Argument, Argumentacija, Modusi

You might also like

Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 2

ARGUMENT-->U logici argument Jest misaona struktura koja služi za dokazivanje ili

opovrgavanje tvrdnje.
Sastoji Se od jedne ili više premisa i konkluzije.
Premisa je iskaz (deklarativna re čenica, propozicija, misao) koji podupire ili dokazuje
konkluziju, a kon kluzija je iskaz dokazan (poduprt) jednom ili s više premisa.
Cilj je argumenta uvjeriti sugovornice i sugovornike u istinitost tvrdnje. Tvrdnja je prethodna
konkluzija koju treba dokazati.
Premise mogu biti logičke i empirijske naravi. Logičke su premise razlozi
ili dokazi u širem smislu. Empirijske su premise dokazi u užem smislu
(činjenice, primjeri, statistički podatci, citati, parafraze).

ARGUMENTACIJA
Klasična je retorika imenovala tri opća argumentacijska modusa koji vrijede
u svim diskursima. To su logos – argumentacija s pozivom na razum,
ẽthos – argumentacija s pozivom na govornikov karakter i pathos – argumentacija s pozivom
na emocije i očekivanja publike.
Logos. Dva su osnovna tipa argumenta s pozivom na razum: deduktivni i induktivni
Deduktivni argument polazi od općih premisa prema pojedinačnomu slučaju i obratno za
induktivni. U deduktivnome argumentu, ako su premise istinite, nužno je istinita i
konkluzija. U induktivnome argumentu, upravo zbog empirijskoga beskraja i nemogućnosti
potpune generalizacije, argumenti su samo vjerojatni.

Etos. Postoje, kao što znamo, dva tipa argumentacije snagom i glasom osobe: interna ili
unutarnja i vanjska ili situacijska argumentacija.

Svoj ukupni akademski etos predstavljate u posebnim dijelovima strukture kao što su uvod i
zaključak svoj unutarnji etos gradite u autorskome glasu kojim pišete i akademskome stilu a
svoj situacijski ili društveni etos ojačavate u različitim situacijama studija te predočujete u
svojemu životopisu – primjerice, u sklopu doktorske disertacije.
Patos. Osnovna je argumentacija u akademskome pismu pozivanje na razum.
Poziv na emocije i očekivanja publike dio je dubinske strukture akademskoga pisma.
Akademska se proza uvijek piše s obzirom na vrijednosti i očekivanja stručnjaka koji
ocjenjuju vaš rad. Studentice i studenti ne moraju poznavati treći modus retoričkoga
uvjeravanja da bi napisali uspješan akademski rad, ali moraju znati da će njihov rad biti
pozitivno ocijenjen samo ako se drže očekivanih znanstvenih standarda i norma svoje publike,
mentorice ili mentora i povjerenstva.

You might also like