EVROPSKI UNIVERZITET

DISTRIKT BRČKO

SEMINARSKI RAD IZ
MATEMATIKE

TEMA : RELACIJA PORETKA

Profesor: Doc. dr. sc. Sead Rešić Student: Jovic Milenko

Brčko 15.10.2015
 SADRŽAJ

Uvod..........................................................................................................3
1. Relacija poretka..................................................................................4
1.1. Podjela.......................................................................................4
1.2. Definicija...................................................................................4
2. Osnovne relacije poretka....................................................................5
2.1. Skupovi relacija.........................................................................5
2.2. Zadatak 1...................................................................................7
2.3. Zadatak 2...................................................................................8
Zaključak...................................................................................................9
Literatura.................................................................................................10

2
UVOD

Matematika je širok pojam u kojoj ima bezbroj oblasti, zadataka,

formula.
U ovom radu ćemo proučavati jednu matematičku oblast-relacija
poretka, ispisaćemo njene osnovne formule, principe postavke i
postupke rješavanja zadataka.
U narednom tekstu cemo vidjeti od čega se sastoji relacija kako se
djeli i osobine.
Podjsetićemo se na neke pojmove vezano za skupove, koji su nam
potrebni za uvođenje pojma relacije.
Relacija u matematici je neprazan podskup Descartesovog
produkta skupa.

3
 1. RELACIJA PORETKA

1.1. Podjela
Osnovne 3 osobine relacije poretka su:

1. Refleksivnost: (∀𝑥) 𝑥𝑝𝑥.

Drugim riječima, data reakcija je refleksivna ako i samo ako je svaki element
u reakciji sa sobom.

2. Antisimetričnost (∀𝑥, 𝑦) 𝑥𝑝𝑦 ˄ 𝑦𝑝𝑥 ⇒ 𝑥 = 𝑦.

Drugim riječima, ako u datoj relaciji imamo oba poretka jednog para
elemenata , onda ih ne mozemo imati na način da to mora biti samo jedan
element ( taj je u relaciji sam sa sobom ).

3. Tranzitivnost : (∀𝑥, 𝑦, 𝑧) 𝑥𝑝𝑦 ˄ 𝑦𝑝𝑧 ⇒ 𝑥𝑝𝑧 .

Ako je prvi element u relaciji sa drugim, drugi sa trećim, onda mora biti i
prvi sa trećim.

Relacija poretka je samo ona koja ima osobine RAT ( Refleksivnost,

Antisimetričnost, Tranzitivnost ).

1.2. Definicija
Umesto "relacije poretka" često kažemo i parcijalno uređenje ili samo uređenje.
Za skup A se kaže da je A uređen relacijom 𝟈, a par (A, 𝟈) se zove parcijalno
uređeni skup, ili samo uređeni skup. Za označavanje uređenja na skupovima
najčešće koristimo oznaku ≤, koju koristimo i za standardna uređenja brojeva.
Relacija poretka su, uz relacije ekvivalencija, najrašireniji tip relacija u
matematici.
One služe da pomoću njih "upoređujemo" ili "uređujemo"elemente skupa A, tj.
da formiramo neki "poredak" u skupu A, odakle potiču i nazivi za te relacije.
4
 Prefiks "parcijalno" služi da se ukaže na to da u uređenom skupu mogu da
postoje i elementi koji se mogu međusobno uporediti, tj. međusobno su
neuporedivi .

2. Osnovne relacije poretka

2.1.Skupovi relacija

a) Relacije poretka na skupu prirodnih brojeva N su relacije

≤ ( manje ili jednako ), | (dijeli).

Analogno definisana, relacija ≤ je relacija poretka i na drugim skupovima

brojeva:

Z (cijeli broj), q (racionalni brojevi) i R (realni brojevi).

Dakle, (n,≤), (n,|), (z,≤), (q,≤) i (r,≤) su uredjeni skupovi.

b) I ako je relacija poretka na skupu prirodnih brojeva, analogno definisana

relacija na skupu cijelih brojeva nije relacija poretka jer nije antisimetrična.
kao što smo već rekli, za svaki cijeli broj 𝑛 ≠ 0 je – 𝑛 | 𝑛 i 𝑛 | – 𝑛, i pri tome
je – 𝑛 ≠ 𝑛.

c) Na partitivnom skupu P (A) proizvoljnog skupa A, inkluzija ⊆ je

relacija poretka . Uređeni skup (P (A), ⊆ ) je primjer uređenog skupa u kome
ima neuporedivih elemenata. Na primjer, bilo koja dva disjunktna podskupa
od A su međusobno neuporedivi.
Lako je naći primjer i skupove koji imaju neprazan
presjek, a neuporedivi su, tj., ni jedan od njih nije podskup od ovog drugog.

d) Relacija < (strogo manje) nije uređenje ni na jednom od skupova N, Z, Q i R,

Jer nije refleksivna.

Relacija uređenja 𝜌 u skupu X označavamo sa " ≤ " i umjesto 𝑥𝜌y pišemo x ≤ y.

Ako je x ≤ y ˄ x ≠ y tada pišemo x < y .
Ako za dva elementa x,y ∈ 𝑋 vrijedi x ≤ y ili x < y za elemente x,y se kaže da
su uporedivi.
Ako su svaka dva elementa skupa X uporediva, za skup X se kaže da je potpuno

5
ili totalno uređen.
Za skup X se kaže da je dobro uređen ako svaki njegov neprazan podskup ima
svoj početni element.
Neka je A uređen skup i X ⊂ A, X ≠ ∅. Ako za neko a ∈ A vrijedi ( ∀ 𝑥 ∈ 𝑋 )
a ≤ x tada se za a kaže da je donje ograničenje ili minoranta skupa X.
Ako za neko b ∈ 𝐴 vrijedi (∀𝑥 ∈ 𝑋) 𝑏 ≥ x tada se za b kaže da je gornje
ograničenje ili majoranta skupa X.

Ako minoranta a ( majoranta b ) skupa X pripada skupu X onda kažemo da je

a minimum ( b maksimum) skupa X. To pišemo

a = min X ili a = min x,

x∈X

odnosno :

b = max X ili b = max x.

x∈𝑋

Ako skup svih minoranata skupa X ima maksimum a, tada se za a kaže da je

infimum skupa X i piše se

a = inf X ili a = inf x

x∈𝑋

Ako skup svih majoranata skupa X ima minimum b, tada se za b kaže da je

supermum X i piše se

b = sup X ili b = sup x.

x∈𝑋

Za skup X kaže se da je ograničen ako ima majorantu i minorantu.

6
2.2. Zadatak 1

Data je relacija 𝟈 = {(2,2) , (2,3), (5,3)} na skupu A = {1,2,3,4,5}

Odrediti najmanju relaciju poretka na A koja sadrži relaciju 𝟈

Rešenje : Relacija 𝟈 se može zadati

sledećim grafom :

Relacija 𝟈 je antisimetrična, jer nema parova oblika (x,y) i (y,x) , i tranzitivna, jer
nema parova oblika (x,y) i (y,z) pa se najmanja relacija poretka koja sadrži 𝟈
dobija samo refleksivnim zatvaranjem.

Relacija 𝟈 Najmanja relacija poretka koja sadrži 𝟈

7
2.3. Zadatak 2

Odrediti koliko ima relacija poretka nad skupom P = {1,2,3}.

Svaki od tih relacija poretka možemo predstaviti Haseovim dijagramom.

I ovdje imamo 5 različitih tipova relacije poretka.

Relacija poretka tipa 𝑇1 ima 3! = 6 (jer svakoj permutaciji brojeva 1,2,3 odgovara
jedna relacija poretka).

Relacija poretka tipa 𝑇2 ima (31) = 3 (jer element b možemo odabrati od 3 broja
1,2,3 na 3 različita načina ; izborom b smo odredili i a i c).

Relacija poretka tipa 𝑇3 ima (31) = 3 (jer element b možemo odabrati od 3 broja
1,2,3 na 3 različita načina ; izborom b smo odredili i a i c ).

Relacija poretka tipa 𝑇4 ima (31) · 2! = 6 (jer element c možemo odabrati od 3 broja
1,2,3 na 3 različita načina, a zatim elemente a i b možemo urediti na 2 načina ).

Relacija poretka tipa 𝑇5 ima (33) = 1.

Dakle ukupno ima 19 relacija poretka na skupu {1,2,3}.

8
 Zaključak

Kao sto smo vec rekli i u uvodu ,u ovom radu smo se bavili
jednom matematičkom oblasti- relacija poretka.
Ovdje smo ispitali dva primjera i napisali sve predznake koji su nam bili potrebni
za relaciju poretka.

Relacija poretka je samo ona koja ima osobine RAT

( Refleksivnost, Antisimetričnost, Tranzitivnost).

Relacija poretka su, uz relacije ekvivalencija, najrašireniji tip relacija u

matematici,s tim da za relaciju ekvivalencije postoji mnogo vise
primera,tj.zadataka za razliku od relacije poretka.

Ovim radom smo jos ispitali i gdje se koristi relacija poretka i kada je to moguće a
kada ne. Na kraju smo odradili i dva primjera iz relacije poretka koji su pronadjeni
na internt stranicama: www.pmf.ni.ac.rs/pmf/predmeti/1001/ML-P06-R-2pdf,
math.fon.rs/skladiste/dms/nastava/7/DMS-06-07-08.pdf. U drugom primjeru smo
dobili da u skupu {1,2,3 } ima 19 relacija poretka .

9
Literatura

1. Prof. Dr. Sabahet Drpljanin (Matematika) Univerzitet u tuzli

2. www.pmf.ni.ac.rs/pmf/predmeti/1001/ML-P06-R-2pdf

3. math.fon.rs/skladiste/dms/nastava/7/DMS-06-07-08.pdf

4. www.wikipedia.com

10