani posterior et medie. On
dijeli cavum crani na supratentorijelne i infratentorijalne kompartmente i odvaja cerebellum od
okcipitalnog lobusa)
*diaphragma sellae (je mali cirkularni duralni nabor koji premoštava sellu turciku i prekriva hipofizu.
Hipozijalna drška prolazi kroz otvor – hiatus diaphragmaticus - u centru dijafragme selle)
22
*cavum semilunare Meckelli (je duplikatura tvrde moždanice koji odgovara trigeminalnom otisku;
sadrži Gasserov ganglion; prednjim dijelom je u vezi sa sinus cavernosus a zadnjim otvorom ona je u
vezi sa cerebellarnom ložom lobanjske duplje)
71.Anterolateralni sistem
-anterolateralni sistem čine: -tr. spinothalamicus
-tr. spinoreticularis
-tr. spinomesencephalicus
-ima nekoliko submodaliteta tako da se može izazvati površinska bol na koži slabim stimulusom
-osjet temperature ima dva modaliteta: -toplo i hladno
-osjet temperature na koži je lokaliziran na specifičnim mjestima gdje se nalaze receptori za toplo i
hladno
-receptori za toplo se podražuju teperaturom iznad 33 stepena C, a za hladno ispod 33stepena C
-neoreceptori i termoreceptori se nalaze na slobodnim nervnim završecima
72.Tractus spinothalamicus
23
- obrazuju ili centralni neuroni direktnog senzitivnog puta koji sprovodi svjesni površni (taktilni i
termoalgezični) ili eksteroreceptivni senzibilitet tijela izuzev glave
- vlakna njegovog lateralnog jačeg dijela (tr. spinothalamicus lat.) sprovode iz kože osjećaj toplote
odnosno hladnoće i bola(termo-algezični senzibilitet) dok njegov prednji dio (tr. spinothalamicus ant.)
sprovodi osjećaj dodira.
- vodi porijeklo iz zone marginalis i nc. proprius
- čine ga periferni, centralni i kortikalni neuroni
PERIFERNI NEURONI : periferni neuroni Edingerovog puta polaze svojim dendritima iz kože tijela
izuzev glave, dospijevaju svojim kratkim neuritima u kičmenu moždinu gdje se završavaju na ćelijama
zadnjeg roga
CENTRALNI NEURONI . ovi neuroni su veoma dugi i pružaju se od zadnjih rogova kičmene moždine
bez prekidanja sve do talamusa, gdje se završavaju. Oni se rađaju zajedno sa vlaknima tr. spinotectalisa iz
funikularnih ćelija zadnjeg roga. Njihovi neuriti se ukrštaju na samom početku u commisura anterior alba
i prelaze u funiculus lateralis suprotne strane gdje zajedno sa manjim brojem neukrštenih vlakana
obrazuju tr. spinothalamicus Edinger.
- u medulli spinalis Edingerov put zajedno sa tr. spinotectalis leži u funiculus lateralisu, medijalno od
Gowersovog puta (tr. spinocerebellaris ventralis)
- u medulli oblongati oba puta (tr. spinothalamicus Edinger i tr. spinotectalis) prolaze kroz substantia
reticularis lateralis s. grisea iznad nc. olivae između tr. rubrospinalis Monakovi koji leži lateralno od njih
i tr. tegmentalis centralis koji prolazi medijalno
- u ponsu Edingerov put prolazi također bočnom heterogenom vrvcom puteva stavljajući se na medijalnu
stranu tr. spinocerebellaris Gowersi a lateralno od Monakovog puta
- u mezencephalonu oba puta prvo zauzimaju tjeme «senzitivnog ugla tegmentuma», a zatim se tr.
spinotectalis odvaja od Edingerovog puta i završava u sivim slojevima krova
- u diencephalonu vlakna Edingerovog puta završavaju se na ventralnoj strani nc. lateralis thalami
KORTIKALNI NEURONI : se kao kod svih senzitivnih puteva polaze iz talamusa i ulaze u sastav
gornjeg talamičnog kraka (pedunculus thalami superior) koji prolazi kroz zadnji krak capsule interne
završavajući se u prednjoj ivičnoj zoni gyrus postcentralisa.
25
-periferni neuroni obrazuju fila radicularia koji idu do bulbus olfactoriusa, koji predstavlja rostralni
produžetak tractus olfactoriusa, smješten u sulcus olfactorius na facies inferior lobus frontalis
-centralni neuroni idu od bulbus olfactoriusa do primarnih olfactivnih centara-tuberculum habenule i
substantia perforata ant..
-kortikalni neuroni idu od primarnih olfactivnih centara do sekundarnih olfactivnih centara-
hypocampusa, uncus gyry hypocampi, gyrus dentatus, nc. amygdalae i grade puteve- tr.
olfactoamygdalae, tr. olfactohypocampicus, striae laterales
-projekcioni neuroni idu od sekundarnih olfaktivnih centara do refleksnih olfactivnih centara
diencephalona - nc. habenulae i corpora mammilaria i gradi puteve tr. hipocampomammilaris,tr.
olfactohabenularis, tr. olfactomesencephalicus
-refleksni neuroni idu od refleksnih centara diencephalona do refleksnih centara mesencephalona-
ganglion interrurale, ganglion ventrale tegmenti i ganglion dorsale tegmenti
-od refleksnih centara mesencephalona ide tr. reticulospinalis u medullu spinalis
26
-neuroni nc. geniculatus lateralisa su aktivni za vrijeme budnosti i njegova primarna uloga je prijenos
informacija iz očiju do vizuelnog kortexa
27
88.Razlikovanje zvukova,intenzitet i lokalizacija zvuka
-tonotopska organizacija je jedna od najznačajnijih osobina auditivnog puta
-prostorno odvajanje zvukova različite frekvencije se dešava na nivou cochleae gdje zvukovi visoke
frekvence aktiviraju bazalni dio Cortijevog organa a niske frekvence apikalni dio
-zvukovi visoke frekvence završavaju u medijalnom dijelu auditivnog kortexa a niske frekvence u
lateralnom dijelu
-razlikovanje intenziteta zavisi od broja stimulisanih auditivnih receptora kao i od brzine pražnjenja
nervnih vlakana dok cerebralni kortex nema velikog utjecaja
-lokalizacija zvuka ovisi od projekcija u auditivni kortex , zvuk iz oba uha dolazi sa razlikom u vremenu
i intenzitetu što služi za lokalizaciju zvukova dok gluhoća na jedno uho to isključuje
-gornji olivarni komplex i strukture slične olivarnom komplexu igraju značajnu ulogu u lokalizaciji
zvuka
89.Pokreti oka
-pokreti oka su visoko koordinirani i kontrolirani, ali i konjugirani odnosno oba oka se kreću identično
-pokreti oka mogu biti: -refleksni i voljni
-motorni neuroni u oculomotornom, trochlearnom i abducensnom jedru daju konačne puteve koji
kontroliraju ekstraokularne mišiće
-oni su povezani sa retikularnom formacijom moždanog stabla i colliculus superior koji vrši kontrolu
pokreta očiju
-pretektalni region je odgovoran za svjetlosni pupillarni reflex i akomodaciju očiju
-postoje sljedeći pokreti očiju:
1. brzi (iznenadni, oštri) – koji oko dovode ponovo u položaj da lik
objekta sa periferije pada na foveu centralis. Sakade su «balističke» u smislu da se događaju velikom
brzinom i mogu se jedva modificirati kada se jednom injiciraju
2. spori (mirni) – javljaju se kada se prati objekat pri kretanju kako bi se
lik zadržao na fovei centralis
3. vestibulo-okularni – podešavaju položaj oka kao odgovor na pokrete
glave
4. optokinetički odgovori – javljaju se kao kompenzacija za pokret u
vizuelnoj okolini, a mogu imati oblik sporih pokreta ili oblik sakada
-kada se predmet približava oči konvergiraju a kada se udaljava oči divergiraju
-reflex akomodacije uključuje adaptaciju, konjugaciju očiju, suženje pupillae i kontrakciju m. ciliarisa
28
- najbolje je proučena u FEF u arei 8, koja je smještena u stražnjem dijelu gyrus frontalis mediusa ispred
premotornog kortexa
- FEF prima input iz nekoliko drugih kortikalnih područja a posebno iz stražnjeg parijetalnog očnog
polja, koje se nalazi u arei 7 u lobulus parietalis superior
- postoje posebne razlike između FEF i stražnjeg parijetalnog očnog polja
- FEF je blisko povezano sa sakadama u smislu da služi kao «region okidanja» za centre koji proizvode
sakade u moždanom stablu, bilo da direktno utiče projekcijama iz FEF ili indirektno preko frontalnog
očnog polja proicirajući se u colliculus superior, čije se projekcije naizmjenično vraćaju u centre za
proizvodnju sakada u moždanom stablu
- treća mogućnost je osiguravanje motornih krugova kroz bazalne ganglije
- aktivacija ovog kruga odvija se ekscitatornim impulsima iz FEF koji služi za disinhibiciju kolikulus
superiora
- uklanjanjem toničke inhibicije colliculus superiora, ova struktura će biti u poziciji da injicira sakade
putem svojih projekcija u centre za proizvodnju sakada
92.Pedunculi cerebelli
-brachium conjuctivum s. pedunculus cerebellaris superior - vezuje cerebellum sa cerebrumom;
zajedno sa srednjim kracima oni propadaju bočnom zidu metencephalona odnosno ventriculus IV
Početak je označen zadnjom ivicom četverogube ploče i ograničavaju gornji pontinski dio rombaste jame
-brachium pontis s. pedunculus cerebellaris medius - vezuju pons sa cerebellumom; pripadaju
bočnom zidu metencephalona odnosno ventriculus IV. Njihov početak odgovara izbijanju oba korijena n.
trigrminusa
-corpus restiforme s. pedunculus cerebellaris inferior - povezuje cerebellum sa medullom spinalis et
oblongata; njihov početak leži u visini donjeg ruba rombaste jame, neposredno od tri kvrge na dorsalnoj
strani produžene moždine: tuberculum nc. gracilis, tuberculum nc. cuneati, tuberculum cinereum;
ograničavaju donji bočni dio ili oblogatni trougao rombaste jame
29
-subarachnoidalni prostor je ispunjen sa liquorom koji je proširen od L-2 do S-2 i čini cisternu lumbalis
- liquor cerebrospinalis se stvara u plexus choiroideus ventriculi lateralis
30
-facies inferior lobuli temporales et occipitales: -sulcus occipitotemporalis
-gyrus occipitotemporalis med. et lat.
-gyrus et sulcus parahypocampalis - najmedijalnije
98.Myelencephalon (morfologija)
-arcus atlantis-foramen occipitale magnum
-ventralno-decussatio pyramydum-fossa postpontina
-dorsalno-striae medullares s. acusticae
-ventralna strana.......
-dorsalna stran.......
31
- cerebralne vene se dijele na vanjske i unutarnje vene a sve se konačno izlijevaju u venske sinuse.
Sinusi su endotelnom ograničeni prostori između dva sloja dure mater. Oni se pričvršćuju duž duralnih
pregrada
- mnoge vanjske vene koje odvode vensku krv cerebralnog kortexa na konveksitetu hemisfera izlijevaju
se u sinus sagittalis superior. Vanjske vene na ventralnoj površini mozga povezane su sa sinusima koji se
nalaze u bazalnim dijelovima lobanjske šuppljine. Krv konačno dospijeva u venu jugularis internu kroz
sinuse
- sinusi durae matris se mogu podijeliti na sljedeće grupe :
a) gornju grupu (utiču u confluens sinuum)
b) donju grupu (utiču u sinus cavernosus dexter et sinister)
- oba završe u bulbus superior v. iugularis internae
- sinusi gornje grupe su: - sinus sagitalis superior
- sinus sagitalis inferior
- sinus rectus
- sinus transversus
- sinus sigmoideus
- sinus occipitalis
- sinusi donje grupe su : - sinus cavernosus dexter et sinister
- sinus sphenoparietalis
- sinus petrosus superior et inferior
*sinus sagittalis superior (zavija duž linije pričvršćene za falx cerebri, približava se protuberanciji
occipitalis interni i obrazuje confluens sinuum a dalje se nastavlja kao jedan od transverzalnih sinusa;
ovaj sinus prima pritoke vv. cerebri superiores na konveksitetu cerebralne hemisfere)
*sinus sagittalis inferior (smješten je uz donju slobodnu ivicu falx cerebri on prima krv iz vena sa
medijalne strane hemisfere i iz falx cerebri)
*sinus rectus (predstavlja nastavak sinus sagittalis inferiora, nalazi se na mjestu gdje se spajaju falx
cerebri i tentorium cerebelli; sinus rectus prima veliku Galenovu cerebralnu venu (v. cerebri magna), koja
prima pritoke iz desne i lijeve unutarnje cerebralne vene (vv. cerebri interne dex. et sin.) kao i iz dvije
bazalne vene. Vene cerebri interne odvode vensku krv iz centralnih dijelova mozga. Lijeva i desna
bazalna vena idu dorzalno oko pedunculi cerebri i ulaze u v. cerebri magnu Galeni; sinus rectus je obično
u kontinuitetu sa sinus transversus sinister)
*sinus transversus (zavija horizontalno na kosti gdje se pričvršćuje tentorium cerebelli)
*sinus sigmoideus (u kontinuitetu je sa sinus transversus, drenira se u venu jugularis internu, prolazeći
kroz foramen jugulare)
*sinus cavernosus (smješten je na lateralnoj površini tijela corpus ossis sphenoidalis i u bliskoj
relaciji je sa a. carotis interna; on je povezan sa odgovarajućim sinusom suprotne strane preko sinus
intercavernosus; sinus cavernosus prima krv iz hipofize, iz orbite preko vv. ophtalmicae, i iz v. cerebri
mediae, a dreniran je preko sinus petrosus superior et inferior)
*sinus petrosus superior et inferior ( leži na gornjem i stražnjem rubu piramide temporalne kosti;
sinus petrosus superior povezuje sinus cavernosus sa spojem sinus transversus i sinus sigmoideus; sinus
petrosus inferior je u kontinuitetu sa v. jugularis interna)
- v. diploicae se nalaze u canalis diploicae a najznačajnije su :
* v. diploicae frontales
* v. diploicae temporalis anterior et posterior
* v. diploica occipitalis
- v. emissaria su veza sinusa dure matris sa površnim venama glave :
* v. emissaria parietalis, temporalis, occipitalis
* plexus venosi vertebralis interni
32