AutoCAD Administartor

D.
ĆURČIJA / Napredne tehnike u 2D 1/105
P(x )=99,73 %
0
x i (min) x0 x x 0 (max) x
(min) i (max)
U=3( sx ) 3 sx 3 sx U=3( sx )

236,74
573,96
329,95 405,35 480,76

93,2 6 x =150,8 93,2
3  proc. = 3 s = 168,61
0 3  proc. = 3 s = 168,61
0
T = 6 
prirodno = 337,22
Volinja , siječnja 2019 AutoCAD 2007 Kazalo je na str.59

D.ĆURČIJA / Napredne tehnike u 2D 2/105
1.UREĐIVANJE SNOPOVA
(Multilinije)
STAZE:
a)Command: MLEDIT
b)Alati: b1) Multiline
b2)Multiline Style
c)Meni: c1)Format/Multiline Style
c2)Modify/Object/Multiline
c3) Draw/Multiline
Slika 4.Aktiviramo gumb Multiline Properties sa

slike 3.
Uključivanje alata za crtanje staze b1).
View/Toolbars/Kartica Commands/U prozoru
Categories scrol traku povući do kraja/ Selektirati
All Commands/ U prozoru Commands preko
klizača pronaći alat Multiline/ Kliknuti na njega
lijevim tasterom miša i prevući ga u paletu 2 alata
Slika 1.Staza1 c2) ili a) Modify.
Slika 5.Proizvoljno raskrižje nacrtano alatom

Slika 2.Aktiviramo gumb Elements Properties staze b1) ili staze c3), koji je definiran prema
slike 3. slici 4.
Slika 6.Prikaz akcije nad slikom 5. Preko alata

slike 1. u matrici [1 ,1] (dakle alat na početku
prvoga reda i stupca ).Kliknemo lijevim tasterom
na matricu [1 ,1] i zatim kliknemo na sliku 5. po
2
Pituranje gumba-Prozor CUSTOMIZE držimo
Slika 3. Staza c1) otvorenim /Dvoklik lijevim tasterom miša na
gumb bez ikone/Otvara se kartica Button
Properties/ Kliknemo na gumb EDIT / Čekiramo
1
Prvi stupac editira križne presjeke,drugi upravlja GRID/Aktiviramo olovku i boje te pituramo
T oblicima, treći oblikovanjem kutova,a gumb/ Kada smo gotovi kliknemo redom na
posljednji stupac reže ili spaja snopove. gumbove / Save/ Close/ Apply/ Close.
redosljedu slike 6. i dobivamo raskrižje
zatvorenoga križa.
Napomena:Vidi PRILOG o LEADERU
Slika 7.Nastala istim razvojem kao i slika 4.

Slika 11.Formatirani stil multilinije
Slika 8.Dvije paralelne linije kao specijalan slučaj

multilinije prema uvijetu slike 7.Slika 2.
nepromijenjena
Slika 12.Unos novoga sloja u sliku 2 preko

gumba Add
Novi sloj ima offset 0.0
Slika 9.Novi parametri za sliku 10.
Slika 10. U odnosu na sliku 8. ovdije su uključeni

završetci3 arkusa kod multilinije.Slika 2.
nepromjenjena.
3
Potrebno je naglasiti da su multilinije u stvari
Slika 13 Elementi formatiranja za sliku 14
programirane kompleksne linije,za koje ne vrijede
slijedeće naredbe inače primjenljive na ostale
vrste linija:BREAK, CHAMFER, EXTEND,
FILLET , LENGTH a teže im se izračunavaju i
površine ako su komplicirani završetci lukova, sa
više offseta.
Slika 14. Nova multilinija kao razultat
podešavanja preko opcija na slikama 11, 12 i 13.
Opcije slike 2 su promjenjene.
Sada ćemo dati opciju za treću liniju unutar Slika 18.Novi primjer multilinije .Prozor
dosadašnjih dviju. Slika 7 će ostati Multiline Properties je istih opcija kao za sliku 7.
nepromijenjena a mijenjati će mo opcije na
gumbu Element Properties.
1. Format /Multiline Styles
2. Klik na gumb Add
3. U polje Name upisujemo STIL1
4. Ponovo kliknemo na gumb Add ,u polju
Cuurent se također pokazuje ispis STIL1
5. Kliknemo na gumb Elements Properties
6. U istoimenom prozoru kliknemo na
gumbAdd i umećemo novi sloj offseta 0.00. Slika 19.Dorada slike 18. Prekid na liniji
Ostavimo ga selektiranim ( plava traka preko -0.5 BYLAYER By Layer slike 17. urađen je
njega ) i kliknemo na gumb Linetype. matricom
7. Otvara se prozor Select Linetype u kojem [1,4] sa slike 1. odnosno alatom Cut Single.
kliknemo na gumb Load.
8. Preko scrol trake nađemo Linetype-TRACKS
i OK
9. U povratku na prozor Select Linetype
kliknemo na TRACKS da poplavi, a
zatim /OK/OK/OK
10. Kliknemo na alat MULTILINE i nacrtamo
sliku 15.
Slika 20.Dorada slike 18. Prekid na svim linijama
slike 18. urađen je matricom
[2,4] sa slike 1. odnosno alatom Cut All
Slika 15.Konstrukcija nove multilinije. Prozor
Multiline Properties je istih opcija kao za sliku 7.
Slika 16. Izgled prozora u 9. koraku kada je

formirana treća linija4
Slika 21. Nova multilinija dobivena tako da je u
sliku 17.
Unešen sloj 0.0 BYLAYER ACAD_ISO03W100
Slika 17.Izgled prozora u 9 koraku formiranja

multilinije prikazane na slici 18.
4
Da bi upisali offset potrebno je kliknuti na liniju
unutar prozora.
Slika 24.Multilinije na slici 23. obrađene alatima

Slika 22.Dorada slike 21. slijedećim alatima sa EXPLODE i FILLET.
slike 1. Kreirane multilinije se učitavaju pritiskom na
Raskrižje-Open Cross,Snop je odrezan sa Cut gumb Load slike 11.Upisom komande MLINE na
Single , komandnu liniju slijedi :
Novi vrh raskrižja je dodan alatom Add 1. Command: MLINE Enter
Vertex.Kliknulo se na alat Add Vertex potom na 2. Specify start point or
sliku 21 u točki K, zatim Enter , pa novi klik [Justification/Scale/STyle]: ST Enter
mišem u točku K gdje se otkriva hvataljka (čvor) 3. Enter mline style name or [?]: ? Enter
za razvlačenje mišem. 4. Name Description
---------------- ------------------
STANDARD
STIL1
STIL2
Vidimo da u toku5 kreiranja dva stila novih
multilinija nismo unosili deskripciju koja pomaže
njezinoj uporabi a unosi se u određeno polje slike
11.
Do istih podataka će mo doći ako u polju Current

slike 11. aktiviramo padajuću listu.Gumb Save
snima kreirane linije u standardnu datoteku sa
nastavkom .mln.
Slika 23.Prelom puta pod 90 stupnjeva će se

editirati.
Multilinija kao na slici 21.
1. Command: Explode/ Enter/ Select objects/ Slika 25. Nova kreacija multilinije koja je u
Klik mišem na object/ Enter prozoru
2. Command: Fillet Enter Element Properties ugnijezdila sloj
3. Select first object or 0.0 BYLAYER FENCELINE 2 dok je u prozoru
[Polyline/Radius/Trim/mUltiple]: R Enter Multiline Properties opcija prikazana na slici 26.
4. Specify fillet radius <0.0000>: 50 Enter
5. Select first object or
[Polyline/Radius/Trim/mUltiple]: Klik u
zonu 1
6. Select second object: Klik u zonu 2
7. Uređen je prvi vanjski luk zavoja.
Ostale dvije linije uređujemo analogno samo uz
radijuse od R=45 i R= 35 mm.Na slici 24. je
završna obrada.
5
Da proceduru bolje vidite pritisnite taster F2
Slika 26.Pregled opcija multilinije prikazane na

slici 25
Polukružni dodatak luka slike 25 obično

reprezentira trgove u gradovima.
Često puta će se kod kreiranja multilinija u
prozoru slike11 ispod gumba OK dobiti poruku
Invalid style koja nas upozorava da smo
promijenili neku od opciju u već postojećem
kreiranom stilu. Dovoljno je pritisnuti gumb Add
i u polje Name upisati ime novoga stila i pritisnuti
OK.Upisani stil automatski prelazi i u polje
Current .Preko komande MLINE može se
isprobati novi stil i kako ona nema ponuđene
opcije može se mišem odmah crtati.Međutim ona
omogućava promjenu skale nad već kreiranim
multilinijama,kao i poravnanje preko opcije
Justification.
Bottom
Referentna
linija
Top Zero
Slika 27. Tri različita poravnanja multilinije po

opciji Justification u odnosu na Referentnu
liniju.Referentna linija je simetrala opcije zero
dok istovremeno gornja linija opcije top leži na
referentnoj liniji.Skala je ista za sva tri slučaja
kao i točka umetanja koja starta od referentne
linije.

Slika 32. Multilinija u više slojeva bez file,

debljine 0.30 mm.
Potražimo neke informacije o slici 32.Izdajmo
komandu LIST na komandnu liniju i pritisnimo
enter.
Slika 28 Promijena offseta i izgled multilinije na
slici 29.
Evo informacija
Command: LIST Enter
Select objects: 1 found
Slika 29. Nova multilinija definirana prozorom Select objects:

Element Properties slike 28.
MLINE Layer: "Layer1"
Space: Model space
LineWeight: 0.30 mm
Handle = 91
Justification = Top, Scale = 20.00, Style = STIL2

Vertex 0: X= 567.3269 Y= 322.0885 Z= 0.0000
Slika 30. Kreirana nova multilinija po opcijama Vertex 1: X= 734.6790 Y= 322.0885 Z= 0.0000
Tablice1. i slike 31. Prilikom ctranja svedena na
scalu 1.0 Ostale informacije možemo dobiti ako na
Tablica 1.U prozoru Element Properties pomoću komandnu liniju upišemo ID i kliknemo na neku
gumba Add unešen je novi sloj linije offseta 2.0 u točku crteža.
odnosu na sliku 28. Evo primjera za tocku 1.
Offset Color Ltype Command: ID Enter
Specify point: X = 567.3269 Y = 322.0885
2.0 BYLAYER ByLayer
Z = 0.0000
0.5 BYLAYER ByLayer
Površinu možemo dobiti ako jednostavnu
0.0 BYLAYER ByLayer
multiliniju zatvorimo i izdamo komandu AREA
-0.8 BYLAYER ByLayer
Multilinija je sa oblika slike 29. poprimila oblik
dat na slici 30.
Slika 33. Primjer jednostavne multilinije za

prikupljanje informacija o njoj.
Command: AREA
Command: AREA Enter

Specify first corner point or
[Object/Add/Subtract]: Add
Specify first corner point or [Object/Subtract]:
klikamo redom na kutove pravokutnika
Specify next corner point or press ENTER for
total (ADD mode):
total (ADD mode):
total (ADD mode):
Slika 31. Drugi dio opcija za multiliniju na slici Specify next corner point or press ENTER for
30 total (ADD mode):Enter
Area = 2930.6994, Perimeter = 333.0699
Total area = 2930.6994 2.UREĐIVANJE VLASTITIH VRSTA
LINIJA Otvara se prozor Select Linetype File u kojem
vidimo formiranu datoteku Moje linije.lin .
U tehničkim crtežima će mo često puta trebati Kliknemo desnim tasterom miša na acadiso.lin i
kompleksne linije za crtanje koje nose tekst na uzmemo Open .Otvara se originalna AutoCAD-
našem jeziku.Najlakše ih je kreirati sledećom ova datoteka linija ,slika 36. Pomakom scrol trake
metodom.Na komandnu liniju upišemo; nadolje pronađemo sledeću liniju i selektiramo
njezinu deskripciju i kôd te je kopiramo sa
Command: -LINETYPE Enter6 Edit/Copy u Notepadu
Enter an option [?/Create/Load/Set]: C Enter
Enter name of linetype to create: Custom Enter
Otvara se prozor gdje u polje File name upišemo

Moje linije i potom tri puta zaredom pritisnemo
OK pa Esc.
Slika 34.Prozor Create or Append Linetype File

Na traci alata LAYERS kliknemo na gumb Layer
Properties Manager i u istoimenom prozoru
kliknemo na gumb New. Zatim kliknemo na liniju
Continuous ispod polja Linetype i otvara se
prozor Select Linetype u kojem kliknemo na
gumb Load
Slika 35.Prozor Select Linetype

Otvara se novi prozor Load or Reload Linetypes u
kojem kliknemo na gumb File.
*GAS_LINE,Gas line ----GAS----GAS----GAS----GAS----GAS----GAS--

A,12.7,-5.08,["GAS",STANDARD,S=2.54,R=0.0,X=-2.54,Y=-1.27],-6.35
(1)
6
Na početku komande je znak minusa
1. Relativna rotacija lika ili teksta sadržana
je uz veliko slovo R=0.0 što znači da
ovaj tekst GAS nema rotacije.
2. Mjerilo ispisivanja linije definirano je
preko slova S=2.54 (Scale).
3. Offset je pomak teksta
4. X-offset je X=-2.54 i pomiče tekst
uzduž ose x
5. Y-offset je Y=-1.27 i pomiče tekst
okomito na smijer linije , dakle uzduž
ose y ( ± ).
Primjeri:U datoteci Moje linije preuredimo tekst.
Pod znakom navoda umijesto ,"GAS" upišimo
,"VIS" i pogledajmo sliku 37.
Slika 36.Originalna AutoCAD-ova datoteka linija
sa kojima radimo crteže
Kliknemo desnim tasterom miša na datoteku

Moje linije i kada je otvorimo ( iz desnoga
izbornika uzmemo Open) , vidjet će mo da je
prazna.Sa Edit/Paste u prozoru Notepad ,
kopiramo originalnu AutoCadovu liniju u našu
datoteku.
Objasnimo zapis (1).
Slika 37.Primjeri nove kreirane linije:
1-Originalna AutoCAD-ova linija
Prvi red koji počinje sa: *GAS_LINE i nosi 2-U datoteci Moje Linije u originalnu liniju
oznaku vrste linije i njezine deskripcije.Drugi red unešen je drugi tekst VIS a skala i rotacija teksta
nosi kôd linije i njezinu definiciju a počinje sa nije mijenjana
velikim slovom A. 3-U datoteci moje linije tekst rotiran za R=45
stupnjeva. Ako umijesto riječi VIS želimo upisati
SISAK čija riječ je duža, moramo dalje podesiti 5.Otvara se prozor Load or Reload Linetypes gdje
kôd. kliknemo na gumb File
6.Otvara se prozor Select Linetype File sličan kao
U datoteku Moje linije umijesto VIS upisat ćemo na slici 34.Desnim tasterom kliknemo na datoteku
SISAK.Negativnu vrijednost7 broja u zapisu (1) Moje linije i otvorimo je.Kada preuredimo kôd po
ćemo povećati sa : -6.35 na – 9.5 vlastitoj želji slijedi zatvaranje datoteke
7.Nakon File/exit pojavljuje se prozor u kojemu
potvrđujemo promijene sa YES.
8.Vraćamo se u prozor Select Linetype File i dva
puta zaredom kliknemo na datoteku Moje linije.
Slika 38. Originalna AutoCAD-ova linija 9.Otvara se prozor Load or Reload Linetypes u
preuređena sa novim tekstom. kojem klikom potvrdimo kreiranu liniju (poplavi
Preko offseta se tekst može pomaknuti i iznad i traka preko nje) i zatim OK.
ispod linija.Vlastite kreacije linija držimo izvan 10.Otvara se prozor upozorenja Reload Linetype
originalne AutoCAD-ove datoteke to jest u u kojem pritisnemo gumb YES.Nakon toga dva
datoteci Moje linije.U nju kopiramo originalne puta OK.
AutoCAD-ove linije i preuređujemo.
Evo primjera: Otvaramo prozor Layer i uključujemo Layer
1.U alatima LAYERS kliknemo na alat Layer 2.Kliknemo na alat Line i nacrtana linija treba
Properties Manager odgovarati opcijama koje smo podesili u datoteci
2.Kliknemo na gumb New i otvorimo novi Moje linije.
sloj(Layer 2)
A,12.7,-5.08,["GAS",STANDARD,S=2.54,R=0.0,X=+0.54,Y=-1.27],-6.35 (2)
3.Ispod stupca Linetype kliknemo na Continuous
4.Otvara se prozor na slici 35. gdje kliknemo na
gumb Load
7
Negativne vrijednosti brojeva kôda u izrazu (1)
doprinose povećanju razmaka između crtica linije
gdje se obično smiješta tekst.

A,12.7,-5.08,["GAS",STANDARD,S=2.54,R=0.0,X=-2.54,Y=+1.27],-6.35 (3)
Slika 40.Prikaz djelovanja offseta prema
A,12.7,-5.08,["GAS",STANDARD,S=2.54,R=0.0,X=+2.54,Y=+1.27],-6.35 (4)
originalnoj AutoCAD-ovoj liniji (1).
A,12.7,-5.08,["GAS",STANDARD,S=2.54,R=0.0,X=+2.54,Y=+1.27],+0.35 (5)
2-mijenjan X-offset u desno
*ACAD_ISO08W100,ISO long-dash short-dash ____ __ ____ __ ____ _

A,24,-3,6,-3 (6)
3.-mijenjan Y-offset prema gore
4-Obadva pozitivna offseta i tekst je dignut iznad
linije
5.Zadnja negativna vrijednost koda –6.35 prešla
u pozitivnu vrijednost +0.35 tako da je smanjem
razmak između linija unutar kojih je pisalo GAS.
U kombinatorici slike40 nije dirana vrijednost
-5.08. Njezino dovođenje na vrijednost NULA će
liniju 5 ,slike 40 prevesti u punu liniju bez crtica.
Vidi sliku 41.
Slika 39. Konstruirana nova linija u datoteci Moje

linije i prikazana u crtanju kružnice kao prototip Slika 41.Kontinuirana linija bez crtica (-5.08 =>-
originalne AutoCAD-ove *FENCELINE2 . 0.01 )
Ipak najvažnija preuređenja odnose se na položaj Sve druge opcije su iste kao u (5).
teksta koji prati liniju.
Slika 42.Standardna AutoCAD-ova linija

Za bolje razumijevanje osnovnih linija, bez teksta predstavljena izrazom (6). Negativni brojevi
navodimo sledeću AutoCAD-ovu standardnu predstavljaju praznine unutar linije i kotirani su sa
liniju (6). donje strane slike.
Vidljivo je da informacije u zagradama izraza (1)
do (5) određuju kreaciju kompleksnih linija sa
tekstom i slikama.
3.POJAČANO PRIKUPLJANJE
INFORMACIJA O OBJEKTIMA
Imali smo priliku vidjeti kako komande LIST i
AREA donose gotovo sve informacije o
objektima crteža koje

nam trebaju.(strana 6 ).Dopunsko proširenje ; Application (RO) = #<VLA-OBJECT
informacija može nam8 pružiti Visual IAcadApplication 00b5e51c>
LISP.Aktiviramo ga preko ; AssociativeHatch = -1
menija: Tools/ Auto LISP / Visual LISP ; Document (RO) = #<VLA-OBJECT
Editor.Otvara se prozor Visual LISP Consol. IAcadDocument 011d4bb0>
Nacrtajmo u programu kružnicu koja ima centar u ; Elevation = 0.0
točki (10,15 )i radijus 17 mm .Predstavljena je na ; GradientAngle = 0.0
slici 43. ; GradientCentered = -1
; GradientColor1 = #<VLA-OBJECT
IAcadAcCmColor 01235a40>
; GradientColor2 = #<VLA-OBJECT
; GradientName = "LINEAR"
; Handle (RO) = "316"
; HasExtensionDictionary (RO) = 0
; HatchObjectType = 0
; HatchStyle = 0
Ikona ; Hyperlinks (RO) = #<VLA-OBJECT
alata IAcadHyperlinks 012359d4>
Console u ; ISOPenWidth = 50
Visual ; Layer = "0"
LISPu ; Linetype = "ByBlock"
; LinetypeScale = 1.0
; Lineweight = -1
; Normal = (0.0 0.0 1.0)
; NumberOfLoops (RO) = 1
; ObjectID (RO) = 2130207920
; ObjectName (RO) = "AcDbHatch"
; OwnerID (RO) = 2129988856
; PatternAngle = 0.0
; PatternDouble = 0
; PatternName (RO) = "ANSI32"
; PatternScale = 0.5
; PatternSpace = 0.5
; PatternType (RO) = 1
; PlotStyleName = "ByLayer"
; TrueColor = #<VLA-OBJECT
Slika 43.Primjer za Auto LISP
Upišimo u Console naredbu:
; Visible = -1
T
1. _$ (vl-load-com) i pritisnimo enter _$
-upisujemo slijedeću naredbu Posebno su vrijedne informacije o šrafuri i
2. _$(setq vla-line(vlax-ename->vla- linijama sa kojima je crtano te slojevima.Ako
object(entlast))) i enter sliku 43. ne kotiramo i ne šrafiramo i provedemo
-dobivamo odgovor istu proceduru dobit ćemo u izlazu podataka i
#<VLA-OBJECT IAcadHatch geometrijske karakteristike
01235ab4> ; Area = 907.92
-upišimo slijedeću naredbu ; Center = (10.0 15.0 0.0) ; Circumference =
106.814
; Diameter = 34.0
3. _$ (vlax-dump-object vla-line) i
enter 4.PROSTORUČNO CRTANJE
i nakon entera za sliku 43, slijedi odgovor9
#<VLA-OBJECT IAcadHatch 01235ab4> Prostoručno crtanje spada u rad sa složenim

_$ (vlax-dump-object vla-line) linijama. Izvodi ga komanda SKETCH uz
; IAcadHatch: AutoCAD Hatch Interface sistematsku promjenljivu10 SKPOLY koja
; Property values: poprima dvije vrijednosti. Evo sheme:
Tablica 2.Sprega komandi za prostoručno crtanje

8
Vidi Prilog Visual LISP Console
10
9
Znak iza ename pišemo kao kombinaciju Pregled sistematsko promijenljivih možemo
minusa - i strelice u desno preko tastature > to dobiti upisom na komandnu liniju naredbi:
jest -> SETVAR / ? / *
SKETCH Komanda SOLID
SKPOLY
Vrijednost NULA Vrijednost JEDAN
Komanda sketch kreira Komanda sketch kreira
linije polilinije
Slika 44.Linije 1 i 2 nacrtane su uz increment 100

dok su linije 3 i 4 nacrtane uz increment 0.1.
Linije 1 i 4 imaju skply 0 a linije 2 i 3 imaju Slika 45.Prethodno nacrtani objecti na koje će se
skpoly 1. primjeniti komanda SOLID.U vrhu trokuta sa 3 3
Na statusnoj liniji isključiti ORTHO i SNAP. je označen dvoklik (primjetimo da ispunjavanje
Slijedi kratka uputa.Na komandnu liniju upišemo površine kvadrata ide po shemi slova Z) .
1. Command: sketch i pritisnemo enter Primjer:
2. Record increment <0.1000>: prihvatimo 1. Command: SOLID enter
ovaj increment ili unesemo novu 2. Specify first point:biramo sa mišem nacrtane
vrijednost i enter objecte redom kako je označeno na slici 45.
3. Sketch. Pen eXit Quit Record Erase Connect
.
Kliknemo lijevim tasterom miša ,
otpustimo ga i počnemo crtati slobodno
rukom
Kada smo završili crtanje kliknemo ponovo na

lijevi taster i na komandnoj liniji vidimo poruku
«Pen up «.
Pritisnemo enter a potom na komandnu liniju
upišemo slovo R i enter.To znači da smo crtež
snimili i da postaje trajan u dokumentu.
Opišimo opcije komande Sketch Slika 46.Poređenje pravilne i pogrešne uporabe
komande SOLID(pogrešna uporaba traži doradu)
1. Pen dow - možemo početi crtati 1. Peterokut nacrtan alatom Polygon
2. Pen up – prekinuto je crtanje 2. Primjena komande TRACE
3. Connect-omogućava nastavak crtanja (Command: TRACE
nakon podizanja olovke tj. Pen up.
4. Quit-napušta crtanje bez snimanja crteža Specify trace width <5.0000>:)
kojega smo nacrtali komandom sketch 3. Pravilna primjena komande SOLID
5. Erase-briše privremene linije prije po shemi 4 , kao i za sliku 45
snimanja 4. Demonstracija komande SOLID sa
6. Record-zapisuje (snima ) nacrtanu liniju isključenom filom
7. Točka-pažljivim pogledom u ispisu (Command: FILL
primjećujemo i točku na komandnoj Enter mode [ON/OFF] <ON>: OFF)
liniji.Kada je olovka podignuta ( Pen 5. Nepravilno selektiranje- 5 na slici 46
up ) tasterom unesemo točku na 6. Demonstracija nepravilne primjene
komandnu liniju da bi mogli dodati komande SOLID po shemi objecta 5
ravni segment koji obično veže dio
preostaloga crteža. Na objekte slika 45 i 46 mogu se primjeniti alati
Modify . Po završetku primjene ovih komandi
Upisom X na komandnu liniju i pritiskom na dobro je uključiti komandu View/Regen.
enter obično se napušta prostoručno crtanje.
5.CRTANJE VELIKIH POVRŠINA Primjena komande DONUT-PRSTENOVI
Koristimo komande: SOLID , TRACE i DONUT.
Izbjegavamo šrafure jer povećavaju datoteku i
produžavaju vrijeme regenerisanja crteža.
Slika 49. Koncentrični krugovi nastali upotrebom
komande DONUT tri puta za redom
6.KOMANDE DIVIDE I MEASURE
Ove komande vrše diobe i razmijere dužina

(linija).
Za evidenciju njihovih točaka koristi se komanda
iz menija Format / Point Style čiji se prozor
prikazuje na slici 50.
Slika 47.Demonstracija kružnoga prstena sa filom

i bez
1. Command: FILL
Enter mode [ON/OFF] <ON>:ON
2. Command: FILL
Enter mode [ON/OFF] <ON>: OFF
Primjenjena komanda View/Regen
Command: DONUT enter
Specify inside diameter of donut <10.0000>:10
Specify outside diameter of donut <15.0000>:15
Specify center of donut or <exit>:klik mišem u

crtež
Slika 50. Formatiranje točaka
Slika 48.Primjena komande TRIM na prstenove11

Command: TRIM enter
Select objects: kliknemo u točke 1 i 2
Select object to trim or shift-select to
extend or [Project/Edge/Undo]:kliknemo na
unutarnji prsten koji se preklapa i enter
Slika 51a. Na liniji dužine 100 mm nema
nikakve grafičke razlike u primjeni komandi
Divide i Measure.
DIVIDE (2 )
Command: DIVIDE enter
Select object to divide:kliknemo na liniju
Enter the number of segments or [Block]: 4 i
enter
MEASURE
Command: MEASURE enter
Select object to measure:selektiramo liniju
Specify length of segment or [Block]: 25 i enter
Pogledajmo sledeći primjer.
11
Izgled ispisa ovih crteža ovisi o vrsti printera
Dvije razmijere Nema koraka
Slika 51b.Measure može pružiti samo dva koraka Slika 54. Prozor za umetanje blokova
Crtež slike 49. je prije umetanja u blok skaliran
Na slici 51b. zadana je nova razmijera za Measure alatom Scale 0.1 0 . Skaliranje bloka prije
koja iznosi 35 mm i na dužini od 100 mm umetanja može se obaviti i u prozoru slike 54. ako
Measure će napraviti dva koraka i stati. se čekira polje Scale a također i rotirati.
Ovim komandama se mogu pridružiti i blokovi. Informacije o objektima sa crteža mogu se
prikupiti alatom Object Properties. Ako kliknemo
na liniju 1 slike 51.
sa lijevim pa
desnim tasterom
miša i aktiviramo
Slika 52.Crtež 49.umetnut kao blok za komandu komandu
Divide umjesto opcija na slici 50. Properties slijedi
slika 55. Od tri
kartice preko
kojih se pružaju
informacije
ovdije je
aktivirana
Geometry. U
okviru ovoga
prozora mogu se
mijenjati
geometrijske karakteristike objekta , boja i slojevi
u kojima se objekt crta. Prozor se može otvoriti i
preko alata Properties koji se može izvući preko
slijedeće komandeView/Toolbars/ kartica
Commands / u polju Categories/ All Comands.
Slika 55. Prozor Propertes-dvostruki klik na

objekat
Nepotrebne blokove možemo brisati komandom

File/Drawing Utilites/Purge nakon čega se otvara
prozor
Slika 53.Prozor za snimanje bloka

Slici 49. u polje Name dodjeljeno je ime ,
gumbom Select object smo je selektirali , te
gumbom Pick point odredili hvatište kao centar
koncentričnih krugova. Prozor se pokreće alatom
Make Block a umeće u crtež alatom Insert Block.
Za sliku 52. tekao je postupak
Command: Divide i enter
Select object to divide:selektiramo liniju i enter
Enter the number of segments or [Block]: Block i
enter
Enter name of block to insert: KUPA i enter
Align block with object? [Yes/No] <Y>:Y i enter
Enter the number of segments: 4 i enter

_$ (+3 -8 4.56 -3.78 4.89)
0.67 (7a)
_$ (* 2 5 -6 )
-60
(7b)
Auto LISP ima poseban  algoritam .U primjeru

(7a) se zbrajaju brojevi : 3 -8 4.56 -3.78
4.89
Taj algoritam predstavlja znak plus unutar
zagrade. Zatim se pritišće razmaknica i upisuje
broj 3 pa opet razmaknica i upis broja -8 .
U primjeru pod (7 b ) množimo brojeve : 2 5
-6
Unutar zagrade stoji znak množenja koji
signalizira da će svi brojevi biti pomnoženi koji se
nađu unutar zagrade , i opet slijede razmaknice.
_$ (/ ( MIN 5 -6.5 -6.4 -6.6 7 ) 2 )
-3.3
(7c)
U primjeru (7c) treba odrediti minimalnu
vrijednost brojeva : 5 -6.5 -6.4 -6. 6 7
Slika 56. Brisanje blokova i slojeva komandom koje prethodno treba podijeliti sa 2. Taj znak
Purge diobe signalizira kosa crta / na početku iza
zagrade a da treba dijeliti sa 2 signalizira broj 2
WBLOCK se može otvoriti iz bilo kojega na kraju zapisa unutar zagrade.
dokumanta a snima se upisom na komandnu liniju
:Wblock.Otvara se prozor Write block čije je 7.1 Izračunavanje površina jednostavnih
podešavanje slično postupku snimanja i običnoga objekata
bloka na slici 53.U novi crtež umeće se tako da se
na komandnu liniju upiše Insert , nakon čega se
otvara prozor kao na slici 54. Kliknemo na gumb
Browse i pronađemo ime WBLOCKA.
Stilovi točaka na slici 50. kao i izrada valstitih

blokova ili WBLOCKA mogu poslužiti kao ukras
ili dekor mnogim linijama u promiđžbene svrhe
koje se kreiraju komandama DIVIDE i
MEASURE.
Slika 57. Računanje površine pravokutnika

7.PRIMJENA KALKULATORA Pošto se na lici 57 radi o objektu dovoljno je na
komandnu liniju upisati naredbu AREA
‘
Na komandnu liniju upisujemo Cal ili Cal ako12 Command: AREA i enter
smo u međuposlovima ctreža. Specify first corner point or
Command: Cal enter [Object/Add/Subtract]: O i enter
>> Expression: upis podataka i enter Select objects:kliknemo mišem na stranicu
-26220.5 rezultat izračunavanja pravokutnika
Primjer13: Area = 170262.1067, Perimeter = 1752.9209
Command: Cal Rezultat se ispisuje unazad a može se vidjeti
>>Expression: sqr(2)+5/3- cijela procedura pritiskom tastera F2.
sqrt(162)+sin(3.75)+exp(3.14) Da je objekat bio nepovezan ili razbijen sa
16.108 komandom EXPLODE prihvatili bi drugu opciju
Ako imamo puno elementarnih operacija dobro je Command: AREA i enter
to obaviti u Auto LISP Console čije otvaranje je Specify first corner point or
objašnjeno u poglavlju 3. [Object/Add/Subtract]: Add i enter
[Object/Subtract]:klikamo redom na kutove
12
Iznad slova C je apostrof ( prime) ' pravokutnika ( četiri vrha )
13
trigonometrijska funkcija je u stupnjevima a Specify next corner point or press ENTER for
znak sqr je broj na kvadrat,sqrt je drugi korijen iz total (ADD mode):
nekoga broja
total (ADD mode):
total (ADD mode):
total (ADD mode): pritisnemo enter
Area = 170262.1067, Perimeter = 1752.9209

Total area = 170262.1067
Objekti kojima se računa površina ne smiju biti
kotirani niti šrafirani jer ćemo dobiti pogrešne
rezultate.Ako su ctreži šrafirani kompleksnim
šrafurama povući ćemo šrafuru u međuspremnik
alatom Inherit Properties.
Sada ćemo algoritam modificirati sa dodavanjem

opcije Subtract. Primjer se prikazuje na slici 62.
Može se uspostaviti više pristupa ali se ovdije
odlučujemo na onaj koji je blizak predhodnome
postupku kod zbrajanja površina dva
Me đuspremnik
objekta.Kako je
A + (-B ) = A-B
(8)
To je znak Subtracta, negativna vrijednost u
zagradi ispred B.
Na slici 62. treba izračunati šrafiranu površinu.
Slika 58. Povlačenje šrafure u međuspremnik ,
objekat je čist i omogućava olakšan pristup
Osnapu.
Meni Draw / Hatch / otvara se prozor Boundary
Hatch and Fill / kliknemo na gumb Inherit
Properties /i pratimo komandnu liniju
Command: _bhatch
Select associative hatch object:kliknemo na
šrafuru
Select internal point:kliknemo mišem u
međuspremnik pritisnemo enter i sa OK
zatvorimo prozor. Kada obavimo izračunavanja
slično je vraćamo nazad.
Ako je objekat nepravilni poligon imamo dva
pristupa.
1.Markiranje mišem preko Osnapa svih šest
vrhova poligona kao za sliku 57.
2.Od crteža14 stvoriti entitet komandom:
Meni: Draw/ Boundary otvara prozor Boundary
Creation /kliknemo na gumb Pick Points / na
komandnoj liniji stoji uputa:
Select internal point: kliknemo mišem unutar
poligona i enter/ slijedi poruka: BOUNDARY
created 1 polyline.
Stvoren je entitet na kojega se može primjeniti
brža metoda komandne AREA( samo jedno
selektiranje ).
14
Ako crtež nije objekat prilikom klika mišem na
njega on će se djelomočno selektirati
Slika 59. Izračunavanje površine nepravilnoga
objekat
poligona
7.2. Izračunavanje površine dva objekta koji

su upisani ili se sijeku
Prvi objekat Drugi

objekat
Slika 62. Dva objekta leže jedan unutar drugoga
Command: Area i enter

Slika 60. Dva objekta se diraju u jednoj točki
Pretpostavimo da je prvi objekt preveden u entitet [Object/Add/Subtract]: Add i enter
komandom Draw/ Boundary, a drugi da je nacrtan
polylinijom.Slijedi uputa: Specify first corner point or [Object/Subtract]:
Command: Area i enter Object i enter
[Object/Add/Subtract]: Add i enter (ADD mode) Select objects:selekriramo krug i
Specify first corner point or [Object/Subtract]: enter
Object i enter Area = 31415.9265, Circumference = 628.3185
(ADD mode) Select objects:selektiramo prvi Total area = 31415.9265
objekat i enter
(ADD mode) Select objects:selektiramo drugi (ADD mode) Select objects:enter
objekat i enter
Dodajmo ovome slijedeći primjer: Specify first corner point or [Object/Subtract]:
Subtract i enter
Specify first corner point or [Object/Add]: Object
(SUBTRACT mode) Select objects:selektiramo

kvadrat i enter
Area = 20000.0000, Perimeter = 565.6854
Total area = 11415.9265 ( šrafirana površina slike
62.)
Slika 61.Primjena komande Area na ovaj primjer
Command: AREA Uzmimo primjer gdje se dva objekta preklapaju
Specify first corner point or pa imamo računanje INTERSEKTA. Komande
[Object/Add/Subtract]: LIST to bi riješila uprošćeno preko slike 63.Prvo
Add bi primjenili TRIM a potom LIST , kada se objekt
Specify first corner point or [Object/Subtract]: razgradi komandom15 TRIM.Radi slikovite
Object predodžbe slika 63. je razgrađena komandom
(ADD mode) Select objects:selektiramo prvi TRIM, kako bi se mogla komparirati sa izlaznim
objekat računom komande LIST.
Area = 31415.9265, Circumference = 628.3185 Međutim komanda AREA će to uraditi sa znatno
Total area = 31415.9265 manjom modifikacijom objekta.
(ADD mode) Select objects:selektiramo drugi
objekat i enter
Area = 36877.1837, Perimeter = 898.238
Total area = 68293.1102
Uzmino sada primjer gdje dva objekta leže jedan
unutar drugoga .
15
Tada se razgrađeni objekat alatom Region
prevodi u entitet kako bi se pravilno primjenila
komanda LIST.
Slika 63.Shematski prikaz preklapanja elipse i
kružnice. Komanda LIST se primjenjuje na desni
dio slike gdje je presjek posebno izdvojen .
Command: LIST
Select objects:
REGION Layer: "0"
Space: Model space
Handle = 95
Area: 27710.5041
Perimeter: 635.6834 Bounding
Box: Lower Bound X = 1771.6346, Y = 349.9016
, Z = 0.0000
Upper Bound X = 1924.6899, Y = 611.1837 , Z =
0.0000
U odzivu komande LIST uočavamo površinu
šrafiranoga presijeka od 27710,5041 mm2.
Komanda AREA će preko menija komande

Draw/Boundary, slika 64. izračunati površinu Slika 65.Prilog za izračunavanje složene površine
jednostavnije. Pokretanjem spomenutoga menija
kliknemo na gumb Pick Points. Pojednostavimo sliku 65. Za nju ima više pristupa
Command: Select internal point:kliknemo da se preko komande AREA odredi površina.
mišem unutar presjeka elipse i kružnice i
pritisnemo enter.
Slijedi poruka : Polyline boundary could not be
derived.Create Region?.
Pritisnemo Yes i na komandnoj liniji piše:
BOUNDARY created 1 region. Slijedi primjer;
Command: Area i enter

[Object/Add/Subtract]: Object i enter
Select objects: kliknemo mišem na okvir presjeka
i enter
Area = 27710.5041, Perimeter = 635.6834
Slika 66.Prikaz točaka prekida ( 1 – 8) sa kojima

je konstruirana slika, te pripadna tri radijusa
Mogući putevi računanja;
1. Na sliku 66. primjeniti komandu
Draw/Boundary sa slike 64. pa onda
AREA , što je rađeno u prethodnom
primjeru
2. Izračunati površine direktno
neprestanim dodavanjem točaka Add ,
dakle direktnom primjenom komande
AREA što je komplicirani postupak
3. Modificirati sliku 66. sa alatom Polyline
što je metoda na pola puta između dviju
predloženih.
Ovdije ćemo predstaviti treću opciju radi
upoznavanja rada sa polylinijom.Tako ćemo u
Slika 64.Noseći alat za izračunavanje površina- prvoj etapi koristiti alat POLYLINE a u drugoj
presjeka etapi komandu AREA.
7.3 Izračunavanje površine složenih objekata 7.3.1 PRVA ETAPA
Kliknimo na alat Polyline i krenimo od točke 1
Izračunajmo površinu prirubnice na slici 65. crteža na slici 66. prema točki 8 u matematički
pozitivnom smijeru (ne trebamo koristiti
komandu Direction).

Specify first corner point or [Object/Add]:
1. Kliknemo na alat Polyline Object i enter
2. Command: Specify start point:kliknemo
u točku 1 (SUBTRACT mode) Select objects:klik u
3. Specify next point or točki 2
[Arc/Halfwidth/Length/Undo/Width]: Area = 2770.7963, Perimeter = 308.4956
Length i enter Total area = -2613.7167 mm2
4. Specify length of line:kliknemo u točku
2 Pozitivnu vrijednost površine dobit ćemo da
5. Specify next point or promijenimo redoslijed u komandi AREA.
[Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Widt (Uradite to sami ! )
h]: Arc i enter
6. [Angle/CEnter/CLose/Direction/Halfwid 7.4 Računanje površina dobivenih nekim
th/Line/Radius/Second pt/Undo/Width]: drugim alatima
CEnter i enter
7. Specify center point of arc:kliknemo u Pogledajmo sliku 67. Nacrtali smo je koristeći
točku R alat Revcloud. Prethodno smo nacrtali kružnicu a
8. Specify endpoint of arc or onda kliknuli na alat Revcloud
[Angle/Length]: Angle i enter
9. Specify included angle:180 i enter Command:
10. Specify endpoint of arc or Specify start point or [Arc length/Object]

[Angle/CEnter/CLose/Direction/Halfwidth/Li <Object>: Arc i enter
ne/Radius/Second pt/Undo/Width]: Line i
enter Specify minimum length of arc <30>: 50
11. Specify next point or
[Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width]: Specify maximum length of arc <50>: 100
kliknemo u točku 4
12. Specify next point or Specify start point or [Object] <Object>: Object i
[Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width]: enter
Arc i enter
13.Dalje se ponavljaju upute od koraka 6 do Select object: Reverse direction [Yes/No]
koraka 10 u paragrafu sa time da je R <No>:klik na kružnicu
jednako R2 u koraku 7. Kada stignemo u Revision cloud finished.
točku 1 slike 66. odakle smo i krenuli
odjavimo alat POLYLINE.
7.3.2 DRUGA ETAPA16 No Yes
Command: AREA i enter

[Object/Add/Subtract]: Add i enter

[Object/Subtract]: Object i enter Slika 67. Alat Revcloud primjenjen na prethodno
nacrtanu kružnicu sa završnim opcijama Yes i No.
(ADD mode) Select objects:klik na Area 1= 35346,1319 mm2
kružnicu R1 Area 2= 41179,7208 mm2
Area = 78.5398, Perimeter = 31.4159 Area 3= 24342,1228 mm2
Total area = 78.5398
7.5 Računanje površina dobivenih alatom
(ADD mode) Select objects: klik na SPLINE
kružnicu R2
Area = 78.5398, Perimeter = 31.4159 Aktivirajmo Meni:Tools / Drafting Settings i u
Total area = 157.0796 kartici čekirajmo polja Snap to Grid i Grid
On.Podrazumjevane vrijednosti spacinga neka
(ADD mode) Select objects:enter budu 10. Sa alatom Realtime i Pantime uz
neprestanu pomoć tastera Escape uvećajmo mrežu
Specify first corner point or da je dobro možemo vidjeti. Kliknimo na alat
[Object/Subtract]: Subtract i enter S PLINE i slijedi odziv:
Command: _spline
16
Na komandnu liniju pišu se skraćenice ; za Specify first point or [Object]: 0,0
Object- O a za CEnter to je CE i td.(Vidi Prilog
ALIJAS) Specify next point: 1,1
2.AREA da izračunamo površinu
Specify next point or [Close/Fit tolerance] <start Dobivamo rezultat
tangent>: 3,3
Command: Area
Specify next point or [Close/Fit tolerance] <start Specify first corner point or
tangent>: 5,3 [Object/Add/Subtract]: O
Select objects:
Specify next point or [Close/Fit tolerance] <start Area = 22.8823, Perimeter = 22.1181
tangent>: 6,4 Upotrebimo alat ROTATE i zarotirajmo sliku 68.2
za 74 stupnja.Izbrišimo polazni rotirani
Specify next point or [Close/Fit tolerance] <start objekt.Pokrenimo alat ARRY , vidi sliku 68.3.
tangent>: 7,4
Specify next point or [Close/Fit tolerance] <start

tangent>: 7,3

tangent>: 7,2

tangent>: enter
Specify start tangent: @1<0
Specify end tangent: @-1<0
Dobivamo sliku 68.1
Slika68.3 Prozor alata Array
Potvrdimo radiogumb Polar array , kliknemo na

gumb Select objects i selektiramo object ,
kliknemo na gumb Pick Center Point i kliknemo u
ishodište koordinatnog sistema , te OK. Dobiveni
rezultat prikazan je na slici 68.4.
Slika 68.1 Prvi korak slike spline
Sa alatom MIRROR kopiramo sliku kroz osu u

točkama (0, 0) i ( 7,2 ) (kliknemo na te točke ) i
slijedi slika 68.2
Prethodno isključimo na liniji poslova SNAP i
GRID.
Slika 68.4 Objekt nacrtan alatom SPLINE ,

primjena alata MIRROR , primjena komande
Draw /Boundary, Izračunavanje površine alatom
Slika 68.2 Drugi korak spline AREA , rotiran alatom ROTATE , i umnožen
Primjenimo već opisane postupke : alatom ARRAY.
1.Meni Draw /Boundary da je prevedemo u entitet
PROGRAM U Auto LISP-u
7.6 Modifikacija objekata funkcijom ActiveX _$ (vl-load-com)
_$ (setq vla-line (vlax-ename->vla-object
Nacrtamo sa alatom POLYLINE otvoreni poligon (entlast)))
na slici 69. Koordinate točaka koje se unose su : #<VLA-OBJECT IAcadLine 01204204>
[5 ,5] ,[10,10],[15,10].[8-15] . _$ (vlax-dump-object vla-line)
Kliknimo ma alatn LINE i unesimo ; IAcadLine: AutoCAD Line Interface
startnu točku [2,-15],i endpoint [8,-15] i ; Property values:
dobivamo prvi dio slike 69. otvorenoga poligona. ; Angle (RO) = 0.0
Pokrenimo Visual LISP kako je objašnjeno u ; Delta (RO) = (6.0 0.0 0.0)
poglavlju 3. Napisati ćemo program koji će liniju ; EndPoint = (8.0 -15.0 0.0)
nacrtanu alatom LINE modificirati i zatvoriti ; Layer = "0"
poligon. Evo programa , gdje su neke informacije ; LinetypeScale = 1.0
o objektu izbrisane jer nam trebaju upute za ; Lineweight = -1
modificiranje linije. ; StartPoint = (2.0 -15.0 0.0)
Kada upišemo program i dadnemo naredbu za ; Thickness = 0.0
modifikaciju linije , potražimo ikonu alata T
Activate AutoCAD ,kliknemo na nju i vratimo se _$ (setq Starting (vla-get-startpoint vla-line))
u crtež koji terba da liči kao na slici 69. desna #<variant 8197 ...>
strana. _$ (safearray-value (vlax-variant-value
Otvoreni poligon je zatvoren sa programom Starting))
napisanim u Auto LISP-u . Prve tri naredbe ovoga (2.0 -15.0 0.0)
programa smo već koristili u poglavlju 3.Neke _$ (vla-put-startpoint vla-line (vlax-3d-point'
informacije koje je dao Auto (5 5 0 )))
LISP su obrisane da se skrati nil
prezentacija.Ostavljeni su KRAJ PROGRAMA
podaci o liniji nacrtanoj
alatom LINE koju smo Izračunajmo površinu poligona uz prethodnu
zapravo i modificirali.Zadnja primjenu komande Draw / Boundary
naredba programa pomijera Command: _boundar
startnu točku LINE u polaznu točku alata Select internal point:klik unutar poligona
POLYLINE.
BOUNDARY created 1 polyline
Command: AREA i enter

[Object/Add/Subtract]: O i enter
Select objects:klik na poligon
Area = 120.0000, Perimeter = 58.2563
7.7 Izračunavanje površina ispod lukova i

kružnih prstenova
Parametri po kojima se crtaju lukovi predstavljeni
su na slici 70. a uporaba alata na Shemi 1.U
ovisnosti o tome koji parametri crteža su zadati ,
bira se i odgovarajući alat za crtanje lukova.
Du
ljin
a te t
ive
Uk
ljuč
eni
kut
Završna točka
luk
a
Polazna točka
Centar
Polumjer
Slika 69. Otvoreni i zatvoreni poligom

Slika 70.Pregled parametara za alate lukova

Specify radius of circle or [Diameter] <5.0000>:
Shema 1. Mogući izbor alata za crtanje lukova 5 i dva entera
prema slici 70.
Command:
Center Angle, Length of chord CIRCLE Specify center point for circle or
Endpoint [3P/2P/Ttr (tan tan radius)]: !tocka1 i enter
Start (1.0 1.0 0.0)
End Angle, Direction, Radius,
point
Arc Center point Specify radius of circle or [Diameter] <5.0000>:
Second Endpoint 7 i dva entera
point Command:
CIRCLE Specify center point for circle or
Center Start Angle , Length of chord, [3P/2P/Ttr (tan tan radius)]: !tocka1 i enter
Endpointcrtež luka.
Na slici 71. prikazan je proizvoljan (1.0 1.0 0.0)
Specify radius of circle or [Diameter] <7.0000>:

9 i enter , enter pa Esc
Grafički prikaz je na slici 72.
Slika71.Određivanje površine šrafiranoga

luka:Alatom iz menija Draw / Boundary kreira
se polilinija preko luka i tetive luka. Area
=23126,8124 mm2.Informacije o luku dobit ćemo
preko komande LIST :
Slika 72.Crtanje koncentričnih krugova pomoću

Auto LISP-ove komande getpoint.
ARC Layer: "0" Evo rezultata izračunavanja šrafiranoga19 prstena.

Space: Model space Command: AREA i enter
Handle = 174
center point, X=1724.8608 Y= 354.7807 Specify first corner point or
Z= 0.0000 [Object/Add/Subtract]: Add i enter
radius 280.8964
start angle 6 Specify first corner point or [Object/Subtract]:
end angle 97 Object i enter
length17 445.5279
(ADD mode) Select objects:klik na kružnicu R7
Nacrtajmo nekoliko koncentričnih kružnica Area = 153.9380, Perimeter = 43.9823
pomoću Auto LISP-ove komande getpoint. Total area = 153.9380
Na komandnu liniju upišemo:Naredba; (ADD mode) Select objects:enter

Command: (setq tocka1 (getpoint)) i enter
1,1 i enter Specify first corner point or [Object/Subtract]:
Command18: Kliknemo na alat CIRCLE Subtract i enter
Command: _circle Specify center point for circle
or [3P/2P/Ttr (tan tan Specify first corner point or [Object/Add]: Object
radius)]: !tocka1 i enter i enter
(1.0 1.0 0.0)
(SUBTRACT mode) Select objects:klik na R5
Area = 78.5398, Perimeter = 31.4159
Total area = 75.3982
17
To je duljina arkusa (rektifikacija )
18 19
! je znak UZVIKA Prethodno obrišite šrafuru
Snimite21 crtež u WBLOCK.
7.7 Primjena kalkulatora za određivanje točke
umetanja Command: WBLOCK i enter
Treba odrediti točku umetanja između centra File name and path
kružnice i početne točke 1 pravca , prema slici C:\My Documents\KRUG
73. Kliknemo na gumb select objects
Select objects: kliknemo na kružnicu i enter
Kliknemo na gumb Pick point
Specify insertion base point:kliknemo u središte
kruga
OK
Alatom Zoom umanjite crtež da se nacrta elipsa.
Command: klik na alat ellipse

Specify axis endpoint of ellipse or [Arc/Center]:
Center i enter
Specify center of ellipse: -10,1
Specify endpoint22 of axis: @4<0

Slika 73.Određivanje točke umetanja pomoću
kalkulatora na pola puta između centra Specify distance to other axis or [Rotation]:
kružnice[1,1] i početne točke pravca 1 @2<90
[15,5].Kružnica ima radijus 5 mm. Enter
Evo postupka:
Command:kliknemo na alat CIRCLE Elipsu po gore opisanom postupku snimimo u
Command: _circle Specify center point for circle WBLOCK sa imenom ELIPSA.Rezultat gornjih
or [3P/2P/Ttr (tan tan akcija je na slici 74.
radius)]: 'Cal i enter
>> Expression: (cen+end)/2 i enter
>> Select20 entity for CEN snap:kliknemo u
tocku[1,1] ELIPSA KRUG
_cen of
Improper type of object picked.
>> Select entity for CEN snap:kliknemo u

tocku[15,5]
_endp of
Improper type of object picked.
Slika74.Kreiranje dva WBLOCKA
>> Select entity for CEN snap:kliknemo lijevim
Otvorimo novi dokument u AutoCAD-u i
tasterom na kružnicu
nacrtajmo kvadrat, slika 75. sa postupkom.
>> Select entity for END snap:kliknemo lijevim
Command:klik na alat POLYGON
tasterom u točku 1 pravca
Command: _polygon Enter number of sides
(8.0 3.0 0.0)
<4>:enter
Specify radius of circle or [Diameter]
Specify center of polygon or [Edge]: 1,1 i enter
<0.1000>:upišemo 0.1 i enter
Enter an option [Inscribed in circle/Circumscribed
about circle] <I>:enter
8.ZAMJENA BLOKOVA U CRTEŽIMA
Otvorimo novi dokument u AutoCAD- Specify radius of circle: 6 i enter
u.Nacrtajmo kružnicu sa središtem u [1,1]
radijusa 3 mm.Ako je ne vidite na crtežu
pokrenite zaredom dvije komande;
View/3D Views/ SW Isomertic
View/3D Views/ Top
20
Pokazivač miša je pripremljen za rad;
21
selektiranje centra kružnice preko Osnapa i Blok se sprema kao crtež-
22
desnoga klika Engleska tastatura @ = Shift +2
Slika 75.Kotirani kvadrat (kote izbrišite)

Pokrenimo komandu INSERT.Otvara se istoimeni
prozor u kojem kliknemo na gumb Browse.U Slika 77.Polarno kopiranje WBLOCKA KRUG25
prozoru Lokin in: pronaći My Documents ,u polju
Name kliknuti na KRUG a potom gumb Open a
potom gumb OK.Kliknemo mišem na polovinu
(midpoint) stranice kvadrata i slijedi slika 76.
Slika 76.Umetnuti WBLOCK-KRUG u crtež

kvadrata
Sada ćemo sa alatom23 Array polarno kopirati Slika 78. WBLOCK KRUG na slici 77.
krug. zamijenjen je sa WBLOCK ELIPSA
Command: klik na alat array
Uključiti Radiogumb Polar Array Vratimo se na sliku 77.Pokrenimo alat Meni:
Kliknuti na gumb Select objects Draw/Boundary , kliknimo na gumb Pick Points a
Select objects: selektirati krug i enter zatim upišimo na komandnu liniju 1,1. pa
Kliknuti na gumb Pick Center Point enter.Kliknimo na alat Move pa na object koji je
Specify center point of array: 1,1 i enter ,OK definiran komandom Draw/Boundary i izvucimo
Rezultat je prikazan na slici 77.Na njoj ćemo ga izvan crteža.Izgled mu je prikazan na slici 78.
WBLOCK KRUG zamijeniti sa WBLOCK
ELIPSA.
Comman24d: -Insert i enter

Enter block name or [?] <KRUG>:
KRUG=ELIPSA
Block "KRUG" already exists. Redefine it?
[Yes/No] <N>: Yes i enter pa Esc
Slika 79. Sa alatom Boundary Creation izvučen

je karakteristični lik sa slike 77. sa površinom i
opsegom
Area 7.7257 mm2
Perimeter 18.8496 mm
23 25
Slika 68.3 Kreiranje kotnih završetaka pogledajte u
24
Ne zaboravite unijeti znak minus PRILOGU
Objašnjenje slijedi dalje u tekstu.
9.BLIC PROMJENE NA CRTEŽIMA Command: klik na alat matchprop
Select source object:klik na kružnicu
9.1 Promijena razmaka kod isprekidane linije Select destination object(s) or [Settings]: Specify
Koristimo sistematsku promjenljivu opposite corner:selektiramo mišem po opciji
CELTSCALE.Na slici 80. daju se komparacije. Window
slika 82 ;pritisnemo lijevi taster miša i enter
CELTSCALE=1
Za prenos više svojstava (CLONIRANJE) na
CELTSCALE=5
komandnoj liniji upisat ćemo : Settings , u
CELTSCALE=10
aktivnom alatu Match Properties i slijedi prozor
na slici 83.
Slika 80.Standardna AutoCAD-ova linija ACAD

ISO02W100 nacrtana pri različitim opcijama
sistematsko promjenljive CETSCALE
9.2 Trenutačna promijena debljine linije

U prozoru ByLayer kliknuti na padajuću listu
(strelicu) koja otvara debljine linija.
9.3 Promijena trenutačne boje linije.Kliknuti na

ladicu ByLayer Color u istim alatima kao i za
promijenu debljine linija. Slika 83. Select destination object(s) or
9.4 CLONIRANJE OBJEKATA

Alat Match Properties u paleti alata STANDARD [Settings]:
to radi. Ako nemate uključen taj alat izvucite ga iz
Toolbarsa kako je to objašnjeno na stranici
2.Demonstracija se daje na slici 81. 9.5 Dvoklik lijevim tasterom miša na objekt
Ova metoda predstavlja integralnu opciju
za brzo mijenjanje svojstava objekta a realizira se
preko prozora na slici 55.Dvoklik miša odmah
priprema objekat za promijenu jer je selektiran i
nakon podešavanja željenih opcija u prozoru ,
Usklađivani object
Izvorni object
ETALON CLONE neposredno se vide promijene pa se prozor
napušta sa klikom u lijevi gornji okvir- close.Na
lijevom donjem gumbu Properties poželjno je
Slika 81.Alat Match Properties26 će debljinu linije klikom miša na njega uključiti opciju Auto-hide ,
sa kružnice prenijeti na pravokutnik. da imamo bolji pristup objektima na crtežu.
Kružnica : Linetype scaling = 10.0000
Handle = 93
Pravokutnik: LineWeight: 0.40 mm
Linetype scaling = 10.0000
Handle = 94
Slika 84.Elipsa , krug i peterokut sa središtem u

točki [1,1] prije modifikacije
Slika 82.Pregled akcije sa alatom Match
Properties. Zabilježen je trenutak kada se vrši
selektiranje objecta CLONE (nakon selekcije
kružnice).
26
Ovim alatom mogu se prenositi i svojstva
slojeva iz jednoga crteža u drugi
Slika 85.Modificirana elipsa slike 84.

Na sliku 84. dvoklik miša na elipsu i otvara se
prozor Properties.U kartici General možemo
mijenjati više parametara elipse (Color ,Tip
linije , debljinu ...) mi ćemo ovdije mijenjati
debljinu linije.Nanesemo pokazivač miša u polje
Lineweight , kliknemo u polje ByLayer , otvara se
padajuća lista i biramo debljinu linije od 0.5 Slika 87.Demonstracija rada u GRIP
mm.Prethodno morate uključiti statusnu liniju režimu.Točka 1 na slici 86. promijenila je svoje
LWT i odmah vidimo da je elipsa promijenila koordinate preko prozora PROPERTIES-(Kartica-
debljinu linije. Ako u istome prozoru sa scrol Geometry).
trakom podesimo karticu Geometry možemo
očitati i površinu elipse.
Izgled selektiranoga čvora
marker u obliku zakrenutoga križa
10.SELEKTIRANJE OBJEKATA
Svaka promjena nad objektima zahtijeva njihovu

prethodnu28 selekciju.
Slika 86.Kontrola točaka kvadrata27 preko

prozora Properties. Kartica Geometry sa
otvorenom točkom 1 i njezinim koordinatama te
grafičkim markerom točke na selektiranom Slika 88. Od tri prikazana objekta na crtežu(dvije
kvadratu. kružnice i peterokut),opcija WINDOW koja
Ako u točku 1. (Vertex 1 ) nanesemo pokazivač razapinje svoju mrežu selektirat će samo one
miša , čvor promijeni boju što znači da je objekte koji se u potpunosti nađu unutar mreže
selektiran.Pritisnemo lijevi taster miša i (pravokutnik sa podebljanim linijama).U ovome
povučemo čvor na željenu lokaciju, to je rad u primjeru selektirana je kružnica manjega radijusa,
grip režimu, te potvrdimo lijevim tasterom. R=0.95 mm.Istaknuti kvadratni čvorovi ukazuju
na selektiranje.
28
Uobičajeni alati za jednostavnu selekciju
objekata mogu se uvući u trake sa alatima ;
View /Toolbars /Commands /All Comands – vidi
27
Centar kvadrata je u točki [ 1, 1] footnote 2
Slika 91.Opcije alata29 Quick Select

1. Object type- Polyline
2. Properties- Lineweight
Slika 89. Isti raspored objekata kao na slici 88. i 3. Operator- <>Not Equal
isti selektirani zahvat površinom pravokutnika , 4. Value- ---- 0.15 mm
ali sada za opciju CROSSING , gdje su
selektirana sva tri objekta. Opcija CROSSING
selektira i one objekte koje djelomično presijeca.
Postupak:
Command: Select i enter
Select objects: CROSSING i enter

Slika 92.Opcije alata Quick Select (inverzija)
Specify first corner: razapinjemo mrežu 1. Object type - Polyline
podebljanoga pravokutnika 2. Properties - Lineweight
3. Operator - = Equal
Za precizna selektiranja objekata koristi se alat 4. Value ----0.15 mm
Quick Select. Aktiviramo ga iz menija
Tools/ Quick Select . Dijaloški prozor alata
prikazan je na slici 90. Prednost ovoga alata je u
činjenici da selektiranje vrši po slojevima crteža.
Slika 90. Opcije alata Quick Select 29

Linija A=0.05 mm ; Linija B=0.15 mm
Linija C= 0.30 mm , debljine.Čvorovi ističu
selekciju

Na slici 91. selektirani su pravokutnici koji imaju 3. Arc
debljine linija 0.05 mm i 0.30 mm. Na slici 92. Napisani program za njezinu selekciju daje se u
selektiran je pravokutnik debljine linije od 0.15 oknu slike 94. Program je složen preko prozora
mm.U oba slučaja selektiran je i tekst. slike 93. Pokreće se upisom31 na komandnu
Programirano selektiranje je interesantno upravo liniju : Filter ili ‘Filter. Uočavamo standardni
zato što se sastavljaju mali programi perko obrazac za početak programa i završetak
komande FILTER. programa filtriranja.Kada složimo programa u
oknu prozora Object Selection Filters , kliknemo
Slika 93. Prozor unutar kojega se kreiraju na gumb Apply.Na komandnoj liniji javlja se
programi za selektiranje poruka : Select objects , nakon čega upišemo All
i enter. Potom se javlja slika 94. unutar koje se
Početak programa i kraj programa imaju određenu vidi da je samo kružnica selektirana.
logiku postavljanja, dok se u centralnome dijelu
programa raspoređuju objekti na koje se Moguće je postavljanje i daleko složenijih uvijeta
postavljaju zahtijevi. U prozoru slike 93. za filtriranje crteža.To se prikazuje na slici 95.
pokazane su te naredbe koje se unose preko okna Nacrtali smo 5 koncentričnih kružnice.Peta
prozora Select Filter.Klikom na strelicu (pokraj kružnica radijusa 11,81 mm nacrtana je linijom
natpisa Circle ) otvara se padajuća lista.Nakon Continuous a ostale kružnice linijom
odabira unosa sa padajuće liste pritisne se gumb ByLayer.Tako su u programu postavljena dva
Add to List. Ukoliko30 smo pogreškom unijeli uvijeta ;
naredbu sa padajuće liste brišemo je sa gumbom 1. Selektirati kružnice koje imaju radijus
Delete. veći od 6
Pokažimo to na primjeru slike 94. 2. Selektirati kružnice nacrtane linijom
Countinuous.
Slika 94. Tri objekta na slici

1. Circle 31
2. Rectangle Apostrof [ ' ] ćemo upotrebiti ako smo započeli
istovremeno neku drugu akciju ili ako je u
30
Gumb Save As može snimiti program tijeku.
Slika 95. Primjer selektiranja koncentričnih
kružnica uz priloženi program-Dodavanje
drugoga filtra.
Predstavit ćemo treći primjer koji podsjeća na

elemente linearnoga programiranja.
Nacrtajmo trokut sa vrhovima A= [0,0] , B=
[65,10] , C=[31,36] .
Slika 97.Alati za uređivanje atributa.Sa lijeva na
desno;
C a) Attribute Extract
b) Define Attribute
c) Block Attribute Manager
d) Edit Attribute
B e) Edit Attribute Globally
A f) Synchronize Attributes
Slika 96.Trokut nacrtan alatom Line i unutar

njega ucrtana kružnica
Program koji selektiraI samo stranice trokuta daje
se u sledećem obliku;
Nakon pritiska na gumb Apply , na komandnu

liniju upisujemo All. Stranice trokuta su Slika 98. Prozor alata Define Attribute
selektirane.Dva puta zaredom pritisnemo enter , i Opišimo materijale koji ulaze u sastav kupatila
opažamo da su vrhovi trokuta sa čvorovima jedne zgrade.
promijenili boju.Aktiviramo alat Properties32 , 1. Nacrtamo33 krug radijusa 1 mm, centar
odredimo karticu General , kliknemo na Color i [1,1]
uzmemo boju Red. Stranice trokuta postale su
crvene , ali ne i kružnica unutar trokuta.
Slika 98 je podešena prema ovoj shemi

11. ATRIBUTI
14.1 Virtualni blokovi atributa
Atributi se definiraju nezavisno kao autonomni
blok a opisuju svojstva nekoga dijela crteža.Evo 33
alata za atribute. Ako ne vidite crtež pokrenite komande;
View/3D Views / SW Isomertic
View/ 3D Views / Top
32
Slika 55. Upotrebite alat Zoom Realtime
2. Pokrenimo34 alat Array za Rectangular
Matrica sada poprima ovaj oblik.,
Array i umnožimo shemu koraka 1 u (Unutar AutoCAD-a) ,nakon koraka
44 (offseta 4 ) 3 g ) i klika na gumb OK slike 100.
Možemo je umanjiti alatom Scale
Definirali smo matricu 44 sa 16

svojstava
3. Alat Make Block-slika 99.

a) U polje Name unosimo;
Materijali
b) Kliknemo na gumb Pick Point i
odredimo točku [ 1, 1]
c) Kliknemo na gumb Select
Objects i selektiramo cijelu
matricu u koraku 2
d) U polju Preview icon ukazuje se
matrica
e) U polje Description unesemo
notaciju
f) Kliknemo na gumb OK
g) Javlja se prozor Edit Attributes
34
Aktivirajte gumb Select objects na kraju i OK
14.2 Vezani atributi za objekte crteža
Krenimo od pet objekata na slici 102.
3
5 2
1
Slika 102. Stol i četiri stolice

Pokrenimo alat Attribute Definition, otvara se
prozor na slici 98.Unesimo sledeće podatke;
Tag S
Prompt Manufacturer
Value 3/2004
Pick Point Klik u centar elipse, sl.102
Slika 99.Smještanje matrice u blok
Polja Invisible i Verify čekirana
Analogno definiramo i stolice35.Kada smo definirali svih
pet atributa pokrećemo alat Make Block – slika 99.
Slijedi upis;
Name Namjestaj
Pick point Klik na broj 5 slike 102
Select objects Selektirati stol i 4 stolice
Description Dnevna soba
Da bi vidjeli popis osobina Dnevna soba , kliknemo na
alat Block Attribute Manager , koji otvara Block
Namjestaj , sa datumima proizvodnje (Default).
Slika 100.Prozor Edit Attributes unutar kojega

upisujemo materijale za kupatilo
Otvaranje atributa za pregledanje vršimo preko
alata Edit Attribute.Kada kliknemo na ikonu alata na
komandnoj liniji se traži zahtjev za selektiranje objekta ;
Select a block ,kliknemo mišem na matricu koraka 3g i
slijedi prozor; Slika 103.Prozor sa datumima proizvodnje namještaja
Ako u okviru slike 103. kliknemo na gumb Edit... slijedi

prozor na slici 104. Tu se omogućava;
1)Kartica Attribute , Mijenja svojstva atributa.U
okviru Mode možete podesiti vidljivost atributa.
2)Kartica Text Options ,podešava stil teksta
3)Kartica Properties –upravo je prikazana na slici
103.Podešava slojeve atributa u kojima je crtež
rađen , boju linije , vrste linija i td.
Slika 101.Pristup svojstvima virtualnoga crteža kupatilo 35

Nakon pritiska na gumb OK javit će se prozor kao na
slici 100 kojega odjavimo sa Cancel.
c) Kliknemo na gumb Edit..
d) Otvara se prozor Edit Attribute
e) Kliknemo na karticu Attribute i uklonimo
čekirano polje Invisible
f) Kliknemo na karticu Text Options i u polje
Height umijesto 2.5 upišemo 35 pointa i
OK
g) Ponovo smo u prozoru Block Attribute
Manager , ažuriramo isto polje S da poplavi
kliknemo na gumb Apply , te gumb OK.
h) Slika 102. je dopunjena traženim podatkom
Slika 104.Prozor Edit attributes za promijene vrijednosti i prikazuje37 ga slika 106.
atributa.Međutim kartica Properties omogućava vezanje
atributa36 i za slojeve crteža. Vidjeli smo da do svojstava atributa možemo doći
pomoću prozora na slici 105. ili unošenjem svojstava u
blokove crteža kao na slici 106.Predstavit ćemo i treću
Ako aktiviramo alat Insert Block možemo sliku sa varijantu koja cjelokupni zapis bloka atributa otvara u
opisom atributa umetnuti u crtež ( ako je prethodno bilo Microsoft Excelu38.
aktivirano Delete ) nakon čega se otvara prozor Enter
Attributes: Tablica 3.Vrijednosti atributa izlistane u
Microsoft Excelu.
Attribute AttributeValue
X insertion point 1314,884
Y insertion point 621,0018
Z insertion point 0
Layer 0
Orient 0
X scale 1
Y scale 1
Z scale 1
X extrude 0
Y extrude 0
Z extrude 1
S4 lipa.04
Slika 105. Prozor daje uvid sa datumima proizvodnje S3 svib.04
namještaja u dnevnoj sobi. S2 trav.04
Te podatke možemo vezati i uz crtež. S1 velj.04
S ožu.04
3 14.3 Otvaranje atributa u vanjskim bazama

5
1 2 Evo postupka:
a) Tools/Attribute Extraction
b) U prozoru Attribute Extraction uključimo radio-
gumb Current Drawing ( ako ctrež nije otvoren
moramo ga svakako otvoriti jer je to najlakši put)
c) Nakon pritiska gumba Next otvara se prozor
Settings gdje čekiramo polja
4 -Include xrefs za reference
-Include nested blocks i Next
Slika 106. Vezanje svojstava atributa direktno na objekte d) Otvara se prozor Use Template
crteža.Stol Taga S sa svojim nadnevkom izradbe. -Potvrđeno radiogumbom No Template
Postupak je slijedeći: -Next
a) Kliknemo na alat Block Attribute Manager
b) U istoimenom prozoru kliknemo na liniju S e) Otvara se prozor Select Attributes predstavljen na
da poplavi slici 106.U polju Blocks odaberemo Block Name.
36
Brisanje blokova sa atributima;File/Drawing Utilites
37
/Purge ; Otvara se prozor Purge , kliknemo na plus Ako to ne bi dobili na startu prozora Block Attribute
ispred ikone Blocks , Pronađemo ime bloka,selektiramo Manager , aktivirajte gumb Select block
38
ga i pritisnemo gumb Purge,zatim close Pogledajte prilog INTELIGENTNI OBJEKTI
Otvaranje baze u Microsoft Excelu:

1) Start /Run
Slika 107. Prozor Select Attributes

Nakon Next , otvara se prozor View Output. Sloka 111.Otvaranje atributa u vanjskim bazama
Preko gumba Browse nađemo stazu
2)Traženje staze
Slika 108. Prozor View Output

Nakon Next otvara se prozor Save Template u kojem
ništa ne snimamo, pritisnemo Next. Slika112.Traženje staze za vanjsku bazu
Otvara se prozor Export.
2)U polje Files of type preko padajuće liste odaberemo
All Files.U polje Look in: My Documents
U polje File name:Namjestaj.xls
Slika 109. Prozor Export
U polju File Type biramo

Microsoft Excel (* .xls)
Kraj polja File name pritisnemo gumb sa tri točkice Slika113.Traženje documenta pospremljenoga atributa
Kliknemo na gumb Open , javlja se prozor u koraku 1)

gdje stoji tražena staza:
“C:\My Documents\Namjestaj.xls”
Kliknemo gumb OK i slijedi otvaranje baze podataka u
Microsoft Excelu , čiji je insert dat u tablici 3.
Jedna kolona je izrezana39.
Slika 110. Postavljanje staze-primjećujemo gumb sa tri

točkice na desnoj strani a na lijevoj strani prozora Save
As izlistana su imena svih dosadašnjih prozora. 12.ADMINISTRATOR
Kliknemo na dokument Namjestaj.xls , potom na gumb 39

Primjetimo da kosa crtica na slici 105 u okviru prozora
Save unutar prozora Save As.U polje slike 108. je Attributes , 3/2004 , u Excelu se eksponira drugačije,
upisano;C:\My Documents\Namjestaj.xls tako da mjesec 03 poprima slovnu oznaku a godina 2004
Kliknemo na gumb Finish . ostaje u brojčanom zapisu Excela.
Koristiti ćemo tri etape u radu sa

12.1 Prva etapa- formiranje baze u Microsoft Accessu administratorom ili vanjskim bazama
Na slici 114. prikazana je dnevna soba TANJA sa podataka vezanih za crteže u
centralnim stolom i 12 stolica u 4 dizajna. AutoCAD-u.
1. prvi dizajn –1,2,3,4
2. drugi dizajn-5,6,7,8
3. treći dizajn-9,10
4. četvrti dizajn-11,12
9
1 2
11 12 Slika 116.Kreiranje baze podataka

4. Otvara se prozor :Stolice:Database
4 3
10
Slika 114.Stol i stolice u dnevnoj sobi TANJA
U Accessu ćemo kreirati bazu podataka sa atributima

1. površina40 sjedala u m2
2. boja stolica
Slika 117.Kreiranje baze u Accessu
3. nabavna cijena u KN
4. nadnevak izradbe 5. Prihvaćamo:Create table in Design view i
Otvaramo Microsoft Access. kliknemo na ikonu gumba New
1. Start/Programs/Microsoft Access
2. U prozoru Microsoft Access potvrdimo radiogumb 6. Otvara se prozor New Table
Blank Access database i OK
Slika 118.Kreiranje tablice u Accessu

Prihvaćamo Datasheet View i OK
7. Otvara se prozor:Table1:Table
Slika 115.Pripremne radnje za kreiranje baze

Slika 119.Formiranje polja u Accessu
3. U prozoru File New Database upišemo naslov
Dvoklikom na polja Field unosimo dizajne stolica uz
datoteke: Stolice
preimenovanjeII polja
File name:Stolice
Save as type:Microsoft Access Databases(*.mdb)
8. Slijedi baza podataka
Kliknemo na gumb Create
40
Tako je stvarna površina stolice broj12 = 5607 mm2
i unešena je druga vrijednost radi lakše obrade baze.
Slika 120.Uređena baza u Accessu

Slika 124.Radovi na Control Panelu
9. File/exit i snimimo kao TANJA / OK/ Yes U polje Data Source Name pišemo
Stolice-Access
U polje Description upišemo
Baza namjestaja TANJA
Kliknemo gumb Select
Slika 121.Dodjela imena bazi u Accessu 6) Slijedi prozor:Select Database
U oknu Directories napravimo dvoklik na folder
My Documents i dobivamo
12.2 Druga etapa-Radovi na Control Panelu
1) Start/Settings/Control Panel
2) Kliknemo na ikonu OBBC

Ako je nema na Control Panelu
moramo uraditi punu instalaciju
OFFIS-a
Slika 122.
Slika 125. Radovi na Conntrol Panelu
U oknu Database Name , kliknemo na Stolice.mdb
U polju List Files of Type mora stajati
3)Otvara se prozor:ODBC Data Source Administrator Access Databases (*.mdb) uz Drives C.
u kojem kliknemo na gumb Add...
7) Kliknemo na gumb OK,i vraćamo se na prozor koraka
4)Otvara se prozor:Create New Data Source 5) u kojem opet kliknemo na OK.
8)Vraćamo se na prozor:ODBC Data Source

Administrator (bio je u koraku 3) ).

Uzimamo natpis
Driver do Microsoft Access (*.mdb) i kliknemo gumb
Finish
5)Otvara se prozor:ODBC Microsoft Access Setup
Slika 126. Radovi na Control Panelu
u kojem opet kliknemo na OK.i zatvaramo Control
Panel.
12.3 Treća etapa-Postavljanje veza u AutoCAD-u

1)Otvaramo AutoCAD
2)Tools/ db Connect
3)U prozoru OBCONNECT MANAGER desnim
tasterom miša kliknemo na ikonu Data Sources a potom
sa lijevim tasterom miša na natpis trake:

Configure Data Source ,nakon čega se otvara istoimeni 3)OBCONNECT MANAGER
prozor.
4)U polje Data Source Name upišemo:

Stolice-mdb i OK
5) Otvara se prozor:Data Link Properties
Ažuriramo natpis (ako već nije plave boje)
Microsoft OLE DB Provider for ODBC Drives
Aktivna je Kartica Provider
Slika 130.Pregled uspostavljenih veza baza sa crtežima

Dvoklik na ikonu Stolice-mdb
Slika 128.Postavljanje veza
4) Ispod ikone Stolice-mdb javlja se ikona TANJA
Kliknemo na gumb Next
6)Otvara se isti prozor samo sa karticom
Connection
U polje Use data source name, upišemo
Stolice-Access i kliknemo na gumb
Test Connection i slijedi poruka
Slika 131.Ikona TANJA uspostavlja vezu sa Accessom

5)Nakon dvoklika na TANJA javlja se prozor
Data View TANJA sa bazama podataka napisanim u
Accessu.
Tablica 4.Baza podatakaIII TANJA (slika 121)
Slika 129.Uspješno uspostavljena veza

Zatvorimo prozor sa OK i opet OK i sa close zatvorimo
prozor OBCONNECT MANAGER
15.4 Otvaranje crteža sa vanjskom bazom podataka

1) Otvorimo crtež Stolice u AutoCAD-u , slika 114.
2)Tools/ db Connect i otvara se prozor
Često ćemo koristiti sledeće alate u prozoru Data View
Slika 132.Alati prozora Data View

Sa lijeva na desna
1-Link! Slika 135.Prozor za sortiranje baze podataka
2-View Linked Object in Drawing Uklanjanje zaglavlja baze podataka iz polja Sort By:
3-View Linked Records in Data View Kliknemo na padajuću listu koja se otvori a zatim
4-Query kliknemo izvan okna padajuće liste.
5-Print Data View Alat Link! Otvara tri opcije
6-Data View and Query Options 1) Create Link
7-Okno : Select a Link Template 2) Create Attached Labels
8-Okno : Select a Label Template 3) Create Freestanding Labels
Kada se otvori baza TANJA pristupa se sledećim alatima
Klikom na zaglavlje kolona gornje tablice 4. desnim
tasterom miša otvara se brzi izbornik sa potrebnim
alatima za analizu:
a) Pristup alatu Sort

b) Hide i Unhide All za skrivanje pojedinih kolona kako
bi pregled potrebnih podataka bio očitiji
c) Freeze i Un freeze all za zamrzavanje pojedinih Slika 136.Standardni alati prozora Data View
kolona
d) Align . poravnanje teksta unutar polja 1) View Table ( možemo samo pregledati
e) Find i Replace , traženje određenih podataka unutar bazu ali ne i editirati)
baze i zamijene istih. 2) Edit Table
3) Execute Query
Slika 133.Brzi izbornik (meni) 4) New Query
5) New Link Template
6) New Label Template
Prikazat ćemo kako preko alata Replace pogrešno

Slika 134.Alat Find otvara prozor za pretraživanje baze
upisanu boju promijenimo u zelena
Alat Sort otvara prozor u kojem je moguć pristup za
sortiranje svih kolona unutar baze po rastućim ili
opadajućim atributima
Slika 137.Promijene vrijednosti unutar baze podataka

12.4 Vezanje podataka na objekte crteža
To je svakako interesantna analiza u bazama podataka.

Slična je vezivanju atributa na objekte crteža.
12.4.1 Kreiranje Predloška veze41
41
Pokrenite Tools / db Connect
U prozoru OBCONNECT MANAGER kliknuti na alat
New Link Template i otvara se istoimeni prozor
Slika 138.Dodjela imena Linku

U polju New link template name ,prihvaćamo predložak Slika 141.Pregledi vezanih objekata i baze podataka
veze TANJALink1.Pritisnemo gumb Continue. U Tablici 4 postavimo kursor na ID= 4.
Otvara se prozor:Link Template
Kliknemo na alat Link!.
Command: Select objects
Selektiramo objekat rednoga broja 4 na slici 114.
Pritisnemo enter.
Kliknemo lijevim tasterom na objekt 4 , zatim aktiviramo
desni taster miša i iz brzoga menija izaberemo
Link / Link Manager
Slijedi istoimeni prozor42 koji daje informacije objekta
4. što je determinirano na slici 139.
Slika 139.Odabir svojstava za TANJALink1

Čekiramo polja :Površina , Boja ,Nabavna cjena
,Nadnevak. U prozoru OBCONNECT MANAGER stoji
formirana veza sa crtežom Stolice u AutoCAD-u
Slika 140.Postavljen LinkTANJA
12.4.2 Pregled vezanih objekata sa bazom podataka Slika 142.Izvučeni slogovi iz baze podataka
Kada smo kreirali predložak TANJALink1 možemo 12.4.3 Vezanje slogova na objekte crteža-LABELI
pogledati veze objekata crteža sa vanjskom bazom. Pri
tome je potrebno sledeće; Prethodno je potrebno kreirati TANJALink slike 140.
1)Imati otvorenu sliku 114. unutar AutoCAD-a Zatim se kreira LabelTANJA.
2)Imati otvoren prozor slike 140
3)Imati otvorenu vanjsku bazu podataka Tablica 4.
Sve je prikazano na slici 141.
Slika 143.Prozor za kreiranje Labela (Leader offset i Tip

offset ) , podešavanje fonta u kartici Character.
42
Budući da ID=3 i ID= 4 imaju iste vrijednosti u tome
slučaju su to zapravo rezultati ID=3.
f) Kliknemo na gumb Continue i otvara se prozor
slike143.
g) Otvorimo padajuću listu kraj polja ID , odaberemo
Povrsina i kliknemo gumb Add.
Slika 147.Preko padajuće liste i gumba Add u okno

prozora su unešeni atributi;Površina,Boja, Nadnevak.
Slika 144. Kreirani label za objekat 5. slike 114.
Leader offset X,Y =1. Nule su: sati , minute , sekunde h) kliknemo na OK
i) Command; Select object
j) Kliknemo na objekat rednoga broja 1 slike 114
k) Enter
l) Prvi red tablice Data View promijeni boju a
unutar objekta 1 se vidi natpis kojega zumiramo.
To je traženi label slike 145.
Slika 145. Kreirani label za objekt 1 slike 114.
Podešavanje teksta na slici 144. u odnosu na vodilicu
Postupak za sliku 144.
a)prema slici 138 uspostavimo LinkTANJA1 po

svojstvima slike 139 , čekirana polja
-površina
-boja
-nadnevak
Slika 148.Prozor OBCONNECT MANAGER
b)aktiviramo bazu podataka TANJA po Tablici 4. to jest sa kreiranim Linkom TANJA1,Labelom TANJA1 ,
Data View-TANJA unutar vanjske baze podataka u Accessu po imenu
c)kliknemo na alat ispod slike 141.Strelica otvara dnevne sobe TANJA
padajuću listu odakle biramo;
Create Attached Labels
d) ID polje ja aktivirano rednoga broja 1 (Tablica 4)
e)Kliknemo na lance ikone ispod slike 141. Otvara se
prozor:New Label Template
Slika 146 .Kreiranje Labela TANJA Slika 149.Primjer pripojenoga i samostojećega Labela na
objektu 5 . slike 114.Leader offset X,Y =10.

12.5 Postavljanje upita preko Query Editora 12.7 Postavljanje višestrukih upita
Upit se proširuje na više polja.
12.6 Postavljanje jednostavnoga upita Evo opcija prozora:
Poslije sortiranja baze podataka i kreiranja Labela , upiti

predstavljaju treću važnu analizu nad vanjskim bazama
podataka.
Otvaranje Query Editora;
1)Tools / db Connect
2) Otvara se prozor slike 130.
3)Nakon dvoklika na dokument Stolice-mdb , kliknemo
na tablicu TANJA.
Postaju aktivni alati u naslovu prozorai kliknemo na alat
New Query.Otvara se istoimeni
prozor unutar kojega prihvaćamo
naslov ;TANJAQuery1.Kliknemo na Slika 152. Kartica Quick Query
gumb:Continue i otvara se prozor:
Query Editor-TANJAQuery1.
Slika 153-Kartica Query Builder
Slika 150.Prihvaćamo naslov upita
Slika 154.Kartica SQL Query

Primjer na sledećem prozoru
Slika 151.Postavljanje i uređivanje jednostavnoga upita
Aktivna je kartica:Range Query

U polju Field kliknemo na Povrsina.
U polju From upišemo 0.13
U polju Through upišemo 0.15
Čekirana su polja:
Indicate records in data view
Indicate objects in drawing
Kliknemo na gumb Execute i Tablica 4. poprima43 oblik
zapisa od ID= 5 do ID = 10 to jest prema postavljenom
rangu za atribute Povrsina. Slika 155. Višestruki upiti u kartici Query Builder
43
U vanjskim bazama podataka u poljima Field treba
izbjegavati naslove sa dvije riječi kao:Nabavna cijena u
koraku 8. poglavlja 15.1.(Vidi Endnote)
Slika 156.Izlazni rezultati Tablice 4. nakon

postavljenoga višestrukoga upita po opcijama slike 155.
Postupak:
1)U prozoru Query Editor kliknemo mišem na prazno
polje ispod natpisa Field.(promijeni boju u plavo)
2)Kliknemo na strelicu koja otvara padajuću listu iz koje
biramo Povrsina.
3)Kliknemo u istom redu na bijelo polje ispod natpisa
Operator i iz padajuće liste biramo:
>= Greater than
4)Kliknemo u istom redu na bijelo polje ispod natpisa
Value
5)Kliknemo na gumb tri točkice i biramo vrijednost
0.14 ( m2 )
6) Dva puta zaredom kliknemo u polje Logical unutar i
biramo logički operator ( uzeli smo And )
Analogno postavimo drugi upit za Nabavna
cijena, prema Slici 155.
7)Iz polja Fields in table prenesemo atribute upita u polje
Show fields. preko gumba Add.

8) U polju Sort By odredimo da se sortira Nabavna
cijena po rastućem nizu.( klik na gumb dvostruke
strelice)
9) Kliknemo na gumb Execute i slijede rezultati
višestrukoga upita u obliku slike 156.
10) Iz baze podataka izvukli smo sve stolice koje imaju
površinu veću ili jednaku od 0.14 m2 , i cijenu manju od
250 kn.

12.8 Rad sa SQL Query
12.9 Link Select
Snažni alat SQL jezika ima dopunske opcije za analize Akcija teče preko prozora Link Select. Prethodno se
baza podataka.Postavimo sledeću sintaksu unutar kartice mora postaviti veza TANJALink1 i TANJALabel1 sa
SQL Query; crtežeom slike 114.
Slika 158.Uspostava link i label veza
Slika 157. Napisani program unutar SQL prozora glasi;
SELECT Povrsina FROM TANJA

WHERE [ Povrsina>= 0.15 ] And [ Boja= ‘ plava’]
ORDER BY Povrsina
Odgovor je44
Slika 159.Prozor Link Select

Na vezu TANJALINK1 (slika 158) desnim tasterom
miša kliknuti i u brzom meniju otvara se izbor za Link
Slika 157. Prazan skup je odgovor na gornji SQL upit Select.
Slijedi postavljanje logičkih operatora i programa.
44
Upit je dobro prethodno postaviti u Kartici Query Slika 160.Postavljeni program za Link Select i sliku 114.
Builder a potom kliknuti na Karticu SQL Query.Na taj te bazu podataka prema Tablici 4.
način se upoznaje SQL jezik. 1)Uzeta je opcija Use Query
Volinja, siječnja 2019 AutoCAD 2007 Kazalo je na str.59
2)Kartica Query Builder
3)Polje Field :Povrsina , Boja
4)Polje Operator: >= , =
5)Polje Value: 0.12 i plava
6)Polje Logical: And
7)Preko gumba Add je Povrsina iz polja Fields in table ,
prenešena u polje Show fields i td.
8)Kliknuti na gumb Execute
9) U statusnoj liniji prozor uočavamo natpise
Objects 4
Records 4
10)Kliknuti na gumb Finish
11)Slijedi slika 161 prema točki 9)
Kada se vežu Labeli tada ikona lanaca na slici 157. Slika 163.Sa programiranim45 selektiranjem slika 161.
poprima sledeći izgled,klikom na strelicu desne ikone promijenila je debljine linija stolicama od ID=5 do ID=8.
Create Attached Labels
Preko prozora Link Select stolice 7 i 8 ćemo zarotirati za

360 da budu postavljene kao stolice5 i 6 na slici 163.
Evo programa u prozoru za stolicu 7.
Slika 161.Rezultat programa u prozoru slike 160.

Selektirane sve stolice čija je površina veća od 0.12 m2
a imaju plavu boju.Čvorovi (grips) pokazuju da je to
prema bazi podataka TANJA stolice sa ID=5 do ID=8
Crne točkice unutar objekata stolica predstavljaju
pripojene Labele (mogu se alatom Zoom povećati).
Evo povećanja nekih labela na slici 162.
Slika 164.Selekcija stolice 7 za rotaciju na slici 163.

Program u prozoru 164 mogao je i ovako glasiti:
Klik desnim tasterom na TANJALink1 a potom
Link Select...(Postavljeni TANJALabel1 na stolice
plave boje-prethodno)
Slika 162. Povećani label za stolicu 11.
Field Operator Value Logical
ID =Equal 7 And
Na slici 161 promijenit ćemo debljinu linija selektiranih
Objects = 1 Records = 1
stolica.Kliknuti ćemo na okno By Layer i iz padajuće
liste uzeti debljinu linije 0.30 mm.Kada uključimo na Do Select
statusnoj liniji AutoCAD-a LWT slijedi nova slika od Klik na gumb Finish , OK
slike 161. Selektiranje stolice 7. moglo je ići i eliminacijski putem:
1)Formirati TANJALabel1
2)Zalijepiti TANJALabel1 na objekte crteža slike 114. za
plavu boju stolica.Tablica 4. treba izgledati:
45
Kao i za većinu standardnih primjera u knjigama i
realizacija ovoga primjera zahtijeva predradnje.
Slika 165.Demonstracija pripajanja Labela na stolicu 5.

Crna točka unutar objekta 5 je pripojeni Label kojega
možemo zumirati.
Dalje se nalijepe Labeli na stolice 6, 7, 8, a onda se
postavi eliminacijski program selekcije u prozoru slike
164 . koji će prvo selektirati sve plave stolice a onda
izdvojiti samo stolicu 7.
15.5 Korištenje Boolove algebre za Link Select

Aktivirana je ikona:Create Attached Labels u gornjem Prethodno je potrebno stvoriti veze Link i Label, potom
lijevom dijelu prozora.Kliknemo mišem na lijevi prazni desnim tasterom miše kliknuti na vezu Link i odabrati
gumb pokraj polja 5.
Ukaže se strelica koja cijeli red selektira
Link Select.
Ovdje kliknuti lijevim tasterom miša
Kliknemo na ikonu lanaca:lijevim tasterom
Ovdije kliknuti mišem
Slika 166.Biramo opciju Select in Drawing<.

Nakon Enter, cjelokupna selekcija slike 114. Kliknemo na gumb Select i opcijom Window selektiramo
Na komandnoj liniji traži se selekcija stolice rednoga sliku 114.
broja 5.
Kliknemo mišem na stolicu 5 i OK.Unutar stolice je
prikazan Label a postavljanje novoga labela je prešlo na
redni broj 6.46
Druga parcijalna selekcija slike uz opcije prozora slike 166.
46
Redni broj 5 je zelene boje dok je selektirani novi red
(automatski ) 6, tamne boje,za pripajanje novoga Labela.
Domena B
Domena A
Analogno se baza podataka može formirati iu Excelu.
Subtract A-B u polju Do
13.Visual Basic for Applications ( VBA)
Pokretanje VBA ima stazu:

Tools / Macro / Visual Basic Editor.U AutoCAD-u VBA
radi drugačije nego
u drugim
aplikacijama.
Prednost VBA je
činjenica da je brži
od AutoLISP-a. U
većini knjiga upravo
je u poglavljima o
VBA okruženju
mnogo štamparskih
grešaka. Ovdije se
Slika 167.Nakon opcije Subtract A-B selektirane su neće razmatrati
stolice nadesno od parcijalne selekcije. teorija VBA , već će
Domena A-B. ( Nakon Enter kliknuti na gumb Finish i OK )
se nastojati dati više
radnih primjera.
Pravilnim ispisom
Pojasnimo još u Accessu kako se formiraju polja za baze podataka. VBA sintakse mogu se samostalno dalje naučiti i
složeniji primjeri. Iako bi nas programirano crtanje sa
Ovdije sa mišem napravimo dvoklik , čime se aktivira polje Field1 i mi VBA odvelo na efikasnost rada koju je AutoCAD imao
ga preimenujemo u Stolice kao na slici 120. prije dvadesetak godina , ipak je poželjno savladati ovaj
program jer će se on ubrzano razvijati.
Radni primjeri:
1) Crtanje kvadra.
Command: Vbaide i enter
Meni / Insert/ Module
Insert /Procedure
Otvara47 se prozor u kojem upisujemo:Kvadar
u polje Name.Ostale opcije prozora prihvaćamo kao:
Type: Sub
Scope: Public
Ispod okna General piše:
Public Sub Kvadar ( )
...........................................
End Sub
Tako počinje svaka procedura.
Između ova dva reda smješta se
rutina .
Slika 168 A.Prozor Add Procedure
47
Uključiti englesku tastaturu
Set myTorus
=ThisDrawing.ModelSpace.AddTorus
(dCenter, dRadius1, dRadius2)
Napomena:Primjena VBA u crtanju koncentričnih

krugova daje se u PRILOG VBA
Slika 168B.Početak rada u Visual Basic Editoru
Daje se VBA sintaksa.Prilikom pisanja prate nas prozori

koji nam olakšavaju pisanje kao za prvi red: kada
trebamo upisati: As Double , pri tome se Double sam
2. Crtanje torusa
pojavi u prozoru ili sintaksu nađemo pomoću Scrol trake
Public Sub DrawTorus()
prozora.Pojašnjenja sintakse ispred kojih stoji znak
'insert a Torus
apostrofa [ ‘ ] su izostavljena radi skraćivanja sintakse.
'declare variables
Dim dCenter(0 To 2) As Double
Dim dRadius1 As Double
Dim dRadius2 As Double
Dim myTorus As Acad3DSolid
'set center of torus to 0.0.0

dCenter(0) = 0#
dCenter(1) = 0#
dCenter(2) = 0#
dRadius1 = 10#
dRadius2 = 4#
Public Sub Kvadar()
ThisDrawing.SendCommand ("VPOINT 1.1.1
Dim dOrigin(0 To 2) As Double
SHADEMODE GOURAD ")
Dim dLength As Double
End Sub
Dim dWidth As Double
Dim myKvadar As Acad3DSolid
dOrigin(0) = 0#
dOrigin(1) = 0#
dOrigin(2) = 0#
dLength = 10
dWidth = 20
dHeight = 35
Set myKvadar =
ThisDrawing.ModelSpace.AddBox(dOrigin, dLength,
dWidth, dHeight)
ThisDrawing.SetCommand ("VPOINT 1.1.1 ")
End Sub Slika 169.

Snimanje rutine48:File / Save Drawing 1
Vraćamo se u AutoCAD gdje dokumentu dajemo ime49
Kvadar.dvb i kliknemo na gumb Save.
48
Obratite posebnu pažnju da u zagradi iza
AddBox(dOrigin , ) dolazi zarez
# - je Shift +3
“ “ - je Shift + Ć ( znaci navoda )
49
Datoteke imaju nastavak dvb
Slika 170. 7)Traži se podešavanje VPOINT ( 1,1,1) na komandnoj
liniji i crta se torus.
8)Vew/ Shade / Gouraud Shaded , Edges On .Slijedi slika
171.
Korak po korak
Crtanje Wedge
1)Tools / Macro /Visual Basic Editor
2)Insert /Module
3)Insert / Procedure (otvara se prozor slike 168A.)
4)U prozor Add Procedure za polje name pišemo :Wedge
5)Otvara se prozor slike 168B.
Slika 171.Otvaranje VBA dokumenta:Draw torus

1)Otvorimo program AutoCAD 6)Unosimo rutinu između sintaksi
2)File / Open Public Sub Wedge()
.............................
End Sub
7)Cjelokupni program glasi:
Slika 172.
Kliknemo na gumb Open
3)Javlja se prozor
Slika 173.
Kliknemo na gumb Enable Macros
4)Tools/ Macro /Macros...
5) Otvara se prozor Macros
U polju Macros in treba podesiti
Slika 174.
U polju Macro name treba pisati
Slika 175.
6)Kliknemo na gumb Run

Public Sub Wedge()
Dim dOrigin(0 To 2) As Double
Dim dLength As Double

Dim dWidth As Double
Dim dHeight As Double
Dim myWedge As Acad3DSolid
dOrigin(0) = 0#
dOrigin(1) = 0#
dOrigin(2) = 0#
dLength = 3#
dWidth = 4#
dHeight = 5#
Set myWedge = ThisDrawing.ModelSpace.AddWedge(dOrigin, dLength,

dWidth, dHeight)
ThisDrawing.SendCommand ("VPOINT 1.-1.1 ")
End Sub
8)Kliknemo na ikonu alata Save Drawing1. dwg 21) Specify a view point or [Rotate] <display compass
9) File / Close and Return to AutoCAD i otvara se and tripod>: 15
prozor:Save Drawing As
10) Uzimamo50 polje Save in = My Documents Na komandnoj liniji javlja se sledeći promt gdje
U polje File name pišemoVBAWedge.dwg upišemo:15
11) Kliknemo na gumb Save
12) Zatvorimo AutoCAD
13)Otvorimo novi dokument u AutoCad-u
14)File / Open
15)Otvara se prozor Select file
Look in : My Documents
U File name upišemo : VBAWedge.dwg
Kliknemo na gumb Open
16)Otvara se prozor slike 173
Kliknemo na gumb Enable Macros
17)Tools /Macro / Macros...
18)Otvara51 se prozor Macros slike 175
22)Javlja se slika klina kao programirani crtež unutar

VBA.
19)U polju Macros in treba stajati:
23)View /3D View/ SW isometric
24)View /Shade/Gouraud Shaded ,Edges On
25)Alat Layer Properties Manager /Color/Index color

20)Kliknemo na gub Run 131 / , OK / OK
26)Slijedi slika
50
Iako to može biti i neka druga datoteka
51
Primjetimo da smo na slici 174 ,Module1 mogli
preimenivati u neki drugi naziv
Slika 176.Dorađeni Wedge programiran preko VBA
Plava boja predstavlja osu z.
14.IZOMETRIJSKO CRTANJE
Često se koristi radi svoje jednostavnosti , a Slika 180. Kotirani korak grafičkoga kursora
objekti nacrtani u 2D daju i prividnu sliku 3D. Unutar mreže nacrtati ćemo paralelopiped.Pri tome ćemo
Krenimo od komande:Tools / Drafting Settings i otvara za prelaz u 3D plohe pritiskati taster F5.
se istoimeni prozor gdje na Kartici :Snap and Grid
čekiramo sledeća polja: Izgled kursora
Slika 177 Uključivanje mreže i snapa

Na istoj kartici u Sekciji :Snap type & style , potvrdimo Slika 181.Pogledi na grafički kursor nakon pritiska na F5
sledeće radiogumbove , izgled kursora za <Isoplane Top>
Izgled kursora
Slika 178 Potvrđivanje izometrijskoga crtanja

Snap i Grid postavimo na standardnu vrijednost 10 , iako
možemo odabrati i druge iznose.
Slika 182.Pogledi na grafički kursor; izgled kursora za
< Isoplane Left > , nakon F5.
Preko gumba
Options možemo Izgled kursora
podesiti i
veličinu kursora
da bolje
reprezentira 3D.
Kartica Display i
opcija Grosshair
size.
Slika 183. Pogledi na grafički kursor; izgled kursora za
< Isoplane Right > , nakon F5.
Slika179. određivanje koraka mreže i grafičkoga kursora

Početna pozicija sada izgleda ovako

Slika 187Prividna53 površina Area iste polilinije na slici
186.
Izgled kursora
Slika 188.U prozoru Properties izvučeni podaci o

površini koja je šrafirana na slici 187. sa komandom
Draw / Hatch
Slika 184.Konačna izometrijska slika sa kotama
Prividni paralelopiped sa provrtom. Provrt je nacrtan sa

alatom Elipse i na komandnoj liniji je odabrano:
Specify axis endpoint of ellipse or

[Arc/Center/Isocircle]:Isocircle Slika 189.Izvučene koordinate točke 3 ( sa lijeva u desno
Potom je pritisnut taster F5 da se na komandnoj liniji na slici 186 ) prozora Properties
dobije: <Isoplane Top> .Slijedio je odabir centra i
radijusa. U nastavku rada demonstrirati ćemo crtanje i uređivanje
polilinija.
15.UREĐIVANJE POLILINIJA
Alat: POLYLINE
Meni: Draw / Polyline
Command: PEDIT
Prozor:Properties
Slika 190. Dvije54 polyline u dodirnoj točki 4.

Prva polilinija [ 1, 2, 3, 4]
Command: _pline
Specify start point: 1,1 i enter
Specify next point or
Slika 185.Prozor Properties sa oknom Polyline [Arc/Halfwidth/Length/Undo/Width]: 1,2 i enter
[Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width]: 2,2 i enter
[Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width]: 3,1 i enter
[Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width]:ESCAPE
Druga polilinija [ 4, 5 , 6]
Slika 186. Proizvoljna polilinija sa selektiranim Command: _pline
čvorovima52 Specify start point: 3,1 i enter
[Arc/Halfwidth/Length/Undo/Width]: Arc i enter
Specify endpoint of arc or
[Angle/CEnter/Direction/Halfwidth/Line/Radius/Second
pt/Undo/Width]: Angle i enter
Specify included angle: 65 i enter
53
Prividna površina za poliliniju oblika pravca bila bi
nula
52 54
Čvorovi djeluju i kao hvataljke pomoću kojih se može Ako se polilinija kreira od isprekidanih linija dobro je
uređivati polilinija koristiti sistematsku varijablu PLINEGEN vrijednosti 1
Specify endpoint of arc or [CEnter/Radius]: 3.9063, Select polyline or [Multiple]:Klik između 2 i 3
1.5774 i enter Enter an option [Close/Join/Width/Edit
Specify endpoint of arc or vertex/Fit/Spline/Decurve/Ltype
[Angle/CEnter/CLose/Direction/Halfwidth/Line/Radius/ gen/Undo]: Width i enter
Second pt/Undo/Width]: Angle i enter Specify new width for all segments: 0.1 i enter
Specify included angle: 45 i enter
Specify endpoint of arc or [CEnter/Radius]: 4.5255, Sada ćemo demonstrirati komandu Edit vertex slike 192.
0.9278 i enter
Slika 194.Nakon komande Edit vertex i enter javlja se

Slika 191.Istaknuti drugi dio polilinije sa čvorovima. zakrenuti marker u točki 1 (Hvatište )
-P i Q su središta lukova :[3,2 ] i [5,2 ]
-a i b su selektirani čvorovi lukova ( Midpoint )
Slika 195.Nakon komande Straighten i tri Next zaredom

stižemo sa markerom u točku 4
Slika 192.Spajanje dviju polilinija u dodirnoj točki 4.
Spojena poliline sa komandom Join i alatom

Pedit,selektira se sva odjednom bez obzira gdje kliknuli
mišem na nju.
Command: Pedit i enter

Select polyline or [Multiple]:klik između 2 i 3
Enter an option [Close/Join/Width/Edit
vertex/Fit/Spline/Decurve/Ltype Slika 196.Nakon komande Go i enter , točke 1 2 3 i 4
gen/Undo]: Join i enter leže na pravcu.
Select objects: Specify opposite corner: 16 found

Select objects:selektiramo obadva dijela polyline Select polyline or [Multiple]: klik na poliliniju
alatom Window i enter Enter an option [Close/Join/Width/Edit
2 segments added to polyline vertex/Fit/Spline/Decurve/Ltype
Enter an option [Close/Join/Width/Edit gen/Undo]: Edit vertex i enter
vertex/Fit/Spline/Decurve/Ltype
gen/Undo]: *Cancel* Enter a vertex editing option
[Next/Previous/Break/Insert/Move/Regen/Straighten/Tan
gent/Width/eXit] <N>:
Straighten i enter
Enter an option [Next/Previous/Go/eXit] <N>:Next

Slika 193. Mijenjanje debljine prve polilinije slike 190.
Enter an option [Next/Previous/Go/eXit] <N>: Go i Specify next point or [Close/Fit tolerance]
enter <start tangent>: 5,1 i enter
Fitovanje polilinije na slici 192.
Specify next point or [Close/Fit tolerance]
<start tangent>:enter
Specify start tangent:enter
Specify end tangent:enter
Slika 197.Polilinja nakon komande Fit
Postupak55
Select polyline or [Multiple]: klik na poliliniju
Enter an option [Close/Join/Width/Edit
vertex/Fit/Spline/Decurve/Ltype
gen/Undo]: Fit i enter
17. SPLINE (Francuske krivulje) Slika 1A . Spline po prethodnom primjeru.
U terećem koraku javlja se promot;

<start tangent>:
Objasnimo značenje:
Close-Zatvara poveznicu tako da spaja prvu i
posljednju točku splajna.
Fit tolerance-Daje toleranciju približavanja
Ovi alati se u 2D najčešće koriste IVza spline točkama kroz koje prolazi.Ako je
uređivanje poveznica.Kada kliknemo na alat vrijednost nula krivulja prolazi kroz točku , a
Spline slijedi odziv na komandnoj liniji: ako je vrijednost 0.8 tada krivulja spline prolazi
0.8 jedinica udaljenosti od točke.
Command: _spline
Specify next point- traži se nastavak crtanja
Specify first point or [Object]:
spline zadavanjem nove koordinate točke
<Start tangent> To je smijer početne točke
Kada kliknemo na alat Edit Spline slijedi odziv:
tangente.Ako pritisnemo enter kao u ovome
Command: _splinedit primjeru tada se smijer računa na osnovu
Select spline:klik na liniju trenutačnoga oblika spline.
Enter an option [Fit data/Close/Move
vertex/Refine/rEverse/Undo]:
Opcije: Close,Move vertex, Refine,rEverse

brišu Fit točke splajna.
Primjer:
Command: _spline
Specify first point or [Object]: 1,1 i enter
Slika 2A.Spline A po komandi slike 1A
Specify next point: 2,3 i enter Spline B nacrtana tako da je nakon unosa
koordinata [4,3] unešena koordinata
Specify next point or [Close/Fit tolerance] [3.7639,3.8584 ] gdje je vidljiv pomak tangente
<start tangent>: 4,3 i enter u polazištu točke[ 1,1].
Primjenimo alat Edit Spline na sliku 2A.
55
Analogno se provodi i komanda Spline
2)-Enter an option [Fit data/Close/Move
vertex/Refine/rEverse/Undo]:Close
Opišimo opciju Close
Enter an option [Fit data/Close/Move
vertex/Refine/rEverse/Undo]: Close
Enter an option [Open/Move

vertex/Refine/rEverse/Undo/eXit] <eXit>:
Open-Otvara zatvoreni spline između

Slika 3A.Nakon pokretanja alata Edit Spline i kontrolnih točaka.
selektiranja spline B javljaju se kontrolne točke
KT ( 6 markera )
Na komandnoj liniji slijedi odziv,nakon
pokretanja alata

vertex/Refine/rEverse/Undo]:Fit data Slika 6A.originalni zatvoreni spline (lijevo) i
Opišimo opciju Fit data koja omogućava isti otvoreni spline komandom Open.
dodavanje, pomijeranje i brisanje fit točaka.
3)- Enter an option [Fit data/Close/Move
[Add/Close/Delete/Move/Purge/Tangents/toLer vertex/Refine/rEverse/Undo]:Move vertex
ance/eXit] <eXit>: Pomjera kontrolnu točku na novu lokaciju.
Specify new location or [Next/Previous/Select

Add-Dodaje jednu ili više točaka između dvije point/eXit] <N>:
postojeće točake.
Close-zatvara otvoreni spline , spajajući prvu i Next-sledeća kontrolna točka
posljednju točku sa segmentom tako da on Previous-prethodna kontrolna točka
postaje tangenta na početnoj točki spline. Select point-selektirana točka
eXit- nakon pomijeranja kontrolne točke
potrebno je sa exit napustiti meni.
Slika 4A . Primjer zatvorenoga i otvorenoga

spline .Otvoreni spline u polaznoj točki
posjeduje šiljak.
Delete-ova opcija briše fitovanu točku
Move-Pomijera fitovanu točku .
Purge-Briše podatke splajna, toleranciju kao i
smijerove tangenti.
Tangents-Mijenja smijer tangente na polaznoj i
Slika 7A.Demonstracija pomaka kontrolne56
završnoj točki spline.
točke 1 na poziciju koju pokazuje kursor.Spline
toLerance-Mijenja toleranciju spline.
sa slike 6A( lijevo ) automatski mijenja oblik.

vertex/Refine/rEverse/Undo]:Refine
Slika 5A.Primjeri fit toLerance sa 1E-10 mm
Ova opcija dodaje novu kontrolnu tačku
(lijevo ) na 0.5 mm (desno ).
povećavajući i red spline.
Exit-napušta pokrenuti meni Fit data
56
Pravila za unos teksta pogledajte na str. 63
Weight
Enter a refine option [Add control Spline is not rational. Will make it so.
point/Elevate order/Weight/eXit] <eXit>: Enter new weight (current = 1.0000) or
Add control-Dodavanje kontrolnih točaka na [Next/Previous/Select point/eXit] <N>:
određeni dio spline. Next
Enter new weight (current = 1.0000) or
[Next/Previous/Select point/eXit] <N>:
Next
Enter new weight (current = 1.0000) or
[Next/Previous/Select point/eXit] <N>:
Slika 8A.Originalni spline ( lijevo ) i dodana Next
kontrolna točka na spline ( desno ) markirana Enter new weight (current = 1.0000) or
kursorom.Originalni spline je automatski [Next/Previous/Select point/eXit] <N>:
promijenio poziciju kontrolnih točaka, ali se pri 5.0000
tome grafički prikaz nije promjenio. Enter new weight (current = 5.0000) or
Elevate order-Povećava red originalnoga [Next/Previous/Select point/eXit] <N>:
spline.Alat Spline crta uvijek jednažbe exit
četvrtoga reda – kubne.Red jednadžbe spline se
ovom komandom može povećati do 26.
Primjer za isti originalni spline slike 8A.
Command: _splinedit
Select spline:klik na spline Slika 10A.Markiranoj točki originalnoga spline
Enter an option [Fit data/Close/Move ( lijevo ) promjenjena je težina sa 1.0000 na
vertex/Refine/rEverse/Undo]: Refine 5.0000.Automatski se promijenio oblik spline.
5)- Enter an option [Fit data/Close/Move
Enter a refine option [Add control vertex/Refine/rEverse/Undo]:rEverse
point/Elevate order/Weight/eXit] <eXit>: Ova komanda ne mijenja oblik spline već samo
Elevate order obrće redosljed kontrolnih točaka.Evo primjera
za originalni spline slike 10A i dokaza preko
Enter new order < 4 >: 6 komande LIST.
Slika 11A
Number of control points: 8

Control Points:
Slika 9A.Originalni spline ( lijevo ) prilikom
X = 521.0316 , Y = 456.3840 ,
povećanja reda spline za 2 , povećao je broj
X = 564.4666 , Y = 411.3778 ,
kontrolnih točaka za 6.
X = 663.0096 , Y = 309.2701 ,
Weight-Daje utjecaj težine kontrolnih točaka
X = 972.3798 , Y = 370.8164 ,
na oblik spline.Bez aktiviranja ove komande
X = 896.1441 , Y = 722.5264 ,
sve točke imaju istu težinu.Kontrolna točka
X = 1269.5579, Y = 683.5909 ,
koja ima veću težinu približava spline , dok ona
X = 1207.2352, Y = 485.7292 ,
sa manjom težinom gubi spline.Spline postaje
X = 1167.9393, Y = 360.9727
iracionalan.
Primjer:Pokretanje alata Edit Spline
Number of control points: 8
Select spline:klik na spline Control Points:
Enter an option [Fit data/Close/Move X = 1167.9393, Y = 360.9727
vertex/Refine/rEverse/Undo]: Refine X = 1207.2352, Y = 485.7292 ,
Enter a refine option [Add control X = 1269.5579, Y = 683.5909 ,
point/Elevate order/Weight/eXit] <eXit>: X = 896.1441 , Y = 722.5264 ,
X = 972.3798 , Y = 370.8164 ,
X = 663.0096 , Y = 309.2701 , 4. Središte krivine (treći red spline)
X = 564.4666 , Y = 411.3778 , 5. R=radijus krivine
X = 521.0316 , Y = 456.3840 ,
Pogledajmo ulogu tangenti kod crtanja spline.
Krivulja 2
Command: _spline
Specify first point or [Object]: 0,0
Specify next point: 1,0
<start tangent>: 2,1
Slika 11A.Primjena komande rEverse. <start tangent>: 3,3
6)- Enter an option [Fit data/Close/Move Specify next point or [Close/Fit tolerance]
vertex/Refine/rEverse/Undo]:Undo <start tangent>: 3,2
Undo-poništava zadnju operaciju komande Specify next point or [Close/Fit tolerance]
SPLINEDIT. <start tangent>:enter
Specify start tangent:enter
Navedimo nekoliko grafičkih prikaza reda Specify end tangent:enter
spline.
Krivulja 1
Command: _spline
Specify first point or [Object]: 0,0
Specify next point: 1,0
Slika 12A.Redovi spline
1. Drugi red ( nema krivine)
2. Treći red (konstantna krivina )
3. Četvrtu red ( jedna promjena krivine )
4. Peti red (dvije promjene krivine)
<start tangent>:enter
Specify start tangent: @-2,0
Specify end tangent: @0,-1
Slika13A.Elementi Spline
1. Lokacija točke
2. Vektor tangente Slika 14A.Krivulja 1 na početku spline
3. Vektor normale otvorena sa opcijama

Specify start tangent: @-2,0 Slika 3B.Alati Visual LISP-a
Krivulja 2 otvorena sa enter Pokrenimo alat; New File.Tako
otvaramo novi dokument unutar kojega
ćemo napisti program za crtanje
kružnice.
Otvara se prozor unutar Visul LISP-a
<Untitled-0 >
Slika 15A.Krivulja 1 na kraju spline zatvorena

sa opcijama; Specify end tangent: @0,-1 Slika 4B.Prozor za kreiranje programa
Krivulja 2 zatvorena sa enter
17.VISUAL LISP
Evo napisanoga programa:
U otvorenom AutoCAD-u pokrenimo komandu: (defun c:circle10 (/ pt)

Tools / Auto LISP / Visual LISP Editor
Otvara se prozor: (princ "Molimo unesite centar kružnice: ")
Visual LISP for AutoCAD <Drawing1.dwg> (setq pt (getpoint))
(command "_circle" pt "10" )
)
Zagrade moraju biti podešene na istoj vertikali preko

komandi Tab ili Bakspace.Razmaknice se moraju
poštovati tako da su unešene kao znak Ampersanda u
donji program i imaju slijedeća mjesta:
(defun& c:circle10& (/& pt)

(princ& "Molimo unesite centar kružnice: &")
(setq &pt& (getpoint))
(command& "_circle"& pt &"10"& )
)
Slika 1B.Prozor Visual LISP Ovdije je znak: &- znak za razmaknicu.

Kada smo napisali program snimit ćemo ga.
Pokrenimo komandu:File / Save As i otvara se
prozor:Save As.
Slika 2B.Na dnu prozora smještena su još dva prozora i
to;Visual LISP Console i Trace.
Uključimo sve alate preko komande;View / Toolbars
U oknu Save in: stavimo: My Documents

U istom prozoru dadnemo ime dokumentu:
U polje File name upišemo:

DUSKAtmp.lsp
U polje Save as type treba stajati:
Lisp Source Files
Kliknemo na gumb Save.
Na naslovnici prozora slike 4B sada stoji:
Slijedi poruka u Visual LISP Console:
; 1 form loaded from #<editor "C:/My

Documents/DUSKAtmp.lsp">
_$
Kliknemo ponovo unutar prozora:

DUSKAtmp.lsp
Slika 5B.Snimljeni program. Kliknemo na alat:
Activate Auto CAD
Postavimo kursor iza prvoga reda programa i

kliknemo na alat:Check edit window
Dolazimo na komandnu liniju AutoCAD-a.
Command: circle10 i enter

Molimo unesite centar kružnice: 0,0 i enter
Nakon komandi:
View / 3D Views / SW Isometric
View / 3D Views / Top
Javlja se prozor:Bulid Output sa porukom: Zumiramo crtež i slijedi slika 6B.
Slika 6B.Kotirani crtež kružnice programirane

u Visual LISP-u.
Evo još jednoga primjera koji crta kosu liniju.
Kliknemo ponovo unutar prozora: (defun c:lineK (/ pt)
(princ "Molimo unesite polaznu tocku: ")
DUSKAtmp.lsp (setq pt (getpoint))
Kliknemo na alat: (command "_line" pt "@25<45" )
Load active edit window )

New Roman.Napišimo sledeći program57 koji
crta VRATNICU.
*2,4,VRATNICA
041,05F,029,0
StavimoV kursor u drugi red iza nule i

pritisnimo enter.
Slika 7B.Kosa linija dužine 25 mjernih jedinica Pokrenimo komandu: File / Save as
nacrtana programiranjem u AutoLISP-u pod Otvara se prozor:Save As gdje upisujemo:
kutem od 45 stupnjeva.
Command: lineK i enter File name: ab54.shp

Molimo unesite polaznu tocku: _line Specify Save as type:All Files(**)
first point:klik mišem u crtež Kliknemo na gumb Save i napustimo Notepad.
Aktiviramo kompajler.Unutar AutoCAD-a na
Specify next point or [Undo]: @25<45 komandnu liniju pišemo:
Specify next point or [Undo]: nil Command: compile i enter
Otvara se prozor:Select Shape or Font File
18. SHAPE
O tvorimo program AutoCAD.

Na komandnu liniju upišimo:
Command: notepad i enter

U polju : Files of type treba stajati:
File to edit:enter *.shp
U prozoru napravimo dvoklik na snimljenu datoteku:
ab54.shp
Otvara se sledeći prozor:Notepad Slijedi poruka na komandnoj liniji o uspješnoj
kompalaciji:
Command: compile i enter

Otvara se prozor unutar kojega napravimo dvoklik na
Document ab54.shp
Compiling shape/font description file
Compilation successful. Output file C:\My
Documents\ab54.shx contains 50 bytes.
Sada ćemo unutar AutoCAD-a nacrtati58 shapu po imenu

VRATNICA:
Na komandnu liniju pišemo:load i enter

Unutar prozora napravimo dvoklik na
ab54.shx
Slika 1C.Prozor Notepada
Command: shape i enter
Pokrenimo komandu:Edit / Set Font i
57
uključimo englesku tastaturu sa fontom Times Programiranje SHAPE podsjeća na programiranje
vlastitih linija za crtanje ,dok je njihovo umetanje u
crteže analogno umetanju blokova
58
U standardnim knjigama o AutoCAD-u mogu se naći
detaljne upute o dopunskim kôdovima za SHAPE
Enter shape name or [?]: vratnica i enter
Specify insertion point: klik mišem
Specify height <1.0000>: 1 i enter
Specify rotation angle <0>: 63 i enter
Slijedi slika u AutoCAD-u (nakon zumiranja).
Slika 4C.Kôdovi smijera za linije shapa(16 smijerova)
Ucrtan je smijer linije pod kôdom 6 i to 135 stupnjeva ,

Slika 2C.Nogometna vratnica kao programirana shape u te smijer linije pod kôdom D , dakle 63 stupnja.Stvarne
izometrijskom pogledu, približno kotirana. dužine ovih linija malo se razlikuju , jer se radi o
zamišljenoj mreži koraka.No kako se radi o shapama one
Kreiranje ugniježđenih šapa-Korak po korak ne podliježu strogoj dimenzijskoj analizi.
1. Tools /Drafting Settings , u istoimenome prozoru
postaviti sledeće vrijednosti
3. Moramo imati predožbu o kôdovima oktantnih
lukova koji su prikazani na slici 5C.
Slika 5C.Kôdovi oktantnih lukova.Podebljani luk

predstavlja kôd : 1016
1-radijus luka (jedna jedinica)
16-početak u oktantu 1 i pokriva 6 oktanata , dakle do
oktanta sa brojem 7.
4. Krenimo od jednostavne shape i Notepadu napišimo

sljedeće:
*1,4,UGS
Slika 3C. Podešavanje prozora Drafting Settings 010,03E,010,0
2. Crtanje linija za shape radimo po shemi slike 4C.
Slika 6C prikazuje programiranu shape.

Slika 7C.Pojašnjenje za ugniježđivanje nove shape.
Linijsku shapu smo pčeli u točki (0,0) a završili u točki
R, prema slici 6C.
Da bi ugnijezdili luk moramo dignuti olovku i započeti
ga od novih koordinata.
Program u Notepadu sada glasi:
*15,12,UGS1
010,03E,010,2,8,(-3,2,)1,10,1,034,0
Pojasnimo kôdni zapis:

*-početak koda sa zvijezdicom
15,proizvoljni identifikacijski broj shape
12-broj bajtova (11 zareza )
Slika 6C.Pojašnjenja kôdova: UGS1-ime shape
010-linija dužine jedne jedinice za smijer 0 prema slici 010,03E,010 – oblašnjena linijska struktura shape na slici
4C. 6C.
03E-linija dužine tri jedinice za smijer E prema slici 4C 2,8-podiže olovku u točki R na slici 7C.
010-linija jedne jedinice za smijer nula (-3,2,) – pomaci po osi x i osi y u odnosu na točku R.
0-završetak kôda Delta x je –3 , Delta y je 2, tako da je nova polazna točka
*1,4,UGS gdje se spušta olovka točka P na slici 8C.
*-početak definicije shape sa zvijezdicom 1,10-spušta olovku da počne crtanje luka u oktantnom
1-identifikacijski broj lika ( od 1 do 255 ) kôdu po slici 5C.
4-broj bajtova u drugom redu definicije (tri zareza) 1,034- ctra luk radijusa jedne jedinice, sa početkom u
UGS-ime lika pisano velikim slovima točki 3 slike 5C i nastavlja ga crtati kroz 4 oktanta , dakle
Stvarna dužina linije pod 03E je do točke 7 na slici 5C.
32  32  4,24 0-završetak koda i završetak crtanja shape
Napomena: Da bi došli do slike 6C , potrebno je zapisani Slika 7C detaljno pojašnjava objašnjenja kôdnoga zapisa
kôd u Notepadu snimiti kao ab1.shp, zatim pokrenuti
komandu: Compile , i dobiti odgovor da je prevođenje
uspijelo , potom pokrenuti komandu load , i u prozoru
kliknuti na ab1.shx, upisati na komandnu liniju Shape ,
te unijeti ime shape UGS.
Slika 7C.Pojašnjenje kôdnoga zapisa. Na linijsku

strukturu slike 6C koja zvršava u toki R , podižemo
olovku i činimo pomak po osi x za –3 jedinice i po osi y
za 2 jedinice i određujemo novu polaznu točku u koju se
spušta olovka da počinje crtati luk, točka P. U točki Q
završava crtanje luka.

Command: load i enter
Dvoklik na ab15.shx
Command: shape i enter
Enter shape name or [?]: UGS1
Specify insertion point:klik u dokumment
Specify height <1.0000>:1.0 i enter
Specify rotation angle <0>:0 i enter

Slijedi slika 8C
Napustimo Notepad . Pokrenimo novu

komandu unutar AutoCAD-a:
Tools / Options / Files
Slika 8C. Programirana Shape-Ugniježđeni luk na

linijskoj strukturi
19.HATCH
K reirajmo vlastitu šrafuru.Otvorimo

AutoCAD i pokrenimo notepad, sa istim
svojstvima kao i za SHAPE.
Kliknimo mišem na znak + ispred
Support File Search Path.
U program Notepad upišimo sledeću šrafuru u
kôdnom zapisu:
*lightning,interwoven lightning
90,-.25,.5,0,.5,.5,-.25
0,0.25,.5,0,.5,.25,-.25
Pokrenimo File / Save Aa i unutar istoimenoga Kliknite na gumb Add pa gumb Browse:
prozora upišimo:
Save in : My Documents unutar istoga prozora,
odnosno kartice Files.
Pronađite datoteku
My Documents ,
kliknite na nju i dva
puta OK.

Kliknite na gumb sa tri točkice:
Pokraj natpisa:Custom pattern
Otvara se definirana staza naše šrafure:

Vidljiv je i njezin uzorak.
Vratite se unutar AutoCAD-a.
Pokrenimo alat Rectangle:
Command: _rectang i enter

[Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]:
0,0 i enter
Specify other corner point or [Dimensions]:
12,8 i enter
Ako ne vidite pravokutnik pokrenite za redom
komande; Kliknute na stazu da je aktivirate, potom OK.
View/3D Views / SW Isometric Kliknute na gumb Pick Points, enter pa OK i
View / 3D Views / Top unesite šrafuru unutar crteža.
Zumirajte crtež.
Pokrenite komandu:Draw / Hatch
Programirana šrafura bez nula u kodu.

Navedimo svojstva oznaka šrafura.
Prvi red u Notepadu:
*ime šrafure, deskripcija

Drugi red i viši redovi:
Primjer za puni drugi kôd sa jednim redom:
Iz Type izaberite Custom: 105, 0,0, 0.25,.5 , 0.5-.25,0,-.1,0,-.25

1. 105 – kut šrafure Podesimo:
Save in : My Documents
2. 0, 0,- bazna točka šrafure(ishodište) File name: ac-1a.sld
Files of type: Slide (* sld)
3. 0.25 Pomak šrafure u odnosu na 4. U documentu: ac-1.dwg ucrtajmo
.5 baznu točku (delta x i delta y) kružnicu:
4. .5 definicija linije
-0.25 pozitivan broj

0 prva nula 5. Snimimo je kao document:
-.1 negativan broj Command:mslide i enter
0 druga nula Save in : My Documents
-.25 File name: ac-1b.sld
pozitivni broj-puna vidljiva crta linije Files of type:Slide (* sld)
negatiavan broj-praznina između crta 6. U document ac-1.dwg ucrtajmo
nula- točka unutar linije (ovdije su 2 točke) elipsu:
Prvi primjer programirane šrafure nema u

svome kôdnom zapisu nula , pa ni točaka.
7. Snimimo je kao document:

Command: mslide i enter
Save in : My Documents
Gornji uzorak šrafure sa punim kôdom(MIRA). File name: ac-1c.sld
Drugi primjer sa dvije točke (dvije nule-dolje). Files of type: Slide (* sld)
Formirali smo tri slajda.
20.SLIDE Napustimo AutCAD i snimimo promjene
P
nastale u dokumentu ac-1.dwg.Pokrenimo
rimjena skriptnih datoteka je najljepša
kod primjene na slajdove.Ovdije ćemo ponovo AutoCAD:
opisati jednu slajd prezentaciju. 8. Na komandnu liniju upišimo :
1. Nacrtajmo rectangl u novom Command: notepad i enter
dokumentu. Pritisnimo još jednom enter:
U prozor Notepada upišimo sledeći program za
slajd:(Engleska tastatura)
Snimimo ga pod My Documents kao: vslide ac-1a

ac-1.dwg vslide *ac-1b
2. U okviru prozora :Save Drwing As delay 3000
podesimo:
Save in: My Documents
vslide
File name : ac-1.dwg vslide *ac-1c
Files of type:AutoCAD 2004 Drawing(* dwg) delay 3000
vslide
3. Na komandnu liniju upišimo: mslide i
enter delay 3000
Otvara se prozor:Create Slide File rscript
na kraju zadnjega upisa pritisnite enter.
9. Pokrenimo komandu File / Save as

U istoimenom prozoru podesimo:
File name : ac-1a.scr
Files of type:All Files ( * . * )
10. Zatvorite Notepad.
11. Pokrenite komandu:

Tools / Options / Files
Kliknite na znak + Support File Search Path
Kliknimo na datoteku; My Documents jer su u

njoj i spremljeni slajdovi59.
Potom klik na OK unutar prozora:Browse for
Folder i ponovo klik na OK unutar kartice
Files.
Sve je spremno za prikazivanje slajda.

Pokrenimo komandu:
Tools/ Run Script
U istom prozoru kliknite na gumb Add.Otvara Otvara se prozor:Select Script File

se nova staza:ispod C:My Documents
Kliknimo na gumb Browse:

Otvara se slijedeći prozor: Napravimo dvoklik mišem na datoteku:
ac-1.scr
59
Analogno se mogu stvarati i Scriptne biblioteke
slajdova, pri čemu se koristi DOS prompt.
Start / Programs / MS-DOSPrompt.
Naredba SLIDELIB ne može prihvatiti razmake u
datotekama , ali može rukovati dugačkim imenima
datoteka napisanim uz pomoć podvlaka.Ako želite
maksimizirati područje ekrana za prikazivanje slajdova
pokrenite komandu:
Tools / Options / Display
Slajdovi se neprestano vrte u krug sve dok ne pritisnemo
Esc komandu. Napustimo slajd prezentaciju bez novoga
snimanja jer je ona već snimljena.
Napomene:
Najčešća greška se javlja kod pisanja scriptne datoteke
unutar Notepada. Obrtatite posebnu pažnju da slajd 2 sa
zvijezdicom ,dolazi odmah iza slajda 1.
Broj od 3000 predstavlja vrijeme od 3000 milisekundi
pauze između dva uzastopna slajda.Scriptna datoteka je
podešena tako da se slajdovi ponavljaju.Ako dobijete
prekid slajda morate pronaći grešku unutar scriptne
datoteke.
Iz ovoga primjera slijedi da se slajdovi mogu kreirati
istovremeno kako napreduje crtež.Dodajmo još jednu Čekirajte polje Run AutoCAD i kliknite na
preglednicu imena datoteka kod slajd prezentacija: gumb Next.
2. Potvrdite karticu Create Drawings
Crtež unutar AutoCAD-a ima ekstenziju :dwg
Files of type:AutoCAD 2004 Drawing(* dwg)
Program AutoCAD
ac-1
Slajdovi imaju ekstenziju: sld

Files of type: Slide (* sld)
Program AutoCAD
ac-1a a zatim Start from Scratch.Potvrdite Metric.
ac-1b
3. Otvaranje dokumenta:Open Drawings
ac-1c ... i td
Tu se nalaze snimljeni dokumenti.Pokrenite
dokument:Koncentrični krugovi dwg.
Scriptna datoteka ima ekstenziju: scr
Files of type:All Files ( * . * ) Pokrenite alate:View /Toolbars /kartica
Program NOTEPAD Commands / CAD Standards
ac-1
Još jedanVI primjer primjene skriptne datoteke

pogledajte u Prilogu.
21. Design60 Center
O mogućava61 pretraživanje62 crteža,

slojeva, vanjskih referenci , vrsta
linija itd. Stvara prečice prema
crtežima koji se često koriste, pronalazi
imenovane komponente crteža, umeće datoteke
rasterskih slika.
Pokretanje novoga dokumenta:
1. Pokrenite otvaranje AutoCAD-a.
60
Tools / AutoCAD / DesignCenter-prilog je na str.94
61
Ovo poglavlje urađeno je u verziji AutoCAD 2002 .
62

Cijela skripta pisana je po Meni Tools
22.KAZALO strana
Napredne tehnike u 2D
1.Uređivanje snopova 2
2.Uređivanje vlastitih vrsta linija 7
3. Pojačano prikupljanje informacija
o objektima 9
4.Prostoručno crtanje 10
5.Crtanje velikih površina 10
6.Komande Divide i Measure 11
7.Primjena kalkulatora 13
Kliknite na ikonu alata :Chek Standards u 8.Zamijena blokova u crtežima 20
otvorenome crtežu:Koncentrični krugovi i
slijedi poruka: 9.Blic promjene na crtežima 21
10.Selektiranje objekata 23
11.Atributi 25
12.Administrator 29
13.Visual Basic for Applications 39
14.Izometrijsko crtanje 42
Da bi ovaj dokument standardizirali uradite:
1.Greška je ukazana u prozoru Problem 15.Uređivanje polilinija 43
2.U okviru istoga prozora a u polju 16.Spline 45
Replace with izaberite zamijene za
nestandardne vrijednosti 17.VISUAL LISP 49
3.U okviru Prewiev of changes pogledajte
izmjene crteža. 18.Shape 51
Ako problem želite ignorirati kliknite na gumb 19.Hatch 52
Settings
20. Slide 54
21.Design Center 58
22 KAZALO 59
PRILOZI
23.Prilog Tablica 60-68
Kliknite na OK.

SISTEMATSKI PRILOZI
1.Scriptna datoteka 68
2.VBA 69
3.Kreiranje kotnih zavrsetaka 72
4.Leader 75
5.Visual Lisp Console 77
6.Visual Lisp Matem.izracunavanja 79
7.Alijas 81
8.Vlastiti crtezi 83
9.Specijalni tekst 84
10.Tolerance 86
11.ENDNOTE 87
12.Grupe 89
13.XCLIP 91
14.OLE Objects 92
15.Mjerila i velicina papira 93
16.Design Center 94
17.XBIND 96
18.Prilog uredjivanja kota 97
19.Inteligentni objekti 98
19.SKICE 104
20. KORISNI SAVIJETI 110

TABLICA 1. Dimenzioniranje prostora za crtanje prema razmijeri i veličini štampanoga crteža- ispisa
1- stopa :1'=12" inca 1-inc: 1 "=25.4 mm
Razmijera 8 1/2"*11" 11"*17" 17"*22" 18"*24" 22"*34" 24"*36" 30"*42" 36"*48"

3"=1' 34*44 44*68 68*88 72*96 88*136 96*144 120*168 144*192
1*1/2=1' 68*88 88*136 136*176 144*192 176*272 192*288 240*336 288*384
1"=1' 102*132 132*204 204*264 216*288 264*408 288*432 360*504 432*576
3/4"=1' 136*176 176*272 272*352 288*384 352*544 384*576 480*672 576*768
1//2"=1' 204*264 264*408 408*528 432*576 528*816 576*864 720*1008 864*1152
1/4"=1' 408*528 528*816 816*1056 864*1152 1056*1632 1152*1728 1440*2016 1728*2304
1/8"=1' 816*1056 1056*1632 1632*2112 1728*2304 2112*3264 2304*3456 2880*4032 3456*4608
1/16"=1' 1632*2112 2112*3264 3264*4224 3456*4608 4224*6528 4608*6912 5760*8064 6912*9216
1/32"=1' 3264*4224 4224*6528 6528*8448 6912*9216 8448*13056 9216*13824 11520*16128 13824*18432
1"=10' 1020*1320 1320*2040 2040*2640 2160*2880 2640*4080 2880*4320 3600*5040 4320*5760
1"=20' 2040*2640 2640*4080 4080*5280 4320*5760 5280*8160 5760*8640 7200*10080 8640*11520
1"=30' 3060*3960 3960*6120 6120*7920 6480*8640 7920*12240 8640*12960 10800*15120 12960*17280
1"=40' 4080*5280 5280*8160 8160*10560 8640*11520 10560*16320 11520*17280 14400*20160 17280*23040
1"=50' 5100*6600 6600*10200 10200*13200 10800*14400 13200*20400 14400*21600 18000*25200 21600*28800
1"=60' 6120*7920 7920*12240 12240*15840 12960*17280 15840*24480 17280*25920 21600*30240 25920*34560
TABLICA 2. Velicina radnoga prostora u metrickim jedinicama (milimetrima) prema razmijeri i velicini stampanoga crteza-ispisa
Razmijera A0 A1 A2 A3 A4
841mm*1189mm 594mm*841mm 420mm*594mm 297mm*420mm 210mm*297mm
(33.11" * 46.81") ( 23.39" * 33.11" ) ( 16.54" * 23.39" ) ( 11.70" * 16.54" ) ( 8.27" * 11.70 )
1:2 1682 mm * 2378 mm 1188 mm * 1682 mm 840 mm * 1188 mm 594 mm * 840 mm 420 mm * 594 mm
1:5 4205 mm * 5945 mm 2970 mm * 4205 mm 2100 mm * 2970 mm 1485 mm * 2100 mm 1050 mm * 1485
mm
1:10 8410 mm * 11890 mm 5940 mm * 8410 mm 4200 mm * 5940 mm 2970 mm * 4200 mm 2100 mm * 2970 mm

TABLICA 3. Faktori konverzije razmijera
3.1-Faktori razmijera za tehnicke crteze

1"= n 10" 20" 30" 40" 50" 60" 100" 200"
Faktor 120 240 360 480 600 720 1200 2400

razmijere
3.2-Faktori razmijere za arhitektonske crteze
n=1' - 0" 1/16" 1/8" 1/4" 1/2" 3/4" 1" 1 1/2" 3"
Faktor
razmijere 192 96 48 24 16 12 8 4
Napomena: Faktor razmijere za ince u obliku razlomka izvodi se mnozenjem nazivnika razmijere sa 12 pa se zatim dobiveni rezultat dijeli sa
brojnikom.
Ako je faktor razmijere 1/4" = 1' - 0' , dobivamo (4*12)/1 = 48 / 1
Za razmijere u cijelim stopama , recimo da je 1 inc = 10 stopa , stranu jednakosti na kojoj su stope množimo sa 12 .Metričke razmijere
zahtijevaju jednostavne decimalne konverzije.
TABLICA 4. Razmijere za decimalni zapis
SCALE SCALE ANSI "A" ANSI "B" ANSI "C" ANSI "D" ANSI "E"
FACTOR 11" * 8.5" 17" * 11" 22" * 17 " 34" * 22" 44" * 34"
0.125=1 8 88 * 68 136 * 88 176 * 136 272 * 176 352 * 272
0.25=1 4 44 * 34 68 * 44 88 * 68 136 * 88 176 * 136
0.50=1 2 22 * 17 34 * 22 44 * 34 68 * 44 88 * 68
1.00=1 1 11 * 8.5 17 * 11 22 * 17 34 * 22 44 * 34
2.00=1 0.5 5.5 * 4.25 8.5 * 5.5 11 * 8.5 17 * 11 22 * 17
TABLICA 5. Razmijere za arhitektonski zapis
FACTOR 11" * 8.5" 17" * 11" 22" * 17 " 34" * 22" 44" * 34"
1/8"=1''-0' 96 88' * 68' 136' * 88' 176' 136' 272' 176' 352' * 272'
1/4"=1"-0' 48 44' * 34' 68' * 44' 88' * 68' 136' * 88' 176' *136'
1/2"=1"-0' 24 22' * 17' 34' * 22' 44' * 34' 68' * 44' 88' * 68'
3/4"=1"-0' 16 14.7' * 11.3 22.7' * 14.7' 29.3' * 22.7' 45.3' * 29.3' 58.7' * 45.33'
1"=1'-0" 12 11' * 8.5' 17' * 11' 22' * 17' 34' * 22' 44' * 34'
2"=1'-0" 6 5.5' * 4.25' 8.5' * 5.5' 11' * 8.5' 17' * 11' 22' * 17'
TABLICA 6. Razmijere za metricki zapis
FACTOR 11" * 8.5" 17" * 11" 22" * 17 " 34" * 22" 44" * 34"
1=1 25.4 mm 279 * 216 432 * 279 559 * 432 864 * 559 1118 * 864
1=10 10 cm 110 * 85 170 * 110 220 * 170 340 * 220 440 * 340
1=20 20 cm 220 * 170 340 * 220 440 * 340 680 * 440 880 * 680
1=50 50 cm 550 * 425 850 * 550 1100 * 850 1700 * 1100 2200 * 1700
1=100 100 cm 5.5 * 4.25 1700 * 1100 2200 * 1700 3400 * 2200 4400 * 3400
Konverzije jedinica u Visual LISP Console Razmaknica je #

_1$ (cvunit 1.0 "inch" "mm") enter _1$ (cvunit# 1.0# "inch"# "mm")
25.4 rezultat 25.4

Tablica 7.Prilog za Administrator (primjer)

ID Br.Stolice Dizajn Površina Boja Nabavna_cijena Nadnevak
sjedala kn
m2
1 1 Prvi 0,16 Siva 150 2004/01/01
2 2 Prvi 0,16 Siva 150 2004/01/01
3 3 Prvi 0,16 Siva 150 2004/02/01
4 4 Prvi 0,16 Siva 150 2004/02/01
5 5 Drugi 0,14 Plava 200 2004/03/01
6 6 Drugi 0,14 Plava 200 2004/03/01
7 7 Drugi 0,14 Plava 200 2004/04/01
8 8 Drugi 0,14 Plava 200 2004/04/01
9 9 Treći 0,15 Smeđa 250 2004/05/01
10 10 Treći 0,15 Smeđa 250 2004/05/01
11 11 Četvrti 0,12 Crvena 280 2004/08/01
12 12 Četvrti 0,12 Crvena 280 2004/08/01
13 13(Stol) Peti 2 Zelena 800 2004/10/01
Tablica 8.Prilog za Object Selection Filters

Operator Definicija Napomena
= Jednako Jednakost
!= Različito od Uskličnik i jednakost
> Veće od Nejednakost
>= Veće ili jednako Zatvoreni interval-desni
< Manje od Nejednakost
<= Manje ili jednako Zatvoreni interval-lijevi
* Jednako bilo kojoj vrijednosti Zvijezdica
AND Pronalazi objekte sa postavljenim Svi objekti jedne boje

kriterijima
OR Pronalazi objekte koji zadovoljavaju bar Sve kružnice crvene boje
jedan kriterij
XOR Zahtijeva dva kriterija, a pronalazi objekte Pronalazi zelene objekte koji n
koji zadovoljavaju samo jedan kriterij kružnice ili pronalazi kružn
koje nisu zelene
NOT Zahtijeva samo jedan kriterij i isključuje Svi crveni objekti koji n
sve objekte koji ga zadovoljavaju kružnice
Tablica 8A TEXT. Tekst visine 1/8 incha ( // ) konvertiran prema raznim razmjerama crteža
Razmijera crteža u inchima Faktor razmijere Visina teksta u AutoCAD-u prema željenoj visini tekst
na ploteru od 1/8 incha
1/16 // = 1/ - 0 // 192 24.0//
1/8 //
=1-0/ //
96 12.0//
1/4 //
=1-0
/ //
48 6.0//
1/2 = 1 - 0
// / //
24 3.0//
3/4 = 1 - 0
// / //
16 2.0//
1 //
=1-0
/ //
12 1.5//
1 1/2 = 1 - 0
// / //
8 1.0//
3 //
=1-0 / //
4 0.5//

Tablica 9.Matematičke funkcije za Kalkulator ( CAL)
Funkcija Djelatnost
Sin(angle) Sinus kuta
Cos(angle) Kosinus kuta
Tan(angle) Tangens kuta
Asin(real) Arkus sinus realnoga broja
Acos(real) Arkus kosinus realnoga broja
Atan(real) Arkus tangens realnoga broja
Ln(real) Prirodni logaritam realnoga broja
Exp(real) Prirodna potencija realnog broja (exp= e= 2.718...)
Exp10(real) Dekadska potencija realnoga broja (baza=10 )
Sqr(real) Kvadrat realnoga broja
Sqrt(real) Drugi korijen iz realnoga broja ( )
Abs(real) Apsolutna vrijednost realnoga broja (duljina nije negativna)
Round(real) Zaokružuje realan broj na prvu cijelobrojnu vrijednost
Trunc(real) Odbacuje decimalni dio realnoga broja
R2d(angle) Prevodi radijane u stupnjeve
D2r(angle) Prevodi stupnjeve u radijane
Pi Transcedentni broj (Ludolfov broj ) =3,141...
^ (Shift +6) Potencira bazu: 2^(-0.5772) =0,67026
Tablica 10.Modovi atributa

Mod Objašnjenje
Invisible Atribut se ne prikazuje u crtežu (nije vidljiv)
Constant Konstantna vrijednost atributa
Verify Traži se potvrđivanje zadate vrijednosti
Preset Automatsko ulaganje zadane standardne vrijednosti
Tablica 11.Operatori upita

Equal ( = ) Slogovi odgovaraju vrijednostima
Not equal (<>) Svi slogovi osim onih koji odgovaraju vrijednostima
Greater than ( > ) Slogovi veći od zadane vrijednosti
Lees than ( < ) Slogovi manji od zadane vrijednosti
Greater than or equal ( >= ) Slogovi veći ili u potpunosti jednaki vrijednosti
Lees than or equal ( <= ) Slogovi manji ili u potpunosti jednaki vrijednostima
Like Slogovi koji sadrže vrijednost.Potreban je zamijenski znak
% , ( sličan zamjenskom znaku * u Windowsu )
In Slogovi koji odgovaraju zadanim vrijednostima
Is null Slogovi koji nemaju vrijednost.Ovaj operator će pomoći da se
pronađu vrijednosti koje nedostaju
Is not null Slogovi koji imaju vrijednost.Ovaj operator će pomoći da se
ukloni pregled svih slogova s podacima koji nedostaju
Tablica 12.Logički operatori za Link Select

Operator Funkcija
Union Kombinira ( ujedinjuje ) sve objekte
Subtract ( A-B ) Od skupa objekata A oduzima se skup objekata B
Subtract ( B- A ) Od skupa objekata B oduzima se skup objekata A
Intersect Uzimaju se objekti koji zadovoljavaju kriterije oba skupa objekata

Tablica 13.Prilog za složene vrste linija
Oznake uz kôd Sintaksa Deskripcija

Relativna rotacija R= ## Rotira lik ili tekst,broj označava stupnjeve
Apsolutna rotacija A= ## Lik ili tekst se rotira sa obzirom na koordinatni sus
WCS , u kojem radite crtež
Mjerilo S= ## Skalira tekst ili lik na pratećoj liniji
X-offset X = ## Pomak u smijeru x prateće linije ,negativna vrijedn
pomiče ga prema početku linije.Omogućava
postavljanje teksta duž pune linije.
Y-offset Y = ## Pomak u smijeru y prateće linije,pozitivna vrijedn
pomiče ga prema gore.Postavlja tekst iznad ili ispod pu
linije.
Tablica 14.Komponente VBA kôda

Termin Definicija
Procedura Kôd koji ima svoje ime za rad
Projekt Skup oblika ili modula
Modul Skup podrutina
Oblik To su vizalne komponente okvira za dijalog,gumbovi , okviri za tekst...
Podrutina Procedura napisana VBA kôdom
Funkcije Procedura napisana VBA kôdom koja vraća vrijednost
Svojstvo Procedura koja određuje vrijednost objekta
Deklaracija Neizvršene izjave
Macro Podrutina spremna za izvršavanje
Boja Značenje
Crna Normalan tekst
Crvena Tekst koji ima pogrešnu sintaksu
Zelena Komentari
Plava Ključne riječi
Originalna kreacija kota i šrafure:kotni završetci ; UNA i JASNA

Pattern:MIRA

Tablica 15.Tipovi VBA varijabli
Varijabla Opis
Boolean Poprimaju dvije vrijednosti ; točno i netočno
Byte ( bit ) Pozitivni cijeli brojevi od 0 do 55
Integer ( cijeli broj ) Cijeli brojevi od – 32768 do +32768
Long Cijeli brojevi ± 2 147 483 648
Currency Decimalni opseg ± 922 337 203 685 477. 5808
Single Jednostruka preciznost vrijednosti sa pomičnim zarezom
Double Dvostruka preciznost vrijednosti sa pomičnim zarezom
Date Datum i vrijeme
String ( niz ) Fiksirani tekstualni niz ili niz promjenljive duljine
Objekt Objekti crteža
Variant Sadrži brojeve , datume i stringove
Tablica 16.Ekstenzije prilagodljivih datoteka

Ime datoteke Funkcija
*
.cus Prilagodljivi rječnici
acad.pgp Parametarska datoteka za stvaranje prečica
acad.mnu Datoteke sa obrascem izbornika
acad.mnl Procedure u AutoLISP-u
acad.mns Kreiranje vlastitih izvornih datoteka
Acad2004.cfg Konfiguracijska datoteka
acad.dcl Datoteka jezika za kontrolu dijaloga
acad.lin Datoteka linija
acad.lsp AutoLISP-ova datoteka
acad.mln Datoteka multilinija (snopova linija)
acad.pat Datoteka šrafure
acad.pc.3 Konfiguracijska datoteka za iscrtavanje (printanje)
acad.fmp Datoteka zamjenskih fontova
acad.psf Datoteka za podršku jezika (naredbe PSOUT i PSFILL)
acad.slb Biblioteka slajdova
*
.scr Skriptna datoteka
*
.shp Biblioteka likova za autokreiranje
acad.rx Popis aplikacija tipa ARX koje se automatski učitavaju u program
acad.unt Datoteka mjernih jedinica
mtextmap.ini Datoteka prikaza teksta u MTEXT editoru
Tablica 17A.Naredbe na razini retka naredbe

Sve ove naredbe na komandnu liniju upisuju se sa znakom minus ( - LINETYPE)
ARRAY ATTDEF ATTEDIT ATTEXT
BHATCH BLOCK BOUNDARY GROUP
HATCHEDIT IMAGE INSERT LAYER
LAYOUT LINETYPE MTEXT OSNAP
PAN PARTIALOPEN PLOT PLOTSTAMP
PURGE RENAME STYLE TOOLBAR
UNITS VIEW WBLOCK XBIND
XREF
Tablica 17B.Naredbe na razini retka naredbe

NAREDBA Oblik u retku naredbe
DSETTINGS ORTHO,SNAP,GRID,ISOPLANE,AUTOSNAP,SNAPTYPE
EXPORT DXFOUT,STLOUT,BMPOUT,PSOUT,ACISOUT,3DSOUT,WMFOUT
PROPERTIES -CHANGE,CHPROP,COLOR, -LAYER, -LINETYPE, -LTSCALE
-CELTYPE, CELTSCALE
Tablica 18.Matematičke funkcije u AutoLISP-u

Funkcija više argumenata Operacija
( + broj broj ...) Zbrajanje
(- broj broj ...) Oduzimanje
*
( broj broj ...) Množenje
( / broj broj ...) Dijelenje
( Max broj broj ...) Nalazi najveći broj u listi
( Min broj broj ...) Nalazi najmanji broj u listi
( Rem broj broj ...) Nalazi ostatak brojeva
Funkcija jednoga argumenta Operacija
( 1+ broj ) Dodaj 1 broju
(1 – broj ) Oduzmi 1 od broja
( Abs broj ) Apsolutna vrijednost broja
( Atan ) Kut u radijanima
( Cos ) Kosinus kuta
( Exp n-ti ) Baza prirodnoga logaritma na n-tu
( Expt n-ti ) Broj na n-tu
( Gcd cijeli broj cijeli broj ) Najveći zajednički nazivnik
( Log ) Prirodni logaritam broja
( Sqrt ) Kvadratni korijen broja
Tablica 19.Ciljanici točaka

Ciljanik Kratica Primjena
Krajnja točka (Endpoint) End Linije , lukovi
Središnja Mid Linije, lukovi
točka(Midpoint)
Sjecište (Intersection) Int Sjecišta linija , kružnica , lukova
Prividno sjecište App Presjek koji bi nastao produljenjem objekata do mjesta njiho
(Apparent Intersection) susreta
Produljenje (Extension) Ext Produljenje linije i lukova.Kursor iznad točke na lin
pokazuje znak + i dok se pomiče pokazuje privremenu sta
produljenja.
Središte (Centar) Cen Kružnice , lukovi , elipse
Kvadrant (Quadrant) Qud Najbliži kvadrant kružnice, luka ili elipse, 00 , 900 ,1800 ,270
Okomica na drugi objekt Per Luk, kružnica, elipsa, linije, polilinije, splines ,konstrukcijs
(Perpendikular) linije
Paralel Par Nastavlja liniju paralelnu sa postojećom.Iznad kursora
pokazuje znak paralelnih linija.
Tangent Tan Crta tangentu na lukove, kružnice , elipse iz određene točke
Čvor (Node ) Nod Počinje od čvorova crtanje (Divide , Measure itd. )
Točka umetanja Ins Točka umetanja teksta ili bloka
(Insertion)
Najbliža točka (Nearest) Nea Najbliža točka na bilo kojem objektu
Ništa ( None ) Non Isključen ciljanik , kliknuti lijevim tasterom miša po želji
Tablica 20.Sustav bojenja Visual LISP Editora

Boja Elementi sintakse AutoLISPA-a
Plava Ugrađene funkcije i zaštićeni simboli
Magneta Tekst stringovi
Zelena Integri brojeva
Zeleno plava (Teal) Realni brojevi
Magneta sa sivom Komentari
pozadinom
Crvena Zagrade
Crna Nepoznati elementi, kao što su varijable koje ste
stvorili
PRILOG za skriptnu datoteku-VI( Ovaj primjer urađen je u AutoCad-u
2002)
Slika P1.Objekti na crtežu nacrtani u više slojeva sa različitim bojama

1. Pravokutnik obojen u crnu boju 3. Kružnica obojena crveno
2. Elipsa obojena plavo 4. Tekst je ispisan zelenom bojom
Upišimo na komandnu liniju : Notepad i dva entera.U prozoru notepada upišimo sledeću
naredbu:
Slijedi komandna naredba chprop all c bylayer samo je između
all i c
-layer f no-plot dvostruka
razmaknica
qsave
Snimimo to u Notepadu kao:
File name:Jasmina.scr (pogledajte pojašnjenje u End notama )
Save as type: All Files
Crtež na slici P1 snimimo u My Documents kao: Script.dwg . Otvorimo isti crtež i
pokrenimo komandu : Tools / Run Script.Kliknimo VII na datoteku Jasmina.scr , potom na
gumb Open i na kraju pritisnimo Enter.Tekst obojen sa zelenom bojom prelazi u plavu
boju.
PRILOG VBA
Prikazali smo crtanje koncentričnih krugova pomoću Visual LISP-a na slici 72.Ovdije ćemo isti primjer
demonstrirati pomoću VBA.
1. Otvorimo novi crtež u AutoCAD-u
2. Tools / Macro / Visual Basic Editor
3. Pokrenite komandu Insert / UserForm
4.U prozoru Properties u polju Name upišite: frmDrawCircle a u polje Caption: Draw a
Circle Demo
5.U alatima
Toolbox odaberite
Label i nacrtajte
pravokutnik
6.U prozoru
Properties u polje
Caption
upišite:Radius
7.U alatima
Toolbox odaberite
gumb TextBox i
ispod gumba Radius napravite novi pravokutnik za
unos teksta
8.U prozoru Properties u polje Name upišite: txtRadius
9.U alatima Toolbox pokrenite gumb CommandButton i nacrtajte lijevo veći gumb.
10.U prozoru Properties u polje Name upišite:cmdDrawCircle . U polje Caption upišite :Draw
Circle
Trebate dobiti sliku
lijevo.Primjećujemo
1. Gumb Radius
2. Bijelo polje za unos

radijusa
3. Gumb DrawCircle

4. Alat Toolbox sa kojim smo to uradili
11.Dvostruko kliknute na gumb DrawCircle i javlja se podrutina gdje između
Private Sub cmdDrawCircle_Click()
End Sub
Upisujemo:
Puni naziv reda koji se ne vidi glasi:

Set myCircle = ThisDrawing.ModelSpace.AddCircle(dCenter, dRadius)
Snimite rutinu aktiviranjem alata Save pod All Files.
12.Unutar prozora Microsoft Visual basic pokrenite komandu : Run / Run Sub/UserForm
13.Vraćamo se u program AutoCAD-a koji treba izgledati ovako:
U polje za text box upišemo 86 ( to je radijus kružnice) i kliknemo na gumb DrawCircle.Mijenjajući radijuse
i ponavljanjem procedure slijede koncentrični krugovi lijevo.
Sliku spremimo u My Documents kao Koncentrični krugovi.dwg

PRILOG kreiranja kotnih završetaka
Uradit ćemo to pomoću WBLOCK-a.Otvorimo novi crtež u AutoCAD-u.Podesimo mrežu

Grid na jedničnu duljinu ( Tools / Drafting Settings ) i nacrtajmo sledeći kotni završetak:
Slika K1. prikazuje
vlastiti kotni završetak (jedinična mjera ).
Kotni završetak je kreiran u

obliku peterokuta.Vidimo
kotiranu jedinicu mreže
određenu u prozoru: Drafting
Settings.Crtež ćemo spremiti u
WBLOCK pod imenom UNA.
Napišimo na komandnu
liniju:WBLOCK i enter.Otvara
se prozor Write Block.
Kliknimo na gumb Pick Point i baznu točku
Slika K1.Vlastita kreacija kotnoga završetka UNA

(hvatište WBLOCKA ) odredimo kao desni krajnji vrh peterokuta.Kliknimo na gumb
Select objects i selektirajmo nacrtani kotni završetak. U polje File Name Upišimo :UNA i
kliknimo na gumb OK.

Pokrenimo63 komandu :Dimension Style .U prozoru Dimension Style Manager kliknimo na

gumb New. Otvara se sledeći prozor u koji upisujemo novi stil kotiranja:
Kliknemo na gumb Continue i otvara se prozor:New Dimension Style DOCK
U separatu toga prozora:Arrowheads ,

kliknemo na padajuću listu 2nd. i na dnu
padajuće liste potvrdimo opciju :User
Arrow.U prozoru se javlja block Una i
kliknemo na gumb OK. U prozoru:
Modify Dimension style:DOCK
kliknemo na OK.
U prozoru Dimension Style Manager

kliknemo na gumb Set Current.Potom
na gumb Close.
Polje Arrowheads
63
Ako smo otvorili novi dokument potrebno je prethodno pokrenuti WBLOCK UNA i nacrtati ga u crtežu.
Padajuća lista 2nd
Prozor u kojem potvrđujemo WBLOCK UNA za kotnu strelicu.Snimili smo to u

WBLOCK jer se on može pozvati iz bilo kojega dokumenta AutoCAD-a.
Formiran je novi stil kotiranja.DOCK sa vlastitom kreacijom desnoga kotnoga

završetka.Lijevi kotni završetak ostavljen je kao ISO-25 ( nije modificarana padajuća lista
1 st ). Ako želimo sakriti pomoćnu kotnu liniju ( lijevu ) čekiramo polje Supres, unutar
separata:Extension Lines , a u prozoru:
Modify Dimension Style:DOCK , i za karticu :Lines and Arrows.

Nacrtajmo jedan crtež u AutoCAD-u i kotirajmo ga po dimensionom stilu DOCK , sa

skrivenom lijevom pomoćnom linijom na kotnom završetku.
Slika K2. Skrivena lijeva pomoćna linija kote (čekirano polje Ext Line1)
PRILOG O LEADERU
Vodilice za tekst također se mogu kreirati kao i kotni završetci.Kao i za sliku K1.
kreirajmo vlastit leader:Vrijede sve upute kao za prethodni PRILOG o kotnim završetcima.
Slika L1. Vlastiti leader JASNA.

Snimimo ga u WBLOCK pod imenom JASNA uz točku hvatišta obilježenu sa K (Pick
POINT).

Kliknimo na ikonu alata Quick Leader u altima DIMENSION.Na komandnu liniju upišimo
Settings i enter.Otvara se prozor Leader Settings gdje aktiviramo karticu:Leader Line&
Arow.Otvorimo padajuću listu Arrowhead i selektiramo :User Arrow.U prozoru Select
Custom Arrow Block ,u padajućoj listi pronađemo WBLOCK JASNA.Ako ga nema na
popisu , pokrenemo ga preko ; Make Block pa gumb Browse.Kliknemo na gumb OK i
ucrtamo ga u crtež..Vratimo se na polazni prozor i potvrdimo u kartici : Annotation
sledeća polja;
U kartici Attachment podesimo opcije :Middle of top line.Napustimo prozor klikom na

gumb OK.

Slika L2.Leader JASNA pokazan sam svojom vodilicom.
Gornja slika pokazuje uporabu kreiranoga leadera za isticanje točke K kao njegovoga
hvatišta za WBLOCK, to jest sliku L1. Podesite Dimscale na 0.1 .
Na sledećoj slici daju se primjeri različitih opcija prema prozoru: Leader Settings
Slika L3.Leader JASNA pokazan originalnim AutoCAD-ovim vodilicama.
Podesite preko komandne linije naredbu: Dimscale na 0.1 za originalne AutoCAD-ove

leadere i Dimscale na 1.0 za kreirani leader JASNA.
PRILOG Visual LISP Console
Napisat ćemo jednostavni program u Visual LISP-u koji daje osnovne informacije o
tipu objekata na crtežu.Pokrenimo Auto LISP i u programu Visual LISP Console napišimo
sledeću rutinu:
(defun c:listsset(/ mysset counter)

( setq mysset (ssget))
( setq counter 0)
( while (< counter (sslength mysset))
(terpri)
(princ (cdr (assoc 0 (entget (ssname mysset counter)))))
(setq counter ( + counter 1)))
( princ))
Radi jasnoće unesimo znak # tamo gdje treba doći razmaknica:
(defun#c:listsset(/#mysset#counter)
(#setq#mysset#(ssget))
(#setq#counter#0)
(#while#(<#counter#(sslength#mysset))
(terpri)
(princ#(cdr#(assoc#0#(entget#(ssname#mysset#counter)))))
(setq#counter#(#+#counter#1)))
(#princ))
1) Pokrenimo ikonu alata : Load active edit window : Consola odgovara:
; 1 form loaded from #<editor "C:/My Documents/TINA.lsp">

2) Pokrenimo ikonu alata :Chek edit window : Consola odgovara:
; Check done.
3) Pokrenimo komandu:View/ Error Trace : u istoimenome prozoru nema ništa.

Učinimo namjernu griješku u prvome redu: odmah iza prompta ( defun c:#) unosimo
razmaknicu.
(defun c:#listsset(/ mysset counter)
Ista komanda pod 1) odgovara:
; error: bad DEFUN syntax: (C: LISTSSET (/ MYSSET COUNTER)...
Ista komanda pod 3) daje ispis grešeke u prozoru:Greška je locirana u [6] uglatoj
zagradi.
Kada smo provijerili prve tri komande aktiviramo ikonu Activate AutoCAD, koja nas
vraća u dokument AutoCAD-a. Nacrtajmo proizvoljne objekte u dokumentu:

Na komandnoj liniji upišimo:

Command: listsset i enter
Select objects: all i enter
9 found
Select objects: enter
DIMENSION kotirana linija od 120,89 jedinica

HATCH šrafura navučena na pravokutnik
LWPOLYLINE pravokutnik nacrtan polilinijom
XLINE gornja linija
ELLIPSE zakrenuta elipsa na crtežu
LINE kotirana linija
MLINE dvije paralelne linije na crtežu
LWPOLYLINE nacrtani luk (arkus)
CIRCLE nacrtana kružnica
Slijedi poruka Visul LISP-a u kojem nas obavještava o imenima 9 nacrtanih

objekata.
Izvješće je obrnuto redosljedu crtanja , što znači da je CIRCLE nacrtana prva a
DIMENSION zadnje.
Rutina sadrži naredbu : WHILE koja reprezentira petlju , mysset i counter su

varijable,
terpri pokreće ispis objekata u novi red ,defun , stvara funkciju , princ , rukuje ispisom
,
+ counter 1 je brojač , dok funkcija ssget pribavlja informacije.

PRILOG Visual LISP Matematička izračunavanja

0 Visul od liste
1.Korištenje _3$ LISP brojeva 3.5
funkcije Console
(mapcar
LAMBDA 1$ (mapcar
'(lambda(x) _4$ (last '(q
a) Visual '(lambda (x)
LISP ('(_> (setq w e r)) ('(_> (- x
Conso counter (1+ R
3.5)
le counter))
Izdvaja zadnji ('(_> )
('(_> (* x 3)
_2$ (apply element (_> '(15.3
('(_> )
'(lambda (x skupa. -4.6 9)
(_> '(2.4 2
y z) (_> )
3.56 1 2) 3. Korištenje
('(_> (* x (- (11.8 -8.1
(_> ) MAPCAR
y z)) 5.5)
(7.2 6 10.68 funkcije
('(_> ) 3 6) a) dodavanje
listi brojeva Od skupa
(_> '(5 10
jedinice brojeva
25) Pojašnjenje ; oduzima –3.5.
(_> ) razmaknica je Pojašnjenje ;
# _1$ (setq a
-75 razmaknica je
11 b 13 c
Prvo oduzima #
(10-25) a _3$ (setq# 17)
zatim rezultat counter# 0) 17 1$
množi sa 5. 0 _1$ (mapcar#
Znak ' je _3$ (mapcar '1+ '(lambda#
prim znak. (mapcar# (list a b c)) (x)
Pojašnjenje ; '(lambda(x) (12 14 18) ('(_> (-# x
razmaknica je ('(_> (setq# #3.5)
#
counter# ('(_> )
(1+# Pojašnjenje; (_> '(15.3#
_2$
counter)) razmaknica je
(apply#'(la -4.6# 9)
#
mbda# (x ('(_> (* #x# (_> )enter
#y #z) 3) _1$ (setq# a (11.8 -8.1
('(_> (*# ('(_> ) #11# b #13 5.5)rezultat
x# (-# y# (_> '(2.4 #c #17)
z)) #2# 3.56# 1 17
('(_> ) #2) _1$ 4.Korištenj
(_> '(5# 10# (_> )enter (mapcar# e funkcije
25) (7.2 6 10.68 '1+# (list a NTH
(_> )enter 3 6) rezultat b c))enter
-75 rezultat (12 14 18) a) Vi
Sa 3 množi su
redom al
Pridruženim
brojeve u LI
b)Visual LISP brojevima
zagradi. SP
Console skupa a b c
2. Korištenje Co
dodaje 1.
LAST ns
_3$ (setq b)
funkcije ole
counter 0) Oduzimanje
_1$ (nth 3 nim "89.9544"
'(q w t g u)) Ova jedinic _$ (angtos
funkci ama.
G 1.57 2 4)
ja daje Pojašnjenje
_1$ (nth 0 zapisa ; "99.9493g
vrijed
'(q w t g u)) nost razmaknica "
Q točke je #. _$ (angtos
_1$ (nth 1 u 1.57 3 4)
obliku _1$ (polar#
'(q w t g u)) "1.57r"
liste '(2.1# 3.5
W 0.0)# _$ (angtos
koordi
_1$ (nth 5 1.5708# 2.0) 1.57 1 4)
nata ,
'(q w t g u)) koja (2.09999 5.5 "89d57'16\
nil se 0.0) rezultat ""
dobije u točki
na Pojašnjenje;
osnov razmaknica
Izdvaja iz u je #
liste redni položa
broj skupa ja
6.Korištenj (angtos
uvećan za 1 neke
nth. e funkcije #1.57# 4#
točke ,
Pojašnjenje ; kuta i ANGTOS 4) enter
razmaknica je udalje (PREVOĐE
# nosti . NJE Prevo
Prvi PODATAK dimo
_1$ (nth argum A) 1.57
#3# '(q# w# ent je radijan
lista Konvertuje au
t# g# u)) vrijednosti
koordi druge
G jedne vrste mjere.
nata u
zagrad podataka u Antgos je
i, druge.Primje funkcija
vidim r prevođenja konverzije
5.Korištenj o da je radijana u 1.57 je kut u
e funkcije z= 0 stupnjeve. radijanima
POLAR ( dakle a) Vi Treći kod je
u su u sledećim
( GEOMETR 2D) , al formatima;
IJSKA) druga LI 0 = prevodi
vrijed SP radijane u
a) Visual nost je Co stupnjeve
LISP pripad ns 1 = prevodi
Console ni kut ole radijane u ;
u stupanj /
_1$ (polar radijan _$ (angtos minuta /
'(2.1 3.5 ima , i 1.57 4 4) sekunda
zadnji "N 2 = prevodi
0.0)
zapis 0d2'44\" radijane u
1.5708 grade
je E"
2.0) udalje 3=
(2.09999 _$ (angtos potvrđuje
nost u
5.5 0.0) osnov 1.57 0 4)
radijane u Kliknite na
radijane (točnost 10 datoteku:
4 = prevodi znamenki) acad.pgp i
radijane u _$ (Rtos povucite je
geodetske 0.05172 4 6) mišem u
jedinice arhitektonski prozor
Zadnji kod "3/64\"" Folders na
je uvijek 4 što uređaj
daje diskete:
preciznost od
4 decimalna
mjesta.
7. PRILOG
Korištenje ALIJAS
funkcije
RTOS 1.Pokrenite 4.Dvoklik na
Prevodi novi mapu
realan broj u dokument u AutoCAD
niz formata: AutoCAD-u i 2002
1= nacrtajte (ili klik na
znanstveni kružnicu. znak plus uz
format 2 = 2.Na nju)
decimalni komandnu Pronađite
3= liniju mapu Support
inžinjerski upišite:Explo , i napravite
rer i enter dvoklik na
4= Otvara se nju.
arhitektonski prozor
5 = u obliku Windows Napravite
razlomaka Exploring: dvoklik na
Visual datoteku
LISP acad.pgp
Console( slič
no ANTGOS)
_$ (Rtos
0.05172 1 3)
znanstveni
"5.172E-02"
( tri
znamenke
točnost)
_$ (Rtos
0.05172 5 3)
u obliku
razlomka Otvaraju se
"0" programi u
_$ (Rtos# Notepadu.
0.05172 #5
3.Dvoklik na
#10) u obliku Dvoklik na
folder
razlomka mapu
Program Files
"53/1024" Support.
Napustite change
Notepad. [Color/Elev/L
Na komandnu Ayer/LType/lt
liniju Scale/LWeigh
AutoCAD-a t/Thickness]:
upišite:
Reinit i enter. Alijas je
Komanda Otvara se ispravno
CHANGE prozor: podešen.
ima alijas – Napomena:Ak
CH. Mi ćemo o otvorite
odabrati neki Windows okvir
drugi.Ako za dijalog Open
6.Listajte Width , iz
pažljivo
program ponuđenoga
pogledamo popisa odaberite
pomoću scrol
alijas CV nije Notepad.Treba
trake dok ne
nigdje biti potvrđena
naiđete na opcija:Always
uveden.Mi
PBRUSH i Use This
ćemo je
iza njega Program ToOpen
dodijeliti , i kliknite OK.
postavite
komandi
kursor.
CHANGE da
ne dodajemo ČekirajtePrilog vlastitih crteža
minus polje PGP
prilikom File i OK.
pisanja Vratimo se u
alijasa.Stavim ctrež u kojem
r
o kursor iza stoji nacrtana
reda kružnica.Na
- komandnu
CH,*CHANG liniju  
z0
E i pritisnimo upišimo:
enter.U novi CV i enter:
red Slijedi odziv:
Shema vučenja
upišimo:CV, metala sa
*CHANGE Command: cv mazivima
Pritisnite ( Alijas) i enter Literatura:
enter i u novi CHANGE D.Ćurčija ,
red upišite: Select MATERIALI IN
TEHNOLOGIJE
objects: 1
found 37(2003) 5 ,
237-250
Select
objects:klik
na kružnicu
Upotrebite Specify SC vR
samo zareze. change point

7.Listajte U programu or
dk
Notepad dok
DC
Notepad [Properties]:
ne dođete do pokrenimo P i enter
sledećega: komandu:
File / Save Enter
property to
METALURGIJA
Shema valjanja cijevi 44 (2005) 4, Rotation angle
Literatura:D.Ćur
Prilog mehanici fluida kod 295-300 <0>:enter
čija , I. Mamuzić strujanja
, Literatura:D.Ćur Text: %
7th Internacional čija,I.Mamuzić, %oTOLERAN
Symposium of 38 SIMPOZIJ , CIJA i enter
Croatian LUBRICANTS Slovo sa
Metallurgical 2005 , Rovinj , tastature je o
Society SHMD CROATIA Rezultat;
2006 , ŠIBENIK
, June 18-22 ,
CROATIA PRILOG
SPECIJALNI
TEKST
R
o
 Treća skica
 KOMANDNA
Rb
Kombinacija
Scx

LINIJA
sc
S
Q
Prva skica prve dvije skice
Dc /2
d /2
y W
Podvlačenje
n
V
1  
teksta u Text: %%u%
p+dp
komandnoj %oTOLERAN
3
 liniji; CIJA
2
Engleska
Idejna shema pilger valjanja tastatura
v x
Literatura: Acad. Command:
Prof.D.Sc DTEXT i enter
Ilija.Mamuzić Justify/Style/<St
Prof.h.c. D.h.c. , art point>:klik Četvrta skica;
Tok krutih Acad. Prof.D.Sc mišem Mješovita
maziva u Vladimir Height Text: %
cijevnom Mihailovič <2.5000>: 5 i %uSTROJARS
nastavku Drujan , enter KA%%u %
Literatura:D.Ćur Teorija %oTOLERANC
čija , I. Mamuzić Materijali Rotation angle IJA
, F. Vodopivec , tehnologija <0>: 0 i enter Rezultat
čeličnih cijevi,
7th Internacional Hrvatsko Text: %
Symposium of metalurško %uTOLERAN
Croatian Društvo 1996, CIJA enter
Metallurgical Zagreb Nakon ispisa
Society SHMD Zank % je Shift STROJARSKA
2006 , ŠIBENIK +5 pritisnuti
, June 18-22 , Slovo sa razmaknicu.
CROATIA tastature je u
Rezultat;
Kodovi specijalnih znakova

Peta skica
Znak stupnja:
Druga skica Text: %%dR i
Nadvlačenje enter (malo
teksta u slovo d)
z Shema valjanja komandnoj Rezultat:piše
v
sa mazivima pri liniji: simbol stupnja
x
x
hrapavosti 1 Command:
3 DTEXT i enter
2površina
Literatura:D.Ćur Justify/Style/<St
 čija,  I. art point>:klik
Mamuzić , mišem Šesta skica
Height Znak tolerancije
<5.0000>:enter
Text: %%pT i Text: Character U prvom slučaju
enter ( malo TOLERANCIJA uključuje font index zadano je
slovo p) i enter Verdana od 5 napisan sa 3
Rezultat: Rezultat.za +10 pointa.Sa 5 pointa dok je u
stupnjeva pointa napišimo drugom slučaju
(probajte sa –10 slovo T , potom index zadano
stupnjeva) aktivirajte carat ( napisan sa 5
Shift + 6 = ^ pointa kao i
(engleska slovo T.
tastatura)) I Jedanesta
dopišite zadano skica:Uključimo
Sedma skica sa 3 TSymbol sa 10
Znak polumjera pointa .Trebate pointa i
kružnice Deveta skica dobiti:(ukjlučite pritisnimo slova
Text: %%c35 i U prozoru slike Bold) ; L na tastaturi ,
enter (malo SP1 čekirajte vratimo se fontu
slovo c) postupno polja: Verdana sa 6
Rezultat Effects;Update pointa i
down , napišimo carat ,
Backwards , povećajmo font
Vertical. (jednostavnim
Rezultati su upisom na
grafički mjesto 6 pointa
predstavljeni; stavimo 10 ) na
10 pointa ,
EFFECTS Selektirajte dopišimo znak
naopaki tekst mišem sledeći jednakosti i broj
Osma skica dio teksta; 25,46.Nakon
Komanda : selekcije ;
Format / Text zrcaljeni tekst lambda i carata
Style pritisnimo gumb
Stack.Slijedi
(Napisite carat
prvi pa opet
kombinirajte)
Zatim Provjera
kliknutepravopisa
vertikalni na sledeći alat Upišimo preko
tekst(sada kosi ) unutar prozora prozora
koji se nakon MTEXT
Slika SP1. MTEXT selekcije teksta sledeću
Prozor za opcije PROZOR aktivira:Stack/U nepravilnu
specijalnoga Prethodno ndstack englesku riječ:
teksta isključite sve Tollerrance
U sekciju Effects opcije Effects.
unijeti u polje Command:
Oblique angle MTEXT i enter
Na komandnu
10 i kliknuti na (razvucite
liniju upišimo:
gumb Apply pa mišem
SPELL i enter.
Close. rectangle )
Selektirajmo sa
Command: Otvara se prozor
Slijedi traženi lijevim
DTEXT i enter za editiranje
rezultat: tasterom miša
Justify/Style/<St texta
riječ
art point>:klik Tollerrance i
mišem u crtež odmah zatim
Height napravimo
<5.0000>:enter desni klik
Rotation angle mišem, otvara
Pisanje indexa u tekst editoru
<0>:enter se prozor;
Deseta
skica:Kartica
Format koja Pronađite karticu
nudi četiri :Alternate
metode: Units .
Symmetrical , Čekirajte
Deviation , polje:Disolay
Limits i Basic. alternate units
U polje Upper
value unosi se
tolerancija.U
polje Height 2.Geometrijske
unosi se tolerancije
polovina (size) Pozivaju se
fonta zadana na preko komandne
komandi linije upisom :
Dimscale.Kako Tolerance.
Prihvaćamo je u sledećem Otvara se prozor
sugestiju i primjeru na u kojem biramo
kliknemo na komandi toleranciju
gumb Change Dimscale položaja: Vodilica alfa
i nakon poruke: određena ukazuje na
klik na gumb veličina od 3 proizvoljan
OK, te slijedi pointa u polje simbol
Height ćemo tolerancije
upisati 1.5 dodan na kotnu
.Metod neka liniju.Također se
bude demonstrira
Symmetrical. unos
specijalnoga
teksta preko
Nakon izbora OLE objects iz
jednoga od Microsoft
simbola otvaraju Equationa.
se polja za unos (Proizvoljan
PRILOG tolerancija ispis
TOLERANCE položaja. matematickih
simbola)
1.Dodavanje
tolerancije na
kotnu liniju
Uređuju se
preko komande:
Format /
Dimension Style Kotirana dužina
bez tolerancije i Klikom miša u
/Modify
sa oznakom polje MC Jos jedan prikaz
/Tolerances
vodilice ima otvaraju se tri pisanja indexa u
toleranciju opcije za unos AutoCAD-u.
±0,0450 . materiala: [^Roptim]
Na kotne linije
možete unositi i
sufikse i
prefikse.
Napomena:A
utor je
pročitao
standardne
knjige
Američkih
autora:
Pronađite Ellen
Sekciju : Finkelstein,G
Toleranca eorga Omura ,
Johan H.
Wilson , Alan
Kalameja ,
Paul
F.Aubin ,
Daniel T.
Banach,Travi
s Jones i
drugih.
Pojašnjenje datoteke:
Jasmina.scr .
razmaknica je #
Chprop#all##c#bylayer
-layer#f#no-plot
gsave
_____________________
Znak minus ispred layer

_$ (defun add-4-numbers (num1 num2 num3 num4 )
(_> (+ num1 num2 num3 num4 )
(_> )
ADD-4-NUMBERS
_$ (add-4-numbers 0 -3 1 6 )
4
I **
Begin OR
**
Begin AND
Object =Line
Line Start x>=0 y>=0 z>=0
Line End x<=65 y<=36 z<=0
**
End AND
**
End OR
II
Dvije riječi u naslovnici baze dobro je povezati donjom razmaknicom (Nabavna_cijena)
III
Baza podataka predstavljena je u prilogu rada u okviru tablice 7.Površine sjedala su izmjenjene radi lakše obrade baze
podataka.
IV
NURBS-nonuniform rational B-spline (neuniformna racionalna B-poveznica)
V
Definicija SHAPE ima sledeće značajke
a) Zvijezdica čini početak koda i unosi se sa tastature kao znak množenja
b) 2 je identifikacijski broj SHAPE ( može biti u opsegu 1 do 255)
c) 4 je broj bajtova u drugom redu koda (ima 3 zareza u 4 polja)
d) svaki kod završava obvezatno sa nulom na kraju
e) 041 je lijeva visina stative
f) 05F je prečka gola
g) 029 je desna vratnica stative
h) prema tome: e , f i g kreiraju shapu
i) Shape ima svoje ime za pozivanje sa komandne lijie:VRATNICA
Neke od ikona datoteka

VI
Daje se primjer promijene boja unnutar određenih slojeva crteža u AutoCAD-u.Pokrenimo AutoCAD i nacrtajmo sledeći
jednostavni crtež, prikazan na slici P1.
Obično imena tih datoteka nose ime cleanup

VII
Kod komande: DATA / FILTER / Advanced FILTER-ako smo u jednom redu sa kriterijima to je operator AND a
dva reda kriterija su OR.
Fusnotu 33 mozemo zamijeniti sa komandom ZOOM Extentes.
ZAVRŠNA RIJEČ
Ova skripta pisana je po konceptu mojih predavanja tečaja AutoCAD-a u
Sisku.Okvirno je proširena u području tehnika crtanje u 2D , ali nije bilo
mogucnosti da dopišem svoja predavanja u 3D jer to iziskuje dosta truda a i
financijska ulaganja.
Nastojao sam biti što jasniji , jer u nekim knjigama ima dosta grešaka koje često
puta početnike dovode u otežanu situaciju(Administrator,LISP)
Posvecena je vodecem meniju u AutoCAD-u a to je Tools.Važne dopune pojedinih
poglavlja daju se u Prilogu.Unio sam velik broj grafike , posebno se to odnosi na
demonstracije komandi potpomognute izvornim prikazima koji ih prate.
Vjerojatno bih drukčije koncipirao ovu skriptu , ili bolje rečeno stereotipno , da
nisam vodio kurs , pri čemu sam notirao sve važne akcente koji stvaraju
poteškoce kod aplikativnoga pristupa tehničkome crtanju.Moja ideja je bila da se
olakša primjena najljepše i najteže kompjuterske aplikacije u praksi.
Želim Vam uspiješan rad u AutoCAD-u.
Sledeći crteži su urađeni u AutoCAD R14
1.Crtež urađen polarnim kopiranjem objekata

2.Crtež iz koloidne kemije
3.Diescherov disk iz valjarstva
4.Valjanje lima u valjarstvu.
23
2 1
1 2 3
1 2
13
Do
Dc
SR

M F
GI Q
F stresmeter
i
i BU RE
BS
i UVM
D
PRILOG GRUPE
Blokovi predstavljaju snažan alat za realizaciju crteža ali su ograničenih mogućnosti.Često puta je objekte na složenim
crtežima potrebno grupirati da bi se nad njima mogle vršiti modifikacije u jednom prolazu.Biranje objekata pojedinačno u
složenom crtežu je dugotrajan posao.
Grupe se kreiraju upisom na komandnu liniju :
1) GROUP i enter
Otvara se dijaloški prozor:
Slika G1. Dijaloški prozor za kreiranje grupe
U gornji dijaloški prozor kreirana je grupa NOVA sa sledećega crteža u AutCAD-u;
Slika G2.Crtež u AutoCAD-u na osnovu kojega je kreirana grupa NOVA.

Unutar deskripcije stoji da grupa NOVA uključuje objekte : krug , pravokutnik i elipsu.Kada izvršimo selekciju slike G2 ,
vidimo da je grupa NOVA selektirana sa čvorovima , to jest ima drugu vrstu selekcije od objekata : peterokut i multilinije,
koji su selektirani isprekidanim linijama.
Pri kreiranju grupe na slici G1 mora biti čekirano polje
Selectable.Evo postupka za kreiranje grupe NOVA.
1.Nacrtamo crtež u AutoCAD-u ili već otvorimo postojeći.
2.Na komandnu liniju upišemo:GROUP i enter
3.U polje Grop Name unesemo ime grupe , dok u polje Description dadnemo proizvoljni opis grupe (kratko)
4.Kliknemo na gumb New < koji nas vodi na objekte crteža.

5.Selektiramo redom ; krug , pravokutnik i elipsu
6.Nakon posljednjega selektiranoga objekta koji ulazi u grupu pritisnemo enter.
7.U prozoru Object Grouping kliknemo na OK
Primjer kreiranja grupe : STAR
Slika G3. Primjer kreiranja drupe STAR.Unutar prozora Object Grouping kreirane su dvije grupe.Kada se u polju Group
Name klikne na ime grupe moraju biti aktivirani svi gumbovi u SEKCIJI Change Group.Ako želimo isključiti selekciju
grupe NOVA , kliknuti ćemo na nju a ptom na gumb Selectable.
Slika G4. Sa NO je isključena selekcija grupe NOVA u crtežu G2.

Kliknimo sada na peterokut slike G2. i biti će selektirana i multilinija zajedno sa peterokutom.To je prikazano na slici G5.
Selektiranoj grupi Nova na slici G2. dodati ćemo crvenu boju linija pomoću alata Object Properties.
Slika G5.Selektirana grupa STAR

Slika G6. Preko alata Object Properties mijenjamo boju grupi NOVA u crvenu.na slici G2.
Slika G7.U jednom prolazu grupa NOVA je promijenila boju objekata u crvenu.
Tako se u jednom prolazu kreiranoj grupi mogu mijenjati i ostala svojstva kao promijena šrafura , promijena stila teksta ,
promijena debljina linija i slično.
Vizuelni pregled svih objekata u sastavu neke grupe u složenim crtežima možemo obaviti na sledeći način.
Preko komande Group otvorimo prozor Object Grouping. Aktiviramo grupu NOVA.Na slici G3. kliknemo na gumb Re-
order... .
Otvara se prozor slike G8.

Slika G8. Prozor Order Group će redom označiti sve objekte grupe NOVA.
Kliknemo na gumb Highight i otvara se nemodalni prozor Object Grouping.
Slika G9. Nemodalni prozor Object Grouping.Klikom na gumb Next redom se selektiraju svi objekti grupe NOVA.Tako
Objekt:0 selektira samo kružnicu unutar grupe NOVA.
Opišimo što još neki gumbovi znače na slici G3.
Incluide Unnamed-Potvrda za neimenovane grupe na listi.Ako se potvrdi kopije grupa će se naći na listi.
Unnamed-Polje za potvrdu koje omogućava da napravite novu grupu a da joj ne dajete ime.
Remove-uklanja objekte iz grupe
Add-dodaje nove objekte u grupu , bilo da su slobodni ili već grupirani u nekoj drugoj grupi
Rename-mijenja imena grupa
Reorder-mijenja raspored objekata u grupi
Explode-rastavlja grupu na pojedinačne objekta
Highlight-ističe izbor grupe sa liste
Selectable-uključuje ili isključuje prikaz grupe
PRILOG: XCLIP
ISIJECANJE VANJSKIH REFERENCI
Pored rukovanja blokovima i grupama u crtežima, vanjske reference predstavljaju treću važnu kariku u vještini obrade
crteža.U odnosu na blokove njihov je doprinos vještini obrade crteža manji.Karakteristične su za timski rad gdje više ljudi
ima pristup vanjskoj referenci crteža.Isijecanje vanjskih referenci crteža je najčešća potreba obrade istih.To se radi
aktiviranjem komande: Modify /Clip / Xref ili pomoću alata External Reference Clip.
Pomoću alata External Reference Attach uvozi se vanjska referenca u tekući crtež.
Neka vanjska referenca bude prethodna Slika G7 (strana 87).
Slika F1.Uvoz vanjske reference u tekući crtež SPLINE

Pomoću alata External Reference Clip ćemo je isijeći:
Slika F2.Tekući crtež SPLINE sa vanjskom referencom

Preko gumba Browse pronađemo sliku F1 sa vanjskom referencom GRUPE.
Aktiviramo alat External Reference Clip i selektiramo referencu GRUPE. Slika treba izgledati kao slika F2.
Želimo isijeći elipsu i multiliniju u vanjskoj referenci.
Command: _xclip i enter
Select objects: selektiramo referencu GRUPE
ON/OFF/Clipdepth/Delete/generate Polyline/<New boundary>: New boundary i enter
Select polyline/Polygonal/<Rectangular>:Rectangular i enter (Sve izvan Rectangulara se isijeca;Slika F3)
First corner: Other corner: Slika F3 i enter
Slika F3.Oznaka Rectangulara za isijecanje
Slika F4. Isiječena referenca GRUPE.

PRILOG
OLE Object- (Object Liking and Embedding)
Predstavlja jedan od načina ulaganja podataka iz drugih aplikacija u AutoCAD.

Neka je u AutoCAD-u nacrtana slika Gaussove raspodjele.
Slika OLE1.Principijelna shema Gaussove raspodjele
Pokrenite komandu unutar AutoCAD-a;

Tools / Options / Kartica Display / potvrdite gumb Colors.
Trebate dobiti sledeći prozor;
U sekciji Basic Colors kliknute na bijelo polje i OK.

Radna pvršina crteža u AutoCAD-u je bijele podloge.
Na kotne linije želimo upisati tekst iz WORD-a.

Unutar crteža slike OLE1 u AutoCAD-u pokrenimo komandu; Insert / OLE Object...
Otvara se sledeći prozor:
Unutar prozora treba biti potvrđen radiogumb Create New a u polju Object Type izaberite :Microsoft Word
Document.Kliknute gumb OK i prelazimo u prozor WORD-a.
Slika OLE2. U WORD-u postavite pokazivač miša na Ruler i umanjite ponuđeni okvir za Picture jer ćemo tu upisati
text.(dimenzije okvira su nove 1.5 X 4 cm)
Slika OLE3.Upisani tekst u Wordu nakon umanjenoga okvira na slici OLE2.Tada u Word-u pokrenemo komandu :File /
Update i kliknemo na gumb prozora Close.
Unutar crteža AutoCAD-a javlja se tekst iz WORD-a u gornjem lijevom kutu.
Slika OLE4.Postavimo pokazivač miša na okvir teksta i prevučemo ga na željenu lokaciju crteža.
Slika OLE 5 .Upisani tekst iz WORD-a u crtežu
Desni taster miša otvara komande za doradu.
PRILOG
MJERILA I VELIČINA PAPIRA
Tablica M1. Standardne veličine papira u SAD

u inčima
Veličina papiraŠirina u inčimaVisina u inčimaA118 ½B1711C2217D3422E44341/ stopa = 12 inča ; 1//
inč = 25.4 mm
PRVI PRIMJER-PRORAČUN FAKTORA MJERILA
Neka je mjerilo 1/4// = 1/ . ( četvrtina inča je jedna stopa)
Tražimo faktor mjerila
1/4// = 1/ / puta 4
1// = 4/ / puta12
1// = 48//
Faktor mjerila je 48. To znači da je crtež nacrtan na papiru jednak jednoj četrdesetosmini stvarne (naravne) veličine u
prirodi.
DRUGI PRIMJER- UVEĆANJE CRTEŽA
Treba nacrtati klipnjaču motora dužine 3 inča i širine 1 inč.

Prema tablici M1 dovoljna je veličina papira formata A . Čak što više , klipnjaču motora možemo uvećati u nacrtu.
Neka mjerilo bude 2// = 1// . Ovo znači da će klipnjača nacrtana u crtežu papira biti dva puta veća od stvarne prirodne
veličina.
2// = 1// / dijelimo sa 2

1// = 1/2//
TREĆI PRIMJER – UMANJENJE CRTEŽA
Potrebno je nacrtati zgradu širine 160/ i visine 100/ , jedinice su zadane u stopama.Neka je mjerilo:
1/8// = 1/ .Treba odrediti faktor mjerila i format papira.
1/8// = 1/ / puta 8
1// = 8/ / puta12
1// = 96//
Zgrada na crtežu je 96 puta manja od prirodne veličine.
Proračun veličine papira
1.Širina crteža u inčima je:

1/8// od 160/ što iznosi 20//
2.Visina crteža u inčima je:
1/8// od 100/ što iznosi 12 1/2//
Napomena; Mjerilo je 1/8//
= 1/
Prema tablici M1 dovoljan je format C.
Pokrenimo komandu:Tools / Options /System / pronadjite polje General Options i na padajucoj listi odaberite Startup
>Show Startup dialog box / pritisnite gumbove: Apply i OK.
Otvorite novi crtez i javlja se prozor:
Aktivirajte gumb Start from Scratch i potvrdite metricki sistem.Aktivirajte gumb Use a Wizard i pokrenite limitiranje
granice crteza :
U petom koraku upisite dimenzije crteza u mm

559 X 432 i pritisnite Finish.
U otvorenom crtezu na komandnu liniju upisite:

Limits i dva entera te provjerite granice crteza .
Prilog Design Center u AutoCAD 2004

U crtezu Design1.dwg , formatirajmo tekst:
Format / Text Style
U crtezu Design2.dwg , formatirajmo novi stil kotiranja IRINA.
Format / Dimension Style / Gumb New / New Style Name IRINA / Klik na gumb Continue / Kartica Lines and Arrows ,
Sekcija Arrowheads , odabrati:
1st DOT
2nd:BOX / OK , Close.
Na komandnu liniju preko Dimscale podesiti size na 3 pointa.
U crtezu Design3.dwg formatirati Layers DORIS.
Ukjluciti zelenu boju (index color 3 ) , Lineweight 0.35 mm , Draw / Hatch / ANSI31 / Scale 2.
Otvorite nivi crtez i poktenite komandu:
Tools / Design Center
Otvara se prozor u stilu Explorera.U lijevom oknu pronadjite Crtez Design1.dwg i napravite dvoklik na njega.U desnom
oknu pojavljuju se prateci Simboli crteza ( Layers , Dimstyles ...)Iz crteza Design1.dwg u otvoreni (aktivni) crtez prenijet
cemo TextStyle dock , tako da cemo napraviti dvoklik na njega:
Otvoren je pristup stylu dock na kojega opet napravimo dvoklik i on je kopiran u aktivni crtez.
Zatvorimo prozor sa Close i vratimo se u novi crtez.
Pokrenemo komandu :Format / TextStyle
U novi crtez ucitamo textstyle dock iz crteza Design1. dwg.(klikom na dock)
Dati cemo primjer prenosenja Dimstylesa IRINA.

Takodjer drzimo otvoreni crtez u koji smo vec prenijeli textstyle dock.
U prozoru Explorera napravimo dvoklik na document Design2.dwg. a potom u desnom oknu prozora dvoklik na Dimstyles:
Otvoren je pristup Dimstylesu IRINA na koji napravimo dvoklik i on je kopiran u aktivni crtez.
Zatvorimo prozor klikom na gumb Close u gornjem lijevom kutu i unutar aktivnoga crteza pokrenemo komandu: Format /
Dimstyle
Kliknemo na ime IRINA a potom aktiviramo gumb Set Current , i Close.

U aktivnom crtezu Dimstyles IRINA mozemo podesavati preko komande Dimscale.
Ostaje jos da u aktivni crtez prenesemo Layers Doris iz crteza Design3.dvg.
Pokrenimo komandu: Tools / Design Center i napravimo dvoklik misem na crtez Design3.dwg.U desnom oknu prozora
napravimo dvoklik na Layers. Otvaraju se sledeci slojevi a mi napravimo dvoklk na Layers DORIS.
U tekuci crtez kopiran je Layers DORIS.
Zatvorimo prozor na Close i vratimo se u izvorni dokument.
Kliknemo na ladicu alata Layers i u padajucoj listi u tekuci crtez uvedemo kopirani sloj DORIS.
Preko Design Centera smo demonstrirali unos novih Simbola ( Layers , TextStyle , i Dimstyle ) u
bilo koji aktivni crtez iz vec drugih snimljenih crteza.
Opisimo nekoliko alata Design Centera:
Gumb Tree View Toggle omogucava pregled Simbola u oknu prozora.Okno za navigaciju.
Gumb Prewiew daje mogucnost odabira u oknu za sadrzaj.

Gumb Description daje opis sa blokovima ili crtezima.
Gumb Views postavlja poglede.
Snazni alat Design Centera omogucava pristup crtezima sa vasega hard diska , umrezanoga pogona ili Interneta.
Mozete traziti imenovane komponente crteza na vasem hard disku , koristenjem alata Find , ili ako koristite alat mape
Favorites , pomoci ce pronalazenju datoteka koje najcesce koristite.
Istu akciju predstavit cemo preko XBIND.
PRILOG XBIND
Ova naredba takodjer omogucava umetanje simbola vanjskih referenci u tekuci crtez.Evo postupka:
1.Odabrati vanjsku referencu koju umecemo u tekuci crtez. Neka to bude Design2.dwg.Slijedi komanda:
Insert / External Reference
Nakon klika na gumb OK tece umetanje crteza:
Specify insertion point or [Scale/X/Y/Z/Rotate/PScale/PX/PY/PZ/PRotate]: PScale

Specify preview scale factor for XYZ axes: 0.1 i enter
Specify insertion point or [Scale/X/Y/Z/Rotate/PScale/PX/PY/PZ/PRotate]:kliknemo tocku umetanja i enter.
U ovome slucaju crtez nam nije vazan pa smo ga scalirali na malu vrijednost.Bitan nam je simbol dimenzujskoga kotiranja
IRINA.
Sada mozemo pokrenuti komandu XBIND.
Otvara se prozor u stilu Explorera sa aktivnom umetnutom referencom Design2.Napravimo dvoklik u lijevom oknu prozora
na Design2. i otvaraju se prateci simboli vanjske reference crteza:
Napravimo dvoklik misem na ikonu Dimstyle i otvaraju se definirani stilovi :

Napravimo klik misem na DesignIRINA i sa gumbom Ad prenacimo stil u desno okno prozora:
Pritisnemo gumb OK.
Unutar tekucega crteza pokrenemo komandu:

Format / Dimension Style i otvara se prozor:
Selektiramo u lijevom oknu prozora dimenzijski stil IRINA i kliknemo na gumb Set Current :
Nakon Close umetnuli smo stil IRINA u crtez.
PRILOG UREDJIVANJA KOTA

AutoCAD raspolaze komandom :DIMASSOC za uredjivanje kota.Ona omogucava zdruzivanje kota sa objektom
crteza koji je kotiran.To ilustrira slika:
Slika AS1.U prvom planu je nacrtani pravokutnik i selektiran sa istaknutim cvorovima (grips) za modifikaciju.(Uredjivanje
kota pomocu hvataljki)
Kada preko komandne linije postavimo sistematsku promjenljivu DIMASSOAC=1 , pomicanjem cvora u gornjem desnom
kutu pravokutnika ne pomjera se kotna linija, kazemo da kotni stil nije zdruziv sa objektom.
U drugom slucaju je DIMASSOC=2 , te pomijeranjem cvora modificira se objekat , ali kotni stil odmah prati tu
modifikaciju, kazemo da postoji asocijativnost.Pri tome DIMASSOC=0 razbija kotni stil u zasebne objekte.
Ako na sliku AS1. primjenimo komandu:
Tools / Reassociate Dimensions i selektiramo samo pravokutnik sa DIMASSOC=1 , tada ce se on ponasati kao da je
sistematska varijabla DIMASSOC=2. To ilustrira sledeca slika:
Slika AS2.Nakon selekcije poligona i pomijeranjem cvora u desno modificira se i kotni stil (Naredba STRETCH ili
rastezanje objekata pomocu hvataljki sa misem).Ako zelimo na slici AS1. razdruziti asocijativnost za slucaj crteza kada je
DINASSOC=2 tada cemo primjeniti komandu :
DIMDISASSOCIATE.Selektirati cemo samo treci poligon i uvjeriti se da je kotni stil razdruzen sa objektom.To ilustrira
sledeca slika:
Slika AS3.Nakon vracanja cvora na polaznu poziciju kotni stil nije pratio modifikaciju objekta jer je pripadna asocijativnost
(DIMASSOC=2) razbijena komandom DIMDISASSOCIATE,(pokrene se upisom na komandnu liniju).Nakon svake
modifikacije kotnoga stila dobro je izdati komandu DIMREGEN da obnovi asocijativnost cijeloga crteza.
Demonstrirati cemo koristenje alata QUICK DIMENSION.
Slika AS4.Brzo kotiranje crteza

Command: qdim i enter
Select geometry to dimension:selektiramo sredisnji poligon i enter
Specify dimension line position, or
[Continuous/Staggered/Baseline/Ordinate/Radius/Diameter/datumPoint/Edit/seTtings
] <Continuous>:Continuos i enter
Kliknemo misem u tocku 1 slike AS4.
Analogno se jedna kota moze dijeliti na dvije kote.
PRILOG
INTELIGENTNI OBJEKTI
Atributi se nazivaju inteligentnim objektima.

Pokusajmo to demonstrirati sledecim crtezom u AutoCAD-u.Nacrtajmo sledecu mrezu:
Slika IO1. Mreza u AutoCAD-u za upis ATRIBUTA
U osam gradova napravljene su stambene zgrade.Kao svojstva unositi cemo :
TAG: Ime grada
Value: -povrsina zgrade / m2
-cijena izrade / milioni KUNA
-boja fasade
-dani izradbe
Pokazimo unos za prvi red.Na komandnu liniju upisimo:
MTEXT i enter.Odredimo dijegonalne okvire u pravokutniku 15 x 10 , font Verdana i size 10 pointa.Tu unosimo brojeve od
1 do 8.Opet preko komande MTEXT u polja 10x 85 unosimo svojstva:
-3500 m2
-42 miliona KUNA
-siva
-500 dana izradbe
Slika IO2.Svojstva atributa koja ce biti upisana u prozor

Attribute Definition.Podaci su izmisljeni.
Snimit cemo je u AutoCAD pod My Documents i
File Name: InteligentniObjekti dwg.
Pokrenimo komandu:
Draw / Block / Define Attributes
U otvoreni prozor unesimo sledece podatke i kliknemo na gumb Pick Point i kliknimo tocku unosa u prvi red polja 10x85 .
Slika IO3.Pregled upisa za prvo polje slike IO4.
Slika IO4.Obratite paznju da polje prozora Mode nije cekirano.

Redom slijede gradovi:ZAGREB,OSIJEK,RIJEKA, SPLIT,KARLOVAC,ZADAR,DUBROVNIK. i pripadna svojstva
prema slici IO2. te klik redom u naredna polja 10x85 slike IO1. preko aktiviranja gumba Pick Point slike IO4.
Slika IO1. sada izgleda:
Slika IO5.Snimiti cemo je u Block ATTRIBUTI4 unutar AutoCAD-a.
Odmah nakon pritiska na gumb OK javlja se sledeci prozor unutar AutoCAD-a.

(To dokazuje ispravnost procedure.)
Slika IO6.Uredjeni atributi po slici IO2.
Pokrecemo komandu ;
Tools / Attribute Extraction
Otvara se prozor: Attribute Extraction – Select Drawing
Kako je crtez otvoren prihvacamo opciju:
Current Drawing i NEXT

U drugom koraku Settings prihvacamo:
U trecem koraku: Use Template uzimamo: No Template

U cetvrtom koraku:Selects Attributes: kliknemo na gumb
Uncheck All i u ponovljenome cekiranju potvrdimo samo imena gradova:
U petom koraku : View Output : Potvrdimo gumb :
Alternate View.
U sestom koraku : Save Template kliknemo na istoimeni gumb.
Sesti korak snimanje blokova atributa

File Name : ATTRIBUTI4
Save as type:Block Template Files ( blk)
Cetvrti korak
U zadnjem koraku odredujemo ime fajla i izdvajanje attributa sa zarezima u tablicni prikaz .
Sedmi korak
Slijedi pritisak na gumb Finish i odgovor sa Yes na sledeci prozor:
Zadnja procedura u Tools / Attribute Extraction.
Atributi formirani u AutoCAD-u preko slike IO2. umijesto za tablicu mogu biti vezani za objekte crteza.Time je prvi dio
procedure zavrsen.Daljnja analiza tece u Microsoft Excelu jer tamo slijedi obrada baze podataka.
Pokrenimo Microsoft Excel i u My Documents potrazimo datoteku:
ATTRIBUTI7 csv.
Nakon klika na gumb Open baza se otvara u sledecoj formi u Microsoft Excelu:
Block
NameCountAttributeAttributeValueATTRIBUTI41DUBROVNIK1450,17,zuta,297ATTRIBUTI41ZADAR1450,16,pl
ava,300ATTRIBUTI41KARLOVAC1500,16,zuta,297ATTRIBUTI41SPLIT3500,41,plava,585ATTRIBUTI41RIJEKA
3500,39,zuta,598ATTRIBUTI41OSIJEK1500,18,plava,345ATTRIBUTI41ZAGREB1500,16,plava,332ATTRIBUTI
41SISAK3500,42,siva,500
Dodatnim alatima Excela moramo je prevesti u tablicu pogodnu za obradu baza .Kursor treba ostati u aktivnoj celiji
gornjega bloka u Excelu.
Pokrenimo komandu unutar Excela:
Data / Get External Data / Import File Text
Otvara se Carobnjak sa tri koraka
Cekirajte radiogumb Delimited i Next

U drugom koraku cekiramo sledeca polja:gornja tri.
Nakon Next javlja se preuredjena baza podataka atributa iz AutoCAD-a(Comma ili zarezi su koristeni kod unosa svojstava
atributa).Aktivirajte gumbove : Finish i OK.
TABLICA IO1.
AttributeAttributeValueSISAK350042siva500ZAGREB150016plava332OSIJEK150018plava345RIJEKA350039z
uta598SPLIT350041plava585KARLOVAC150016zuta297ZADAR145016plava300DUBROVNIK145017zuta297N
apomena:Ako se neki brojni stupac konvertuje u datume , selektirajte taj stupac i pokrenite komandu:
Format / Cells
da bi dodijelili pravilni format numerickom zapisu.
Odredite naprimjer Number i zadajte broj decimalnih mjesta , u ovome slucaju on je nula.
U pogresni stupac potom upisite vrijednosti slike IO2.
Ovo se javlja ako su prilikom upisa svojstava atributa unutar AutoCAD-a koristene i tocke.
Spremni smo za obradu baze podataka.Dodajmo sledecu vaznu napomenu:
Attribute value TABLICE IO1. stoje u sledecim kolonama:SISAK
Povrsina (3500) pod kolonom D
Cijena izrade (42) pod kolonom E
Boja fasade (siva) pod kolonom F
Dani izradbe(500) pod kolonom G
1) Uradimo tipicno sortiranje kolone D po rastucim cijenama izrade. Pokrenimo akciju unutar Excela:
DATA / SORT
Kursor mora aktivirati celiju unutar kolone D.
Rezultati obrade daju se u TABLICI IO2.
TABLICA IO2.Sortiranje po D koloni (rastuce)

ZADAR145016plava300DUBROVNIK145017zuta297ZAGREB150016plava332OSIJEK150018plava345KARLO
VAC150016zuta297SISAK350042siva500RIJEKA350039zuta598SPLIT350041plava585AttributeAttributeValue
2) Pokrenimo filtriranje tablice IO1.
Komanda:DATA /FILTER /Auto FILTER
Tablica IO2 dobiva padajuce liste:
Klikom na padajucu listu (strelica prema dolje) otvaraju se sledece opcije:
Ukljucivanjem opcije Custom slijedi prozor:
Ukljucujuci sledecu opciju filtera

Slijedi filtriranje tablice IO1.
AttributeAttributeValueSISAK350042siva500RIJEKA350039zuta598SPLIT350041plava585Prilikom kopiranja
rezultata filtriranja iz Excela nastaju praznine unutar podataka koji su otpali po kriterijima pretrazivanja.Da ponovo vidite
cjelokupne podatke pokrenite komandu:
DATA/ FILTER / Show ALL
3) Na sledece filtriranje
Slijedi odgovor:
AttributeAttributeValueZAGREB150016plava332OSIJEK150018plava345SPLIT350041plava585ZADAR145016p
lava300
U ovome primjeru koristen je logicki operator Or.
Iz Tablice IO1. se filtriraju podaci koji zadovaljavaju oba kriterija: povrsinu i boju fasade.
Postavimo sledece filtriranje:Dani izradbe
Slijedi odgovor:
AttributeAttributeValueSISAK350042siva500ZAGREB150016plava332OSIJEK150018plava345ZADAR145016pl
ava300
Trebalo je pretraziti dane izradbe izmedju 300 i 500 dana ukljucujuci i intervale.Slicna se pretrazivanja vrse po datumima.
4) Pokretanje alata Advanced Filter
DATA / FILTER / Advanced FILTER

Otvara se prozor:
Ovaj alat omogucava kreiranje slozenih kriterija a to zahtijeva doradu uvezene baze podataka , odnosno atributa iz
AutoCAD-a.Dodojelit cemo kolonama kljuceve novim kopiranjem na istome listu Excela.
TABLICA IO3.Preuredjena TABLICA IO2.

15DEFGH16NAMEPOCECOLORDAYS17SISAK350042siva50018ZAGREB150016plava33219OSIJEK150018p
lava34520RIJEKA350039zuta59821SPLIT350041plava58522KARLOVAC150016zuta29723ZADAR145016plav
a30024DUBROVNIK145017zuta29725Slova D,E,F,G i H oznacavaju kolone , a brojevi sa strane: 15; 25 oznacavaju
redove u Excelovom listu.
Tablica je kopiranjem dobila novu poziciju.
Selektirati cemo novu tablicu u rangu od : D16 do H24, a zatim pokrenuti komandu:
DATA / FILTER / Advanced FILTER.
Unutar prozora odrediti cemo opseg CRITERIA:
Od D 26 do H 28 gdje cemo u radni list Excela postaviti tri kriterija.Raspon opsega je sa dvotockom.
Criteria range je u radnome listu Excela obiljezen zutom bojom.Prilikom unosa kriterija u radni list Excela vodite brigu da
kursor bude iza brojcane vrijednosti unosa na liniji formula prije pritiska entera.(iza broja 400)
CRITERIAPOCE COLORDAYS <3500 >16 >300 =siva Kursor prije entera mora biti: <400I
Vrijednost za PO napisite na liniji formula<1500 u trecem redu pa onda pritisnite enter. Slijedi rezultat naprednoga
filtriranja nakon ponovljene komande:
DATA/ FILTER /Advanced FILTER.
15DEFGH16NAMEPOCECOLORDAYS17SISAK350042siva50019OSIJEK150018plava3452526CRITERIAPOC
E COLORDAYS27 <3500>16 >30028 =siva Sa zutom bojom oznacen je rang kriterija koji ide od
$D$26:$H$28 u radnom listu Excela.Slozeni upit filtriranja kao gradove daje samo:SISAK i OSIJEK.Napomenimo da
opseg kriterija ima 27 i 28 red Excelova lista za postavku i oba reda moraju biti popunjena jer su tako i otvorena.Tako red
27 drzi operator AND a red 28 u kombinaciji sa njime operator OR .Za SISAK znak jednakosti nadjacava nejednakost.
Kada pokrecete novi kriterij za filtriranje,kliknite desnim tasterom misa na list Excela i iz brzoga menija uzmite: CLEAR
CONTENTS.
(U opseg kriterija i liste unosi se simbol , $ dolara, unutar prozora Advanced FILTER: =$=Shift+4.U ladicu Copy to , unosi
se mjesto ispisa filtera na listu, i u tome slucaju mora biti potvrdjen radiogumb:
Copy to another location. Ako unosimo tekst u CRITERIA , tada se mora formatirati ta celija Excela:Format / Celss.../
Katrica NUMBER / Category Text i nakon upisa teksta na liniju formula pritisnuti enter).Nakon svake promijene
CRITERIA na liniji formula se mora pritisnuti enter a brojcana vrijednost ili tekst moraju biti ispred znaka kursora.
Iste rezultate provjeriti cemo u ACCESS-u. Otvorimo ATTRIBUTE7. csv sa strane 99. ove skripte.
Start /Programs /Microsoft Access
U prozoru Microsoft Access cekiramo radiogumb
Open an existing file i OK.
U prozoru Open pronadjemo dokument
ATTRIBUTE7.csv i pritisnemo gumb Open.
Otvara se prozor Link Text Wizard gdje cekiramo radiogumb Delimited i kliknemo na gumb Next.
U drugom koraku Wizarda cekiramo radiogumb Semicolon i klik na Next.
U trecem koraku Wizarda poljima Field upisemo nase kljuceve po TABLICI IO 3.
Kliknete na polje Field7 i u prozor Field Name upisite DAYS. Potom kliknete na gumb Next.
Uspostavljen je Link sa ATTRIBUTI4 iz AutoCADA-a.
Kliknemo na gumb Finish.i OK.
Selektiramo datoteku ATTRIBUTI7 i kliknemo na gumb Open u naslovu prozora.

Otvaramo sledecu doradjenu bazu podataka u Accessu.
Preuredjena baza podataka za analizu u Accessu, (prethodno otvorena u Excelu) prenesena iz AutoCAD-a kao
ATTRIBUTI4.
Kljucevi za analizu su podeseni i sada cemo provjeriti rezultate Advanced FILTER dobivene u Excelu u koraku 4.
Unutar Accessa pokrenimo komandu:
Records / Filter / Advanced Filter /Sort...
Postavimo sledece kriterije za filtriranje:
Kliknite misem u prazno polje gdje se otvara padajuca lista za unos kriterija.
Kliknute desnim tasterom misa na sivu pozadinu gornjega prozora i iz brzoga menija prihvatite komandu:
Apply Filter/ Sort. Slijedi odgovor:
Rezultat je isti kao u Excelu samo je sortiran.
Primjetimo da se alat Apply Filter/ Sort u Accessu po svojim mogucnostima priblizio snaznom alatu
SQL Query unutar AutoCAD-a , strana scripte 36.
SKICA 1
Postupak
Command:LINE
Command: _line Specify first point: 0,0 i enter
Specify next point or [Undo]: 10,0 i enter
Specify next point or [Undo]: *Cancel*
Podesite pogled.
Command:POLYGON
Command:_polygon Enter number of sides <4>: 6 i enter
Specify center of polygon or [Edge]: 0,0 i enter
Enter an option [Inscribed in circle/Circumscribed about circle] <I>:enter
Specify radius of circle: 2 i enter
Command: *Cancel*
Command:ARC
Command: _arc Specify start point of arc or [Center]: 0,3
Specify second point of arc or [Center/End]: C
Specify center point of arc: 0,0
Specify end point of arc or [Angle/chord Length]: 3,0
Command: *Cancel*
Command:CIRCLE
Command: _circle Specify center point for circle or [3P/2P/Ttr (tan tan
radius)]: 10,0
Specify radius of circle or [Diameter] <1.0000>: 0.5
Command: *Cancel*
Command:ARC
Specify end point of arc or [Angle/chord Length]: A
Specify included angle: 180
Command: *Cancel* (Slijedi graficki prikaz)
Prilikom crtanja lukova bila je ukljucena sledeca orijentacija

Command:Elipse Arc [ luk 2 do 1 ]
Command: _ellipse
Specify axis endpoint of ellipse or [Arc/Center]: _a
Specify axis endpoint of elliptical arc or [Center]: 9,0
Specify other endpoint of axis: 3,0
Specify distance to other axis or [Rotation]: @1<90
Specify start angle or [Parameter]: 0
Specify end angle or [Parameter/Included angle]: 180
Command: *Cancel*
Command:Elipse Arc [ luk 4 do 3 ]
Command: _ellipse
Specify axis endpoint of ellipse or [Arc/Center]: _a
Specify axis endpoint of elliptical arc or [Center]: C
Specify center of elliptical arc: 0,0
Specify endpoint of axis: 11,0
Specify distance to other axis or [Rotation]: 3,0
Command: *Cancel* (Slijedi graficki prikaz)
Simetrale nisu postavljene u crtez radi preglednosti objasnjenja.Obrisite pomocnu liniju[0,0:10,0].Otvorite nove slojeve i u
njima postavite kotni stil i srafuru te vodilice teksta.Znak enter nije unosen u komande.
Postupak
Command:ARC
Command: _arc Specify start point of arc or [Center]: C
Specify start point of arc: 16,10
Command: *Cancel*
Command:Polygon
Command: _polygon Enter number of sides <4>: 8
Specify center of polygon or [Edge]: 10,10
Enter an option [Inscribed in circle/Circumscribed about circle] <I>:enter
Specify radius of circle: 3
Command: *Cancel*
Command:ARC
Command: *Cancel*
Command:ARC
Command: _arc Specify start point of arc or [Center]:
-4.185, 6.975
Specify center point of arc: 0.225,7.6275
Specify end point of arc or [Angle/chord Length]: 4,10
Command: *Cancel*
Command:LINE
Command: _line Specify first point: -4.185, 6.975
Specify next point or [Undo]: @5<-135
Command: *Cancel*
Command:LINE
Command: _line Specify first point: 19.366, 4.9019
Specify next point or [Undo]: @1.59<-45
Command: *Cancel* ( Crtez bi trebao izgledati)
Command:Elipse Arc
Specify center of elliptical arc: 10,10
Specify endpoint of axis: -7.7205, 3.4395
Specify distance to other axis or [Rotation]: @10.5<270
Command: *Cancel* (Crtez bi trebao izgledati )
Prvo upotrebite alat EXTEND pa onda TRIM jer to nalaze sledeci graficki prikaz. Zumirajte crtez.
Dovrsetak desnoga elipticnoga luka.Sa alatom EXTEND spojite liniju sa elipticnim lukom a zatim visak elipticnoga luka
odsijecite alatom TRIM.
Command: _exten
Select objects: klik na liniju i klik na elipticni luk
Select objects:enter
Select object to extend or shift-select to trim or [Project/Edge/Undo]:klik na liniju i enter
Command: *Cancel*
Command: _trim
Select objects: klik na liniju i elipticni luk
Select objects: enter
Select object to trim or shift-select to extend or [Project/Edge/Undo]:klik na elipticni luk (desno od linije) i enter
Command: *Cancel*
Postavite kotni tekst i srafuru u nove slojeve da bi dobili SKICU 2.
SKICA 3.
Command:CIRCLE
radius)]: 10,10
Specify radius of circle or [Diameter] <1.0000>: 1
Command: *Cancel*
Command:CIRCLE
radius)]: 10,10
Command: *Cancel*
Command:LINE
Command: _line Specify first point: 10,10
Specify next point or [Undo]: 15,15
Command:LINE
Command: _line Specify first point: 12.1213,12.1213
Specify next point or [Undo]: @10<-5
Command:LINE
Command: _line Specify first point: 12.1213,12.1213
Specify next point or [Undo]: @10<95
Command:ARC
Command: _arc Specify start point of arc or [Center]: 22.0833,11.2497
Specify center point of arc: 12.1213,12.1213
Specify end point of arc or [Angle/chord Length]: 11.2497,22.0833
Command: *Cancel*
Upotrebite alat Filet sa radijusom 2 da bi doradili krilo u prvom kvadrantu.Nakon toga na isto krilo primjenite komandu:
Draw / Boundary .Ono je sada spremno za polarno kopiranje prema sledecim opcijama:
Crtez bi trebao izgledati ovako:

Command:CIRCLE
radius)]: 10,10
Command: *Cancel*
Command:CIRCLE
radius)]: 10,10
Command: *Cancel*
Sa komandom DIVIDE podijelite dvije vanjske kruznice na 50 dijelova.Zumirajte crtez da bi kreirali zubac pile.
Crtez bi trebao izgledati priblizno kao na sledecoj slici.
Vodilice 1 2 i 3 oznacavaju poziciju zubca koji ce se kreirati. Kotirana je i diferencija na opsegu kruznice nakon 50 podijala
vanjskoga kruga i kruga do njega.
Command: POLYLINE
Command: _pline
Specify start point: klik misem u tocku 1
Specify next point or [Arc/Halfwidth/Length/Undo/Width]: Arc
Specify endpoint of arc or
[Angle/CEnter/Direction/Halfwidth/Line/Radius/Second pt/Undo/Width]: CEnter
Specify endpoint of arc or [Angle/Length]: klik u tocku 2

[Angle/CEnter/CLose/Direction/Halfwidth/Line/Radius/Second pt/Undo/Width]: Line
Specify next point or [Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width]: klik u tocku 3
Specify next point or [Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width]: klik u tocku 1
Command: *Cancel* ( Zubac se daje na sledecoj slici.)
Slijedi polarno kopiranje uz sledece postavke:
Nakon brisanja suvisnih elemenata crteza on se moze demonstrirati u sledecem obliku ( iako ima mogucnost brojnih dorada)
KORISNI SAVJETI
1.Stvarajte uvijek rezervne kopije crteza

Komanda:Tools / Options /kartica Open and Save : cekirati polje : Create bascup copy ...
2.Ostecene datoteke poslati ce poruku:

FATAL ERROR ili INTERNAL ERROR.
Rezultat su kraha samoga programa AutoCAD-a.Treba pokusati sa naredbama: AUDIT i RECOVER.
Izaberite komandu: File /Drawing Utilities / Audit .
Na komandnu liniju upisite Yes i enter.

Ako se crtez ne moze ni ucitati pokrenite komandu: File / Drawing Utilities /Recover...
U prozoru Select File odaberite datoteku i pritisnite gumb Open.
AutoCAD obnavlja crtez i salje izvjesce.
3.Datoteke koje se tesko otvaraju pokusajte aktivirati sa sledecim komandama:

Insert / Block
Insert / External Reference
A zatim primjenite komandu AUDIT.
4.Ako otvorite prazanu datoteku bez crteza pokusajte je ponovo spremiti:
File / Save AS kao novi crtez u formatu DXF.
5.Hard disk odrzavajte komandama:
a) Programs /Accessories /Scan Disk
b)Programs / Accessories /System Tools / Disk Deefragmenter

6. Drzite oci od monitora na dvije udaljenosti dijagonale monitora.
7.Kada izgubite ideju prilikom crtanja u AutoCAD-u kliknute desnim tasterom misa na crtez.
PRILOG ZA VLASTITI NOTES
NapomenaStranica u SCRIPTIdxxy = dxdy86/110
PRILOG SLIKA IZ DRUGIH PROGRAMA

1
3
7 4
6 5
SLIKA W1.Uređaj za čišćenje trake od maziva

PROGRAM: Nacrtana u WORD-u alatima
Drawing
Literatura: D.Ćurčija ,I.Mamuzić ,
MATERIALI IN TEHNOLOGIJE 39(2005) 3 , 61-76
A-A
lP lK
Die
h0 h1 h2

a v0 v1 b
lubricant A-A
Slika W2.Shema vučenja metala na složenoj matrici

PROGRAM: Nacrtana u WORD-u alatima
Drawing
Literatura:D.Ćurčija,I.Mamuzić,F.Vodopivec,
MATERIALI IN TEHNOLOGIJE 40(2006)6
Naslovna stranica:Vlastiti crteži:Čajnik u AutoCAD-u.

Slika Gaussove krivulje urađena po scripti:Statistika
Dr. Sc.R. Križanića , Metalurski fakultet Sisak.
Ispravka : infinitezimala treba glasiti dxdy
Obrazloženje
Iskusni crtači u AUTO-CAD-u će većinu ovih crteža izvesti drugim metodama.
U novijim verzijama će sa lakoćom formirati tablične prikaze kao alatima u Wordu.

Svrha dostupnosti ogleda se u činjenici da je detaljno objašnjen ADMINISTRATOR kojega vješti
crtači sve više potražuju.
Zahvala
Gospodinu Miloradu Rabljenoviću inž. Građevine koji profesionalno radi u ovoj aplikaciji.
Mr.Zoranu Rabljenoviću dipl.inž. koji mi pomaže da ova Scripta stigne do Vas.
U Volinji 2019 godine

AutoCAD Administartor

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

AutoCAD Administartor

Uploaded by

Copyright:

D.

ĆURČIJA / Napredne tehnike u 2D 1/105

U=3( sx ) 3 sx 3 sx U=3( sx )

329,95 405,35 480,76

Volinja , siječnja 2019 AutoCAD 2007 Kazalo je na str.59

Slika 4.Aktiviramo gumb Multiline Properties sa

Slika 5.Proizvoljno raskrižje nacrtano alatom

Slika 6.Prikaz akcije nad slikom 5. Preko alata

Napomena:Vidi PRILOG o LEADERU

Slika 7.Nastala istim razvojem kao i slika 4.

Slika 8.Dvije paralelne linije kao specijalan slučaj

Slika 12.Unos novoga sloja u sliku 2 preko

Slika 9.Novi parametri za sliku 10.

Slika 10. U odnosu na sliku 8. ovdije su uključeni

Slika 16. Izgled prozora u 9. koraku kada je

Slika 17.Izgled prozora u 9 koraku formiranja

Slika 24.Multilinije na slici 23. obrađene alatima

Do istih podataka će mo doći ako u polju Current

Slika 23.Prelom puta pod 90 stupnjeva će se

Slika 26.Pregled opcija multilinije prikazane na

Polukružni dodatak luka slike 25 obično

Slika 27. Tri različita poravnanja multilinije po

Volinja , siječnja 2019 AutoCAD 2007 Kazalo je na str.59

Slika 32. Multilinija u više slojeva bez file,

Select objects: 1 found

Slika 29. Nova multilinija definirana prozorom Select objects:

Justification = Top, Scale = 20.00, Style = STIL2

Slika 33. Primjer jednostavne multilinije za

Command: AREA Enter

Otvara se prozor gdje u polje File name upišemo

Slika 34.Prozor Create or Append Linetype File

Slika 35.Prozor Select Linetype

*GAS_LINE,Gas line ----GAS----GAS----GAS----GAS----GAS----GAS--

Kliknemo desnim tasterom miša na datoteku

*GAS_LINE,Gas line ----GAS----GAS----GAS----GAS----GAS----GAS--

*ACAD_ISO08W100,ISO long-dash short-dash ____ __ ____ __ ____ _

Slika 39. Konstruirana nova linija u datoteci Moje

Slika 42.Standardna AutoCAD-ova linija

Volinja , siječnja 2019 AutoCAD 2007 Kazalo je na str.59

#<VLA-OBJECT IAcadHatch 01235ab4> Prostoručno crtanje spada u rad sa složenim

Tablica 2.Sprega komandi za prostoručno crtanje

Slika 44.Linije 1 i 2 nacrtane su uz increment 100

Kada smo završili crtanje kliknemo ponovo na

Ove komande vrše diobe i razmijere dužina

Slika 47.Demonstracija kružnoga prstena sa filom

Command: DONUT enter

Specify inside diameter of donut <10.0000>:10

Specify outside diameter of donut <15.0000>:15

Specify center of donut or <exit>:klik mišem u

Slika 50. Formatiranje točaka

Slika 48.Primjena komande TRIM na prstenove11

Dvije razmijere Nema koraka

Slika 55. Prozor Propertes-dvostruki klik na

Nepotrebne blokove možemo brisati komandom

Slika 53.Prozor za snimanje bloka

Volinja , siječnja 2019 AutoCAD 2007 Kazalo je na str.59

Auto LISP ima poseban  algoritam .U primjeru

Stilovi točaka na slici 50. kao i izrada valstitih

Slika 57. Računanje površine pravokutnika

Area = 170262.1067, Perimeter = 1752.9209

Sada ćemo algoritam modificirati sa dodavanjem

7.2. Izračunavanje površine dva objekta koji

Prvi objekat Drugi

Slika 62. Dva objekta leže jedan unutar drugoga

Command: Area i enter

Specify first corner point or [Object/Add]: Object

*ACAD_ISO08W100,ISO long-dash short-dash ____ _