Broj 18. Godina II. 28. sijeËnja 2005. www.hrvatski-vojnik.

hr BESPLATNI PRIMJERAK

1330 - 500X
PRINTED IN CROATIA
ISSN
€ 2,10•CAD 3,00•AUD 3,30•USA 2,00•CHF 3,50•SIT 430,00•SEK 17,00•NOK 17,00•DKK 15,50•GBP 1,30

Ministarska konferencija AmeriËko - jadranske povelje

Tri zemlje - jedan cilj

 SVIJET Pripremio D. VLAHOVIΔ

LONDON

Brod britanske mornarice istraæuje

razloge tsunamia
rod britanske ratne morna-

B rice HMS Scott provest Êe

sonarska istraæivanja mor-
skog dna oko indonezijskog otoka
Sumatre kako bi se pokuπalo otkriti
razloge potresa koji je prouzroËio
CANBERRA razorni tsunami. To je prva nevojna
primjena tog broda.

Sudar akrobata HMS Scott Êe osigurati slike mor-

skog dna u visokoj rezoluciji, osobi-
va akrobatska zrakoplova australskog ratnog zrakoplovstva su- to epicentra potresa. Na osnovu tih

D darili su se u zraku 22. sijeËnja tijekom rutinske vjeæbe, meutim,

oba pilota izbjegli su teæe ozljede, jedan se katapultirao prije nego
πto je zrakoplov udario u zemlju, a drugi je uspjeπno sletio.
podataka znanstvenici bi trebali otkriti kako je potres pokrenuo razoran
plimni val koji je pogodio Ëak 11 dræava.

Dva aviona tipa PC-9/A s turbo propelerima dio su akrobatske australske STOCKHOLM
skupine Roulettes, a u trenutku sudara letjeli su u formaciji svoje skupine
blizu mjesta Sale u juænoj australskoj dræavi Victoria.
Maari za instruktore Gripena
WASHINGTON Êe biti uvjeæbavani za instruk-
tore, provoenje teoretskog di-
Zapovjednik: odgovoran ili ne? jela, vjeæbat Êe na simulatorima i
samo letenje. Nakon godine da-
evin Mooney, ameriËki na, vratit Êe se u Maarsku i

K mornariËki Ëasnik koji je

zapovijedao podmornicom
USS San Francisco, premjeπten je
na drugu duænost. Premjeπtaj se
dogodio tijekom sluæbene istrage
o razlozima nesreÊe od 8. sijeË-
nja, kad je podmornica udarila u
podvodnu planinu na toËki 560
kilometara udaljenoj juæno od baze
na Guamu. Tom prilikom poginuo
je jedan, a ozlijeena su 23 pod-
morniËara.
U naËelu, za takve izvanredne do-
gaaje odgovoran je zapovjednik
podmornice, ali su sluæbene oso-
be sugerirale da to neÊe biti sluËaj
ako istraga pokaæe da planina nije
bila oznaËena na sluæbenim karta-
ma mornarice.
Satenas, bazu πvedskog
U ratnog zrakoplovstva, pot-
kraj proteklog tjedna stigla
su petorica maarskih pilota, s na-
mjerom uvjeæbavanja upravljanja
avionima Saab Gripen kojima se
oprema maarsko zrakoplovstvo.
U sklopu svog nauËavanja, Maari
WASHINGTON
raditi kao piloti - instruktori u rat-
nom zrakoplovstvu, specijalizira-
ni za Gripene.
SljedeÊa skupina maarskih pilota
u ©vedsku Êe biti upuÊena u ljeto
2006. godine. PoËet Êe s uvjeæ-
bavanjem tamo, a zatim otiÊi u Ma-
arsku gdje Êe njihovu obuku u
potpunosti provesti aktualna pe-
torka.

MOSKVA
TisuÊiti Stryker
opnena vojska SAD-a sredi- doblju preπla viπe od 4 milijuna

VeÊe plaÊe ruskim vojnicima

ako su se kresanja socijalnih
protiv vlasti, odnosila i na vojne
osobe, predsjednik Vladimir Putin
je na sjednici vlade rekao da je
poveÊanje plaÊe vojsci od 10 %
(1. rujna 2004.) dokazano pre-
maleno s obzirom na nove okol-
nosti, pa je odredio da se ono
udvostruËi. Jedna od beneficija,
koja je u meuvremenu uklonjena,
K nom je sijeËnja preuzela ti-
suÊiti primjerak oklopnog
vozila Stryker, uËinivπi time veliki
milja.
AmeriËka vojska u buduÊnosti pla-
nira preuzeti joπ 1451 vozilo koje
korak u programu razvoja koji je Êe izraditi tvrtka General Dyna-
poËeo prije pet godina. mics Land Systems.
Ta vozila vrlo su popularna u
vojsci zbog svojih hitrih i tihih
mobilnih, te visokih operativnih
karakteristika, te svestranosti:
postoji deset varijanti Strykera.
U posljednjih 14 mjeseci 311

I prava, zbog kojih su nedavno

u Rusiji organizirani prosvjedi
bila je slobodno putovanje sred-
stvima javnog prijevoza.
Strykera djeluje u Iraku, u sklo-
pu dviju brigada. U tom su raz-

2 28. sijeËnja 2005.

 IMPRESUM
TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

IZ SADRfiAJA
Nakladnik:
MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE Ministarska konferencija
Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ AmeriËko - jadranske
(zeljko.stipanovic@morh.hr) povelje
Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ
(vesna.pintaric@morh.hr) Iako je glavna tema konferencije
Zamjenik glavnog urednika za Internet:
Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr) bila AmeriËko - jadranska
Izvrπni urednik: Mario GaliÊ povelja, njezine aktivnosti,
(mario.galic@morh.hr) napredak i nove inicijative,
Urednici rubrika: Marija Alvir
(marija.alvir@morh.hr), Domagoj VlahoviÊ
skup je nudio moguÊnosti
otvaranja πirih rasprava, a i
Novinari: Leida Parlov, Milenka Pervan StipiÊ, bilateralnih razgovora...
Josipa Perica
Fotografi: Tomislav Brandt, Davor Kirin,
Dubravko KovaË Strana 4
GrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik)
(zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,
Predrag BeluπiÊ, Damir Bebek
Webmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)
Post festum Zlatnog medvjeda - oruæane snage u sluæbi ski-
Redaktor: Danica PajiÊ jaπkog spektakla
Lektor: Lidija BogiπiÊ
Korektor: Gordana JelaviÊ
Na Medvednici je tijekom utrke,
Marketing i financije: Igor VitanoviÊ kao dio tehniËke potpore
tel: 4568-699;
fax: 4551-852 bilo 110 pripadnika oruæanih snaga.
Pritom, posebno treba istaknuti sanitet,
Tajnica redakcije: Jasmina AugustiÊ koji je imao (ne)oËekivano
tel: 4568-041;
fax: 4551-852
puno posla...

Pretplata:
Strana 9
Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.
Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb
(za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-
nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci Brigadir Zdravko PaveliÊ,
30101-620-2500-3281060. naËelnik Sluæbe za
Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d., prijem i potporu MORH-a
Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:
Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),
Kontroli kvalitete podlijeæu svi
æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj
165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-
proizvodi koji se nabavljaju za
platnike da nakon uplate kopiju uplatnice
potrebe opremanja i opskrbe
poπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d. MORH-a i OSRH u skladu sa
Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb. zahtjevima iz ugovora skloplje-
nih s dobavljaËima
Tisak:
AKD Agencija za komercijalnu
djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31
Strana 12
Naslov uredniπtva:
MORH
Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.
252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatska
http://www.hrvatski-vojnik.hr RazaraËi klase Delhi
E-mail: hrvojnik@morh.hr

U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara Tri razaraËa klase Delhi najveÊi
(EMPA) su ratni brodovi koji su ikad izgraeni
u indijskim brodogradiliπtima i tek Êe
ih indijski nosaËi zrakoplova
nadmaπiti po veliËini

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo. Strana 22

Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2004.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu

Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT
sluæbeni stav Ministarstva obrane RH

3
 KONFERENCIJA

Izdvajamo

• susjedne zemlje podupiru ulazak

potpisnica Povelje u NATO
• nazoËnost NATO-a u regiji
i regionalna suradnja kljuËni su za
poboljπanje sigurnosti i stabilnosti
u jugoistoËnoj Europi
• izraæena æelja za proπirenjem
jadranske suradnje u globalnom
ratu protiv terorizma
• domaÊin sljedeÊe konferencije
bit Êe Albanija

Ministarska konferencija AmeriËko - jadranske povelje

Tri zemlje - jedan cilj

Ia ko je glav na te ma kon fe ren cije bi la Ame ri Ë ko - jad ran ska po vel ja, nje zi ne ak tiv no -
sti, na pre dak i no ve ini cij ati ve, ova kav sa stav (pred stav ni ci 13 ze mal ja i NA TO-a)
ne go vo ri sa mo o pot po ri svih sus jed nih ze mal ja troj ici naj ak tu al nij ih kan di da ta za
pri stup NA TO-u, ne go i o to me da je bi la rij eË o sku pu ko ji je nu dio mo guÊ no sti
otva ran ja πi rih ras pra va, a i bi la te ral nih raz go vo ra...
Domagoj VLAHOVIΔ, snimio Tomislav BRANDT

aæno mjesto u proπlom broju Sheraton

V Hrvatskog vojnika zauzeo je

Ëlanak Ëija je namjera bila ob-
jaπnjenje nastajanja, svrhe, sadaπ-
odræao 24. i 25.
sijeËnja. Iz nje-
govog naziva
njosti i buduÊnosti AmeriËko - jad- moglo se iπËitati
ranske povelje, inicijative koja bi da je rijeË o
Republici Hrvatskoj trebala dati konferenciji na
vaænu potporu u ostvarenju zada- kojoj sudjeluju
nog strateπkog cilja, ulaska u iskljuËivo pred-
NATO. Izravan povod je, ipak, bio stavnici zemalja
skup koji se u zagrebaËkom hotelu AmeriËko- jad-
ranske
povelje.
Meutim,
dovoljan

je bio pogled na broj zemlja sudio-

Konferenciji su nazoËili pred-
stavnici iz 13 zemalja, i to
zemalja potpisnica Povelje, sus-
jednih zemalja koje su veÊ u
NATO-u te aspiranata u Ëlanstvo
u Partnerstvo za mir kao i pred-
stavnici NATO-a, a skup je nudio
moguÊnost i bilateralnih razgovo-
ra kojih je samo protokolom bilo
predvieno devet
nica i popis osoba koje su sudjelo-
vale na konferenciji, pa da se poËet-
ni zakljuËak odmah promijeni. Na
konferenciji su se naπli predstavnici
13 zemalja, odreda visoki predstav-
nici ministarstava obrane i drugih
dræavnih i vojnih duænosnika. RijeË
je, dakle, bila o proπirenom sastan-
ku, a izaslanstva su se mogla podi-
jeliti na potpisnike povelje (Hrvat-

4 28. sijeËnja 2005.


ska, SAD, Makedonija, Albanija),
susjedne zemlje koje su veÊ u NA-
TO-u (Rumunjska, Maarska, Slo-
venija, Italija, GrËka, Turska), te as-
pirante na Ëlanstvo u Partnerstvu za
mir (Bosna i Hercegovina, Srbija i
Crna Gora). Svakako valja ubrojiti i
predstavnika NATO-a, Georgea
Katsirdakisa.
Predstavnici zemalja NATO-a potvr-
dili potporu potpisnicama Povelje
Iako je glavna tema konferencije
bila AmeriËko - jadranska povelja,
njezine aktivnosti, napredak i nove
inicijative, ovakav sastav ne govori
Na konferenciji za novinare priopÊena je zajedniËka
izjava zemalja potpisnica Povelje
samo o potpori svih susjednih ze-
malja trojici najaktualnijih kandida-
ta za pristup NATO-u, nego i o to-
me da je bila rijeË o skupu koji je
nudio moguÊnosti otvaranja πirih
rasprava, a i bilateralnih razgovora
(samo protokolom predvieno ih je
bilo devet). Prema tome, okviri kon-
ferencije bili su doista πiroki.
“Smatramo da visoki sastavi iza-
slanstava te sadræaji danaπnjih raz-
govora, kao i zajedniËko priopÊenje
Ëetiriju zemalja AmeriËko- jadran-
ske povelje pokazuju uspjeh ovog
sastanka koji je veÊ postao tradicio-
nalan”- u uvodnom je govoru na
konferenciji za novinare odræanoj
po zavrπetku glavnog dijela konfe-
rencije rekao nacionalni koordina-
tor za NATO Pjer ©imunoviÊ. Pod-
sjetimo, domaÊin proπle konferen-
cije takoer je bila Hrvatska (Bri-
juni, 12. studenog 2004). DomaÊin
sljedeÊe bit Êe Albanija.
DomaÊin, ministar obrane RH Be-
rislav RonËeviÊ, predstavnicima me-
dija dao je kratak presjek konferen-
cije, istaknuvπi da su “predstavnici
28. sijeËnja 2005.
ZajedniËka izjava
Iz dokumenta, koji su potpisali mi-
nistri obrane Hrvatske, Albanije, Ma-
kedonije, te predstavnik ameriËkog
ministarstva Alan van Egmond, iz-
dvajamo sljedeÊe:
- Potpisnici potvruju svoju ustraj-
nost u naËelima Povelje, potvruju
spremnost za daljnje osnaæivanje su-
radnje u svrhu postignuÊa zajedni-
Ëkog cilja, ulaska Hrvatske, Albanije i
Makedonije u NATO, podupiru zak-
ljuËke EAPC sastan-
ka ministara odræa-
nog 9. prosinca
2004. u Bruxellesu,
te nastavljaju po-
dupirati nazoËnost
NATO-a u regiji
- Zahvaljuju SAD-u,
susjednim zemljama
i ostalim Ëlanicama
NATO-a i EU-a na
Ëvrstoj potpori na-
stojanjima na putu u
Ëlanstvo
-Naglaπavaju po-
stignuÊa povezana s
punom implementa-
cijom MAP-a u 2004. godini te ga
podupiru za 2005.
- Potvruju obvezu kako Êe pripre-
miti mjeπoviti sanitetski tim za upuÊi-
vanje u ISAF
- Potvruju svoju æelju za proπire-
njem jadranske suradnje u globalnom
ratu protiv terorizma te, u skladu s
meunarodnim konvencijama protiv
πirenja oruæja za masovno uniπtenje,
obvezuju se pojaËati razmjenu infor-
macija o mjerama koje Êe pojaËati
suradnju u ovom podruËju
- Navode potporu BiH i SiCG u nji-
hovim nastojanjima za pridruæiva-
njem Programu partnerstva za mir
πto je prije moguÊe
- Slijedom zakljuËaka summita u Is-
tanbulu, oËekuju da Êe ministri vanj-
skih poslova zemalja NATO-a na indi-
vidualnoj osnovi ocijeniti napredak
koji su uËinile Albanija, Hrvatska i
Makedonija prema punom Ëlanstvu u
NATO-u
- Navode postignuti dogovor da Êe
sljedeÊi ministarski sastanak biti
odræan u Albaniji
KONFERENCIJA
zemalja NATO-a, kao i glavnog taj-
nika NATO-a potvrdili svoju potpo-
ru trima Ëlanicama AmeriËko- jad-
ranske povelje na njihovom putu u
NATO”.
Definitivno potvreno slanje zajed-
niËkog medicinskog tima u ISAF
Ministar je dodao i da su se svi
izaslanici “sloæili da su nazoËnost
NATO-a u regiji kao i regionalna
suradnja kljuËni faktori za pobolj-
πanje sigurnosti i stabilnosti u jugo-
istoËnoj Europi”. Predstavio je i po-
sebnu zajedniËku izjavu predstavni-
ka zemalja potpisnica povelje (Ëije
toËke prenosimo u posebnom dijelu
ovog Ëlanka), u sklopu koje je oso-
bito istaknuo da “potvruje spre-
mnost za promicanje daljnje su-
radnje”. Takoer, RonËeviÊ je dao
definitivnu potvrdu namjere za
slanjem zajedniËkog medicinskog
tima u misiju ISAF-a u Afganistanu:
“TrenutaËno smo u pripremi tehniË-
kih detalja, ukljuËujuÊi i ugovor sa
zemljom koja Êe logistiËki podupira-
ti tu naπu inicijativu”. Prema zajed-
niËkoj procjeni, medicinski tim Êe
za upuÊivanje biti spreman “negdje
u kolovozu”.
©to mi moæemo zakljuËiti? VeÊ
sam sastav konferencije govori da
(πto je zapravo najvaænije) susjedne
zemlje u potpunosti podupiru ula-
zak ovih triju zemalja u NATO, te
da njihov zajedniËki nastup na svim
stranama nailazi na pozitivne odje-
ke. NATO je ipak meunarodna or-
ganizacija, dakle, suradnja je vrlo
vaæna rijeË. Meutim, vaæno je i
znati da se ne zanemaruje znaËenje
individualnog napretka pojedine
zemlje, πto je jasno navedeno u za-
jedniËkoj izjavi potpisnika.
5
 KONFERENCIJA
Sigurnost regije je nedjeljiva
Domagoj VLAHOVIΔ
D
etaljnije informacije o konfe-
renciji, osobito o aspektima ko-
ji se najviπe tiËu Hrvatske za
Hrvatski vojnik, dobili smo od mini-
stra obrane Berislava RonËeviÊa.
Koje je novitete u djelovanju Ëlanica
Povelje donijela ova konferencija?
U Zagrebu su se prvi put sastali mi-
nistri, odnosno njihovi predstavnici
zemalja iz πire regije. Hrvatska sud-
jeluje u svim regionalnim obrambe-
nim inicijativama (CENCOOP,
SEDM, Jadransko-jonska, NATO Ini-
cijativa za JI Europu (Southeast Eu-
rope Initiative) meutim nijedna od
njih ne okuplja ovako veliki broj ze-
malja. Hrvatska je primjerice ove go-
dine predsjedavajuÊa CENCOOP-a
(Inicijativa za suradnju srednjo-
europskih nacija u potpori mira) i ob-
vezni smo organizirati ovakav mini-
starski sastanak, ali na njemu Êe
sudjelovati samo sedam dræava. Mi
smo odluËili pozvati na ovaj sastanak
ne samo sve “stare” i “nove” Ëlanice
NATO-a da Ëujemo njihove savjete
za ubrzanje puta u NATO nego i
Srbiju i Crnu Goru te Bosnu i Herce-
govinu koje tek trebaju uÊi u Partner-
stvo za mir. Sigurnost regije je ned-
jeljiva i sve zemlje iz regije imaju in-
teres pomoÊi i tim dvjema dræavama
koje su izolirane od svih vaænijih
mehanizama obrambene suradnje da
ubrzaju ne samo obrambene nego i
druπtvene reforme kako bi cijela re-
gija postala stabilna i sigurna.
Moæete li nam kratko opisati
sadræaj i zakljuËke donesene na
Vaπim bilateralnim razgovorima?
S Makedonijom i Albanijom odræa-
vamo intenzivan dijalog i razmjenu
iskustava oko svih vaænijih tema ve-
zanih uz sudjelovanje u NATO-ovom
Akcijskom planu za Ëlanstvo (MAP).
Kako vjerojatno znate Albanija, Ma-
kedonija, SAD i Hrvatska su suosni-
vaËi AmeriËko-jadranske povelje pa
smo s njima znatno poveÊali i bilate-
ralnu suradnju, ali je stvoren i pose-
ban multilateralni program suradnje
te se koristimo svakom prilikom za
dodatna usuglaπavanja nadolazeÊih
aktivnosti. S Bugarskom nam pred-
stoji potpisivanje posebne Povelje o
6 28. sijeËnja 2005.
suradnji na polju Euroatlantskih in-
tegracija putem koje oni i na forma-
lan naËin nude potporu svim aspi-
rantima za NATO. Sjedinjene Dræave
su sponzor Povelje (dijelom u finan-
cijskom, ali ne manje vaæno i u diplo-
matskom smislu) te smo u razgovoru
s njima razmotrili neke vaæne teme
vezane uz pristup NATO-u, poput
Strategijskog pregleda obrane, ali
smo takoer diskutirali i o nekim bi-
lateralnim pitanjima koja Êe se ove
godine razmatrati na redovitim “bila-
teralnim obrambenim razgovorima”.
Koja je bila uloga zemalja - gostiju
iz regije na konferenciji?
Kako sam veÊ spomenuo, sigurnost
regije je nedjeljiva. Mi æelimo s jed-
ne strane biti potpuno transparentni
prema naπim susjedima Bosni i Her-
cegovini te Srbiji i Crnoj Gori. Æeli-
mo omoguÊiti da vide πto mi radimo
u sklopu Povelje kako bismo im pre-
nijeli naπa iskustva i na taj naËin
upoznali ih s putem koji ih oËekuje.
»lanice NATO-a kao i predstavnika
glavnog tajnika NATO-a pozvali
smo, u jednu ruku, da poveÊamo
znaËenje naπe inicijative, odnosno da
ih neposredno informiramo o naπim
aktivnostima. Istodobno pozvali smo
ih da Ëujemo prijateljski savjet koji
nam moæe biti od velike pomoÊi. Is-
kustva Maarske (koja je u ovom tre-
nutku naπa veza s NATO-om), ali i
Bugarske, Rumunjske, Italije, GrËke,
Turske i Slovenije mogu nam uπted-
jeti znatan trud i sredstva.
Koji konkretni zajedniËki koraci
oËekuju potpisnike Povelje u 2005.
godini?
Na politiËkom planu slijedi zajedni-
Ëko lobiranje pred iduÊi NATO sum-
mit. Naπ sluËaj (zahtjev tri relativno
male dræave) puno se ozbiljnije raz-
matra kad govorimo “u jedan glas”.
Na planu obrambene suradnje slije-
de brojne zajedniËke aktivnosti, uk-
ljuËujuÊi i one najsloæenije vjeæbe.
Meutim, kruna svega bit Êe upuÊi-
vanje mjeπovitog medicinskog tima u
misiju ISAF u Afganistanu. Pred na-
ma je izazov sastavljanja tima do ko-
lovoza ove godine. Iskustva u uspo-
stavi i djelovanju tima mogu posluæi-
snimio D. KIRIN
ti kao dobra osnova za eventualne
sliËne aktivnosti u uspostavi drugih
zajedniËkih timova ili pak postrojbi.
U zakljuËcima je istaknut individu-
alni put svake zemlje potpisnice Po-
velje. Neπto viπe o tome?
U zajedniËkoj izjavi pozvani su mi-
nistri vanjskih poslova Ëlanica NA-
TO-a da ocijene naπ dosadaπnji na-
predak na putu u NATO. Tako su ih
obvezali πefovi dræava i vlada na pro-
πlogodiπnjem summitu u Istanbulu.
Meutim, iako imaju zajedniËki cilj i
usko surauju u svrhu njegove reali-
zacije, sve tri Ëlanice MAP-a æele da
njihov napredak i dosadaπnji rad bu-
de ocijenjen pojedinaËno. Svaka
zemlja ima svoje posebnosti. Primje-
rice, jaËanjem odnosa s Europskom
unijom nesumnjivo se jaËa i poloæaj
Hrvatske kao zemlje stabilne demo-
kracije pa time poveÊavamo i naπe
perspektive za ulazak u zapadne
asocijacije. U svakom sluËaju Ëlanice
MAP-a ne æele biti ocijenjene kao
grupa jer u NATO ne ulazimo grup-
no nego kao zasebne suverene dræa-
ve koje su same odabrale put i naËin
svog ukljuËenja u NATO.
Na kraju, moæemo li reÊi da je
Konferencija konkretno pridonijela
naπem pribliæavanju NATO-u?
Mi vjerujemo da jest. Ne samo da
smo suradnjom koju je ova konferen-
cija uËvrstila i prezentirala pridonijeli
sigurnosti i stabilnosti regije, πto je
vrlo vaæan uvjet za Ëlanstvo, nego
smo iz prve ruke upoznali Ëlanice
NATO-a iz regije πto mi radimo u
okviru Povelje. UpoznavajuÊi ih s
konkretnim rezultatima i zajedniËkim
planovima, joπ viπe smo ih uËvrstili u
uvjerenju da nastave sa snaænom
potporom Hrvatskoj, Makedoniji i Al-
baniji pri ulasku u NATO.

Hrvatska u NATO-ovoj vjeæbi noπenja s krizama CMX 05
Prvi put Republika Hrvatska sud-
jeluje na godiπnjoj NATO-ovoj
vjeæbi noπenja s krizama CMX 05
(Crisis Management Exercise
2005), koja je poËela 26. sijeËnja i
traje do 1. veljaËe.
Svrha vjeæbe je testiranje mehani-
zama i procedure kriznog upravlja-
nja, a provodi se prema detaljno raz-
raenom scenariju koji je temelj za
uvjeæbavanje i koordinaciju rada na-
cionalnih, zapovjednih i upravlja-
Ëkih struktura na struËnoj i politi-
Ëkoj razini u operacijama odgovora
na krize, istaknuo je Pjer ©imunoviÊ,
nacionalni koordinator za NATO, na
press konferenciji odræanoj uoËi
vjeæbe. Uz Hrvatsku, kao dræavu
Partnerstva za mir, u planiranje i
provedbu ukljuËeno je joπ osam
dræava kao i 26 Ëlanica NATO-a.
Vjeæba se provodi na dvije razine, u
srediπtu NATO-a u Bruxellesu, te u
glavnim gradovima dræava sudioni-
ka, a srediπnja toËka angaæmana
Republike Hrvatske su nacionalni
predstavnici u odborima NATO-a
ukljuËeni u sustav kriznog uprav-
Britanska ËasniËka tradicija u Hrvatskoj
Restoran “Kralj Tomislav”, u za-
grebaËkom hotelu Sheraton bio je
18. sijeËnja mjesto odræavanja sve-
Ëane veËere za vojne izaslanike, ak-
reditirane u RH i predstavnike
MORH-a i GS-a OSRH. DomaÊin,
britanski vojni izaslanik u RH, pu-
kovnik Michael Rees, u razgovoru
28. sijeËnja 2005.
ljanja uz koordinaciju i razmjenu
informacija sa sudionicima vjeæbe
u glavnim gradovima.
U toj vjeæbi virtualnog karakte-
ra, oruæane snage sudjeluju s Ëe-
tiri Ëasnika u stoæeru NATO-a i
jednim inæenjerijskim vodom.
Prema rijeËima Josipa Sajka, sav-
jetnika iz Uprave za obrambenu
snimio D. KIRIN
politiku MORH-a, vjeæba ima ve-
liko znaËenje i izazov je za Hr-
vatsku i Ministarstvo obrane, jer
se, kako je istaknuo “proigrava
sustav civilno - vojnog kriznog pla-
niranja u dimenziji u kojoj se dosad
nismo ukljuËivali i u kojem nema-
mo iskustva. To znaËi da Êe se mo-
rati testirati sadaπnja rjeπenja koja
nisu harmonizirana s NATO rjeπe-
njima u podruËju kriznog plani-
ranja”. Ova bi vjeæba trebala biti
putokaz ka definiranju novih rje-
πenja koja se odnose na civilno i ci-
vilno - vojno krizno planiranje u
Hrvatskoj, dodao je Sajko.
Uz Ministarstvo obrane, nositelj
vjeæbe je i Ministarstvo vanjskih po-
slova, uz sudjelovanje Ureda Pred-
nam je objasnio povod sveËanosti.
Naime to je prva veËera u Hrvat-
skoj, organizirana na naËin koji
vjerno precrtava britansku vojnu
tradiciju, u takvom obliku poz-
natu veÊ nekoliko stoljeÊa. Pri-
goda je to, napomenuo je, da
se u formalnoj, ali i prijatelj-
skoj atmosferi Ëasnici meu-
sobno druæe. Meu uzvanici-
ma je, osim visokih vojnih
duænosnika i vojnih izaslanika
bila i pomoÊnica ministra ob-
rane, Jelena GrËiÊ PoliÊ.
snimio D. KOVA»
Uz strogo oblikovan protokol,
koji poËinje koktelom, te tru-
baËevim pozivanjem na veËe-
ru, zanimljiva je Ëinjenica ka-
ko na sveËanosti nema dræanja go-
vora, samo je prati vojni orkestar.
Tek nakon veËere i deserta, slijede
tri zdravice, od kojih je prva za Nje-
MORH
sjednika RH, Ureda predsjednika
Vlade, Dræavne uprave za zaπtitu i
spaπavanje, Ureda vijeÊa za nacio-
nalnu sigurnost i Obavjeπtajne
agencije.
Sudjelovanje u vjeæbi CMX 05 dio
je ukupnih napora Hrvatske za
prikljuËenjem NATO-u, a osim iz-
ravnog sudjelovanje u radu struktu-
ra NATO saveza i stjecanja uvida u
taktiËke pojedinosti sustava noπenja
s krizama, vrlo je bitna i razmjena
iskustava sa zemljama Ëlanicama
NATO-a i zemljama partnerima.
J.PERICA
zino VeliËanstvo Kraljicu, druga za
Predsjednika RH, te treÊa po naravi
dogaanja, za dræavne i vojne duæ-
nosnike. SveËanoj atmosferi svaka-
ko pridonosi i obvezatna ËasniËka
odora ili pak, sveËana odijela za
muπkarce i duge, veËernje haljine
za dame. Uz to, tu su i pravila o pu-
πenju, napuπtanju stola, te redosli-
jedu kojega se treba pridræavati.
Pukovnik Rees je, prigodom razgo-
vora, istaknuo kako je to njegov
drugi boravak u Hrvatskoj, te kako
su u odnosu na 1996., kada je ovdje
boravio u sklopu NATO-a, vidljivi
znatni pomaci. Napomenuo je, kako
je napredak posebno uoËljiv u voj-
noj strukturi. Upravo pri kraju na-
πeg razgovora oglasila se truba, a
poËetak veËere prenio dah britan-
ske tradicije u naπu zemlju.
A.DE»AK
7
 OBLJETNICA

Jedna od najuspjeπnijih operacija Hrvatske vojske

Operacija Maslenica okrenula tijek Domovinskog rata

Za da Êa oruæa nih sna ga bi la je od ba ci ti ne prij atel ja od hrvat ske oba le i gra do va u
svrhu po nov nog po ve zi van ja sje ve ra i ju ga Hrvat ske, oslo bo di ti zra Ë nu lu ku Ze mu nik,
te za pos je sti kljuË ne ob jek te na Ve le bi tu, oda kle Êe se mo Êi iz vo di ti ak tiv na ob ra na i
daljnje iz voen je na pa da Ë kih dje lo van ja...

Petar ©KORIΔ

rije dvanaest godina, 22. sije- gospodarsku povezanost izmeu ga zatekao i iznenadio neprijatelja.

P Ënja 1993. godine, poËela je

izvedba jedne od najuspjeπni-
jih operacija HV-a, operacije Mas-
lenica, koja je u to vrijeme oznaËila
i svojevrsnu prekretnicu u dotada-
πnjem tijeku Domovinskog rata.
Operacija Maslenica ostat Êe trajno
zabiljeæena u hrvatskoj povijesnici
po jasno upuÊenoj poruci neprijate-
lju kakav ga zavrπetak oËekuje na
tada okupiranim podruËjima RH.
ZnaËenje ove operacije oËitovalo
se i prema meunarodnoj zajednici,
koja je dotad izraæavala duboku
sumnju i nevjericu u osposobljenost
i snagu hrvatskih oruæanih snaga.
Tu sumnju ne samo da smo deman-
tirali veÊ smo cijelu meunarodnu
javnost uvjerili u potpunu sprem-
nost hrvatskog Ëovjeka i njegovih
oruæanih snaga, da i u gotovo ne-
moguÊim uvjetima obrani tisuÊljetni
san naπih predaka za ostvarenjem
potpuno slobodne i samostalne hr-
vatske dræave.
Neprijatelj je u svojim namjerama
gotovo uspio i to upravo na podru-
Ëju Novskoga ædrila, gdje je u poËe-
tnim silovitim napadima komunika-
cijski presjekao Hrvatsku na dva di-
jela, ugrozivπi Ëitavo Hrvatsko pri-
morje. Time je zaprijeËio prometnu i
sjevera i juga Hrvatske. Hrvatski
puk u Dalmaciji, ali i onaj u Herceg
Bosni, kojem se u to vrijeme jedino
tim putem mogla dostavljati pomoÊ,
bio je doveden u gotovo nemoguÊu
situaciju.
U vremenu pred izvoenje te ope-
racije Hrvatska je nastojala brojnim
pregovorima, potpisanim sporazu-
mima i primirjima s pobunjenim Sr-
bima, potaknuti dogovorno rjeπava-
nje svih pitanja, meutim nije naiπla
na razumijevanje neprijateljskih
snaga koji su sve dogovoreno izi-
gravali. Ne samo da nisu bili sprem-
ni za postizanje mirnog rjeπenja,
veÊ su upravo u to vrijeme nastavili
s maltretiranjem, progonima i pro-
tjerivanjem preostalih Hrvata s oku-
piranih podruËja. Stoga je hrvatski
dræavni vrh odluËio poduzeti sve
mjere kako bi se ponovno cestovno
povezala sjeverna i juæna Hrvatska,
koja je u svakom pogledu trpjela
zbog prometne izoliranosti.
Udar hrvatskih snaga zatekao je
neprijatelja
ZadaÊa oruæanih snaga bila je od-
baciti neprijatelja od hrvatske obale
i gradova u svrhu ponovnog povezi-
vanja sjevera i juga Hrvatske, oslo-
boditi zraËnu luku Zemunik, te za-
posjesti kljuËne objekte na Velebitu,
odakle Êe se moÊi izvoditi aktivna
obrana i daljnje izvoenje napadaË-
kih djelovanja.
Hrvatska vojska s nestrpljenjem je
doËekala taj trenutak. S iznimno vi-
sokom razinom odluËnosti, priprem-
ljenosti i inicijativom pojedinaca i
postrojbi krenula je u oslobaanje
domovine. Treba istaknuti kako je ci-
jela operacija pripremljena u potpu-
noj tajnosti, pa je udar hrvatskih sna-
U izvedbi operacije Maslenica bile
su angaæirane sve grane oruæanih
snaga, a sudjelovale su postrojbe ta-
daπnjeg ZP-a Split ( 4. gardijska bri-
gada, taktiËke grupe 112. i 113, za-
tim 126. brigada, 7. domobranska
pukovnija, 40. inæenjerijska bojna,
72. bojna VP), specijalne postrojbe
MUP-a, dijelovi 9.., 3., 2.,i 1. gardij-
ske brigade, dijelovi postrojbi
GSHV-a, te Srediπnjica elektroniË-
kog djelovanja Split, zatim pomor-
ske snage HRM-a i eskadrila heli-
koptera HRZ-a. U svega dva i pol
dana Hrvatska vojska je u cijelosti
uspjeπno obavila planiranu zadaÊu,
razbivπi dotad samouvjerene nepri-
jateljske snage. Operacijom Masle-
nica potvrdila se i dokazala hrvat-
ska spremnost, odluËnost i potreban
stupanj organiziranosti oruæanih
snaga za osloboenje privremeno
okupiranih podruËja, vojniËkim pu-
tem. Uspjeπnom izvedbom ove ope-
racije HV-a stvoreni su uvjeti za
oslobaanje brane PeruËa.
Operacija Maslenica pobjedniËkoj
HV donijela je niz iskustava koji su
joj znatno pripomogli u daljnjem
jaËanju, organizaciji, razvoju i upo-
rabi postrojbi πto se oËitovalo u ka-
snijim akcijama u kojima su oslo-
boena sva hrvatska podruËja.

8 28. sijeËnja 2005.


Post festum Zlatnog medvjeda - oruæane snage u sluæbi skijaπkog spektakla
Od ureenja staze do prve pomoÊi gledateljima
Na Medvednici je tijekom utrke, kao dio tehniËke potpore bilo 110
pripadnika oruæanih snaga. Pritom, posebno treba istaknuti sa nitet,
koji je imao (ne)oËekivano puno posla...
Medicinski πator oruæanih
snaga bio je smjeπten
ispod ciljne ravnine
i Zlatni medvjed na gori iz-
N nad Zagreba nije, baπ poput
brojnih prethodnih sportskih
dogaaja, proπao bez znatnijeg sud-
jelovanja oruæanih snaga, Ëiji su
pripadnici i ovaj put dokazali da su
dostojni zadaÊe koja im je povjere-
na. Dugo je Hrvatska, a posebno
graani glavnog grada, Ëekali na
prvu sluæbenu utrku skijaπkog
Svjetskog kupa. Pripreme su trajale
doslovce godinama, a samo tijekom
posljednjih nekoliko mjeseci na ure-
enju skijaliπta svakodnevno je ra-
dilo viπe od 2000 ljudi. Naravno, u
toj masi profesionalaca i volontera
svoju nemalu ulogu imali su i pri-
padnici oruæanih snaga, no, ne sa-
mo roËnici, kako se percipiralo u
javnosti, veÊ i profesionalni vojnici
iz najelitnijih postrojbi, i to ne samo
u pripremi utrke, veÊ i u vrijeme
njezina odræavanja. Njihova odgo-
vornost doista nije bila mala. Ipak,
krenimo redom...
Rad do tri ujutro
NajdinamiËniji dio posla, kad je
rijeË o vojsci, bio je unatrag mjesec
dana od poËetka utrke. Ureenje
staze, ËiπÊenje tek napadalog snije-
28. sijeËnja 2005.
Napisao i snimio Neven MILADIN
ga, pripreme za
smjeπtaj saniteta i
zraËni prijevoz mo-
bilnih WC-a samo su
dio poslova koje su
roËnici Kopnene voj-
ske i djelatnici
Hrvatskoga ratnog
zrakoplovstva odrai-
vali nerijetko i do ra-
nih jutarnjih sati. Pod
zapovjedniπtvom pu-
kovnika Nikole Æu-
paniÊa svi poslovi
odraivani su, narav-
no, u koordinaciji s
organizatorima natje-
canja i πto je joπ vaænije - kvalitetno
i na vrijeme. Naime, meunarodno
- sportski dogaaj kakav je organi-
ziran na Sljemenu ne dopuπta im-
provizaciju i kaπnjenje. Kvaliteta je
pretpostavljena kvantiteti i baπ zato
su poslove na stazi i oko nje u veli-
koj mjeri odraivali pripadnici
oruæanih snaga. “Tijekom posljed-
njih mjesec dana vrlo smo intenziv-
Viπe od 20 000 gledatelja pratilo je
natjecanje
no radili. Uz pripadnike Bojne za
specijalna djelovanja, koji su bili za-
duæeni i za dio osiguranja utrke, na
Medvednici su bili i pripadnici 40.
brigade veze, 350. vojno-obavjeπtaj-
ne bojne, Srediπta za logistiku s Bo-
rongaja, te saniteta iz viπe postrojbi
HKoV-a i jedna posada helikoptera
koji je bio stacioniran na podruËju
REPORTAÆA
Bistre”, kazao nam je u razgovoru
pukovnik ÆupaniÊ s kojim smo raz-
govarali u jednom od hospitality πa-
tora nakon prve utrke.
Sanitet - posla viπe od oËekivanja
Na Medvednici je tijekom utrke,
kao dio tehniËke potpore skijaπica-
ma i ski timovima, organizatoru i
gledateljima kojih je bilo viπe od
dvadeset tisuÊa, bilo toËno 110 pri-
padnika oruæanih snaga. Pritom,
kad se spominje brojnost vojnika na
Medvednici, treba posebno istaknu-
ti sanitet, koji je imao (ne)oËekivano
puno posla. Osamnaest ljudi imalo
je na raspolaganju pet sanitetskih
vozila i veliki πator za zbrinjavanje
ozlijeenih, a kako je to izgledalo
ispriËao nam je brigadir Renato
Mittemayer: “Samo u vremenu
odræavanja prve utrke imali smo tri-
desetak medicinskih intervencija,
od kojih se najveÊi dio odnosio na
iπËaπenja zglobova i lomove, zbog
padova na snijegom i ledom pokri-
venoj Medvednici. Imali smo i dvije
intervencije koje smatramo teæima;
rijeË je o teæoj ozljedi lica jednog
gledatelja koji je takoer pao, te
zbrinjavanju bolesnika koji je ne-
davno imao teπku operaciju srca.
Naæalost, alkoholiziranost je bio uz-
rok priliËnog broja ozljeda koje smo
mi obraivali”.
Vrijeme je brzo prolazilo i pribliæa-
vao se poËetak druge utrke, pa smo
polako zavrπavali razgovor. Kako se
sunce spuπtalo, tako je padala i
temperatura, a snijeg se brzo ledio.
Znali smo da Êe djelatnici vojnog
saniteta imati “pune ruke posla”,
najmanje tri puta viπe nego dotad.
Brigadir Josip Husar na rastanku
nam je tek kazao:”Ako πto treba, sa-
mo navratite. Tu smo i ostat Êemo
ovdje dok god i posljednji gost ne
odluËi otiÊi kuÊi”.
9
 DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP
Ganesh - Hindu bog slonovske glave
Gan esh je Hin du bog slo nov ske gla ve, u raz nim dij elo vi ma In dije poz nat pod raz li Ëi -
tim ime ni ma i u raz li Ë it im pri go da ma, kao onaj ko ji uklan ja za pre ke, Bog kuÊ ne har -
mo nije ili Bog uspjeha. Gan esh je nas li kan na mno gim hra mo vi ma. U koju god in dij -
sku ku Êu sam za π ao, Bog Slon nije me pro maπ io...
anesh je Hindu bog slonovske
G glave, u raznim dijelovima In-
dije poznat pod razliËitim
imenima i u razliËitim prigodama,
kao onaj koji uklanja zapreke, Bog
kuÊne harmonije ili Bog uspjeha.
On je sin Gospodara Shive, uniπta-
vatelja, najmoÊnijeg u trojstvu glav-
nih Hindu bogova, i njegove æene
boæice Parvati, i u vjerovanju je naj-
zastupljeniji od svih
Hindu bogova i uvijek
prvi prizivan na bilo ko-
joj Hindu ceremoniji ili
festivalu. Mnogo je priËa
o tome kako je Ganesh
dobio svoju slonovsku
glavu. On je bio obiËan
djeËak, ali je u borbi os-
tao obezglavljen. Shivini
emisari su poslani u πu-
mu i reËeno im je da uz-
mu glavu prve æivotinje
koju pronau i stave je
na djeËakova ramena.
Oni su naπli malog slo-
na, i dalje je poznato! Kad ulazite u hram, ljubazno Êe vas zamoliti da skinete
prekinuti molitvu da bi vam iskazali dobrodoπlicu
Bosonog u Hindu hram
Kaæu da su Hindusi monoteisti
duboko u srcu i da vjeruju u jednog
uzviπenog Boga - Brahmana, koji
vlada svijetom uz pomoÊ mnogih
manjih bogova, koji su za veÊinu
obrazovanih vjernika neπto poput
svetaca i anela, razliËiti naËini gle-
danja na jednog te istog Apsolutnog
Boga ili Krajnju Stvarnost.
ObiËnom su vjerniku oni zasigur-
no mnogo vaæniji. U sobi lokalnog
osoblja glavni bogovi u ureenom
kutu za molitvu su Bog Slon, Bog
Sunce i Bog Majmun. I na putu iz
Pooncha prema Jammuu, Ganesh je
naslikan na mnogim hramovima. U
koju god indijsku kuÊu sam zaπao,
Bog Slon nije me promaπio. Svatko
voli imati harmoniju u svojoj kuÊi.
10
Iz Indije Davor »ULJAK
Tako da znate, drage gospoe, uop-
Êe nije loπe imati slona u kuÊi. Pa
Ëak ni vodoravnog, nekorisnog buc-
mastog kuÊnog slona, odjevenog u
pidæamu i u penzionerskim πlapa-
ma, na kojeg Ëesto bez razloga ga-
lamite. On moæda nikada nije bio
vaπ bog, ali je zasigurno puno puta
bio vaπa beskrajna sreÊa...
Uπao sam u mnoge Hindu hramo-
cipele i
ve. ObiËno mala zdanja u kojima se
istodobno ne moæe moliti puno lju-
di, na zidovima slike bogova, po-
neki jarko obojen kip, po podu tepi-
si i svuda okolo Ëudnovati rekviziti.
Kad ulazite u hram, ljubazno Êe vas
zamoliti da skinete cipele. I preki-
nuti molitvu da bi vam iskazali dob-
rodoπlicu, koja se sastoji od niza ob-
jaπnjenja o shvaÊanju æivota do
pruæanja iz dlana u dlan sitnih slat-
kastih kristalnih zrnaca koja otprili-
ke imaju znaËenje naπe hostije. I
koju je red da pred njima sa zado-
voljstvom progutate.
Nedodirljive krave
“Ako me netko pita πto je bila naj-
vaænija vanjska manifestacija hin-
duizma, mogu sugerirati da je to bi-
la ideja o zaπtiti krave” jednom je
zapisao Mahatma Gandhi. I doista,
krave su ovdje opÊeprisutne, naiz-
gled samostalne i nedodirljive. »ini
mi se da se svaka krava ovdje ufu-
rala u svoju svetu ulogu i jako dob-
ro zna da je nitko ne smije maltreti-
rati. Pa se vuËe preko one ceste i
bezobrazno te gleda. I joπ lijeno
ævaËe. A ti ne smijeπ ni trubiti, a ka-
moli psovati. I moj po-
kojni djed Jakov je,
kaæu, imao poseban od-
nos prema kravi. Krava
je joπ od malih nogu bila
priliËno blesava i rato-
borna, valjda se furala
na koridu. PromuÊurni
Jakov, vjerojatno Hindus
u duπi, prokuæio je da
kad joj u napoj ubaci
malo rakije, postaje nje-
æna, mirna domaÊa æivo-
tinja. I tako se MalËika,
Bog da i njoj i Jakovu
duπu prosti, navukla na
rakiju. Kad ju je Jakov u
teπkim ekonomskim tre-
nucima prodao, i on i ona bili su
pod teπkom dozom. Naravno nikom
nije odao tajnu. Onaj nesretnik πto
ju je kupio danima mu je obijao vra-
ta pokuπavajuÊi je vratiti. Djed na to
nije pristajao.
NajveÊa sliËnost izmeu indijskih
i pakistanskih krava je u tome da
od izmeta jednih i drugih, kao i od
bivoljih, indijski i pakistanski selja-
ci pripremaju gorivo na kojem se
griju i kuhaju. Objaπnjavaju mi ka-
ko ga skupljaju, kako i s Ëime ga
miksaju, kako od njega prave lopte
koje prvo slaæu po travi pa onda li-
jepe po zidovima kuÊa da se lijepo
osuπe kao kolaËiÊi, i onda mi poka-
zuju peÊi u kojima na takvom gori-
vu peku Ëapati i kuhaju ostalu klo-
pu. ©to ti je æivot.
28. sijeËnja 2005.

Ureenje hrvatskog kampa
Kon tej ne ri su opreml je ni kli mat skim ureaj ima, ta ko da je bo ra vak u njima ugo dan
ko li ko i si gu ran. Cij eli proj ekt je u pot pu no sti za vrπ en ne po sred no uo Ëi No ve go di ne.
U no vo stvo re nim smjeπ taj nim uv jet ima idu Êim kon tin gen ti ma pred stoje “lje pπi da ni”
u ovoj mi si ji, te Êe bo ra vak u hrvat skom kam pu bi ti za si gur no ugod ni ji ne go dos ad
Pripadnici kontingenta na
rasËiπÊavanju prostora gdje
su donedavno bili πatori
rije nekoliko mjeseci poËela je
P realizacija projekta zamjene
πatora stambenim kontejneri-
ma. ©atori u kojima smo u hrvat-
skom kampu dosad boravili ograni-
Ëenog su vijeka trajanja, a posebice
u zimskim uvjetima ne pruæaju
primjerene uvjete za dugotrajni bo-
ravak naπih pripadnika. Zbog duæe
izloæenosti klimatskim utjecajima,
kao i troπenja materijala i konstruk-
cije πto je neizbjeæno nakon dugo-
trajne uporabe, dosadaπnje rjeπenje
bilo je vremenski ograniËeno. Stoga
je MORH krenuo s tim projektom,
kako bi se kvalitetno rijeπio smjeπ-
taj naπih pripadnika za duæe raz-
doblje.
Stambeni kontejneri umjesto πatora
Sve je poËelo rasformiranjem πato-
ra, πto je izvedeno vlastitim snaga-
ma. Za jedan dan obavljeno je
uklanjanje veÊeg dijela πatora, za
prvu fazu radova koja je pokrivala
postavljanje kontejnera s juæne
strane naπeg kampa. Naπi pripadni-
ci su se tu angaæirali u punom smi-
slu rijeËi i, iako je rijeË o napornom
fiziËkom poslu istodobno se nije
smanjio ritam vojnopolicijskih
ophodnji i ostalih redovnih zadaÊa
u multinacionalnoj satniji VP-a. Za
“nagradu” je slijedilo preseljenje u
privremeni πatorski smjeπtaj u ko-
jemu su uvjeti boravka bili vrlo
28. sijeËnja 2005.
»ETVRTI KONTINGENT OSRH U MISIJI ISAF VI
Iz Afganistana Predrag MIKULIΔ
skromni, a to je potrajalo do po-
stavljanja kontejnera. Ukupni pro-
jekt realizirala su poduzeÊa u vlas-
niπtvu naπih poduzetnika koji dje-
luju u Afganistanu. Nakon postav-
ljanja kontejnera izvedeno je njiho-
vo ojaËavanje dodatnom metalnom
konstrukcijom. Iznad plafona kon-
tejnera konstruiran je dodatni me-
talni pokrov, na koji je naknadno
postavljena betonska ploËa. Time se
dobila zaπtita od gelera i streljiva i,
zajedno s oko jedan metar debelim
HESCO zidom koji okruæuje naπe
kontejnere, sigurnost naπih pripa-
Postavljanje
stambenih
kontejnera
dnika koji borave u kampu podi-
gnuta je na maksimalnu razinu.
Kontejneri su opremljeni klimat-
skim ureajima, tako da je boravak
u njima ugodan koliko i siguran.
Cijeli projekt je u potpunosti zavr-
πen neposredno uoËi Nove godine.
Izraæeno zadovoljstvo naπih pripa-
dnika novim uvjetima smjeπtaja nije
bez razloga, a na ovaj naËin smo
smanjili i moguÊnost razbolijevanja
naπih Ëlanova, koja je u πatorima
svakako bila znatno veÊa. Osim zi-
me, koja na ovih gotovo 1800 meta-
ra nadmorske visine zna biti vrlo
oπtra, ovdje ljeti veliki problem
predstavlja velika koncentracija
praπine u zraku, kojoj smo u πatori-
ma bili stalno izloæeni i preko koje
su se mogle “pokupiti” kojekakve
boleπtine. Novostvoreni smjeπtajni
uvjeti su te probleme u velikoj mjeri
neutralizirali, tako da iduÊim kon-
tingentima na ovaj naËin predstoje
“ljepπi dani” u ovoj misiji, te Êe bo-
ravak u hrvatskom kampu biti zasi-
gurno ugodniji nego dosad.
Instaliran i kontejner - kuhinja
Osim kontejnera za smjeπtaj ljud-
stva postavljen je i kontejner-kuhi-
nja koji s living roomom predstavlja
humaniji prostor za druæenje pri-
padnika kontingenta. Sve u svemu,
na ovaj naËin napravljen je znatan
kvalitativni korak u provedbi naπe
misije u Afganistanu.
Kako se Ëesto zna reÊi, svaki novi
kontingent trebao bi za vrijeme
svoga mandata unaprijediti nas-
lijeeno stanje. Nakon ovog projek-
ta razvidno je da iduÊim kontingen-
tima ostaje manje prostora za una-
preenje stanja glede smjeπtaja i
boravka u misiji, πto je u svakom
sluËaju viπe nego pozitivno. Stoga
vjerujemo da Êe ovim joπ viπe pora-
sti motivacija za odziv pripadnika
OSRH za sudjelovanje u misiji
ISAF, a koja je i u dosadaπnjim uv-
jetima bila neupitna.
Novoureeni
hrvatski kamp
11
 RAZGOVOR

brigadir Zdravko PaveliÊ

naËelnik
Sluæbe za prijem i potporu MORH-a

• djelatnost Odjela za kontrolu kvalitete

primarno je usmjerena na upravljanje
kvalitetom kako je definira ISO
9001:2000
• Svi proizvodi koji se nabavljaju za
potrebe opremanja i opskrbe MORH-a
i OSRH podlijeæu kontroli kvalitete
• kontrola kvalitete obavlja se prema
tehniËkoj sloæenosti proizvoda,
njegovoj riziËnosti i drugim specifiËn-
im zahtjevima

Sustavan pristup upravljanju kvalitetom

Kon tro la kva li te te je skup mje ra koje se po du zi maju u svrhu os igu ran ja propi sane ra -
zi ne kva li te te ma te rij al nih sred sta va ko ja se rabe u OSRH. Kon tro li kva li te te pod li -
jeæu svi pro iz vo di ko ji se na bavl jaju za pot rebe opre man ja i opskrbe MORH-a i OSRH
u skla du sa zahtje vi ma iz ugo vo ra sklopl je nih s do bavl jaË i ma. Mi sli mo ka ko Êe svi
su dio ni ci pro ce sa opre man ja MORH-a i OS-a brzo uvid je ti pred no sti su stav nog pri stu -
pa upravl jan ju kva li te tom

Toma VLA©IΔ
snimio Davor KIRIN
Djelatnosti Odjela za
kontrolu kvalitete Sluæbe
za prijem i potporu, u
ovom trenutku su pri-
marno, zbog par ticipi-
ranja u velikom broju
ugovora, usmjerene na
kontrolu kvalitete proiz-
voda kako ga definira
ISO 9001:2000. Sekun-
darno su djelatnosti
usmjerene na organiza-
ciju sustava upravljanja
kvalitetom postupaka i
procedura koje se pro-
vode u Ministarstvu
obrane
D
onoπenjem novog Pravilnika o naËi-
nu materijalnog zbrinjavanja OSRH
nastupaju i promjene u nekim ele-
mentima materijalnog zbrinjavanja. Izme-
u ostalog, uvodi se novi sustav kontrole
kvalitete svih materijalnih sredstava koja
se nabavljaju za opremanje MO-a i GS-a.
Sluæba za prijem i potporu obavljat Êe zna-
tan dio posla u pogledu kontrole kvalitete.
O novom sustavu, njegovoj vaænosti i zna-
Ëajkama razgovarali smo s naËelnikom
Sluæbe brigadirom Zdravkom PaveliÊem.
Predstavite nam ukratko Sluæbu kojoj ste
na Ëelu i poslove kojima se bavi?
Sluæba za prijem i potporu ustrojstvena je
jedinica Uprave za materijalne resurse
MORH-a, a primarna zadaÊa joj je obavlja-
nje upravnih i struËnih poslova vezanih za
prijem i kontrolu kvalitete materijalnih
sredstava koja se nabavljaju za opremanje
Ministarstva obrane i oruæanih snaga.
Osim toga Sluæba obavlja poslove iz seg-
menata opsluæivanja, temeljnog i investi-
cijskog odræavanja ustrojbenih cjelina i ob-
jekata MORH-a. Nadalje, Sluæba daje su-
stavna rjeπenja i propisuje procese plani-
ranja i dokumentaciju prometne struke,
obavlja poslove vezane za rjeπavanje πteta
na motornim vozilima, te analizira i propi-
suje sustav registracije i osiguranja vozila
MORH-a i OS-a. Za obavljanje poslova u
Sluæbi za prijem i potporu ustrojeno je pet
odjela: Odjel kontrole kvalitete materijal-
nih sredstava; Odjel prijema i skladiπtenja,
Odjel potpore, Odjel prometnog zbrinja-
vanja i Odjel odræavanja. Odjel kontrole
kvalitete materijalnih sredstava je prvi od-
jel u Sluæbi i veÊ po tome se moæe naslutiti
kolika se vaænost pridaje kvaliteti materi-
jalnih sredstava u procesu opremanja
MORH-a i OSRH.
©to je kontrola kvalitete, odnosno sustav
upravljanja kvalitetom?
Da bi se dao odgovor na to pitanje
poæeljno je najprije objasniti pojam kvalite-
te. Prema sluæbenoj definiciji (HRN EN
ISO 8402) kvaliteta je “Ukupnost svojstava
odreenog entiteta koja ga Ëine sposobnim
da zadovolji izraæene ili pretpostavljene
potrebe”. Drugim rijeËima ona je pokaza-
telj uporabne vrijednosti nekog proizvoda
ili usluge za zadovoljenje toËno odreene
potrebe na odreenom mjestu i u
odreenom trenutku. Treba shvatiti da je
smisao kvalitete u smanjenju troπkova
ukupnog poslovanja, veÊe djelotvornosti i
veÊeg zadovoljstva krajnjeg korisnika.
Kontrola kvalitete predstavlja provoenje
postupaka i radnji stalnog nadzora nad
odreenom robom u svrhu ispunjavanja
zahtjeva za kvalitetom. To je dakle skup
mjera koje se poduzimaju s namjerom osi-

12 28. sijeËnja 2005.


guranja propisane razine kvalitete materi-
jalnih sredstava koja se rabe u OSRH.
Razvojem tehnike, tehnologije i proiz-
vodnje, kontrola kvalitete je proπirena i na
aktivnosti koje nisu vezane samo za nepo-
srednu proizvodnju. Stoga je razvijena or-
ganizacija kontrole kvalitete koja viπe ne
govori o kontroli kvalitete proizvoda veÊ o
cjelokupnom sustavu za osiguranje kvalite-
te kojim se svjesno upravlja i razvija kvali-
teta proizvoda, usluga i sustava.
Loπa kvaliteta materijalnih sredstava ne
nastaje samo pri kontroli kvalitete, veÊ na-
staje i pri odreivanju njihovih znaËajki,
pri ugovaranju, tijekom razvoja, u proiz-
vodnji i pri otpremi. Prema tome sustav
upravljanja kvalitetom je dio upravljaËkog
sustava organizacije koji utvruje politiku
kvalitete i ciljeve kvalitete te usmjerava
pozornost na postizanje rezultata prema
ciljevima kvalitete. Moæe se zakljuËiti da je
sustav upravljanja kvalitetom vrlo πirok
pojam, a djelatnosti Odjela za kontrolu
kvalitete Sluæbe za prijem i potporu, u
ovom trenutku su primarno, zbog participi-
ranja u velikom broju ugovora, usmjerene
na kontrolu kvalitete proizvoda kako ga
definira ISO 9001:2000. Sekundarno su
djelatnosti usmjerene na organizaciju su-
stava upravljanja kvalitetom postupaka i
procedura koje se provode u Ministarstvu
obrane, πto neÊe biti posebno teπko, s obzi-
rom na postignutu organiziranost.
Prednost sustava - bolja kvaliteta proizvoda
Koje se prednosti postiæu primjenom su-
stava za upravljanje kvalitetom?
OpÊenito, djelatnost sustava upravljanja
kvalitetom obuhvaÊa gotovo sve aktivnosti
neke organizacije kao πto su ugovaranje,
razvoj, financiranje, izobrazba te ispunja-
vanje tehniËkih, sigurnosnih i ekoloπkih
normi. U takvom sustavu kvalitetom se
bave svi Ëlanovi organizacije svaki iz do-
mene svojeg radnog mjesta. Dolazi do iz-
jednaËavanja unutarnjih zahtjeva organi-
zacije i vanjskih zahtjeva korisnika veza-
nih za kvalitetu buduÊi da korisnik ima
vaænu ulogu u utvrivanju zahtjeva kao
ulaznih podataka. Takoer se prati zado-
voljstvo korisnika prikupljanjem informa-
cija koje se odnose na ocjenu je li organi-
zacija ispunila njegove zahtjeve. Primje-
nom takvog pristupa postiæe se dugoroËni
uspjeh jer se pozornost usmjerava na kon-
tinuirano poboljπavanje sustava πto u kona-
Ënici rezultira boljom kvalitetom proizvo-
da. Takoer se poveÊava zadovoljstvo ko-
risnika i razvijaju se daljnji odnosi u korist
svih zainteresiranih strana. Ako uzmemo u
obzir da u organiziranom sustavu uprav-
28. sijeËnja 2005.
RAZGOVOR
ljanja kvalitetom postoji obveza zapisa
onoga πto se i kako provodi, onda je lako
zakljuËiti kako su prednosti takvog sustava
Djelatnost sustava up-
izmeu ostalog i u tome da se u svakom ravljanja kvalitetom obu-
trenutku brzo i pouzdano moæe ustvrditi
odgovornost onih koji nisu postupili u hvaÊa gotovo sve aktiv-
skladu s propisanim procedurama.
nosti neke organizacije
Kako se provodi kontrola kvalitete? kao πto su ugovaranje,
Kontrola kvalitete obavlja se u skladu s
odredbama vaæeÊih zakona, propisa, normi razvoj, financiranje, izo-
i drugih dokumenata iz podruËja kvalitete,
brazba te ispunjavanje
a provode ih dobavljaËi i kupci. Kupcu je
za kvalitetu uvijek odgovoran dobavljaË tehniËkih, sigurnosnih i
koji to jamËi svojom politikom osiguranja
kvalitete i odgovarajuÊim certifikatima. Na ekoloπkih normi.
kupcu je da uspostavi svoj sustav kontrole
Primjenom takvog pris-
kvalitete koji Êe sve to u odreenoj mjeri
provjeriti i potvrditi da je proizvod u su- tupa postiæe se dugoro-
kladnosti s ugovorenim zahtjevima kvalite-
te. U procesu osiguranja kvalitete materi- Ëni uspjeh jer se pozor-
jalnih sredstava, kontrolu kvalitete provode nost usmjerava na kon-
struËna povjerenstva sastavljena u pravilu
od djelatnika Sluæbe za prijem i potporu. tinuirano poboljπavanje
Povjerenstva se na zahtjev nositelja pro-
vedbe ugovora upuÊuju kod dobavljaËa sustava πto u konaËnici
gdje zajedno s predstavnicima dobavljaËa rezultira boljom kvalite-
provode sve potrebne aktivnosti u svrhu
utvrivanja ispunjavanja zahtjeva za kvali- tom proizvoda.
tetom. Postupak provedbe kontrole kvalite-
te materijalnih sredstava propisan je Po- Prednosti takvog sustava
stupnikom o provoenju kontrole kvalitete su izmeu ostalog i u
radi prijama NVO i ostalih materijalnih
sredstava u MORH-u i OSRH. To je interni tome da se u svakom
dokument koji je trenutaËno na snazi u
Sluæbi za prijem i potporu. Postupnikom
trenutku brzo i pouzda-
je definiran sadræaj i no moæe ustvrditi odgo-
oblik prijamno-tehniËke
dokumentacije, naËin sa- vornost onih koji nisu
stavljanja povjerenstava i
aktivnosti koje se pro-
postupili u skladu s pro-
vode pri ispitivanju. pisanim procedurama
13
 RAZGOVOR
Meutim zbog opseænosti procesa
osiguranja kvalitete koji ukljuËuje i
sudionike izvan Sluæbe za prijem i
potporu, pristupilo se izradi Naputka
o kvaliteti materijalnih sredstava i us-
luga u MORH-u i OSRH. To je uje-
dno i obveza Uprave za materijalne
resurse koja proizlazi iz Pravilnika o
naËinu materijalnog zbrinjavanja
OSRH koji je donio ministar obrane
potkraj 2004. godine. Ova je sluæba
nositelj aktivnosti za donoπenje Na-
putka koji je trenutaËno u zavrπnoj
fazi donoπenja.
©to sve podlijeæe kontroli kvalitete?
Kontroli kvalitete podlijeæu svi pro-
izvodi koji se nabavljaju za potrebe
opremanja i opskrbe MORH-a i
OSRH u skladu sa zahtjevima iz
ugovora sklopljenih s dobavljaËima.
Proizvod u smislu meunarodne nor-
me ISO 9001:2000 moæe biti sred-
stvo, materijal, hardware, software,
procedura, postupak, razne vrste us-
luga ili kombinacija svega navedeno-
ga. Kontrola kvalitete se, dakako,
obavlja prema tehniËkoj sloæenosti
proizvoda, njegovoj riziËnosti, te dru-
gim specifiËnim zahtjevima koji su
definirani ugovorom. Tako se provodi
kontrola kvalitete tijekom razvoja i
konstrukcije proizvoda, kontrola kva-
litete poluproizvoda, dijelova i sklo-
pova tijekom procesa proizvodnje, te
zavrπni nadzor gotovog proizvoda.
Kontroli kvalitete takoer podlijeæe i
sustav osiguravanja kvalitete dobav-
ljaËa, πto je ujedno i jedan od bitnih
elemenata pri ocjenjivanju podobno-
sti dobavljaËa.
Iz ovoga se moæe zakljuËiti koliko
je bitna uloga ugovaranja i sklapanja
kvalitetnih ugovora s dobavljaËima.
Obveza je ove sluæbe povratnim in-
formacijama stalno upozoravati na
propuste koji su eventualno naprav-
ljeni u procesu ugovaranja, ako nisu
ugovoreni postupci po kojima se
obavlja zavrπna kontrola kvalitete pri
prijamu proizvoda u sustav.
Koliko je naπ sustav kontrole kvali-
tete usuglaπen s pristupom u kon-
troli kvalitete Ëlanica NATO-a?
Sustav kvalitete u zemljama Ëlanica-
ma NATO-a definiran je STANAG-om
4107 koji upuÊuje na primjenu sa-
vezniËkih publikacija o kvaliteti, od-
nosno AQAP-a. Navedene publika-
cije se u najveÊoj mjeri oslanjaju na
14
meunarodnu normu ISO 9001:2000
kojom su definirani zahtjevi za susta-
ve upravljanja kvalitetom.
Sustav kontrole kvalitete u OSRH
zasnovan je na primjeni vaæeÊih nor-
mi u RH, meu kojima je i norma
ISO 9001:2000 i provodi se prema
ranije opisanim postupcima i proce-
durama, tako da postoji odreena
usuglaπenost sa standardnim NATO
procedurama. Meutim treba istak-
nuti da je u sklopu provedbe godiπ-
njeg Plana normizacije formirana
struËna radna skupina za usvajanje i
implementaciju HR VN STANAG
4107 u proces nabave i opremanja
OSRH materijalnim sredstvima. Us-
vajanjem i implementacijom navede-
nog STANAG-a postiÊi Êe se potpuna
kompatibilnost s NATO sustavom.
Moæemo ustvrditi kako Êe ranije spo-
menuti Naputak o kvaliteti materijal-
nih sredstava i usluga u MORH-u i
OSRH sadræajno biti kompatibilan s
primjerice, savezniËkom publikaci-
jom AQAP 2131 koja se u NATO-u
rabi u cilju provedbe osiguranja kva-
litete pri zavrπnoj kontroli.
MoguÊe teπkoÊe s malim dobavljaËi-
ma
OËekujete li probleme u implemen-
taciji novog modela osiguravanja
kvalitete?
Naravno da Êe biti odreenih pro-
blema, kao i uvijek kada se uvodi no-
vi pristup ili se intenziviraju odree-
ni postupci unutar jednog sustava.
Znamo da je u prirodi Ëovjeka gene-
riranje odreenih otpora na neπto no-
vo, no to Êe biti kratkog trajanja. Ve-
Êina vaænijih dobavljaËa prati trendo-
ve kvalitete te u pravilu veÊ imaju
ugraen sustav upravljanja kvalite-
tom. Naravno da se sustav neprekid-
no razvija te Êe u tom kontekstu
MORH imati vaænu ulogu u procesu
razvoja sustava upravo provoenjem
aktivnosti kontrole kvalitete te kon-
trole sustava za upravljanje kvalite-
tom dobavljaËa. Donoπenjem ranije
spomenutog Naputka te usvajanjem
NATO-ove norme STANAG 4107 u
sustav opremanja materijalnim sred-
stvima OSRH, dodatno Êe se otkloni-
ti postojeÊe neusuglaπenosti, odno-
sno preciznije Êe se definirati sve ob-
veze sudionika procesa tako da se u
tom dijelu ne oËekuju veÊi problemi.
MoguÊe su teπkoÊe s manjim dobav-
ljaËima koji nemaju razvijen sustav
upravljanja kvalitetom pa Êe se njima
trebati skrenuti pozornost da na tome
porade æele li uÊi u ugovorne odnose
s MORH-om, a naravno da Êe im ova
sluæba pruæiti i potrebnu struËnu po-
moÊ u tom smislu. Miπljenja smo ka-
ko Êe svi sudionici procesa oprema-
nja MORH-a i OSRH-a brzo uvidjeti
prednosti sustavnog pristupa uprav-
ljanju kvalitetom, te da Êe on brzo
uroditi mjerljivim rezultatima.
Kakva je suradnja s mjerodavnim
civilnim institucijama za kontrolu
kvalitete?
Moram tu istaknuti da i MORH u
ovlasti ove sluæbe ima svoj laboratorij
za ispitivanje postojanosti baruta koji
se u posljednje vrijeme sve viπe opre-
ma suvremenom mjerno-ispitnom
opremom. Za potrebe specifiËnih is-
pitivanja uspostavljena je suradnja s
mjerodavnim institucijama kao πto su
Fakultet strojarstva i brodogradnje iz
Zagreba, Centar za kontrolu namir-
nica Prehrambeno-biotehnoloπkog
fakulteta iz Zagreba, Zavod za javno
zdravstvo RH, Zavod za javno zdrav-
stvo grada Zagreba, Veterinarski in-
stitut, Rudarsko-geoloπko-naftni fa-
kultet iz Zagreba, Brodarski institut,
Institut “Ruer BoπkoviÊ”, Pomorski
centar za elektroniku iz Splita, Agen-
cija za tehniËko-tehnoloπka istraæi-
vanja i razvoj, Hrvatski laboratoriji
Crolab i dr. MORH dobro surauje
sa svim vaænijim institucijama iz po-
druËja normizacije, ponajprije s
Dræavnim zavodom za normizaciju i
mjeriteljstvo koji je trenutaËno u pro-
cesu transformacije u javne ustanove
iz podruËja normizacije akreditacije i
mjeriteljstva, a posebno bih istaknuo
dobru suradnju s Hrvatskim dru-
πtvom za kvalitetu.
Ovi oblici suradnje u iduÊem raz-
doblju Êe svakako biti intenzivirani i
uvrπteni u prioritet buduÊeg rada.
28. sijeËnja 2005.
 SPORT U VOJSCI

REPUBLIIA HRVATSIA
MINISTARSTVO OBRANE
UPRAVA ZA LJUDSIE RESURSE
Terminologija bodybuildinga
U SURADNJI S UGILISTIMA Kao i svaki drugi sport iii hobi i vjezbanje u teretani ima svo]i
raspisuje specificnu terminologiju. Cut cete rijeci poput "ponavljanja",
NAT JECAJ "setova", "opterecenja", U pocetku bi vas te rijeci mogle zbunji-
za stipendiranje studenata od 1 . godine studija u statusu vati, ali vec nakon kratkog vremena, vjezbajuci u teretani, shvati1
kadeta za stjecanje visoke strucne spreme od skolske go- cete znacen]e svake rijeci.Upravo zbog toga i u vojsci je potreb-
dine 2005./2006. na: no imati strucno obra-
I. SVEUCILISTU U ZAGREBU: zovane ljude, kako bi se
- Fakultet strojarstva i brodogradnje odredeni program izveo
- Fakultet elektrotehnike i racunalstva sto kvalitetnije, te kako
- Fakultet kemijskog inzenjeratva i tehnologije
bi konacni rezultati bili
- Ekononiski fakultet
- Pravni fakultet pozitivno rangirani, a to
- Prirodcslovno-maternaticki fakultet: je i cilj vojske - kvalitet-
- inzsnjersko usmjerenje matematike na vojska.
- inzsnjersko usmjerenje fizike
- inzanjersko usmjerenje kemije
- inzenjersko usmjerenje geofizike Ponavljanja
- inzenjersko usmjerenje geologije Rijec govori koliko ce-
- usmjerenje profesor geografije
te puta podici uteg tije-
- Geodetski fakultet
- Gradevinski fakultet kom jedne odredene viezbe, Set iii serija je broj grupa ponavlja-
- Fakultet prometnih znanosti: nja u odredenoj vjezbi. Na primjer, "dva seta od dvanaest ponav-
- smjer: cestovni ljanja prilikom podizanja utega" znaci da cete vjezbu ponoviti
- smjer: postanski i telekomunikacijski
- smjer: aeroprometni dvadeset i cetiri puta s odredenim vremenom za odmor izmedu
- smjer: aeronautika, VII. st., vojni pilot serija, tj. izmedu svakih dvanaest ponavljanja.
- Prehrarnbeno-biotehnolcski fakultet Maksimum ponavljanja ( do otkaza) iii maksimalni broj ponav-
- Filozofski fakultet: ljanja, tj. rad do otkaza, podrazumijeva maksimalni bro] po-
- studij psihologije
- studij informacijske znanosti navljanja koji se rnoze izvesti prigodom jedne odredene vjezbe.
- Fakultet politickih znanosti Opterecenje je uteg koji se podize pri vjezbanju i oblcno se izraza-
- Katolicki bogoslovni fakultet va u kilogramima. Varanje je izvodenje odredene vjezbe uz po-

II. SVEUCILISTE U SPLITU

- Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje
- Pomorski fakultet
- Fakultet prirodoslovno-maternatickih znanosti i odgojnih podrucja
- Gradevinsko-arhitektonski fakultet
- Kernijsko-tehnoloski fakultet
- Ekonomski fakultet
- Katolicki bogoslovni fakultet
UVJETI:
- drzavljanstvo Republike Hrvatske
- roden(a] 1985. godine iii kasnije
- upisana 1 . godina redovitog studija
- ispunjavanje propisanih kriterija za kadeta na temelju psihologijskog
ispitivanja iii zdravstvenih pregleda
- zadovoljavanje sigurnosnih kriterija
- odqovarejuci rezultati na pregledu za novake [za rnuskarcel
Rak za podnosenje prijava je 11. veljal:e2005.
Prijave se podnose u uredima za obranu u kojima se kandidati nalaze
u evidenciji vojnih obveznika, odnosno po mjestu prebivalista za zene.
Kandidati trebaju dostaviti:
- zamolbu sa zivotopisom, adresom i brojem telefona
- preslik domovnice, rodnog lista, vojne iskaznice [samo za muskarcel
- preslik sviedodzbe cetvrtoq razreda srednje skole iii potvrdu o
pohadanju skole
- potvrdu o nekazniavaniu
- potvrdu o upisanom 1 . semestru na fakultetu navedenom u
natjecsju (dostavlja se nakon upisa na fakultet u srpnju 2005.J
lnformacije u vezi s natjecaiern mogu se dobiti na:
- www.morh.hr
- Uprave i uredi za obranu MORH-a
moc drugog dijela tijela koji umanjuje djelovanje vjezbe na od-
redenu rnisicnu skupinu koju zelite razviti. Dobar primjer je upo-
raba donjeg dijela leda kako bi se zamahom podiglo opterecenje
na gornjem dijelu tijela (bench press).
Tocka izdrtljivosti je trenutak kad se cini da je daljnje izvodenje
vjezbe nernoguce. Odredenavjezba se tada nastavlja izvoditi uz
veliki napor iii uz pomoc osobe koju nazivamo trening partner.
Trening partner je osoba koja u trenutku kada vjezbac dode do
tocke izdrzljivosti iii kada dode do zamora mlslca, priskace u
pomoc, Trening partner osigurava pornoc, ohrabrenje i motivaci-
ju. Takoder vas rnoze zastitit! od eventualnih ozljeda, posebice
kod slobodnih utega (kod bench pressa, cucnjeva, potiska s
ramena, biceps pregiba i sl.).
Hvatanja
Hvatanje odozdo je hvatanje precke utega s donje strane.
Dlanovi su tada okrenuti prema gore. Hvatanje odozgo je kada
uhvatite precku utega s gornje strane, dlanovi su okrenuti nado-
lje, prema tlu. Naizmjeni<!no hvatanje je kombinacija hvatanja
odozgo (jednom rukom) i hvatanje odozdo (drugom rukom) oso-
bito se primjenjuje kod vecih utega. Rad u teretani, podizanje
utega je od iznimne vafosti u vojsci. Vojnik s punom ratnom spre-
mom mora biti adekvatno pripremljen za podnasan]e takvog tere-
ta. Brzina izvodenja odredene zadace pod punom ratnom spre-
mom upravo ovisi o snazi vojnika i njegovoj pripremljenosti.
Sandra VRANEKOVIC

HRVATSKI
V8JNIK 28. sijecnja 2005. 15
 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE
Razvoj opreme za njemaËkog vojnika buduÊnosti
EUROPSKA obrambena tvrtka
EADS isporuËit Êe njemaËkoj vojsci
196 temeljnih sustava za vojnika
buduÊnosti za potrebe oko 2000 voj-
nika iz sve tri grane OS-a. RijeË je
osobito o vojnicima koji su predvi-
eni za popunjavanje NATO-vih in-
terventnih snaga te onima u sasta-
vu njemaËkog kontingenta u Afga-
nistanu.
Ugovor je vrijedan 70 milijuna
eura, sklopljen je u prosincu 2004.,
a s njemaËke strane posao je ugovo-
rio Savezni ured za obrambenu
tehnologiju i nabavu (BWB).
Program razvoja njemaËkog vojni-
ka buduÊnosti inaËe nosi naziv In-
fanetrist der Zukunft, IdZ. IdZ je te-
meljen na integriranom sustavnom
pristupu koji kombinira opremu za
zaπtitu, komunikaciju, navigaciju te
oruæje. Program IdZ mora osigurati
poveÊanje performansi primjenom
novih i naprednih tehnologija kako
bi se omoguÊilo djelovanje vojnika
u umreæenom okoliπu, poveÊana za-
πtita vojnika, informacijska nadmoÊ
te, konaËno, uËinkovitost u obavlja-
nju zadaÊa.
Indija nabavlja Gripene?
PREDSTAVNICI tvrtke Gripen In-
ternacional su s neskrivenim zado-
voljstvom objavili kako je Indijsko
ratno zrakoplovstvo i sluæbeno po-
kazalo interes za nabavom viπe-
namjenskog borbenog aviona JAS
39C/D Gripen. Indijci bi tom naba-
vom Gripena (iz zadnje batch 3 se-
16
Vojnik Êe biti opremljen no-
vim neprobojnim prslukom od
najmodernijih materijala, za-
tim NKB zaπtitnom opremom
najnovije tehnologije, opre-
mom za noÊno gledanje, digi-
talnom navigacijom, osobnom
komunikacijskom opremom
(za prijenos glasa i podataka),
te unaprijeenim oruæjem.
Oruæje je i dalje standardna,
i izvrsna, njemaËka juriπna
puπka Heckler & Koch G36
ali na slikama je prikazana s
dodacima koji omoguÊavaju
lakπe i preciznije ciljanje, kao
npr. laserski oznaËivaË cilja.
U odnosu na ostale programe ra-
zvoja vojnika buduÊnosti, npr. ame-
riËki Land Warrior/Objective Force
Warrior; francuski Felin ili talijan-
ski Soldato Futuro, kod njemaËkog
nije zamjetna naglaπena “pretrpa-
nost” svakakvom elektroniËkom
opremom. To bi mogao biti pametan
pristup njemaËkog tima jer elektro-
niËka oprema, osim πto izgleda
zgodno, zasad troπi puno elektriËne
energije pa vojnik mora tegliti teπke
rije) zamijenili 128 aviona MiG-21
koji se trenutaËno rabe u njihovom
zrakoplovstvu. TrenutaËno se oËe-
kuje konkretan odgovor πvedske ad-
ministracije, odnosno upuÊivanje
konkretne ponude indijskom zrako-
plovstvu za sklapanje ugovora.
Tvrtka Gripen Internacional dosad
GPS antena Osobni radioureaj
RaËunalo/digitalni
Nadzorna
zemljovid
elektronika
Laserski daljinomjer
Zaπtitni prsluk
Puπka G36
Laserski ciljnik
BacaË granata
40 mm
EADS
baterije kako bi oprema uopÊe radi-
la. A neki pokusi su pokazali da ta
elektroniËka oprema u teπkim te-
renskim uvjetima Ëesto otkazuje.
Nijemci su se oËito priklonili po-
stupnom unapreenju sustava im-
plementirajuÊi samo ono πto Êe na
terenu doista i raditi. Tako su raste-
retili vojnika od nepotrebne opreme
i ponudili mu samo ono πto Êe moÊi
maksimalno iskoristiti.
M. PETROVIΔ
je od πvedskog ratnog zrakoplovstva
zaprimila 204 narudæbe (od Ëega
106 aviona JAS 39A, 14 aviona JAS
39B, 70 aviona JAS 39 C i 14 avio-
na JAS 39D), a do studenoga proπle
godine isporuËeno je 149 aviona.
Nakon novih odluka oko ustroja
πvedskog zrakoplovstva, odnosno
nakon smanjenja proraËunskih iz-
dvajanja za zrakoplovstvo, odluËeno
je da ©vedska ubuduÊe ima ukupno
140 Gripena dok bi se viπak aviona
ponudio zainteresiranim kupcima.
Na svjetskom træistu u iduÊem raz-
doblju tvrtka Gripen Internacional
kani prodati oko 200 Gripena. A uz
Indiju potencijalnim træiπtem sma-
traju se i Pakistan, Bugarska, Ru-
munjska, SlovaËka, Brazil, Tajland,
Danska, GrËka i ©vicarska.
I. SKENDEROVIΔ
28. sijeËnja 2005.
 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

NjemaËka prodaje napadaËke brodove klase Albatros

NJEMA»KO ministarstvo obrane brodogradiliπtima
objavilo je potkraj proπle godine da Lurssen i Kroger
je ugovorilo prodaju πest brzih na- Werft. Klasa Alba-
padaËkih brodova klase Albatros tros je uπla u sa-
(tip 143B) tuniskoj ratnoj mornarici stav flote izmeu
za 33 milijuna eura. 1976. i 1977. Ti
Iako modernizirani 1999., te su brodovi duljine 57,6
trebali ostati u sluæbi do kraja ovog metara, najveÊe
desetljeÊa, ti su brodovi povuËeni iz brzine 40 Ëvorova i
sluæbe njemaËke ratne mornarice pune istisnine 398
poËetkom i sredinom proπle godine tona od znaËajnije
kao dio programa preustroja njema- elektroniËke opre-
Ëke ratne mornarice. Tako Êe se me imaju radare za
ukupni broj brzih napadaËkih bro- upravljanje paljbom
dova i korveta smanjiti s 20 do 26 Signaal WM 27 te
plovnih jedinica na 10 do 12 plov- Racal Octopus ESM/ECM radarski strojenje sastoji im se od Ëetiri MTU
nih jedinica, pa je njemaËka ratna sustav za traæenje, praÊenje i ome- diesel motora snage po 4000 KS.
mornarica prisiljena prodati svih tanje neprijateljskih ciljeva i radar- Za preostala Ëetiri broda te klase
deset brzih napadaËkih brodova skog zraËenja, dok su naoruæani s veliko je zanimanje pokazao Maro-
klase Albatros. Ëetiri protubrodska projektila ko, pa je njegova ratna mornarica
Svi brzi napadaËki brodovi Tipa MM38 Exocet, dva topa OTOBreda vjerojatno najveÊi kandidat za
143 stacionirani su u pomorskoj ba- kalibra 76 mm i s dvije torpedne ci- njihovu kupnju.
zi Warnemunde a izgraeni su u jevi promjera 533 mm. Pogonsko po- M. BRLIΔ

Poljska nadograuje svoje CASA-e

POLJSKO ratno zrakolovstvo po-
Ëelo je s nadogradnjom svojih dvo-
motornih turboprop transportnih
aviona CASA 295M s novom zaπtit-
nom opremom kako bi sigurnost
aviona i posade digla na viπu razi-
nu. Tako se u poljske transportere
ugrauje senzor AN/AAR-60
MILDS koji proizvodi tvrtka EADS
Defence Electronics, a namijenjen je
za upozoravanja na protivniËke
projektile. Uz to pilotska kabina do-
bit Êe titanijsku zaπtitu, Ëime se po-
sada aviona kani joπ bolje zaπtititi paljbe raznog pjeπaËkog naoruæanja. ceivera kojima kani prioritetno
od krhotina granata, odnosno od Vrijednost ugradnje tog paketa opremiti dva aviona koji pruæaju
opreme procjenjuje se na oko airlift svojim snagama na Istoku.
10 milijuna ameriËkih dolara. Dosad je Poljskoj isporuËeno πest
InaËe, ugovor za kupnju aviona, dok se slijedeÊa dva trebaju
osam transportera C-295M isporuËiti do lipnja iduÊe godine.
Poljska je potpisala s tvrtkom Potreba za novom opremom poka-
EADS - CASA tijekom 2001., zala se nuænom posebice nakon πto
a vrijednost tog ugovora proc- je Poljska uspjeπno uspostavila re-
jenjuje se na oko 212 milijuna dovit zraËni most sa svojim snaga-
ameriËkih dolara. Uz to, ma koje se nalaze na sluæbi u misi-
Poljska je naruËila i dva ALR- jama u Afganistanu i Iraku.
300(V)2B Radar Warning Re- I. SKENDEROVIΔ

17
28. sijeËnja 2005.
 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE
Uzbekistan dobiva rijeËne ratne brodove
PRVI rijeËni ophodni brod Gjur-
za porinut je u kijevskom brodo-
gradiliπtu Leninskaja KIZNIKA u
listopadu proπle godine. Brod je
graen za uzbekistansku graniË-
nu straæu te Êe obavljati ophodnu
sluæbu na granici izmeu Uzbeki-
stana i Afganistana na rijeci
Amu-Darji i Srediπnjoj Aziji.
Naoruæan je topom kalibra 30
mm, dvije strojnice kalibra 7,6
mm i jednu teπku strojnicu kali-
bra 14,4 mm te protutenkovskim
projektilima. Duljina preko svega
Pilatus PC-21 kreÊe u serijsku proizvodnju
POTKRAJ prosinca proπle godine
tvrtka Pilatus Aircraft Ltd. kod πvi-
carskih zrakoplovnih vlasti uspjeπno
je certificirala svoj novi tip trenaæ-
nog aviona PC-21, odnosno time su
otvorena vrata serijskoj proizvodnji
njihovog novog trenaænog aviona
namijenjenog za temeljnu i napred-
nu obuku vojnih pilota. Rad na
novom trenaæeru poËeo je tijekom
1998., a prvi prototip PC-21 prvi
put je predstavljen svjetskoj javnosti
u svibnju 2002., dok je prvi probni
let obavljen tijekom srpnja iste
godine. Od tada su dva prototipa
18
mu iznosi 20,7 metara, puna istis-
nina 32 tone, a najveÊa brzina mu
iznosi 29 Ëvorova. Na brodu je
predvien smjeπtaj za πest Ëlano-
va posade.
Ophodni brod Gjurza se iz Kije-
va transportirao do Uzbekistana
uz pomoÊ teretnog zrakoplova
AN-124 RUSLAN. Ukupno je na-
ruËena gradnja dva broda, a na-
ruËila ga je ameriËka vlada kao
pomoÊ Uzbekistanu u borbi protiv
krijumËara droge i oruæja.
M. BRLIΔ
benim avionima. Uz izvrsnu i
prokuπanu pogonsku skupinu Pratt
& Whitney PT6A-68B, velika vrijed-
nost novog trenaæera je i izvrstan
paket unutarnje avionike, koja je
konfigurirana u otvorenoj arhitek-
turi kako bi se omoguÊila njezina
lakπa prilagodba i nadogradnja.
Novim trenaæerom PC-21 neizbjeæ-
no Êe se postaviti novi standardi u
smislu veÊe kvalitete letaËke obuke,
ali isto tako njime Êe se postiÊi i
znatno sniæavanje cijene πkolovanja
vojnih pilota, posebice u njihovoj
pripremi za prelazak na mlazni tip
aviona.
I. SKENDEROVIΔ
(HB-HZA i HB-HZB), kroz razvoj-
nu fazu te fazu certificiranja aviona,
s uspjehom obavila viπe od 750 sati
letnih testiranja. U tijeku su zavrπna
letna testiranja sustava autopilota te
sustava za IFR letenje.
U odnosu na prethodne avione iz
tvrtke Pilatus Aircraft Ltd. novi tre-
naæer PC-21 je u cijelosti novi
dizajn kojim se prije svega htjelo
pratiti suvremene trendove i
potrebe u πkolovanju vojnih pilota,
a svojim letnim odlikama Pilatus
PC-21 joπ je viπe primakao turbo-
prop avione mlaznim πkolsko - bor-
28. sijeËnja 2005.
 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Bespilotna letjelica DRAC

FRANCUSKA Agencija za obram-
bene nabave DGA (Delegation
Generale pour l’Armament) sklopila
je ugovor s tvrtkom EADS Defense
and Communications Systems o ra-
zvoju kratkodometne izvidniËke be-
spilotne letjelice DRAC. DRAC je
kratica od Drone de Reconnaissan-
ce Au Contact.
Ugovor predvia razvoj, testiranje
i proizvodnju ukupno 160 sustava
za potrebe francuske vojske. Vrijed-
nost ugovora je 30 milijuna eura.
Program DRAC je trenutaËno najve-
Êa nabava kratkodometnih bespilot-
nih letjelica u Europi.
Sustav DRAC se opisuje kao “da-
EADS

lekozor veÊeg dometa” koji Êe voj-

nicima osigurati bolji nadozor pro-
stora neposredno ispred njih. Omo-
guÊit Êe operatoru prikupljanje, pri-
kazivanje i obradu slike u realnom
vremenu, na udaljenosti do 10 km,
danju i noÊu. Jedna od zadaÊa je
brzo otkrivanje nazoËnosti protivni-
Ëkog pjeπaπtva ili vozila na odree-
nom podruËju. Pritom ne treba
postavljati nikakve dodatne zemalj-
ske senzore kao πto su bojiπniËki
radari.
Svaki se sustav sastoji od dvije let-
jelice Tracker, izmjenjive æirostabili-
zirane izvidniËke platforme s dnev-
nom i termalnom kamerom, data
linka i prijenosne viπenamjenske
zemaljske nadzorne postaje. Nad-
zorna postaja sluæi za pripremu mi-
sije i za nadzor tijekom leta. Sva je
oprema sloæena u naprtnjaËe koje
nose dva Ëovjeka. To je Ëini posebno
pogodnom za opremanje padobran-
skih postrojbi.
Let i slijetanje se izvode pod nad-
zorom raËunala i automatizirani su.
Letjelica se lansira manualno, “iz
ruke”, u zraku moæe ostati do 90
minuta. Upravljanje je, unatoË kom-
pleksnosti sustava, pojednostavljeno
pa je izobrazba operatera jednostav-
nija i jeftinija.
Letjelicu pokreÊe tihi elektromotor
pa je pogodna za prikriveno
prikupljanje podataka, osobito no-
Êu. Sustav DRAC je korak dalje u
razvoju francuske vojske u smjeru
digitalizirane bojiπnice i umreæenog
ratovanja.
M. PETROVIΔ

Novi Zeland kupuje Pinzgauere

NOVOZELANDSKA vlada odobri- u zapovjednoj
la je nabavu druge serije od 133 vo- inaËici. Zatim,
zila Pinzgauer, od kojih Êe 60 biti u inaËica no - saËa
oklopljenoj inaËici. U prvoj seriji oruæanih sustava
Novi Zeland je naruËio 188 Pinz- broji 37 okloplje-
gauera πto ukupno iznosi 321 vozi- nih i 31 neoklopl-
lo. Pinzgaueri su predvieni za jeni Pinzgauer.
zamjenu vozila Land Rover. Ukupni troπkovi
Prva serija Pinzgauera je iskljuËi- nabave Pinzgaue-
Automotive Technik

vo model 718 pogonske konfigura- ra iznose oko 58

cije 6x6. Od 188 vozila 95 je inaËica
opÊe namjene, 57 je zapovjedna
inaËica, 13 vozila je u inaËici za
specijalne snage, 15 vozila je u lo-
gistiËkoj inaËici dok je 8 u ambu-
lantnoj inaËici.
Druga se serija sastoji od 23 oklo-
pljena i 42 neoklopljena Pinzgauera
milijuna USD. Is-
poruka prvih vozi-
la poËela je potkraj
ljeta 2004. Pin-
zgauer proizvodi britanska tvrtka postala jedini proizvoaË tog legen-
Automotive Technik koja je otku- darnog terenca iznimnih karakteri-
pom prava za proizvodnju od izvor- stika.
nog proizvoaËa, austrijskog Styera, M. PETROVIΔ

19
28. sijeËnja 2005.
 VOJNA TEHNIKA
Offset u Turskoj
nalizom provedbene regulati-
A ve za implementaciju offseta u
velikom broju zemalja regije i
πire, Turska je na neki naËin specifi-
Ëni primjer zbog njezinog geopoliti-
Ëkog poloæaja u regionalnom i glo-
balnom okruæenju. Te specifiËnosti
se prije svega odnose na njezin ut-
jecaj na status Cipra, a joπ viπe od
toga na odnos Turske prema poπti-
vanju ljudskih prava Kurda. Nasu-
prot toga, SAD i ostale Ëlanice NA-
TO-a, a u posljednje vrijeme i Rusi-
ja pokazuju strateπke interese pre-
ma ovom podruËju. U takvom politi-
Ëkom okruæenju Turska je viπe od
ostalih prisiljena poπtivati Kodeks
ponaπanja EU, (EU Code of Con-
duct for Arms Exports) pri nabavi i
transferu oruæja, te drugih reæima
kontrole transfera naoruæanja. Sti-
AmeriËki avioni F-16 proizvode se u tursko-ameriËkoj tvrtki TAI koja je osposoblje-
na i za proizvodnju komponenti za civilne letjelice
20
jeπnjena takvim okolnostima, Turska
je u situaciji da se njezine narudæbe
vojne i specijalne opreme proma-
traju kroz dvostruko poveÊalo, pa je
lako zakljuËiti da njihovi pregova-
raËi imaju teπku zadaÊu pri defini-
ranju i ugovaranju bilo kakvih offset
obveza kao oblika gospodarskog ba-
lansa pri nabavi oruæja.
No unatoË tome Turska je zavrπila
desetak offset sporazuma, a trenuta-
Ëno je na snazi viπe od 40 razliËitih
sporazuma u vrijednosti 4,2 milijar-
de USD od Ëega je 2,4 milijarde
USD realizirano, πto je 100 % pristi-
glih obveza. U realizaciju offset ob-
veza ukljuËeno je oko 30 kompanija
koje su u tim poslovima angaæirale
viπe od 300 malih i srednjih podu-
zetniËkih tvrtki.
PoËeci primjene offseta u Turskoj
Turska pripada skupini zema-
lja koje veÊ niz godina imaju
razvijenu industrijsku partici-
paciju pri nabavi vojne
opreme iz inozemstva.
Polovicom 2003. godine revidi-
rali su dotadaπnju offset regu-
lativu iz 2000. godine na
osnovi postignutih iskustava u
provedbi offseta pri nabavi
vojne opreme od stranih part-
nera iz inozemstva (Directive
on offset implementations in
the Defense procurement
transactions)
Piπe Josip MARTIN»EVIΔ MIKIΔ
poklapaju se s narudæbom aviona
F-16 C/D za potrebe turskog zrako-
plovstva. Opremanje je ugovoreno
po ameriËkom programu prodaje
FMS (Foreign Military Sales). Prvih
osam aviona proizvedeno je u ame-
riËkim pogonima, dok je njih 148
bilo sklopljeno u turskim pogonima
TUSAS (Turkiye Ucak Sanayii AS),
engl. TAI. Zbog obveza iz FMS pro-
grama da oprema mora biti isporu-
Ëena iz SAD-a, prvi let aviona pro-
izvedenih u Turskoj bio je do naj-
bliæe ameriËke zraËne baze u Tur-
skoj. Nakon zadovoljenja tog uvjeta
(touch-and-go) avioni su napuπtali
ameriËke baze i isporuËeni turskom
zrakoplovstvu. S vremenom je tur-
ska industrija ukljuËena i u proiz-
vodnju odreenih dijelova aviona
(krila, trup, motori i dr.) koji su se u
SAD-u proizvodili za potrebe
USAF-a. Isto tako u Turskoj su se
sklapali i avioni koje su SAD proda-
vale drugim zemljama, npr. Egiptu i
Saudijskoj Arabiji.
Tekst u cijelosti proËitajte na:
www.hrvatski-vojnik.hr
28. sijeËnja 2005.

Vojska i rat u sociologiji vojske
Sociologija, kako opÊa, tako joπ viπe sociologija vojske implicira prouËavanje vojske ne samo kao dræavne nego i
druπtvene institucije i rata kao druπtvene pojave. Tako su vojska i rat srediπnji i temeljni pojmovi, opseg i pred-
met prouËavanja sociologije vojske, kao posebne grane opÊe sociologije
ociologija vojske ima zadaÊu
S da vojsku kao druπtvenu insti-
tuciju i rat kao druπtvenu poja-
vu πto temeljitije i specijalistiËki
prouËi. Znanost nema za cilj ostaja-
nje samo u sferi teorijskih pojmova i
objaπnjenja, iako je uzroËno-poslje-
diËno rasvjetljavanje druπtvenih in-
stitucija i pojava jedna od glavnih
zadaÊa sociologije. Znanstvena
spoznaja ima i svoje praktiËno, pro-
vedbeno znaËenje. U naπem sluËaju
to znaËi da socioloπke spoznaje tre-
baju i mogu pomoÊi zapovjednicima
svih razinama zapovijedanja, a po-
sebno onima koji rade u praktiËnom
i svakodnevnom æivotu i radu s voj-
nicima od desetine, voda, satnije pa
na dalje.
S obzirom na to da je rat uteme-
ljen druπtvenim, politiËkim i meu-
dræavnim okolnostima to Êe znaËiti
28. sijeËnja 2005.
VOJSKA I DRU©TVO
Piπe Tomislav RAVLIΔ
koje se rat vodi. U tom smislu ima-
mo agresivne vojske koje nastaju s
osnovnim ciljem pokoravanja dru-
gih naroda i zauzimanja njihova te-
ritorija. S druge strane nastaju voj-
ske u obrambenom ratu i one s mo-
ralnog stajaliπta vode pravedan rat.
Na takvim temeljima, premda u vrlo
nepovoljnim ratnim i meunarod-
nim uvjetima nastala je Hrvatska
vojska. Meutim, ovdje postoji jed-
no socioloπko pravilo koje je iπlo u
prilog nastajanja i daljeg stasanja
Hrvatske vojske. Ono glasi da ne-
povoljna situacija jaËa druπtveni ka-
rakter i zbliæava ljude. S tim u vezi
nastaje moralna snaga koja je pre-
sudna, kako za voenje rata, tako i
za njegov pobjedniËki zavrπetak.
da imamo ne samo razliËite vrste
ratova kao druπtvene pojave, nego i Tekst u cijelosti proËitajte na:
www.hrvatski-vojnik.hr
vojski, kao stoæerne ustanove putem
21
 RATNA MORNARICA
RazaraËi klase Delhi
akon osamostaljenja Indije
N tamoπnje oruæane snage
iskljuËivo su se opremale na-
bavom stranog oruæja, u poËetku
uglavnom britanskog. Ubrzani ra-
zvoj indijske industrije, uËestali ra-
tovi s Pakistanom i realna moguÊ-
nost da se Indija nae pod meuna-
rodnim embargom na isporuku
oruæja bili su razlozi da se sedam-
desetih godina proπlog stoljeÊa po-
krene veliki projekt organiziranja
indijske vojne industrije. U poËetku
se novonastala industrija uglavnom
oslanjala na licencne ugovore proiz-
vodnje sovjetskog i zapadnog nao-
ruæanja, da bi poËetkom osamdese-
tih snaænije krenula u projekte ra-
zvoja svojih projekata. Jedan od
mnogih bio je i projekt razvoja do-
maÊeg razaraËa. Prvi planovi o pro-
jektiranju i gradnji indijskog raza-
raËa pokrenuti su veÊ 1977. ali je
njihovo ostvarenje odgoeno za bo -
lja vremena. Umjesto razaraËa indij-
ska je vlada odluËila pokrenuti pro -
jekt gradnje znatno jednostavnije
fregate koji je 1977. dobio oznaku
Project 15. Uz stalno poveÊanje
troπkova, zbog stalnog poveÊanja
moguÊnosti djelovanja, koji su do
1981. poveÊani za 50 posto, odluka
o poËetku gradnje donesena je
1982., neposredno prije argentinske
okupacije Falklandskog otoËja.
Neugodna iskustva koje je britan-
ska mornarica doæivjela u tom ratu
utjecala su i na zahtjeve indijske
ratne mornarice koja viπe nije htjela
22
Tri razaraËa klase Delhi najveÊi su ratni
brodovi koji su ikad izgraeni u indijskim
brodogradiliπtima i tek Êe ih indijski nosaËi
jednostavnu fregatu veÊ moÊan ra-
zaraË. Zbog toga je u rujnu 1983.
donesena politiËka odluka da se
Project 15, uz stranu struËnu po-
moÊ, preinaËi iz korvete u razaraË.
PoËeci
KonaËna odluka o pokretanju ra-
zvoja razaraËa klase Delhi (Project
15) donesena je u rujnu 1984. una-
toË mnogim miπljenima da indijska
industrija nije sposobna uspjeπno iz-
vesti takav projekt. Kako bi se do
maksimuna smanjili rizici u procesu
projektiranja i gradnje, odluËeno je
da uz indijsko brodogradiliπte Maza-
gon Docks Ltd. kao nositelj posla
kao podugovaraË bude ruski projekt-
RazaraËi klase Delhi Ëine okosnicu po-
vrπinske flote indijske ratne mornarice
zrakoplova nadmaπiti po veliËini
Piπe Siniπa RADAKOVIΔ
ni ured Svernoye Desing Bureau. Ta
je odluka bila logiËna jer se Pro- ject
15 oslanjao na projektnu dokumen-
taciju razaraËa klase Ranjit, koji su
za indijsku ratnu mornaricu izgrae-
ni u sovjetskim brodogradiliπ- tima.
Projekt razaraËa klase Ranjit oslan-
jao se na sovjetske razaraËe klase
Kaπin, Ëiji je projekt modificiran ka-
ko bi zadovoljili indijske potrebe.
U odnosu na Ranjit razaraËi klase
Delhi su znatno veÊi brodovi veÊe is-
tisnine i znatno boljeg i suvremenij-
eg naoruæanja. Pri njihovom projek-
tiranju uzeta su u obzir iskustva
steËena na projektima indijske fre-
gate Godavari (Projekt 16), te ruskih
razaraËa klase Fegat I (Udaloy I) i
SariË (Sovremenny). Uz to indijska
ratna mornarica je imala i specifiËne
zahtjeve kao πto je postavljanje
snaænog protuzraËnog i protubrod-
skog oruæja te osiguranje velike heli-
kopterske platforme i helikopterskog
hangara dovoljno velikih da u njih
stanu dva velika helikoptera Sea
King. Uz to brodovi su morali imati
veliki postotak indijske opreme.
Prvobitno je planirano da se prvi
razaraË isporuËi 1992. a posljednji
1996. godine, ali se taj plan ipak
nije uspio ostvariti. Iako je prvi ra-
zaraË, pod imenom Delhi (D 61), po-
rinut 1. veljaËe 1991. u operativnu
je uporabu primljen tek 15. stude-
nog 1997.
Tekst u cijelosti proËitajte na:
www.hrvatski-vojnik.hr
28. sijeËnja 2005.

Hrvatske krajiπke pjeπaËke pukovnije do 1809.
Slavonski generalat
lavonski generalat bio je jedno
S od posljednjih podruËja Vojne
krajine na kojem je proveden
preustroj u regularne pukovnije. Joπ
godine 1747. ukinut je stari ustroj
na savsku, dunavsku i srijemsku
granicu i cijelo podruËje je u tri ve-
lika okruga sa sjediπtima u Gradiπ-
ci, Brodu i Petrovaradinu. To je bio
zaËetak ustrojavanja regularnih pu-
kovnija koji je 1750. poËeo podmar-
πal von Engelshofen. On je æelio
ustrojiti tri pukovnije s dvije bojne
od po pet satnija. Svaka pukovnija
trebala je brojati 5600 vojnika, od-
nosno cijeli generalat trebao je
podizati 16 800 pjeπaka.
Ipak, nakon prvobitne or-
ganizacije uslijedila je re-
organizacija podmarπala
grofa Serbellonija koji je
tijekom 1752.-1753. dao
konaËni oblik pukovnija-
ma. Svaka pukovnija je
imala Ëetiri bojne s Ëetiri
satnije od 240 vojnika i
joπ dvije satnije od po
120 elitnih vojnika -
grenadira. Kasnije, 1769.
grenadiri su zamijenjeni
oπtrostrijelcima
(Scharschützer). Od
svoga osnutka po-
strojbe Slavonskog
generalata borile su
se u svim ratovima
Habsburgovaca.
U ovom napisu
dat Êemo kratki
povijesni pregled
tri krajiπke pu-
kovnije: Slavon-
sko-brodske
krajiπke pjeπaË-
ke pukovnije
br. 7, Slavonsko-gra-
diπke krajiπke pjeπaËke pukovnije
br. 8 i Slavonsko petrovaradinske
krajiπke pjeπaËke pukovnije br. 9
u razdoblju od njihova ustroja do
1809. godine, ali i kombiniranih
bojni Slavonskog generalata
ustrojavanih tijekom proturevolu-
28. sijeËnja 2005.
cionarnih ratova s Francuskom
(1793.-1797.).
O hrabrosti i poærtvovnosti slavon-
skih krajiπnika najbolje nam govori
podatak da su, od kad je uvedena
zlatna i srebrna medalja za hrabrost
1790. pa sve do 1809., pripadnici
pojedinih postrojbi Slavonskog
generalata odlikovani s 5
zlatnih i 94 srebrne me-
dalje za hrabrost.
Brodska krajiπka pjeπaËka
pukovnija br. 7
Brodska pukovnija ustrojena je
1747. od krajiπke milicije uz rijeku
Savu kao Slavonsko-brodska krajiπ-
ka pjeπaËka pukovnija, ali je veÊ
1753. reorganizirana i dobila novi
naziv - Brodska krajiπka pjeπaËka
VOJNA POVIJEST
Piπe Vladimir BRNARDIΔ
pukovnija. Godine 1769. dobila je
redni broj 66, a po klasifikaciji iz
1798. redni broj 7. Pukovnija je obu-
hvaÊala podruËje uz tok rijeke Save
na podruËju nekadaπnjih kapetanija
BrËko i Ilok. Zapovjedniπtvo se na-
lazilo u Vinkovcima, a satnijska za-
povjedniπtva u: 1. Podvin, 2. Trnja-
ne, 3. GarËin, 4. Andrijevci, 5. Siki-
revci, 6. Babina Greda, 7. Ivankovo,
8. Cerna, 9. Vinkovci, 10. Nijemci,
11. Æupanja i 12. Drenovci.
Prvi vlasnik (Inhaber) pukovnije
od 1750. bio je general topniπtva
Sigmund Friedrich Gaisruck, a
od 1754. do 1765. zamijenio
ga je general topniπtva
Anton Ignaz Mer-
cy-Argen-
teau.
Pukovnici
su bili: 1747.
Adam Buday,
1750. Franz Jahnus
von Eberstädt, 1754. Phi-
lipp Levin Beck, 1756.
Michael Prodanovich
von Ussiczka, 1761.
Friedrich Dönhoff,
1772. Paul Dimich
von Papilla, 1777.
Arsen Szeczuj-
acz von
Hel-
denfeld, 1783. Michael Chernal
von Chernelháza, 1789. Paul Davi-
dovich, 1790. Peter Tersich von Ka-
desich, 1796. Heinrich Sunstenau
von Schützenthal, 1800. August
Wenzel, 1804. Paul Radivojevich,
1807. Hugo Eltz i 1809. Gabriel
Milletich.
Tekst u cijelosti proËitajte na:
www.hrvatski-vojnik.hr
23
 DOSSIER
Zaboravljene ratne epizode (IX)
TeroristiËka kampanja u Quebecu 1963. - 1970.
Jedna od najbogatijih i politiËki najstabilnijih dræava na svijetu πezdesetih je godina dvadesetog stoljeÊa bila uzdr-
mana teroristiËkom kampanjom u pokrajini Quebec. TeroristiËki pokret FLQ je tijekom πezdesetih izveo viπe od
dvije stotine teroristiËkih akcija koje su kulminirale otmicom dvojice politiËara u listopadu 1970. Iako je Kanada
bila na najboljem putu da se pretvori u Sjevernu Irsku ili Baskiju, odluËna politika kanadske vlade ipak je odvela
Quebec u drugom smjeru
Uhapπeni terorist FLQ-a
eÊina od 6,8 milijuna stanovni-
V ka najveÊe kanadske provin-
cije Quebec potjeËe od francu-
skih doseljenika i govori francuskim
jezikom. ToËnije, njih osamdeset po-
sto ili 5,6 milijuna francuskog su
podrijetla, dok je joπ oko milijun ka-
nadskih graana francuskog podri-
jetla rasuto u frankofonim enklava-
ma izvan Quebeca. Okruæeno en-
gleskom veÊinom, frankofono kve-
beËko stanovniπtvo oduvijek je na-
stojalo odræati vlastiti etniËki identi-
tet i kulturoloπku osobnost. Naju-
Ëinkovitiji naËin oËuvanja francus-
kog identiteta u anglosaksonskom
moru sjevernoameriËkog kontinenta
bila je borba za politiËku autono-
miju, koja je prerasla u traæenje ne-
zavisnosti za Quebec.
Prva francuska naselja u Quebecu
osnovana su joπ u πesnaestom sto -
ljeÊu, da bi ih Pariπkim sporazu-
mom iz 1763. Francuska predala
Velikoj Britaniji. Quebec je oduvijek
imao visok stupanj autonomije u
Kanadi, no iako se ideja nezavisno-
24
Hrvoje BARBERIΔ
Kao gorljivi protivnici ameriË-
kog imperijalizma, jedna od
Êelija FLQ-a planirala je i uni-
πtenje Kipa slobode u New
Yorku, no na vrijeme je
osujeÊena u namjeri. Do
kraja πezdesetih godina FLQ
je izveo viπe od dvije stotine
razliËitih teroristiËkih akcija,
no s druge strane su i kanad-
ske snage sigurnosti razbile
nekoliko Êelija FLQ-a i zatvo-
rile znatan broj njezinih
pripadnika
sti stoljeÊima provlaËila kroz kve-
beËku povijest, nikada se nije naπla
blizu ostvarenja. Sredinom dvade-
setog stoljeÊa veÊina je kvebeËkih
politiËkih stranaka podupirala kon-
cept cjelovite Kanade, dok je jedina
znaËajna politiËka skupina koja je
zagovarala odcjepljenje Quebeca
bio Pokret za nacionalnu nezavis-
nost, koji je na izborima 1966.
osvojio tek πest posto glasova.
PoËetak teroristiËke kampanje
Tijekom πezdesetih godina meu
manjim dijelom kvebeËkog stanov-
niπtva formiran je stav da politiËka
samostalnost Quebeca ne moæe viπe
biti osigurana ustavnim i politiËkim
metodama, veÊ nasilnom borbom.
Godine 1963. osnovana je Fronta za
osloboenje Quebeca (FLQ), zami-
πljena kao krovni pokret koji okup-
lja jedanaest manjih revolucionar-
nih skupina. OsnivaË FLQ-a bio je
NeuobiËajen prizor za Kanadu
belgijski revolucionar Georges
Schoeters, koji je ubrzo nakon osni-
vanja FLQ-a bio zatvoren. FLQ je
brzo poËeo s teroristiËkim akcijama
postavljanjem bombi na mete za
koje se smatralo da imaju strateπku
vaænost za srediπnju vlast ili su jed-
nostavno bile doæivljavane kao sim-
boli britanske dominacije. FLQ je
bio povezan s veÊinom tadaπnjih te-
roristiËkih skupina u svijetu, a pre-
28. sijeËnja 2005.

ma nekim izvjeπÊima dio pripadni-
ka FLQ-a proπao je obuku u obuË-
nim kampovima PLO-a u Jordanu.
Tijekom 1963. godine FLQ je pod-
metnuo nekoliko bombi na nekoliko
vojnih postrojenja u engleskom di-
jelu Montreala, a 1964. poduzima
niz pljaËki kojima se trebao prikupi-
ti novac za financiranje pokreta. U
iduÊim godinama FLQ je izveo
bombaπke napade na SveuËiliπte
McGill i Montrealsku burzu te kuÊu
tadaπnjeg montrealskog gradona-
Ëelnika Drapeaua. Kao gorljivi pro-
tivnici ameriËkog imperijalizma,
jedna od Êelija FLQ-a planirala je i
uniπtenje Kipa slobode u New Yor-
ku, no na vrijeme je osujeÊena u
namjeri. Do kraja πezdesetih godina
FLQ je izveo viπe od dvije stotine
razliËitih teroristiËkih akcija, no s
druge strane su i kanadske snage
sigurnosti razbile nekoliko Êelija
FLQ-a i zatvorile znatan broj njezi-
nih pripadnika.
Tijelo ubijenog ministra Laportea
U listopadu 1970. izvedena je naj-
znaËajnija i najpoznatija akcija
FLQ-a uopÊe. Teroristi FLQ-a su 5.
listopada kidnapirali britanskog taj-
nika za trgovinu Jamesa Crossa, a
nekoliko dana kasnije druga skupi-
na FLQ-a otela je kvebeËkog mini-
stra rada Pierrea Laportea. Dogaaj
je dobio naziv “Listopadska kriza” i
prerast Êe u jedan od najteæih tre-
nutaka novije kanadske povijesti.
FLQ je u zamjenu za oslobaanje
talaca traæio da politiËki manifest
FLQ-a bude objavljen u kanadskim
medijima te da zatvoreni pripadnici
pokreta budu osloboeni iz kanad-
skih zatvora. Kanadske su vlasti
udovoljile prvom dijelu zahtjeva te-
rorista, no odbijaju osloboditi pri-
padnike FLQ-a. Meutim, niπta
manje vaæno bilo je donoπenje kon-
troverznog Zakona o ratnim mjera-
ma, Ëime je de facto proglaπeno rat-
no stanje u zemlji. Zakon je bio pre-
28. sijeËnja 2005.
DOSSIER
dvien za sluËaj izvanrednih prilika
kao πto je Listopadska kriza i dra-
stiËno je ograniËavao graanske Dogaaji iz listopada 1970. i
slobode u zemlji u takvim prilika-
ma, Ëime je navukao bijes liberalnih Laporteovo ubojstvo izazvali
snaga u Kanadi.
su πok u kanadskoj javnosti.
Iako je sedamdesetih narasla
potpora separatizmu, zbog
Ëega je na izborima za kve-
Proglaπenje ratnog stanja πokiralo je
kanadsku javnost
beËku skupπtinu 1976. pobi-
U pomoÊ snagama sigurnosti poz- jedila Parti Quebecois s Ëetr-
vana je kanadska vojska te sljede-
Êih dana ulicama Montreala kreÊu desetak posto glasova, zbi-
vojne ophodnje. U traæenju terorista
uhapπene su stotine ljudi za koje se
vanja iz 1970. godine trajno
sumnjalo da imaju veze s FLQ-om.
su uËvrstila protivljenje veÊi-
Na posljetku se kriza pribliæila rje-
πenju, nakon πto je poËetkom pro-
ne stanovnika Quebeca borbi
sinca 1970. kanadska policija otkri-
la skroviπte FLQ-a gdje se nalazio za nezavisnost teroristiËkim
sakriven britanski tajnik Cross.
Cross je kroz pregovore s teroristi- sredstvima
ma uspjeπno osloboen u zamjenu
za otvaranje slobodnog prolaza te-
roristima za bijeg do Kube. veÊine stanovnika Quebeca borbi za
Meutim, ministar Laporte nije nezavisnost teroristiËkim sredstvi-
imao sreÊu kao njegov britanski ko- ma. Ideja odvajanja Quebeca od
lega jer ga je druga skupina FLQ-a, Kanade i dalje je atraktivna meu
koja ga je dræala za taoca, veÊ ra-
nije ubila.
Rasplet krize
Nakon opseæne istrage kanadske
su vlasti tijekom 1970. godine
uspjele pohapsiti voe otmice i vod-
stvo FLQ-a. Laporteove ubojice
osuene su na doæivotni zatvor, dok
se skupina koja je pobjegla na Kubu
kasnije dobrovoljno vratila u zemlju
i suoËila s kanadskim pravosuem.
PoËetkom 1971. godine FLQ je
Kanadska je vojska u listopadu
prestao postojati kao uËinkovita te- 1970. okupirala Montreal
roristiËka organizacija.
Dogaaji iz listopada 1970. i La- velikim dijelom stanovnika provin-
porteovo ubojstvo izazvali su πok u cije, no najznaËajniji pokuπaj odcje-
kanadskoj javnosti. Iako je sedam- pljenja ustavnim sredstvima putem
desetih narasla potpora separatiz- referenduma odræanog 1995. godi-
mu, zbog Ëega je na izborima za ne propao je tijesnom pobjedom pri-
kvebeËku skupπtinu 1976. pobijedi- staπa jedinstvene Kanade.
la Parti Quebecois s Ëetrdesetak po-
sto glasova, zbivanja iz 1970. godi- Tekst u cijelosti proËitajte na:
ne trajno su uËvrstila protivljenje www.hrvatski-vojnik.hr
25
 BIBLIOTEKA
Marcus Tanner: “Hrvatska - dræava stvorena u ratu”,
Barbat, Hrvatska sveuËiliπna naklada, Hrvatski institut za
povijest, Zagreb, 1999.
Tannerova knjiga “Hrvatska -
dræava stvorena u ratu”, koja je
na hrvatski prevedena tek dvije
godine nakon izlaska originala,
dokaz je, kako to u predgovoru
navodi Dubravko JelËiÊ, da je i
u redovima engleskih intelektu-
alaca bilo uzdignutih pojedina-
ca koji se nisu mirno prepustili
struji u njihovoj sredini tada uo-
biËajenih miπljenja i prosudbi o
zbivanjima u Hrvatskoj, nego su
æeljeli imati svoje vlastito, na vlastitim iskustvima i
spoznajama, utemeljeno miπljenje o svemu πto se ov-
dje dogaalo.
Istaknuvπi uvjerenje da Hrvatska zasluæuje studiju ko-
ja bi se bavila njome samom a ne Jugoslavijom, Ta-
nner je pokuπao dati kratki prikaz rata u Hrvatskoj ti-
jekom 1991. godine. No, bilo je nemoguÊe pisati o ra-
tu devedesetih a ne osvrnuti se na rat iz Ëetrdesetih,
a o njemu je pak bilo nemoguÊe pisati bez uvida u pr-
vu Jugoslaviju i u politiËku klimu dvadesetih i tride-
setih godina proπlog stoljeÊa. To ga je odvuklo u vri-
jeme narodnog preporoda iz 1840-ih, pa je na kraju
Tanner odluËio poËeti knjigu s prvim hrvatskim bano-
vima u srednjem vijeku. Na kraju je zakljuËio da je
meu svim zemljama koje su se formirale raspadom
Jugoslavije, Hrvatska imala najbogatiju, najzamrπeni-
ju i najburniju povijest.
Nikola –uretiÊ: “Iskreno vaπ... - Zapisi s Otoka”,
SveuËiliπna knjiæara, Zagreb, 2004.
Nikola –uretiÊ bio je dugo-
godiπnji novinar BBC-a u
Velikoj Britaniji (od 1978. do
1999.), a u knjizi “Iskreno
vaπ... - Zapisi s Otoka” iznosi
dnevniËko-kroniËarski zapis s
poËetka rata protiv Hrvatske
te analizu britanske politike
prema bivπoj Jugoslaviji i
zemljama sljednicama, kao i
analizu britanskog medijskog
praÊenja ratova u Hrvatskoj
te Bosni i Hercegovini. Knjiga
sadræi i pisma πto ih je autor tijekom duæeg razdoblja
slao na brojne adrese, od premijera Johna Majora, i
zastupnika u britanskom parlamentu pa sve do ured-
niπtava britanskih tiskanih i elektroniËkih medija, rea-
girajuÊi na povijesne neistine i dezinformacije koje su
servirane britanskom javnom mnijenju o zbivanjima
poËetkom devedesetih godina na jugoistoku Europe.
Tekstovi u knjizi objavljeni su uglavnom u hrvatskim
Ëasopisima Obzoru i Danasu te u manjoj mjeri u Vjes-
niku i Ëasopisu Dubrovnik, kao i u londonskom Time-
su, katkad pod punim imenom i prezimenom autora a
katkada pod pseudonimima Tom Frankovich, N. D. Je-
senski ili Martin Platz.
Nikolina PETAN
26
VREMEPLOV
31. sijeËnja 1971. Lansiran “Apollo 14”
Devet mjeseci nakon velikih teπkoÊa s “Apo-
llom 13” program svemirskih letova Apollo je
nastavljen, a zapovjednik “Apolla 14” bio je
Alan B. Shepard Jr., prvi Amerikanac koji je le-
tjelicom “Freedom 7” stigao u svemir 1961.
godine. Lansiranje je obavljeno s Cape Cana-
verala na Floridi 31. sijeËnja 1971. i bila je to treÊa misija koja je
uspjeπno sletjela na Mjesec. Astronauti su na MjeseËevoj povrπini
ostali 34 sata, izveli su mnoge znanstvene pokuse te skupljali raz-
liËito kamenje i mjeseËevu praπinu za geoloπku analizu na Zemlji. Ta
misija na Mjesecu ostala je zapamÊena i po Shepardovoj partiji gol-
fa. Zbog Ëinjenice da na Mjesecu ne postoji sila teæe loptica koju je
udario Shepard odletjela je u svemir, ne spustivπi se ponovno na
MjeseËevu povrπinu. Kada su se devet dana nakon lansiranja astro-
nauti vratili na Zemlju znanstvenici u NASA-i su odluËili da za njih
viπe nije potrebna karantena nakon povratka s Mjeseca te da ne
postoje virusi i bakterije.
1. veljaËe 1942. Kvisling postao norveπki premijer
Norveπki politiËar Vidkun Kvisling (Quisling) bio
je osnivaË i voa nevaæne norveπke NacistiËke
partije (Nasjonal samling), koja na izborima nije
imala nikakvog uspjeha ali je u najsjevernijoj eu-
ropskoj zemlji razvijala veoma aktivnu promidæbu
u korist sila Osovine. Poslije izbijanja rata norveπ-
ki je kralj proglasio neutralnost, nadajuÊi se da
neÊe biti uvuËen u rat. U proljeÊe 1940. Kvisling
je otputovao u Berlin, gdje je po svemu sudeÊi su-
djelovao pri planiranju njemaËke invazije na Norveπku. U kritiËnim
trenucima invazije, kada su se kralj i vlada pred neprijateljem po-
vukli u London, Kvisling je preko radija izdao zapovijed za obustavu
mobilizacije norveπkih snaga. Premda je bio voa jedine nacistiËke
stranke, oporba protiv njega bila je toliko jaka da je tek 1. veljaËe
1942. postao premijerom. Tada je zabranjen rad svih politiËkih stra-
naka osim nacistiËke. Norveπkim su se lukama Nijemci koristili za
napade na konvoje koji su Sjevernim morem plovili u Sovjetski Sa-
vez, a Kvisling je progonio Æidove te ljude vjerne kralju i izbjegliËkoj
vladi. Nakon Hitlerove propasti Vidkun Kvisling je uhiÊen, osuen
na smrt i smaknut u jesen 1945. godine.
Leon RIZMAUL (leonriz@net.hr)
SLOVO DUHOVNOSTI
Nedjelja, 30. sijeËnja
»etvrta nedjelja kroz godinu donosi nam jedan od najljepπih
novozavjetnih tekstova - govor o blaæenstvima. Njime se rijetko
tko (osobito u danaπnje vrijeme) moæe oduπeviti jer on danaπ-
njem Ëovjeku ne nudi niπta spektakularno. ©toviπe, on nudi vri-
jednosti koje danaπnjega Ëovjeka nimalo ne privlaËe. Nije nima-
lo Ëudno jer oni koje Isus naziva blaæenima, oduvijek su bili
problem druπtvu. Svaka bi vlada, a posebice ministri pravosua
i socijalne skrbi, voljeli da je takvih πto manje. Isus naziva bla-
æenima siromaπne (ovdje je nebitno o kojoj je vrsti siromaπtva
rijeË), a danaπnji Ëovjek æeli (s razlogom) imati barem toliko
sredstava da moæe mirno i spokojno æivjeti. Isusu su osobito na
srcu æalosni, a tko moæe s oæaloπÊenim osobama graditi sretno
druπtvo i govoriti o sretnoj buduÊnosti? Isus blaæenima progla-
πava gladne i æedne pravednosti, a danas, svima nam je jasno,
ne vrijede ista pravila za sve, te nerijetko oni koji gladuju i æe-
aju za pravdom skupo plaÊaju to svoje gladovanje i æeanje.
Koja je svrha onda ove poruke? Isus sve to obeÊava za vjeËnost.
Ali pitanje je imamo li strpljenja Ëekati...
Æeljko STIPANOVIΔ
28. sijeËnja 2005.
MILITARIA WEB INFO

www.airforce.com/thunderbirds
krobatske skupi-

Militaria croatica A
ne oduvijek su bi-
le mamac za ljubi-
telje zrakoplovstva, ali i
njiga koje govore o svjet- za one æeljne dobre za-

K skim i lokalnim ratovi-

ma, pojedinim sukobima
ili pojedinim borbenim forma-
bave i spektakla. Stoga
smo za preporuku oda-
brali sluæbenu stranicu
cijama, u svijetu je napretek. ameriËke akro-skupine
Thunderbirds na www.
SudeÊi po ponudi u nas, zak-
airforce.com/thunderbirds. Home page je jednostavan, sa
ljuËiti se moæe samo da je tak-
samo devet linkova vezanih uz skupinu, te jednim prema
vo izdavaπtvo u povoju, ili da
sluæbenoj stranici ameriËkog ratnog zrakoplovstva.
je zanimanje za militariju vrlo
Stranica je puna dobrih informacija o skupini, tehnici na
skromno. »ak i ako je rijeË o
kojoj lete piloti skupine, naËinu obuke, rasporedu letenja
naπim odorama i vojno-povi-
na odreenim priredbama i tome sliËno. Svakako treba po-
jesnim dogaajima vezanim
gledati link Aircraft koji na interaktivan naËin i u detalje
uz naπe podruËje. Izlozi knjiæara u zapadnoeuropskim
prikazuje sve znaËajke aviona F-16C (kliknite na avion, tj.
zemljama, baπ kao i katalozi tamoπnjih izdavaËa, mno-
dio aviona o kojem biste æeljeli viπe saznati), te link Library
go su bogatiji knjigama koje se mogu svrstati u skupi- ispod kojeg je fotogalerija s hi-res slikama (na sliku koju
nu militaria croatica, no πto se u nas zna. UkljuËivπi u odaberete treba dva puta kliknuti) od kojih su neke doista
to i relativno nova izdanja o ne tako davnom Domo- mala remek djela.
vinskom ratu. Imate li namjeru tijekom 2005. godine posjetiti neki air
U Italiji je najpoznatije takvo djelo Guerra in Croazia show, a niste sigurni hoÊe li na njemu nastupiti i skupina
1991.-1993. autora Luce Poggialija koje na dvjestotin- Thunderbirds, samo kliknite na link Schedule i otvorit Êe
jak stranica uz pomoÊ viπe od stotinu fotografija poku- vam se podstranica s gostovanjima skupine u cijeloj teku-
πava rekonstruirati vojne operacije tog razdoblja, na Êoj godini. Svakako, njihov show ne bi trebalo propustiti.
kopnu, moru i u zraku. Zanimljiva je i knjiga Le bande
Ivan BELINEC
v. a. c. in Dalmazia koja obrauje vojne orkestre. Na
engleskom jeziku u posljednjih nekoliko godina poj-
KVIZ pripremio D. VLAHOVIΔ
avilo se mnogo novih izdanja. Knjiga Hrvatski orlovi
1942.-1945. osim πto donosi tridesetak uistinu rijetkih 1. Originalni autori popularnog Alana Forda
fotografija tog razdoblja, za istraæivaËe i skupljaËe mi- poznati su pod pseudonimom:
litaria zanimljiva je i zbog ta- bele u boji koja prika- A Smith & Wesson
zuje radne i bojne odore. Isto je tako zanimljivo i iz- B Jim & James
danje pod naslovom Foreign legions of the third reich C Magnus & Bunker
koje ima Ëak Ëetiri sveska, a na mnogobrojnim fotogra-
fijama u boji donosi oznake Ëinova, epolete, zastave i 2. U vremenu u kojem je smjeπtena radnja
sl. svih vojnih i paravojnih postrojbi ukljuËenih u zbi- stripa Asterix, na Ëelu Rima je:
A August
vanja u II. svjetskom ratu. Pojavilo se i novo izdanje
B Julije Cezar
knjige Za Hrvatsku i Krista A.J.Munoza, ovaj put u
C Kaligula
tvrdom uvezu, s obiljem zemljovida, tabela i skica
bitaka. 3. Na slici je prikazan glavni lik stripa:
Na njemaËkom jeziku pozornost moæe privuÊi djelo A Kapetan Miki
Europaeische freiwillige im bild, mahom posveÊena po- B Zagor
strojbama koje su se borile protiv boljπevika. C Tex Viller
Veliku pomoÊ svakom skupljaËu militaria mogu pru-
æiti doista brojna izdanja koja obrauju ne danaπnje, 4. Peter Parker je pravo ime superheroja:
veÊ povijesne zastave pojedinih, viπe nepostojeÊih ze- A Supermana
malja, ili pak ona koja obrauju heraldiËke motive i B Batmana
C Spidermana
insignia. Jer, heraldika je vrlo konkretna materija, i u
njoj se niπta ne dogaa sluËajno. Razvoj nekog grba, u
5. Jedan od ovih strip-junaka je pilot:
svojoj biti je razvitak osobe ili obitelji kojoj pripada. U A Mister No
Rjeπenje: 1c;2b;3b;4c;5a

vrijeme kad je pismenost bila na vrlo nisku, gotovo ni- B Kit Teller
kakvu stupnju, heraldiËki su znakovi (πtitovi!) bili prve C Veliki Blek
piktogramske i promidæbene poruke.
Jurica MILETIΔ
27
28. sijeËnja 2005.
U sljedeÊem broju najavljujemo...

• Operacijska istraæivanja u
kopnenoj vojsci oruæanih snaga SAD-a
• Plinsko-turbinski pogon kopnenih
vojnih vozila
• Eurocopter Tiger - europski tigar
• Arado Ar-234 Blitz

www.hrvatski-vojnik.hr