HRVATSKI

VOJNIK kazalo

w
GLAS/LO MINISTARSTVA
OBRANE REPUBL/KE
28. kolovoza 1992.

Prvi hrvatski novaci . . . .

Orkestar HRM . . . . . .
ustroj hrvatske vojske
4
5
HRVATSKE
Odgovorni urednik: Hrvatski casnici po svjetskim mjerilima 7
brigadlr Ivan Toi) Sve prolazi Zagorac pa ne . . . . 8
Glavni urednik:
Zabava za demobilizirane vojnike . .- 9
pukovnik Krunoslav Matesic
lzvr!ni urednik:
Vldmlr Raic aktualnosti
Urednlk za vojnu tehniku
i dodatke: Hrvatska vojska - po nacelirna Zapada 12
Tihomlr Bajtek Sretan ratni dan . . . . . . . 14
467-957 Neretljanski gusari 15
Urednik desks: Banijski junaci 17
Vedran Kukavlca
467-560
Ukovni urednici:
dossier:
Nenad Martic
Svebor Labura Rat u Hrvatskoj i BiH - necista savjest svijeta 20
Financije i marketing: Operacija »Balkanski stit« 22
Gordan Bajtek $to je sto u Herceq-Bosni? . . . . . . . 26
Novinari:
Mirjana Kuretic, Oejan Frigelj,
Zeljko Hanich, Gordan Lauslc, vojna tehnika
Tomislav Lackovlc
Adresa urednistve: 28
MIG 29 FULCRUM (II.)
Zvonlmlrova 12, Zagreb Heckler ostaje Heckler 35
Brzoglasi:468-041, 467-956 Legija .strenaca . 38
Dalekoumnozlvac (fax): Profesionalizam iii novacenje? 47
451-852 Maska glavu cuva 50
Graficko-tehnlcko uredenje: Boja blata . . . . 51
Graficko-tehnicka redakcija
Hrvatska tiskara KTS
Tlsak: magazin
Hrvatska tiskara, Zagreb
Godisnja pretplata 4.800 HAD Vjera u Boga i hrvatska sloga 52
Sve promjene tirafe slati na Vjesnik Jane's v.s. Monch . . . . 53
Tuzemna prodaja Slavonskaavenija 4
brzoglas 34H56 iii na MARKETING Krunska strafe 55
Hrvatskog vojnlka brzoglas 467-291; Kraljevi mamba 56
brzoglas i dalekoumnozivac 451-852. Plavo zlato 60
Uplata pretplate na raeun TAGO-
STAMPA 30101-601-32111 (s naz-
nakom za ,.Hrvatski vojnik•) ltovenl cltatelju,
lnozemna pretplata: Zagreba_cka troikovl f)f)premetlak• I dlatribuclje naieg I Vaieg caaopiaa e>*novnlm .u uzrokom
ZASTUPNIK ZA HRVATS1uJ: banka bro] deviznog racuna: 30101- da ate kupuJuclovaj prlmJenk Hrvatal(og voJn/lc• izbroJillze treclnu vlie novca od pret·
620-16-25731-3296911 (s naznakom hodnog broJa. Blralucllzmedu mogucnoatlda odustenemo od doHdainJ• uredlvll&• kon.
11!~1 •• ,..,,.. "ft za •Hrvatski vojnik•) ~i• llsta (dve lfsta u Jednom + pokloncltateljlma},ame blamo uapjell zadriatl cljenu, I
11.'-SVl~'-'•"K
Zagreb, Kneza Ljudevita Posavskog
Tel. 041/442-050, Telefax 041/451-693
14
Cijena polugodi!nje pretplate:
Njemacka 50 DEM. Austrija 355 ATS,
Kanada 40 CAD, (zrakoplovom 74).
Australija 45,60 AUD (zrakoplovom
mogucnostl da ustrejemo n• doNdeinJoJ razlni, odabnlfi amo ovo drugo.
Nedamo •• da ovo nuino povecanje cijen• nec:e biti pNprekom neioj cltenoatl.
Urednl6tvo
93), SAD 33.50 (zrakoplovom 63),
Svicarska 42,50 CHF, Nizozemska 56 ClENIK OGLASAVANJA
NLG. Francuska 168 FAF, Svedska
COLOR STRANICA (HRD) CRNO-BIJELA (HRD)
190 SEK. 8elgija 1,035 BEF, Danske
1/1 ZADNJA 120.000 1/1 100.000
OLYMPUS
192 DKK, Velika Britanija 24 GBP,
_Slovenija 1,200 SLT. ltalija 37,545 ITL 1/2 80.000 1/2 65.000
Aukopise i materijale ne vracamo 1/3 50.000 1/3 40.000

OLYMPUSOPTICAL CO., LTD. Tokyo,

New York, Hamburg, London HRVATSKI VOJNIK
ZAGREB, JURJEVSKA 15 broi 19. 2a. kolovoza 1992. 3
(041) 421 535, 421 522, 421 484
Fax: 420 888
 ustroj hrvatske vojske
PRVI
HRVATSKI NOVACI
K
onacno je mlada hrvatska
. i
drzava docekala prvo no-
vacenje redovitih godlsta
svojih buducih vojnika. Pr-
sustavno novecenje redovnih
II j vo nase novaeenje, koje
r I slobodno mozemo nazvatt
j povtlesnim, krenulo je u opcini Dugo
j Seto 18. kolovoza i ovtfi dana ce se na-
1 staviti sirom Hrvatske. Novacenje je
obavila komisija sastavljena od lijecni-
I, ka, pslhologa, socijalnih radnika i
,I !
1 predstavnika opcine, Clanovi Odjela
za novacenje Uprave za vojnu obvezu i
mobilizaciju koji su prtpravill cleloku-
pan opsezan program vojne obveze, bi-
Ii su nazocni tijekom provedbe novace-
nja i vrlo su zadovoljni radom dugosel-
ske komtslie,
Odziv novaka bio je preko 95 posto
sto je iznimno dobar rezultat, a i od
onih koji se nisu odazvali vectna ih
ima valjano opravdanje. Svlma onima
koji su od novacke komisije, psihologa
iii luecntka oglasent nesposobnim,
I raca te dvije zene. Zarobljavanjem cjelokupnog in·
'1
oblasnjeno je da samim tim nisu ne-
1 I sposobni za iivot i rad iii obnesanje
razltcttth funkcija u civilnom zivotu.
'r I Nasa ekipa mogla se uvjertti u pazlji-
vost i razunujevan]e clanova komisije
. za probleme svakog pojedinog novaka.
Koliko se samo njihov nacin rada raz-
likuje od takvih komisija btvse JNA,
Ii kada su oni ko]l su, recimo, oglaseni
trajno nesposobnima bill nlpodastava-
ni i praktickl Izopcenl Iz ondasnjeg
drustvenog zivota.
Svakom novaku, bez obzira na to ka-
kva je oqena kornlstje glede njegove
sposobnosti za vojnu sluibu, prtopcava
se da Ima pravo uloziti zalbu na mi-
sljen]e komisije u roku od petnaest da-
na, Isto tako, glede oqene sposobnostl
za vojnu sluzbu, Hrvatska vojska za-
uzela je vist kriterij od bivse JNA kada
je rijec o uvjetima za prtmanje u slu-
zbu bez obzira radi Ii se o vojnicima iii
pak o casntcima, Tako ce, eventualno,
tu i tamo biti ko]! novak vise nesposo-
ban za sluzen]e vojne obveze, all tone
Od ove ce jeseni zepoceti
znact nista jer ce se moci ukltuclvatt u
drugs aktivnostL
qodiste za s/uienje vojne Na prvom novacenju u Ougom Selu
obveze nije bilo zahtjeva za civilnim sluze-
njem vojnog roka, makar svaki novak
ima pravo to zahtijevati. -
Postupak novacenja zavrsava tako
da se svaki novak pozove u prostorllu
u kojo] se nalazi kornisija koja mu pri-
opcava oqenu njegove sposobnosti, te
ako zadovoljava sve kriterije, clanovt
mu cestttaju i urucuju novu vojnu knji-
ztcu, na kojo] konacno imamo prtliku
vidjeti hrvatski grb.
Nakon novacenla novaci ce priceka.
ti nekoliko mjeseci, nakon cega ce bit1
upu6eni u jedan od pet nastavnih cen-
tara gdje ce Im tijekom temeljne obuke
biti odredene specijalnosti, odnosno
tzv, VES-ovi.
TOMISLAV LACKOVIC
Cestitka novaku Hrvatske vojske
HRYATSKI YOJNIK
i 19. 28. kolo¥oZa1992•
••
ustroj hrvatske vojske
.
U
orkestru btvse JRM oduvijek Je bilo na]-
Vise Hrvata, tako da je od same usposta-
ve demokracije u Hrvatskoj stvorena do-
moljubna atmosfera u kojoj su stvarane
prtpreme za obranu domovine, i u okvi-
. ru ko)e .1e pripravljefl plan o oruzanom
preuzimanju tvrdave Gripe. Pocetkom kolovoza pro-
sle godine prva cettn glazbenika odlaze u Zbor na-
rodne garde 1 u okviru IV. brigade HV prolaze cijelo
juzno voilste.
Poeetkom rujna vise clanova sada vec blvseg or-
kestra stvaraju prvi orkestar ZNG sastavljen od pro-
f esionalrtih glazbenika. U trenutku stvaranja orkes-
tra on je brojio 12 glazbenika, no kasnije mu pristu-
paju i svt ostali elanovt osim eetvonce glazbenika
srpske nacionalnostt, U rujnu i listopadu orkestru
pristupa i sest sviraca koji su prebJegli iz vojnih or-
kestara brvse JA iz Beograda, Sarajeva i Titograda.
Trenutno u orkestru djeluje :rt clanova, 35 muska-
strumentarija, materijalno-tehnU:kih sredstava i os-
talog inventara solidno je opremljen.
U povelikoj nototect bogat je izbor skladbl razlici-
tih vrsta. Ona je po preuzimanju preustrojena i ocis-
eena od kompozicija ideoloskog predznaka bivse
JNA. U izvodenju se preferira glazba hrvatske nacto-
nalne basttne, no i glazba iz svih dijelova svijeta ov-
dje Je dobrodosla. U pocetku se radilo na angai.ira-
nju i lzvodeniu domoljubnih koracrnca koje su svtra-
ne na raznim protokolarnim i drugtm nastupima.
Tom prtgodom nastojao se ostyariti trend suvreme-
nog natina pisanja i izvodenja po ugledu na amene-
ke orkestre. Posebna'\:)ozornost dana je specificnomi
podnebha u kojem sam orkestar djeluJe, dakle dal-
mattnsko-mediteranski zvuk. Sakralne skladbe prila-
godene su za sviranje na pogrebima i komemoracija-
ma. Orkestar je prtlagodljiv, sto znaci da je na kon-
certima svtrao orkestralnu glazbu, ozbiljnu glazbu
sa solistima i prvacima opere HNK Split kao i 7.&bav·
nu glazbu koJu su tzvodilt najbolji estradni pjeval:i u
Hrvatskoj. Tu Jos treba prtpomenuti t nastupe s
drarnskim umjetnicima, klapama i zborovima. ..
. T.L
NRYATSKI
s
19. 28. kolo-ZD 1992.
/
NOVACENJE
u DU.GOM
SELU
ve godine novact se prva genera. cija no-
0
vaka za potrebe oruzanih snaga Bepu-
blike Hrvatske. Novaceniu podlijezu no-
vaci rodeni 1974. godine i starijih godi-
sta koji do sada nisu novaceni te
privremeno nesposobni kojima privre-
mena nesposobnost istiece tijekom ove godine.
Prvo novacenje u slobodnoj i suverenoj Republici
Hrvatskoj otpoeelo je u Dugom Selu.
Mlade novake pozdravio je nacelnik Podrucnog
odjela te ih upoznao sa znaceniem ovog svecanog ci-
na u njihovom ztvotu za obranu nase .domovlne.
Predsjednik novacke komisije upoznao ih je s njiho-
vim pravirna i obvezama tijekom trajanja nova.eke
obveze, sluzenja vojnog roka te slutenja u pricuvnom
sastavu Hrvatske vojske.
Podrucni odjel Dugo Selo pridao je veliki znacaj
novacenju jer se po prvl puta novace hrvatski novaci
za. hrvatsku vojsku. te je poradi sto svecanije atmo-
sfere osigurao i posebno uredio prostorije za rad no-
va.eke komisije i za boravak novaka.
Novacka komisija u sastavu predsjednik. lijecnik
psiholog i predstavnik Podrucnog ureda obavljala je
svoj posao sukladno Zakonu o obrani i Pravllniku o
izvrsavanju vojne obveze i civilne sluzbe. Na temelju
zdravstvene dokumentacije o prethodno obavljenim
lijecnickim i drugim pregledima. i psiboloskim ispiti-
vanjima u Domu zdravlja »Dugo Selo«, Novacka ko-
misija odredila je svakom novaku ocjenu sposobno-
sti za. vojnu sluzbu. Sa svakim novakom ponaosob
clanovi Nova.eke komisije obavili su razgovor o nje-
govom zdravstvenom sta.nju, te mu po potrebi pri-
opcili kojem bi se lijec:niku - specijalisti trebao
obratiti poradi daljnjeg lijecenja Prema ocjeni" no-
va.eke komisije zdravstveno stanje novaka na ovom
podrucju ove godine bolje je nego prijasnjih godina.
Novaci su se oda.zvali novacenju u vrlo velikom
brojli. Svojim dostoja.nstvenim ponasanjem tijekom
novacenja iska.zali su da su sa.zreli i da su spremni
za sluzenje vojnog roka i obrani lijepe nase domovi-
ne. Hrvatska moz.e biti ponosna na svoju hrva.tsku
mladez. '
YOJNIK
 ustroj hrvatske · vojske
Postrojbe CZ sudjelovale su u sbrinjevenju 900 tisuce prognanika i izbjeglica
R
atna djelovanja, elementarne
nepogode. tehnoloske I druge
nesrece. pored gubitaka u ljud-
skim tivotlma. u povrljedenlma
i oboljelima. kao i znatne mate-
rijalne stete u.kratkorn vremen-
skom razdoblju. ostavljaju velik dio pucan-
stva bez krova nad glavom i osnovnih sred-
stava za zivol Tim )judima le potrebna hitna
pomoc. a osnovni preduvjet i pretpostavka
za uspjesno provodenje zbrinjavanja ugro-
zenog i postradalog stanovntswa je ukljuci-
vanje svih organa uprave, tijela, organizaci-
ja i sluzi koje u okviru svoie redovne dielat-
nosti obnasaiu zadatke pojedinih vidova
zastita i spasavanla (socijalna skrb. zdrav-
stvo, Crveni kriz. Caritas itd.]. Ni kod koie
druge mjere I radnje gradanin nije toliko
bespomoean i prepusten na rnilost drugom
kao sto je to u zbrinjavanju. Potpuno je ovi-
san od organizlra.ne brtge drustva,
Medu najvatnije probleme zbrinjavanja
ugrozenog l postrada.Jog stanovmstva od
ratn!h dlelovania, elementarnlh nepogoda I
drugih nesreca koje treba hitno rtesavati.
spadaju privremeni smlesta], ostguranie
prehra.ne I svekolika materijalna pomoc.
Bez ove mjere zastita I spasavanle ne bl bili
uspjesnl i kompletni. Medutim, zbrinjavanje,
ka.o mjera civilne zastlte mote se tretirati
sa.mo za vrijeme hitnog podmirtvania
osnovnlh egztstenctjalnth potreba velikog
brola nezbrinutih. Kada se stanje dovede na
CIVILNA . ZUIITA
U .ZBRINJAVANJU
PROGNANIH
razlnu da brigu o zbrtnjevanju mogu pre.
uzeti odgovarajuce djelatnosti. tada postepe-
no prestaje angazlranle organiziranih post-
roJbi clvilne zastlte,
Republickl stozer civllne zasttte u okviru
svole zadace i odgovornostl jos od trenutka
agresije na Republiku Sloveniju poduzeo je
mlere i aktivnost.i na podizanju razine prt-
premljenostl i osposobljenosti svih cimbenr-
ka za uclnkovlto dielovanje civilne zasnte i
ukupnog sustava zasttte i spasavanja sta-
novnistva i matertialnih dobara od opasno-
sti i poslledlca ralnih razaranja na podruclu
Republike Hrvatske. U cilju sto ucinkovttt.
ieg provodenja ove mjere Bepubllckt stozer
civilne zasttte Hrvatske u okviru svoje ko.
ordinativne i rukovodne zadace uputio je
svirn opetnskim stozertrna civilne zasute.
Stoieru civilne zastlte grade. Zagreba i dru.
gim subjektima upute za evakuacilu i zbri-
njavanje stra.dalog stanovnlstva te za uzbu-
njivanje, evakuaclju, sklanjanje I zbrtnjava-
nle invalidnih osoba u ratnim uvjetlma.
Postrolbe civllne zastite neprestano su bi-
le angaztrane u evakuaciji l zbrtnlavanju
prognanlka. Osob!to je to doslo do izrataja.
u razdoblju eskalacije re.tau Republic! -Hr-
vatsko] I porastu broia prognanika na pre.
ko petsto tisuca [student 199L) kao I prili-
kom vel!kog prll!va izbjegl!ca. iz susjedne
Republike Bosne i Hercegovtns, clja. le bro]-
ka dosegla cetirt stotine usuca.
Civilna zastlta bila. [e angaztrana u gotovo
HRYATSKI YOJNIK
6 li!oi
svirn podrucjtma I eesto ne samo kao nest.
tell nego kao i tzvrsitel] zadaca u orgamza-
ciii konvoja za evakuac!ju prognanu<a do
prlhvatnih centara, ustrojavamu ekipa za
prtbvat I razmJestar prognanika, organize..
cl]! matertjalno-tehnlcklh sredstava za pot-
rebe zbrinjavanja prognanika I lzbJegl!ca.
uspostavl, organizacijl I opremanju prihvat-
nih centara I dezurstava u njtma, prikuplja.
nju, razvrstavanju I raspodjeli humanitarne
pomoci, aturiranju popisa stanovnistva koje
podliieze evakuactjt, evldenciji prognanika i
izbjeglica. prijevozu i raspodjeli hrane. podi.
zanlu satorsklh naselja itd.
Svakako treba. naglasiti da bi uspjesno
provodenje ovih zadataka. osobito kada je u
pitanju evakuaclja stanovnika ugroienih
podrucia. bilo nernoguce bez dobre koordi-
nache i pomoci postroibl Hrvatske voiske.
Posebno je to doslo do izraie.ja u opcinama
Stavonskl Brod. Pozega. 2upanja, Metkovic.
Dubrovnik. Makarska i drugima, koje su da-
le punt obol glede prihvacanja I zbrtniava-
nia prognanika i izbjegllca,
Zbr inlavanie u'groienog I nastradalog sta.
novmstva u ratu je izuzetno znacajna i slo-
zena zadaca.n za nleno usplesno provodenje
neophodno je a.ngatiranje svih organa
uprave, tijela. orga.nizacija I sluzbt koJe u
okviru svo]e redovne dlelatnosti obnasaJu
zadace pojedinih vidova zasnte i spasava.
11)11.
BORIS OAVIDOVIC
19. 28. ~ 1992,
ustroj hrvatske yojske
HRVATSKI CASNICI
PO SVJETSKIM MJERILIMA
Kako ce izgledati sustav izobrazbe
edna. od temeljnih pretpostavkl
J
stvarania suvremene Hrvatske voj-
ske. koja ee odgovarati potrebama,
posebnostima i mogucnosttma Re-
publike Hrvatske. ali istodobno biti
dio europskog obrambenog susta-
va, jest defmiranle i lzgradnla primjerenog
sustava odgoja i izobrazbe Hrvatske vojske.
posebno casntckog' i docasntckog kadra.
Upravo u svezi s tim u redakciju naseg lista
stiglo je podosta pisama s upitom da Ii po-
stoji mogucnost upisa na srednie vojne sko-
le i volne akademije u Hrvatskoj.
Za. skolsku godinu 1992/93, nlle predvide-
na rnogucnost da se iz gradanstva ulazi u bi-
lo kakve vojne skole, niti u casnicke ni u do-
casnicke. Uprava. za skolstvo nalazi se u pri-
Jelaznom ra.zdoblju i raditi 6e barem godinu
dana na. skotovanju casnika I docasnika iz
kadra koji je potekao iz domovinskog rate:.
To zna.¢1. da 6e barem u ovoj skolskoj godini,
primarno I isk1Ju¢ivooni koji su u domovin-
skom re.tu vrsili odredene zapovijedne !un-
kcije ili obnasali druge odgovorne duz.nosti
imati mogucnost ako nemaju opce vojnu i
vojno strucnu izobrazbu da putem tromje-
secnih i sestomjesecnih te¢ajeva u Casnic-
kom centru u Crnomercu steknu sva zna.oja
potrebna za. njihov daljnji rad ako im je
namjera ostati i dalje u Hrvatskoj vojsci.
TECAJEVI ZA DOCASNIKE
Tromjesecni tecaj za docasnike je za one
ka.ndidate koji su bili na dotasnickim fun-
kcijama. a imaju zavrsenu srednju skolu
dok je sestomjesecni tetaj predviden za one
koji nema.ju zavrsenu srednju skolu, ali su
kvalitetno obnasali docasnicke duz.nosti u
domovio.skom re.tu.
TECAJEVI ZA CASNIKE
Isto tako. 3-mjese¢ni tecaj za kandidate s
visokom skolskom spremom koji su u dom0-
vtnskom re.tu obnasali casnicke ill druge
duznosti za koje je predviden odredeni ca.
snicki ¢in. a sestomjesetni za. kandida.te koji
nemaju VSS, no zadovoljili su u dosada-
snjem re.du.
Dakle. u skolskoj godini 1992193. biti ce
proizvedene 4 generacije casnika i dotasni-
ka putem tecajeva od tri mjeseca kao I dvije
geoeracije .zabvaljujuci sestomjese6nim te-
cajevima. koji 6e obuhvatiti sve rodove, slu-
zbe i specijalnosti Hrvatske vojske.
Jos nije definitivno razraden trajan su-
brej 19. 28. kol-m 1992.
za hrvetske cesnlke, docesnlke i vojnike
stav skolovaoja ca.snika i dotasnika HV. ali
je izraden prijedlog koncepta. susta.va izo.
brazbe Hrvatske vojske koji je rezultat vi-
semjesecnog rada u Upravi za skolstvo
Glavnog stozera. a u koji su ugradeoi prije-
dlozi i primjedbe Uprave za. !PD MORH.
Ovaj model anticipira buducnost. u kojoj 6e
proces odgoja i izobrazbe casnika i docasni-
ka biti uklopljeo u cjelokupni susta.v odgoja
i izobra.zbe u Republici Hrvatskoj te uteme-
ljen na CIVILNOM SUSTA VU skolstva.
KAKO DO CINA DOCASNIKA?
Buduci sluzenje vojnog roka. u Republic!
Hrvatskoj obuhvaca tri faze (temeljna. s~-
cijalisticka. i zavrsna obuka} nakoo za.vrset-
ka 1. faze napravit ce se odablr ka.ndidata.
koji zele u dotasoike, te ce ih se usmjeriti oa
tecajeve, doskolovanje za docasnlke ra.zli¢t.
tih specijalnosti. to znaciti da. ce kandidat
zavrsltl te¢ai za. svaki pojedini cin. pace lei
odredeno vrijeme u jedinicu na duznost npr.
zapovjednika desetine, pa ako zadovolji. lei
ce oa tecaj za za.povjednika voda itd. i jedino
na taj natin moci 6e napredovati u struci. U
svakom slu¢aju, kandidat za. docasnika, da-
kle, more. mvrsiti srednju skolu i krenuti na
odsluzenje vojnog roka.
MOGUCNOSTI ZA. DOLAZAK DO
CINA ¢ASNIKA
Za. kandidate kojima je cilj biti casnik Hr-
vatske vojske. u konoeptu je predvideno vise
mogucnosti. od kojih ce bit! izabrana ona
koja se pokaze najpovoljnijom i na.jrentabil-
nijom. Klasicnih vojnih akademija. uostatom
kao ni srednjih vojnih skola nece biti. Do
zvanja ¢asnika. dolaziti 6e se visokom skol.
skom spremom s oslonoem na civilni susta.v
izobrazbe. Prva od varijanti je da vojni obve-
znici nakon za.vrsene sredoje skole zavrse
studij na. odgovaraju6em fakultetu u sklopu
sveucilista te da nakon toga odu na odslUie-
nJe voJnog roka i tamo izraze zelju za ca.
snickim zvanjem i potom steknu vojnicku
izobrazbu na nekom od vojnih u¢ilista. Slije.
deca je mogucnost da vojni obveznici sa
srednjom skolom poslije sluzenja vojnog ro-
ka. kao I dotasnici koii bi zeljeli postati ta-
snici zavrse odredeni studij - ukratko. odu
u vojsku. steknu odredeni dotasnicki cin,
odsluze vojni rok i odlaze na studij a kada
ga zavrse opet imaju dodatni dio naobrazbe
u vojnim ucilistima. Buduci su oni vec odslu-
HRVATSKI YOJNIK
7
z:Ui vojni rok te stekli odredena vojna zna.-
nja, to implicira kraci rok za osposobljava-
nie poslije fakulteta. Treca. mogucnost dole.-
ska do cina casnika je da se vec tijekom
studija dijelom na sveu¢ilistu ugrade odre-
deni moduli iz opce vojnih predmeta.. a dije-
lom da. isto tako tijekom studlja bude omo-
guceoo sudjelovanje u vojnoj izobrazbi u
vojnim kampovima. Znati ne bl se pohadao
samo jedan fakultet, nego bi se omogucio
interfakultetski studij. Na raznim fakulteti-
ma buduci casnik mogao bi potage.ti niz
lspita kojima bi stekao siroko znanje koje ce
mu iznimno koristiti u buducem re.du. Tako
hrvatski 6asnik ne bi bio osoba koja bi bila
•vojni¢ina• vec bi. ako bi se razota.rao u voj.
nom pozivu, mogao i prekinuti sluzbu u voj-
sci te nastaviti rad u struci za koju se faktic-
ki i osposobio tijekom pobadanja fakulteta.
Primjer domovinskog re.ta. pokazuje nam da
vojne akademije uistinu nisu nuine. tu po.
stoji i ogra.n.ioenost kapaciteta kao i kadro-
va. a bilo je dosta slu¢ajeva da. su vrhunske
rezultate u ratu postigli upravo oni ljudi ko-
jima vojni poziv nije nikada bio profesija i
koji su. stjecajem okolnosti vrlo brzo naucili
temeljna. nacela. vojne struke.
Vojni poziv je vrlo kompleksan, zahtijevan
i ukljucuje interdisciplinarnosl Casnik tre-
ba svladati opci dio, odnosno steel funda.-
mentalna opee-obra.zovna znanja (prirodo-
stovna, drustveno-humanisticka.) i ona ce se
stjecati na gradanskim fakultetima dok ce
strukovna. opce vojna i vojno specijaJistl¢ka
zvanja biti •drilana• u vojnim u¢llistima.
Dakle, maksima.lno racionalno, nema. dupll-
ranja kapa.citeta., bilo prostornih i kadrov-
skih. bilo materijalnih, te se omogucuje uska
suradnja. sveucilista i vojnih ucilista.
Temeljni model navedenog koncepta je
prihvaten i sada ekipa koja ga je iztadila
treba imenovati vojni tim strucnjaka koji bi
vodio taj projekt i ciii bi oaru¢itelj bilo Mini-
starstvo obrane Republike Hrvatske. a nosi-
telj sveuciliste i druga minista.rstva. Trenut-
no je na raspoloibi dosta kadra. koji je dije-
lom potekao iz domovinskog re.ta.. kao i ljudi
oa sveucilistu koji su se ukljucili u njega. Po-
stoje, dakJe. svi .uvjeti za dobar pocetak i pr.
vi konkretni rezultati o¢ekuju se mozda vec
idu6e godi.ne kada ce svi zainteresirani mla.
di ljudi moci odabrati vojni poziv kao svoje
zivotno opredijeljenje.
TOMISLAV LACKOVIC
 ustroj hrvatske vojske ustroj hrvatske vojske

INiENJERCI
SAGRADILI CESTU

·u,
lnienjerci Hrvetske vojske u obnovi domovine Vojnici 103. brigade pokazali su da se domovina ne brani samo na kucnom pragu,
vec tamo gdje je to potrebno

•a.loj vojarni u srcu Hrvatskog
zi.~orja, dom je 103. brigade
Hrvatske vojske. U vojarni sve
vrvi od maskirnih uniformi. Svi
su uzbudeni. 103. brigada slavi
svoj prvi rodendan. Na osnovu Zapovjedi
Ministarstva obrane Republike Hrvatske,
Hrvatsko zagorje dobilo je u srpnju prosle
godine zadatak i obvezu formirati brigadu
H rvatske vojske. U to vrijeme rat je vec
bjesnio nasorn domovinom. Na prvi pogled
to je bio neizvediv zadatak jer znali smo da
naoruzanja u Hrvatskom zagorju nema, no
Zagorci su nebrojeno puta u povijesti poka-
zali da im nista nije tesko kad je u pitanju
»Domovina Horvacka«. Iz stovanja prema
Domovini i obveza da je branimo, nismo
niti fasa osjetili malodusnost, naprotiv, od
redine srpnja nakon upoznavanja sa Zapo-
vijedi, pocin]» se okupljati easnici i surad-
nici te je formirana dobra ekipa mladih i
strucnih ljudi. Pocele su aktivnosti na for-
rniranju i popuni svih postrojbi. Nije to bio
amo papirnati posao, vee se o svakom
imenu vodilo racuna jer znali smo da nema
pripadnika koji su obucavani u ratnim uv- nici 110, 129. i 137. brigade Hrvatske voj-
jetima. Prilike su se na karlovackom ratistu ske, zagorski gospodarstvenici te mnogi ko-
smirile i 103. brigada se pocetkorn lipnja ji su tijekom ovih godina na bilo koji nacin
ove godine pozdravila s gradom na eetiri ri- pomagali brigadu.
jeke i s mnogim njegovim ziteljima s koji- Neka ne zvuci neskromno, ali moze se
ma su ostvarena neizbrisiva prijateljstva, reci da je borbena spremnost 103. brigade
Brigada nije dugo odmarala, naprotiv, do- bila na visokoj razini, Cinjenica je da su
bili smo zadatak preforrnirati brigadu u pripadnici 103. br. u dosadasnjem tijeku
takticku grupu sto je uradeno u samo deset domovinskog rata dali znacajan doprinos,
dana. Takticka grupa od preko 800 ljudi, a to ce i ubuduce cinit].
upucena je u rajon Sinj-Trilj sa stalnim di-
jelom postrojbe na prvoj liniji obrane na
potezu Cavoglave-Crivac, Zadatak je us-
pjesno obavljen.
Na zalost, tokom izvrsavanja zadataka,
poginula su petorica vojnika dok ih je 13
ranjeno, cija ce irnena Zagorje uvijek parn-
titi.
Obiljezavanje Dana brigade proteklo je u
slavljenicko-radnoj atmosferi jer je brigada
dobila novi zadatak. Odlazak na Slavonsko
bojiste ... Na skromnom slavlju bili su na-
zocni dr. Franjo Greguric, naeelnik GS HY
general zbora Anton Tus, zapovjednik Ope-
rativne zone Zagreb general bojnik Bozo

·v
Cesta Iemruc« Pisarovinska - Dvorenci je znacajna prometnica u ovom dijelu
Pisarovine
elike zadace u obnovi do- Zvonimira Knezevica, nacelnika inze- 23 tisuce litara goriva, tekarnen iz dva
movine stoje pred svima njerije u Zapovjednistvu obrane Za- kamenoloma u · Jastrebarskom. Sve to
nama pa i pred Hrvatskom greba. Inzenjerci Hrvatske vojske su ne bi bilo moguce ostvariti da nije bilo
vojskom. Primjer kako su cijelo vrijeme rata u Hrvatskoj izvrsa- velike potpore mnogih gradevinskih
se inzenjerci najizravnije vali teske zadace miniranja i razmini- poduzeca. Naime, jedan od velikih .
ravanja terena cesto i za vrijeme naj- problema inzenjeraca je nedostatak
ukljucili u obnovu dobili smo od 2·
zescih bitaka. No, pored toga, jedan · gradevinskih strojeva pa su tako bile
od vecih uspjeha je cesta Jamnica Pi- nuzne pornoci civilnih subjekata.
sarovinska - Dvoranci, koju su u naj- Projekt za gradnju ove ceste izraden
zescim ratnim danima ovoga podrucja je u Zapovjednistvu obrane grada ciji
gradili pionirski vodovi 148. i 140. bri- su struenjaci trasirali cestu i nadzirali
gade uz pornoc civilnih organa i orga- gradnju. Ukupna cijena ovog posla na
nizacija opcine Jastrebarsko i Zagre- trzistu iznosi milijun DEM. Nova ces-
ba. Usprkos vremenskim poteskocama ta imala je u vrijeme ratnib operacija
cesta je sagradena u rekordnom roku. znacajnu ulogu, ali i sada u miru pred-
U vremenu od 2. sijecnja do 30. lipnja stavlja znacajnu saobracajnicu na
ove godine ureden je teren, raskrcena . ovom podrucju.
je suma, izvezen materijal i obavljene lzgradnjom ove ceste inzenjerci
sve pripreme za 5.436 metara ceste. U Hrvatske vojske pokazali su i dokazali
cestu je ugradeno I 0.106 m3 kamena i sposobnosti koje ce, vjerujemo, u ob-
sljunka a samo za karnione koji su pre- novi Hrvatske doci do jos jaceg izraza-
vozili gradevinski materijal Skupstina ja.
opcine Jastrebarsko osigurala je oko
vremena za pokuse. Tako je dosao dan ka- Budimir, zapovjednik Qperativne zone
da su udareni temelji brigade. Silo je to 3. Karlovac brigadir lzidor Ce~njaj, zapovjed-
kolovoza 1991. godine, dan kada su se oku-
pili svi casnici zapovjednistva brigade, boj-
ni i sarnostalnih postrojbi. U nijednom fa-
su nismo gubili vrijeme pa je mjesec kolo-
voz bio u znaku okupljanja i jednodnevnih
obuka cjelokupnog sastava. Sjecamo se po-
nosa kojeg su nasi pripadnici nosili u sebi
jer do tada su, osim onih u MUP-u, bili po-
malo zapostavljeni kada je u pitanju obra-
na Oomovine. U rujnu smo provodili speci-
jalisticku obuku infinjeraca, vezista, ABK
postrojbi, izvidaca, PZO i drugih. •
6. listopada 1991. godine, brigada je mo-
bilizirana. Bili su to izvanredno teski uvjeti
za sve nas. Nedostajalo je naoruzanja, in-
tendantske i infinjerijske opreme. Bilo je
problema s uniformama jer je mnogi nisu
imali, a SMB svi su redom odbacili jer je
ona postala simbol zla u naso] domovini.
Odmah slijedi odlazak 'dijela postrojbi u
Karlovac i Dugu Resu. Zagorcima ce zauvi-
jek ostati u sjecanju ratista Mostanje, Tu-
ranj, Belaj i Belajske Poljice. Bio je to prvi
susret s neprijateljem koji, na zalost, ostaje
u najduzem sjecarfju. Nikada pa ni u tim
teskim trenucima nismo zanemarili nase za-
gorsko gospodarstvo koje je u svakom tre-
nutku davalo podrsku brigadi, tako da je
G. L. ktoz nasu brigadu do danas proslo 6427

HRVATSKI VOJNIK HRVAtSKI VOJNIK

8. broj 19. 11. k_olovom1991.
19. 21. kolovoza 1991. 9
 ustroj hrvatske vojske reportaia

ZDIIAVSTVENA SKRB ZA ZRAKOPLOVCE

U Zagrebu je osnovan Zavod za zrakoplovnu medicinu, druqe specijelisticke zdravstvena

institucija u Hrvetskoj ·

svim [e medijima u Hrvatsko] lju ptlota, Ali da bi oni mogli kvalitetno care, letace strijelce, padobrance, stjuarde-

U
nedavno oblavljena vijest o lo· obavljati svoj dio posla mora postojati i
me da [e general bojnik lmra adekvatna oprernljenost najuclnkovitijim
Agotic, proslog uiorka u zgra.di postojeclm tnstrumenuma za dljagnostictra-
zagrebacke Nove bolnice, otvo- · nje I najmanjih poremeeaia u ljudskom or-
rto Zavod za zrakoplovnu medi- ganlzrnu. No i ovaj je problem rnesen.
cinu HR,Z, PZO. 0 znaca.ju ovog dogadata ni- •Zamislili smo da 6emo nabavtu samo na]-
[e potrebno govoriti, poglavito kada se uzme neophodniju opremu za nas rad. Jer pozna- ,
u obzir znaca.j koll u hrvatskim oruzantm to je da Nova bolnlca u kojoj se nalazlmo
1 snagama namijenjen pnpadntctma ratnog trna najkvalitetniji dijagnostlcki blok u cije-
1. i zrakoplovstva i protuzracne obrane, Uz- loj Hrvatskoj. Stoga .smo smatrali kako ne
gred, ovaj je zavod, uz ona] za pomorsku me· postoji nikakav razlog da mi trosimo novce
dicinu u Splitu, za sada jedini tskve vrste u na opremu koja se vec nalazl u na.soj nepos-
Hrvatskol vojsci. redno] bllzini• govori brlgadir Vladimir Pie·
se, kontrolore letenja. pa cak i osobe koje se
bave bojanjem oznaka na uzletistu, budu6i
su te boje iznimno tokslcns, tako da [e oba-
vezno izvrsiti zdravstvent pregled i ovih lju-
di.
A o samoj suradnji sa -ctvtllma- brigadlr
Pletikapi6 kaze. -Po dogovoru s Mlnistar-
stvom prometa i veza radimo i za civilne
kompanj]e, Moj je stav da su civllnl pilotl za- Bogata /stra - 'bogata Hrvatska, pcgled na pulsku arenu Kombi zastitnih snags UN pred jednim od istarskih hote-
pravo prtcuvm sastav ratnog zrakoplovstva, ls, znaju Ii unproforci gdje su "ruiicaste« zone?
odnosno da njlh i njihove zrakoplove uvilek
mozemo iskoristiti u slucaiu napada na
Hrvatsku-.

I No, da bi Zavod za zrakoplovnu medicinu

! mogao u potpunosti ispunjavali svoju osnov- medicinu.
tikapic, ravnatel] Zavoda za zrakoplovnu Postojanje ovakve visoko specijalizirane

SLIKE· 1% ISTRE
ustanove speclficne zdravstvene zastite i
nu zadacu, a to je pruzanle speciflcne zdrav- Namjeru da se radi prema vrhunskim speclftcne preventivne medicine jos Je jedan
II I
1 stvene zastlte, kako pilotima tako i svom svjetskim na6elima 'potvrdule i podatak da
I drugom letackom osoblju morala su bili is· su prouceru pravilnlci o Jetackim sposobnos-
punlena dva osnovna uvleta, Kao p vo, tre- 1, tima pilota svih vai.nijih vo)ski u svijetu. Na
u nlzu dokaza o naglom razvotu Hrvatske
volske, Jer, cinjenica je da prije godinu dana
nismo imali niti Jedan zrakoplov, a danas je
1 balo [e okupiu i organizlratl ekipu vrhun- temelju prikupljenih lskustava iz tlh zemalla u okviru RZ i pzo organizirana ustanova
skih strucnjaka koji 6e se brinuti o pilotima i uskoro ce bitt izraden i pravilnik za nase po- sposobna odgovoriti na sve pa i najkomplici-
ostalom osoblju, a tsto tako je trebalo zavod stroibe.
oprernltl najkvalitetnijom tehnikom koja bi· Jedna od osnovnih zna6ajki Zavoda za
ranl]e zahtjeve koji se pred nju stavljaju.
Kao uostalom i hrvatski piloti, i voiru i civil·
Premda je ove godine turizam kao najpropulzivnija grana, zbog ratnih prilika, potpuno
rnogla zadovoljiti najve6e kriticare. I dolsta, zrakoplovnu medicinu jest I podatak da on
oba su uvjeta ispunjena na zadovoljstvo ka- nije otvoren samo za provtere sposobnosti
nl, koji, tako iive i rade pod tzuzetno nape- pobacio, lstra je ipak odriala kontinuitet hNatskog turizma
Um i stresnim okolnostima, na svtm dosa-
ko zaposlenih. tako i ispitanika koji ve6 duie ljudi iz Ratnog zrakoplovstva, vec se njime da.snjim zadacima pokazulu odliene rezulta-
vrijeme, po tocno odredenom rasporedu do- sasvim slobodno mogu koristiti i osobe za- te. I to ne samo na terenu, ve6 I na cestim i 1
jeto 1002. godine. Ponovni su- Smjestila se kod sestre u Rovinju. lzgu. ljetuju i pripadnici UNPROFOR-a. pa

laze na pregled svojih psihofizickih sposob- poslene u civilnom sektoru, od -Croatia Air· vrlo rlgoroznim testlranllma u ovom Zavo-
nosti. S jedne strane, ovdje je okupljena ekl- ttnesa- pa do ljudi zaposlenlh u nekim ma,
du. 0 tome, uostalorn, najbolje govori poda-
pa tskusnih strucnjake, i eksperata za zra- njim zrakoplovnlm firmama. 0 tome rjecito tak da od nekoliko stottna njih koji su dosa-
koplovnu medicinu, sastavljena od nekoliko govort I podatak da je tijekom protekla tri
da pregledani samo dvojica ne zadovoijava-
lijecnika-specijalista, potom od pslhijatra i mjsseca koliko Zavod radi [iako je sluzbeno ju potrebite krilerije. A to je, kaiu sjrucnjact,
psthologa, inzinjera fizike, specijaliste medl- otvoren tek nedavno] kroz njega proslo vise
rezultat kojim se rijetko koje ratno zrakop-
cine rada te specijaliste fizikalne medicine i od tri stoune pilota i ostalog osoblja. Pod lovstvo moze podicit],
rehabilitacije. Oakle stvoren je [edan Um ovtm, cesto rabljenim nazivom -ostalo osob-
kvalitetnih strucnlaka ko]t se brinu o zdrav- lje« podrazumllevamo i npr, letaoe mehant- ROBERT BAJRUSI
JELACICEVI RATNICI
Dana 22. kolovoza u Zapresi6u u Vije6nici podrucnog
ureda svecano je docekana satnija Ban Jelaci6 iii tzv. Zagre-
backa satnlja. Nazocne su pozdravili tajnik Podrucnog ure-
da. D. Gudelj, zapovjednik 164. brigade pukovnik Vladimir
Lelas te zapovjednik satnije bojnik Stjepan Fremec koji je
ujedno izvrsio promociju i dodjelu cinova ca.snicima i docas-
rucima svoje postrojbe. Nakon rucka u drustvenom domu
Novaki, program je nastavljen u Osnovnoj skoli Poljanica
gdje je pristigle borce docekao i pozdravio general-bojnik
Zvonimir Cervenko, za.mjenik nacelnika Glavnog stozera
Hrvatske vojske za domobranstvo. U kulturno-umjetnickom
• · dijelu programa sudjelovali su poznati izvodaci zabavne
glazbe Ivica. Serfezi i Ljupka Dimitrovska. Potom je odrzan
malonogometni turnir i tombola ciji je kompletan prihod bio
namijenjen djeci poginulih bora.ca satnije Ban Jelacic. Borci
~'JP':·. fiilti))lb
;kt,i.
niU?vaj put nisu_zaboravili_svoja cet~ri poginul3: su.borca,
k.:i,J dvo11cu nestahh I sesnaestoncu ranJenih hrabnh l1ud1.
L
sret s Istrom koja vise nije
ona koju smo upoznali prote'.'.
klih ljeta. Susrecemo se s
mnogim ·kontrastima koji su
u ovom trenutku dio njene
stvarnosti. Istre., postedena ratnih ra-
zaranja, dala je svoj doprinos domo-
vinskom ratu. Dosli su i prvi turisti. a.Ii
miris rata se ne moze izbjeci. On je na.
sva.kom koraku.
Dio te istarske stvarnosti su i prog-
nanici kojih ima iz svih krajeva Hrvat-
ske a sada i iz susjedne Bosne i Herce-
govine. Mnogi od njih stigli su jos pro.
slog ljeta Stigli su iz Baranje, Vukova-
ra., Osijeka. Neki su od njih imali
rodake u lstri koji su ih prihvatili, no
ipak najveci dio smjesten je u prazna
turisticka odma.ralista. hotele i kam-
pove. Upozna.jemo Ivana, sedamdese-
togodisnjaka k0ji je sa suprugom do-
sao iz Baranje u jesen prosle godine.
Prisjeca. se stravicnib doga.da.ja i deta-
lja koji su se zbiva.U u njegovom selu.
On i supruga. su smjesteni u jednom
bungalovu. Smjestaj je bio Ujep, hrane
je bilo dovoljno, ali nije bilo grijanja.
jer je taj tip naselja projektiran za pri-
hvat turista u ljetnim rojesecima.. Su-
srecemo i Ruzicu koja je sa svoje troje
dJece pobjegla iz pakla Vukovara.
bila je supruga u bombardiranju gra.
da. Nakon moogih da.na provedenih u
improviziranim sklonistima izasao je
na trenutak u dvoriste i na. njega je pa.-
la granata. Svatko od njih ima svoju
sudbiou ali svi zajedno imaju samo
jednu ielju a ta je: sto prije vratiti se
kucL Za.hvalni su lstri i njenim ljudima.
na ljubaznosti i nesebicnoj pomoci.
Upozna.jemo i Istrijane koji su prosli
hrvatska ratista. a mnogi su jos uvijek
na njima. Nekollcina vojnika koji su
na odmoru prisjeca. se onih prica. koje
su objavUa srpska gla.sila o talijan-
skim placenicima koji se bore u hrvat-
skoj vojsci. Nisu to bili nikakvi place-
nici. dobacuju s osmijehom. To smo mi
ponekad radi stosa govorili talijanski
preko Motorole da bi zbunili neprija-
telja, dodaje Mario koji je bio na lic-
kom ratistu. Mnogi su poginuli a bilo
je i ranjenih. a.Ii to je cijena koja se u
svakom ratu mora platiti. Ipak sprem-
ni su opet poci ako to bude potrebno,
braniti svoju domovinu, a onda se vra.-
titi u svoju Istru. u Pulu, Rovinj, Poree
ili bilo koje mjesto. Sad su poceli pri-
stiza.ti i turisti pa je i vojnicima taj
povratak jos drazi. Turizam im zna.ci
zivot i mnogi od njih su neposredno
uk1juceni u njega. Pored turista u Istri
njihovo, ponekad. bucno ponasanje
izaziva dozu revolta kod vojni-
ka. - povra.tnika.
I zaista bijelo vozilo s oznakama UN
nije rijetkost. Mozemo ih susresti do-
sta cesto ispred nekog hotela. iii noc-
nog bara
Iz razgovora s mnogobrojnim zitelji-
ma Istre dolazimo do zakljucka da se i
ta.mo poceo vra.cati uobica.jeni nacin
zivota. Svi pa.mte proslo ljeto i poceta.k
rata Duboko u sjecanju su im ostali
prazni hoteli, karnpovi, plaza a. sa.mim
tim i prazne devizoe blagajne. Za razli-
ku od proslog ljeta turisti su sada ov-
dje. Bez obzira na slu ...bene podatke o
broju stranih turista. dovoljno je pro-
setati ulicama Rovinja, Poreca ili
Umaga. i uociti zivost na njima. Nije to
ona. zivost na koju je Istra na.vikla. pri-
je izbijanja. rata. ali u ovom trenutku
ona za lstrane mnogo znaci. Turisti se
vracaju a to je ono najvaznije. U svije-
sti svakog Istranina to je dokaz da. je
jedna od oajrentabilnijih grana hrva.t-
ske privrede pocela ozivljavati. Bogata
lstra znaci i bogatiju Hrvatsku. Bogata
i razvijena Hrvatska znaci to i za Istru.
Jedno bez drugoga ne moze.
. S1Nl$A
, HALUiAN

HRV.ATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK

10 bc-oj 19. 28. ~ 1992. 11
/

. HRYATSKA YOJSKA •
PO · ZAPADNIM· NACELIMA
0 opremanju postrojbi Hrvetske vojske, o organizaciji njezinog kopnenog dijela i
!
izgradenosti hrvetskoq pjesestv» razgovarali smo s lvanom Tonkovicem, necetnikom
"'
Sektora kopnene vojske GSHV
HV: Pocetkom oruzane agresije na
Hrvatsku, za nepunih godinu dana od
par tisuca policajaca s nedostatnim
pjesackim oruzjem stvorena je Hrvat-
ska vojska kao respektibilna oruzana
sila za obranu suvereniteta hrvatske
drzave. Kako je tekao proces materilal-
nog osiguranja Hrvatske vojske?
- Na pocetku rata, izvor opskrbe
nasih postrojbt bilo [e naoruzan]e i
streljivo teritorijalne obrane Republi-
ke Hrvatske preuzeto od bivse vojske,
najveci dlo naoruzanja, oteli smo od
neprijatelja - napadlma na votarne i
skladista Hi zarobljavanjem na bojism-
cl, To [e bio osnovni nacin opskrbe,
mada smo vec od prvih dana rata po-
cell s vlastitom protzvodnlorn, kortstect
razgovor
dornacu industriju, veliki entuzijazam i
znanje nasth ljudt, Vremenom - sto
planski sto neplanski - krenula je rat-
na proizvodnja. Gotovo svaki dan su u
Glavni stozer dolaziU ljudi iz Industn]e
ili privatnog sektora i nudili neko rte-
senje - na stotine njih. Neke oruzane
sustave, koje smo prolzveli, vec smo to-
liko usavrsili da ih u naoruzan]e
Hrvatske vojske uvodimo kao standar-
dne.
HV: Mozete li nabrojati neke od tih
sustava?
- Razvili smo hrvasski pistol], hrvat-
sku kratku strojnicu, neke protuoklop-
ne sustave, vtsecijevne raketne bacace
i neke raketne sustave PZO. Uclnili
smo puno i na razvoiu lakih oklopnih
HRVATSKI VOJNIK
12
vozila, a neka postojeca oklopna vozila
smo modificirall, uglavnom za nebor-
bene potrebe. Mislim da smo stvorili
dobre preduvjete za standardizaciju
nekih vozila. Cilj nam je dati prednost
nasoj tndustrl]l koliko god je to mogu-
ce, ako se osigura trazena .kvaltteta,
Svaki zahvat na tom planu visestruko
se cijeni s gledista, koliko se Isplatl
proizvoditi ili kupovati na stranom
trzistu.
U svakom slucalu opremanje .Hrvat-
ske vojske zasluzuje jednu studiozniju
opcu i znanstvenu procjenu. Pokrenut
je i projekt tzrade strategije obrane Re-
publike Hrvatske sto 6e biti i temeljni
dokument, glede opredjeljenja u svezi
sa opremanjem HV. Proces opremanla
I
lwoj 19. 21. kolowra 1992.
ce moratt proci nekoliko faza, Po ko-: 1
nacnom svrsetku rata i~ci cemo Iz
'ratne faze koja se, rszvnala spontano i
uct u fszu u kojoj cemo bez velikih ula-
ganja nastojati oslgurati potrebni stu-
pan] obrambene spremnosti nase vo]-
ske. Ovo bi ostvarili oslanjajuct se pre·
teiito na opremu koju imamo, uz' na-
ravno odredeni remont, modifikaciju i
modernizaciju tih oruzanlh sustava i
kupovtnom na stranom trzistu onih
suvremenih borbenih sustava koji bit·
no utjecu na bojnu spremnost HV.
Trajanje te faze zasigurno ce biti na-
rednih nekoliko godina dok se Hrvat-
ska financijski ne oporavi. A kasn'ije
eemo nastojatl vojsku sustavno opre-
miti najsuvremenijim borbenim sred-
stvima,
. HV: Tije~om d~mo~skog rata bilo
Je ~ot~eb.1to pn~krb1~1 .kakvo·t~o
o~J~ sto Je r~zulJiralo ~mno~ saro-
llkoscu naoruzan}a, streljiva l vo1n~ op-
reme u Hrvatsko]. Postratno doba 1 na-
stavak izgradnje ustroja Hrvatske vo]-
ske nalaie standardizaciju streljiva,
naoruzaaja i opreme. Koja su temeljna
nacela kojima ee se HV rukovoditi u
tom poslu?
. tzvrsene su sire i temeljitije vojno-poll-
• - Kao sto s~m vec rekao, neke 01:1·
zane s~stave iz ~o~a?e pro1zv~dn1e
s:mo v?c sta_n~~rd1zir8:l.1. U b,1:1ct:1cnos·
tl., nasa defm1t1vna_onienta<:11a Je.s:,a-
~ako zaJ?~dna. Ste oe se y~mzv?d1t1,. a
sto uvoziti, to cemo odlucitl 1 prthvatiti
rjesenje koje ce biti najracionalnije.
Globalno gledatuct orijentacija [e na
zapadnu tehnologiju i domacu prolz-
vodnju, s oslonoem opet na zapadnu
tehnologiju kako bi bili kompatibilni
sa sustavtma na Zapadu.
HV, Veliki dio naoruzania i voine op-
reme je jugoslavenskog, odnosno sov-
jetskog porijekla. Rijec je o posve op·
recnim standardima u odnosu na za-
padne. Kako je rijec o velikim kolteine-
ma opreme i naoruzanla, da li ee ona
biti zadriana u postrojbama HV ili pot-
puno zamijenjena?
- Ovo sto sada Imamo uz minimal-
na ulaganja cemo odrzati bojno
spremnim do zavrsetka rats, a kasni]e
cemo vidjeti. Morat cemo Izracunati is-
plati li se veci remont naoruzanja · i
svih ostalih tehntckih sredstava. Kod
nabave novih sustava vjerojatno se ne-
cemo opredijeliti za borbene sustave
sovjetske proizvodnje, iako je to za nas
svojevrstan izazov, naravno buduci su
znatno jeftiniji.
HV I Da Ii je moguce brvatsku vojnu
industriju postaviti na triisnim naceli-
ma?
lwoj 19. 21. kolowm 1992.
razgovor
- Sto se bude radilo bit ce izloieno
trzistu i konkurenciji. Ako mi ne moze-
mo proizvesti bolje i jeftinije - uvest
cemo, Nece biti monopoliziranlh podu-
zeta kakvih je bilo u bivso] Jugoslaviji.
Bili su to ogromni potrosact drzavnog
proracuna bez obzira na rezultate ra-
da, Hrvatska na svom prostoru vec
ima neke potencijale cisto vojne tndus-
trije, naslijedene od blvseg sustava,
primjerice tvornicu tenkova -Duro Da-
kovtc-, tvornicu radio uredala •RIZ•,
-Koncar- itd. One su radile ratne pro-
grame zaJNA, Imalu tehnologiju, isku-
stvo i znanje. Mislim da bi bilo uputno
te kapacitete iskoristiti. Ali o tome mi
vojnici primamo ne odlucujemo, takvu
odluku donosi Vlada i Ministarstvo ob-
rane.
HV: Kada se prisjetimo pocetaka os·
nivanja Hrvatske vojske, rata kroz koji
jos i danas prolazimo, na kojo] je razini
po vasem sudu postojeci ustroj i orga-
niziranost Hrvatske vojske?
. •. . . •. . vojske bude suvremeno ustrojeno,naj-
- ~leda1uc1 IJuds~ ~un?emk zn~t?
kako Je_ te~?-·· od pohc11s1?~ .P?Str0Jb1,
preko [edinica ZNG do [edinica HV.
Ustanovljenjem Glavnog stozera HV
ticke procjene. Prislo se masovnoj mo·
bilizaciji i dobili smo veliki bro] novih
postrofbt HV. u pocetku [e bllo proble-
ma, ali kasnije kroz bojno djelovanje
vojska.se osposobljavala a osposoblla-
·
. nje vojske je mace dugotrajan i tezak
HRVATSKI VOJNIK
13
vao se i zapovjedni kadar. Danas ima-
mo postrojbe koje se kara.kteriziraju vi·
sokom bojnom spremnos~u i organizi-
ranoscu, postrojbe koje raspolazu op·
remom i naoruzanjem visoke vatrene
moci, pretezito najsuvremenijim auto·
matskim oruzjem i vrlo respektivnim
sredstvima va.trene i druge potpore.
Danas ustroj HV radimo smi.sljenije,
planski. Jacamo kvalitetu na racun
kvantitete, uz postupno smanjenje HV.
Sada smo pri kraju druge faze smanje-
nja (demobilizacije).
HV: Recite mi nesto o buducem us-
troju kopnene vojske?
- Kopnena 6e vojska ostati podije-
ljena na standardne rodove - pjesas-
tvo, topnistvo, mehanizirane postrojbe,
inzenjeriJu ... s tezistem na pjesastvo. u
HV cemo imati dvije vrste postrojbi -
operativne i domobra.nske a u okviru
operativne vojske kao njen najelitniji i
najvrijedniji dio, postrojbe ZNG. Tezit
cemo da pjesastvo kao dominantni rod
veci broj postrojbi brzo pokretan s veli·
kom vatrenom moci, sto vec i danas
mozemo osigurati. Temeljna formacija
na taktickoj razini 6e biti vod, a ne de-
setina, a najvisa brigada. Ne zelimo
stvarati veliku vojsku, ali ono sto bude
bilo, bit 6e vrlo operativno, visoko
strucno i vrhunski organizirano. Pro-
fesionalni, djelatni dio HV ce biti znat-
no vise zastupljen, nego sto je to sada
slucaj. Tako je vec i koncipiran ustroj.
Relativno malo brojno stanje, dosta
vatrenih sustava i visoka razina prof e-
sionalnosti. Dosadasnje ratno iskustvo
nam je dalo uzor u stvaranju ustroja -
a koristimo se i iskustvima drugih ar-
miJa, posebice onih na zapadu.
HV: Koji su glavni problemi s kojima
se kopnena vojska danas susrece?
...: Nas najveci problem je i dalje op·
remanje HV i opskrba naoruzanjem i
streljivom. Republika Hrvatska raspo-
laze velikim kontingentom pricuvnog
sastava, tako da vecih problema oko
popune postrojbi ljudi nemamo. Ovom
problemu mozemo pristupiti cak i se-
lektivno. Svi bojni sustavi koje potre-
bujemo su strahovi~o skupi, a oprema-
posao. Uvjeren sam da cemo taj posao
uspjesno napraviti. .
Znacajne napore ulazemo na ospo·
sobljavanje zapo,vijednog i drugih voj-
nih kadrova, sto zapravo cinimo od sa-
mog pocetka i tijekom domovinskog
rata. To nam i dalje ostaje jedna od
najvaznijih zadaca. ANDRIJANA SESO
 linija razgran1cenJa
SRETAN RATNI DAN
I
I
Ekipa »Hrvatskog vojnika« bi/a je nezocne na razmjeni zerobljenlke u Nemetinu 14. kolovoza
Pocetak pregovora - kraj neizvjesnosti?
\...-----------------------------------..J
U
oct svanuca zore 14. kolovoza.
dana koji ce mnogi Hrvati
pamtiti kao jedan od sretnijih
dana, ukoliko u ratu moze biti
imalo srece, neobicna kolona
autobusa u pratnji Vojne poli-
cije krenula je put Slavonije. u Nemetin. Oz-
1 biljna lica i onom najmanje upucenorn govo-
j rila su da se grupa putnlka. mahom u odo-
rarna Hrvatske vojske, sprema na ozbiljan
1 zadatak. A zadatak je uspjesno okoncan]o
poslova oko razmjene ratnih zarobljenlka
iI
Hrvatske vojske i onih koie Je u pravednoj
borbi za slobodu svoje zemlje zarobila agre-
sorska •iugoslovenska armiia-. Pstholozt, Ii-
I [ecnici. dielarntct Crvenog kriza i mnogi
I drugi uz pratnju. te i mi. novmart, krecemo
na put svjesni tscekivanla i neizvjesnosti da
1
I sve moze zavrslti i neuspjehom. No. pesi-
rntsticke misli svi nastoltrno odagnatl. mole-
cl se da svih 785 nasih zarobljenika sa popi-
sa ugteda slobodu. Nitko se ne sah. svi smo
ozbiljni u mislima na susret sa tim Jjudima.
U kakvom su stanju, sto im reci.i.?
I U koloni su i autobusi sa zarobljenicima
koje cemo, bude Ii sve u redu. predati neprt.
I latellskoi strani. Prtznaiemo. o njima ne
, mislimo a niti razgovararno.
I Pripremili su nas na cesta staiania ali
I ipak put do. Osijeka brzo prolazi. Na putu
, koji vodi u Nemetin prolazirno nekoliko
• V •
kontrolnth mjesta i jedna smo od dvije novi-
narske ekipe sa hrvatske strane koja se us-
pileva probiti do samog mjesta pregovora.
Pregovor seodviia pod satorom, razapetim
na raskrlziu trriu cesta. Svi koji 'smiju biti
nazocni a to su predstavnici zaracemh stra-
na, Medunarodnog Crvenog kriza i UNPRO-
FOR-a ponasaju se sigurno. gotovo -znalac.
ki« f odstranjuju nas iz satora. Naivno smo
se ponadali da cerno nesto saznan. Cekamo.
sunce neumorno pece a nas! pogledi uprti
su prema [ablanovima u daljini gdje cekaju
nasi zarobljenl vojnici. Kako im [e, [esu Ii
dobro, imaju Ii vode, boce Ii tzdrzatt.. pita-
ma su na koja nam nema tko odgovoriti.
JMekivanje prekida iz.Jazaknase delegaci-
je medu kojima su mtnlstar Mohamed ZuJic,
pornocntk mtmstra uprave i pravosuda JO-
sip Kardum, predsjednik lzvrsnog vijeca op.
cine Osljek Brantmir Glavas i predstavnik
Minlstarstva obrane brigadir Josip Buncu-
ga. Kratko odgovaralu da se pregovori na I
kratko prekidaju. lz mobitela zovu Zagreb
all vezu nije rnoguce dobiti. Neprijatelj se
pobrtnuo da veze ne rade, Nasi odlaze u
Osijek i nakon povratka nade postaju [ace,
Konacno, nakon gotovo pet sati cekania, lz-
lazi Branimir Glavas i Jednostavno kaze.
-Dovedite novinare, Razmjena mote po(;e-1
i tic. Uzdah olaksanja, Novinari neprijatel-
! jske strane pokusavaiu ponovo s nama raz- I
HRVAT&KI VOJNIK
14
govarati ali mi i sada to odbijamo. Rat [e,
zaboga, a mi ne moramo s njima razgovara-
ti. Nije im iasno. no to je njihov problem.
Nakon jos pola sata cekanta dolazi auto-
bus sa nase strane. Izlaze zaroblientci koii
bi trebali preko, na svolu stranu. Ali .:_ ne
zele. Pitamo ih zasto. Hrvatska je nasa do-
movina, odgovaraju. Zar doista, pitamo se.
Bilo bi zanimljivo saznati kada su se toga
sjetili. Mnogo je jos bilo odgovora da ne zele
prijeko. Ukupno 156. Znacl, treeina ostaje u
Hrvatsko] svjesna da 6e ponovno u zatvor.
Octto je i to manje zlo od odlaska u -Jugos-
laviju-. ' Posebna komlstja koju je imenovala
Napokon, kolona onth koje smo cekali do-
lazi. Doeekujemo ih pljeskom. prtlazimo
sttsnutt ruke tim hrabrtrn ljudlma, zagrliti
ih. Suze guse rijecl. Oni su gotovo mtrnt,
zurno ulaze u autobuse. Odlaze put Osijeka
a mi docekujemo sljedece autobuse. Gleda-
mo Izmueena hca, mnoga sa svjezrm trago-
vima batina. mrsavi su, cesto pognutih gla-
va sa rukama na ledima ... U autobustma ih
docekuju dlelatnici Crvenog kriza sa sendvi-
cima i hladnim sokovima i cigaretama. Za-
cudu]e kako su mirnt, poslusnl, gotovo pla-
hi. Govore da su ih tukli do prije iz.Jaska iz
autobusa na svolu, hrvatsku zernliu, pa i u
nazocncsti vointka u plavim odorama koji
bi Ih trebali stititi.
I, · S jednim autobu'som dolaztmo na glavni
osiecki trg. Tamo doeek kakav se ne pamti.
I tuzba koju svijet mora saznati do najmanjih
I dugatak a da niti jedno ime i zlocin ne budu
I .. ·- ::,· -,-- .. ..,.._ -, ,_. ·~-,.
Ciieli Osijek je na nogama. Suze, smijeh. ra-
dost, tuga, uzdast. krtkovt, zagrljaji, rukova-
nta., Bazgtasom odjekuje: trazi se... neka
dode kod fontane.. Svakl novi autobus koji
stize. a to je trajalo satlma, nova radost: no-
vo olaksanJe ...
Kasno navecer kolona, jedna sasvtm dru-
gatija kolona krece put Zagreba. Iz autobu-
sa se cuje pjesma. Koliko ;e samo trebalo 6e-
kati da se patnja ovih ljudi koji su mjeseci-
ma ziyjeli u monstruoznoj reiiji cetnicke
ideologije pretvori u pjesmu radosti?
Slavonija te noci. uoci blagdana Velike
Gospe, nije Spavala. Cijelim putem Jjudi su
docekivali autobuse, pljeskali a znak pobje-
de koji su .izmjenjivali bilo je ono sto ih je
__ -·-F-""'"""' \i;IIUHl\,,IVfWUtJ"-' ~u . •. ...,m I IW ~,- ..•..•...•..••
·-
bnj 19. 21. kolO'VOza 1992.
" .
linija razgran1cen1a .
11 ,
Njima je bolji zatvor. u Hrvatskoj ne-
go sloboda u »Jugoslaviji«
spajalo i sto ce ih dok bude Hrvatske i Hrva-
ta spajati.
U autobusu slusamo o •i.ivotu• tih ljudi
koji su prosli najgore sto povijest pamti.
Svaka istina koju smo culi. posebna je a
opet sve zajedno su teska i neoprostiva op-
detalja i presuditi zlocincima. Popis ce blti
izostavljel)i pobrinut ce se oni koji su za to
nadlefoi. U ime pravde, u ime onih kojl su
dali svoje zivote za slobodu Hrvatske i u ime
svib ovih Jjudi koji su svoje patnje i strada-
nja doi.ivjeli u logorima zlocinaca..
•• ·- I MIRJANA KURETIC
HRVATSKI VOJNIK
15
azmjeDa ratnlb 1.8.l'Obljenika
R
Je vrio odgovoran, dugot.ra-
. Jan I naduve osjetljiv poaao.
\1 OY01D ratu hrvatska stra•
na uspjela )e tz zarobljenis-
tva u logorlma t i.atvorima
oeloboditi vile od pet I pol Usuca hrvat-
skih vOjnika I civil.s.
V1ada Republlke Hrvaiske imala je do!$-
&& pune ruke posla a i u buducnosti ko-
mtsitu ooekuje Jo4 te1i dio a,lrtivnosuoko
pronalat.enJa nes&alih u ratu. Opera.tlvni
dio poela obavljaju djelatnlci posebne
sluibe u l.agrebu.
UspJesnost rad& kornlsije, naravno uz
izuzetnO veliku posredni<:ku ulogu Me-
dunarodnog Crvenog kriia, potvrduje <:i·
njenlca da se razmtene ratnih zarobljeni·
ka gotovo uvtfek obavlfaju nakon ratova,
dok su u ovom ratu razmjene obavlja.ne
od veljace ove godine, kada su borbe jos
bile u punom jeku.
Uime Ministarstva obrane RH clan ko-
mislje je brtgadlr Josip BunbJga koji je
zastupao Hrvatsku voisku u svim dosa-
dasnlim razmjenama. Uloga koju u tom
poslu ima Hrvatska vojska je dvostruka.
S jedne sttane HV tnw svoje pripadnike
oruianlh snaga a s d,uge pak ona je ta
koja Je i.arobila neprtjateljske vojni~.
osigurava konacista za njih i opcenito
brine o njima. Hrvatska se u po.stupa.nju
sa zarobljenim neprijateljskim vojnicima
pridriava svih konvenclja I odredbi me-
dun&rodnog ratnog prava. Kako je n&- ·
prtjateljska strana postupala sa zaroblte-
nim hrvatskim vojnictma imamo se pnli-
ke svakodnevno uvjeriti.
U svim pre81)vorimao razmjeni Hrvat-
ska se uvijek zalagala 1.& princip •SVi za
sve•, nikada ne traieci odredene ljude
po imenlma nego sarno odredene skup!-
ne, kao prlmjerk:e vukovarske borce,
borce sa Mltniol isl. a uvijek prvo ranje-
nike. Tijek pre81)vora a i sama tehnika
toga po!Q je vrlo kompllciran postupak
koti. 7.&htijeva veliku strplJivost. umjes-
nost t (:vrst.tnu kako bi sto vise n~lh IJudi
bllo razrnljenjeno.
M.K.
 postrojbe hrvatske vojske
NERETUANSKI GUSARI
Boraveci u »hrvetskoj
Kaliforniji« izvjestitelj naseg
. lista upoznao je borce 116.
brigade
ve je po6elo ka.o i u mnogim
S
dijelovima Republike Hrvat-
ske. u ljeto p- rosle godine.
Ustroju 116. brigade HV-a.. ko-
ju inace sacinjavaju i.itelji
gradova Ploce, Metkovic I
Opuzen. prethodilo je stvara-
nle pricuvnih sastava ZNG-a.. koji su prvi
podnijeli teret ratnih zbivanja na ovom pod-
ruciu, Upoznajemo pukovnika Ivana Beneta..
zapovjednika 116. brigade Hrvatske vojske, i
-uz niegovu pomoc odlazirno u posjetu post-
rojbama. Pratioci su narn pripadnlci 3. boi-
ne, sastavljene od zitelja Ploca i okolice. a
vodic je Mljo Sunjic,pomocnik referenta za
!PD 3. bojne. Do 14. rujna prosle gocilne,kada
le rat u Hrvatskoj vec uzeo zamah i sam je
grad bio na rubu katastrofe. Mnogobrojna
skladista strijeljiva, naoruzania i vojne
opreme prijetila su gradu nesagledivim po.
sljedicama. Tog je datums, medutlm izveden
napad µa vojno skladlste u Malim Barama i
pritom izvucena velika kolicina protuzrako-
plovnog naoruzania i strijeljiva koja je u ka-
sntjem tijeku rata u Dalmaciji u velikoj mje-
ri doprinljela opremanju postrojbi Hrvatske
vojske. Napad je izveden munjevito I uz mi-
nimalne zrtve, -Jugoslovenska ratna rnor-
narica- otplovila je podvijena repa dok je
-Batno vazduhoplovstvo- uspjelo raketirati
dva od mnogobroJnih skladista streliiva, No
prekasno, [er tada je preko noci oformljena
protuzracna obrana i neprijateljski -vazdu-
hoplovi- su morali izbjegavati grad Na viso-
, kim -cukama- iznad grada posje.cujemopri-
padnike PZO-a.. Posade se mijenjaju svakih
48 sati, ali budnost ne popusta, Jedan od or.
I
1
ganizatora PZO u Plocama, uz Zivka 2deri.
, ca, Vedran Pavlc, pokazuje nam stara tali-
·I janska utvrdenja, adaptirana za potrebe
ovog rata.
· Posebnu paznju u postrojbi 116. brigade
zasluiuje ime satnika Nediljka Grublslca,
zapovjednika 3. bojne. Covjek koji je prosao
najteze trenutke ovog rata govori nam o
svojim iskustvima savrseno mirno i staloze-
no. U llstopadu prosle godine, tada jos pri-
padnik 4. brigade ZNG.a branio je Srd, vrata
Dubrovnika, skoro punih mjesec dana sa
svola 42 vojnika. Osmorica od njih, uz jednog
poginulog i 6etiri ranjena, i danas ratuju sa
svojim zapoviednikom, Decki su ina6e svi
pocetkom rata napustili jugovojsku i prebje-
gli. Nediljko se prisieca borbi na Srdu -Bil!
smo tucent iz sest pravaca i sa mora, Pored
topnickih napada imali smo i sedam pjesa.c-
,
lstog dana kada
strojba.
su pribavljeni prvi topovi osnovana je prva
kih napada, govori narn, Do vrha Srda vodi
3,5 km duga i zavolita oesta, po kojoj je do-
prernana hrana i streljivo. U pocetku ma-
garcima, ali kada su i ooi stradali od grana-
ta, onda na rukama.. Nediljko ne zaboravlja
istaknuti svog zamlenika Vedrana Radlcu
koji je i sada ostao uz njega.
' Pripadnlct 3. bojne, sa svojim kolegarna iz
Metkovica i Opuzena i sada drte obrambe-
ne polozaje na juznom hrvatskom ,ratistu.
Treba spomenuti i pripadnike saniteta koji
Je u ovom ratu odlgrao znacalnu ulogu, Par.
mac Davor, apsolvsnt medicine I Glamuzl-
na SanJa, medicinski tehnicar i zapovjednik
medicinskog odjeljenja dozivjel! su teske
Skladiste streljva u Malim Barama ra-
ketirano je tek nakon sto je ispramje-
no
HRVATSKI VOJNIK
16
topnicka po-
trenutke spasa.vajuci ranjenike. Zajedno se
prisiecalu jedne noel kada su sanitetskim
vozilom trebali prevesti teskog ranjenika do
bolnice, Granate su padale na sve strane i
pod njihovim udarima cesta je postajala sve
neprohodnija. Davor je izasao iz voella i po-
stavljajuci kamenje i komade zemlje pod ko-
ta.ce omogucio vozacu i Sanji da ranjenog
borca sprovedu do bolnice u Metkovicu
Borbe u kamenjaru su izuzetno teske, pa
stoga bez odjeljsnja veze ni izvlacenie ranie.
nika ne bi bilo pravodobno izvedivo.Od (go.
ra Nlkolca i Ante Carevica doznajemo koje
su opasnosti njih prattle prilikom uspostav-
ljanja veza, Mina iii granata pokida iicu i
veza sa polozajem je prekinuta. Ne zna se
gdje je zica prekinuta, no bez obzira na zati.
sje iii neprijateljsku kanonadu ona se mora
popravttl,
Tokom svog borbenog puta, kako seznaie.
mo od referenta za !PD 116. brigade Nikole
Nogolioe i njegova zamjenika Trplmira Ju-
rica, brigada je imala 33 poginula i oko sto-
tinjak ranjenih boraca, Velika zrtva i velika
cijena koja je placena da bi seagresoru po-
kazalo da ovdje nema sto raditi. I grad Ploce
kao i dolina Neretve pokazali su i dokazali
da su neizostavni dio Republike. Hrvatske.
bez obzira na cijenu koju su za to morali
platiti.
SINISA HALUZAN
t 9. 28. kolo- 1992.
postrojbe hrvatske vojske
Prekaljeni ratnici - borci 1. satnije
BANl'JSKI JUNACI
rujnu prosle godine. sa
U
Banije sy stizale samo lo-
se vijestt Pod udarom ja-
kih neprijateljskih snags,
hrvatske su postrojbe bile
prisiljene povuti se iz Ko-
stajnice i Dubice. Hrvatska sela uz Unu
vec su poplja.ckana i p.opaljena, cetnici
su se vec dobrano utvrdili u Glini. Na-
pusteni su Topusko i sva okolna hrvat-
ska naselja. Nakon visednevnih teskih
borbi, pala je i Petrinja.. Neprijatelj je
k.renuo u odlucni napadaj, zeleci za-
uzeti i posljednje hrvatske poloiaje ju-
ino od Kupe u Novom Farkasicu.
Sto je trebalo slijediti potom, moze se
vidjeti iz zapovijedi pronadene kod za-
robljenog neprijateljs~og oficira: • ...
sa linije Duiica - Graberje da se pro-
duii napad u sadejstvu s oklopnim ba-
taljunom (TG-1) na pravcu Duiica -
Lekenik - Velika Gorica obezbedujuci
bokove sa obe strane i prihvatiti snage
koje se iz Zagreba izvla6e ka Petrinji•.
U •zapovesti za napadaj tfeceg motori-
zovanog bataljona« isplaniran je, da-
kle, proboj ka Zagrebu. A jedina ozbilj-
nija prepreka izmedu srbovojske i Za-
greba bila je Kupa. lspred nte -
i 19. 28. k~-- 1992.
1. bojne 2. brigade
Proslavljena 2. A brigada
zacije/o je e/itna postrojba
Hrvatske vojske
postrojba hrvatslre vojske u Farkasi-
cu...
Neprijatelj je k.renuo u napa-d. Ispred
nekoliko stotina vojnika. put su krcili
tenkovi i oklopni transporteri. Rezultat
cjelodnevnih borbi: nekoliko desetaka
mrtvih vojnika, rezervista i cetnika, ce-
tiri unistena i tri zarobljena tenka.. Po-
tom, siloviti protunapad kojim je nepri-
jatelj odbacen nekoliko kilometara iza
pocetnih poloiaja.
Borci koji su izveli ovu akciju, na ne-
ki nacin prek.retnicu u ratu na Baniji,
bili su pripadnici I. bojne proslavljene
2. •A• brigade, jedne od elitnih postroj-
bi hrvatske vojske. 0 njezinom borbe-
nom putu razgovaramo sa pukovni-
kom Vladom Sindlerom, zamjenikom
zapovjednika. .
- Brigada je osnovana 3. lipnja 1991.
godine u Ivanjoj Reci. Njezinu su je-
zgru predstavljale postrojbe za speci-
jalne namjene Ministarstva unutra-
HRVATSKI VOJNIK
17
snjih poslova iz Rakitja ojacane casnic-
kim kadrom iz nastavnog centra u
Kumrovcu cijim su dolaskom forrnira-
ni prva bojna i zapovjednistvo brigade,
objasnjava nam pukovnik Sindler. Nje-
zin prvi zapovjednik bio je Bozo Budi-
mir, pravi casnik koji se istakao u nizu
teskih borbi u kojima je i sam sudjelo-
vao. Prvu bojnu ojacavaju pripadnici
jedinica za specijalne namjene koji su
se dotle borili u istocnoj Slavoniji. Naj-
vecma, radilo se o ljudima sa borbe-
nim iskustvom, jos sa Plitvica i potom
Borova Sela, Erduta, Pakraca. Proble-
ma sa naorui.anjem i streljivom bilo je
kao i u svim drugim postrojbama, no
volja i odlucnost nadoknadivala je ma-
njak u tehnici. Druga.cije nije moglo ni
biti: jedino sto je u tim pocecima moglo
zaustaviti neprijatelja bila je hrabrost
hrvatskog vojnika.
- Prva bojna formirana je 3. lipnja
1991., nastavlja pukovnik Sindler. -
Pripa-dnici ove postrojbe sudjelovali su
u zaustavljanju neprijateljskih tenkova
na Mostu mladosti u vrijeme kratkog
rata u Sloveniji faji je zavrsetak ozna-
cio pocetak otvorene agresije srbo-cet-
nickih bandi na Hrvatsku.
 postrojbe hrvatske voJske
postroJbe hrvatske vojske
skom bila je sve prije no !aka Sa svih
Ipak, unatoc slabe opremljenosti i ra- jatelja na' Kupu kod Letovantca, Nepri- stra.na prikupljale su se jake cetnicke
stegnosti jedinice na slrokom prostoru, jatelj krece u napad na Farkasic i blva snage. Struje i vode nije bilo, tesko se
otezane smjene ljudstva i nemogucno- tesko porazen, U teskim borbsma koje dosta.vlja.lahrana i streljivo. Una.toe to-
sti organtzfranja djelotvorne logisticke- su se vodile u studenom i prosincu, me, linije su bile cvrste. V isto vrijeme,
podrske, postrojba je usptesno odoltje- oslobadani su, postupno dijelovi tere- dio ljudstva istice se i u borbama oko , .
vala nasrtattma neprijatelja na [uzno od Kupe, izmedu Gline i Pe- Karlovca. Posebice na Turanjskom mo-
trinje. stu, kljucnoj tocki obrane grada. Uni-
POBlEDA KOO FARKASICA Kako saznajemo lz monografije brt- · steno je i devet neprijateljskih tenkova
Pocetkom velike neprilateljske ofen- gade, druga je boina pak, osnovana 10. koji su se pokusali probiti iz vojarne na
zive u rujnu, postrojba se morale. povu- lipnja u Sisku lz dijela jedinice za po- Logoristu.
ci iz Topuskog zbog opasnosti da joj sebne namjene Policijske uprave Sisa.k Osim bojni, u borba.ma su se ista.kle i
neprijatelj prestlece lonako uski kori- i pohcajaca pnpravntka, Odmah po druge, kasnije osnovane postrojbe.
dor koji ju je povezivao sa Kupom, i te- osntvaniu, prtstupa se intenzivnoj psi- Mjesoviti artilj{3rijski divizion, potom
skoca sa opskrbom i snabdijevanjem hoftztcko] obuct, all i obrazovanju pri- oklopno-meha.nlzira.ni bataljun, inzi-
streljivom. Teske borbe vodene su po- jeko potrebnog casruckog i docasruc- njerijska satnija, logisticka postrojba i
tom u Petrinji. Jedna od satniji bataljo- kog kadra, Vremena, medutim, nije bi- protuzrakoplovcl Prica o osnutku PZO
na prodrla je u samu petrtnjsku vojar- lo mnogo, 26. lipnja krece se na ' posebice je zanimljiva. Jedino oruzje
nu, no zbog zapovijedi iz Siska morals lzvrsente zadatka, Dio bojne kre6e u koje se moglo u pocetku nabaviti bili
se povuci Petrinja pada 26. rujna, ne- Glinu ne bi li oslobodili policijsku sta- su zasta.rjeli topovi od 40 mm s kojima
prijatelj usmjerava. vecinu snaga na nicu u Glini. Zadatak je uspjesno izvr- nitko nije znao upravljati. Sve se mora-
Vidusevec Snaga protivnika bila [e, sen, unatoc otvorenom sudjelovanju lo ucit1 iz starih uputstava za upotrebu.
naprosto, tolika da drugog izbora osim JNA na strani cetntka, Votska [e, na- Usprkos tome, na kraju su djelovali vi-
povlaoenia nije bilo. Protiv toUke nad- tme, zatvorila pnlaz gradu iz pravca se no dobro. i po :iivoj sili - kada je
mocl u eeltku, nije se moglo sa kala- Topuskog I Prekope, na cesti za Petri- trebalo - i po avionima. Protuzrako-
snjikovima. Vremena za odmor, medu- nju. Prtpadnlci -Grom- brigade forsi- plovci su se posebice istakli braneci
nm, nema.. Bojna je upucena na desno ra.ju rijeku Glinu i uspijevaju debloki- Letovanic, iznad kojega je pogodeno i
krilo ~e bi li sprijecila. izbijanje nepri- rati postaju. Druga satnija krece u Ko- Pripadnici 2. brigade ispred unistenog neprijateljskog tenka - prizer s dubro- oboreno jedanaest aviona, dva sa
vackog ratista •Strijelama.• i dva sa topovima 20 mm
A most nije ni dirnut. ..
Oklopni bataljon je stvoren u stude-
zibrod i zauztma obra.mbene polozate 'I TENK-ELIMINATORI nom od tenkova u za.uzetim garnizoni-
u njemu t ok9l~m hrvatsk~ selima Da bi se i sami, napokon, opskrbill ma bivse JNA Vee prije, medutim, dje-
u~ Uf!.U - Uncaruma: Zamlaci, Strugi l teiim naoruzanjem, pripadnici brtga- lova.le su pojedine postrojbe, pa je tako
D1vu~1. _Dvanaest k1lometa.!8: fr~:mta de odlaze po tenkove zatecene u osvo- u listopadu na banijsko-pokupskom
?ram~o.ie sedamd~se~ voJ~ika l n~- jenim vojarnama Situaciju poboltsava ra.tistu vec djelovala tenkovska. ceta,
sto .m1e5.ta.,~a.. Sredinom s_rp1:1a.post:01- i municija pronadena u zauzetim ne- kao i jedna oko Pokupskog i jedna na
ba je prisiljena n.a pov!acen1e iz G!m~. prijateljskim skladlstlma, Iz kojih 6e se pravcu oeta. na pravcu Pisarovina -
Ponosno razvijen hrvatski stijeg na
ljubovu
'V_e6 sutra, ~edut~m: za1e_dn? ~a pollcaj-
cima iz a:nt1teronstic~e 1.edim~e }1 Luc-
kom_ ~ece se u .Kral1evcane,juzno od
J

l opskrbliivatt ne samo postrojbe briga-

P~tnn1e~k~~o bi se pomoglo op~olJ~-
11 I Da bi se onemogucill agresivnl pla- mm p~hca1c1ma1:apadnut1m od ~etru- 1
. l novt Srba u Llci, dio bojne kreee ka ka. Vojska, me~utir:1,.otvoreno staje na I
Ljubovu i smjesta se u tamosnjem stranu odmetruka 1 iz pravca sela Ja_,· 1
kompleksu zgrada zatvora smjestenog bukova~ otva~ v~~_ru na na~e postro]-
. na lzuzetno vazno] stratesko] tocki s be. I najneupucerujima tada je postalo
l
I koje se mogao kontrolirati prostran te-
i ritorij prema Gosplcu i Korenici Neko-
[asno na cijoj je strani tzv. JNA
Teske borbe i dalje se vode na Uni.
liko cetnickih na.pada usplesno je odbi- Radi ubacivanla u neprijateljsku poza- 1
dinu i izvidanja neprijateljskih poloza- i
[eno, neprijatelju su nanesem zna.cajni
gubici Prtpadnici bojne bore se tada, u [a osniva se tzvtdacko-diveraantska
grupa koja 6e slhedecih mjeseci sudje-
rano Jjeto i na Baniji U srpnju ucestvu-
ju u tesktm borbama u Glini a potom lovati u nizu uspjesnih akcija na prtv·
remeno zaposjednutom teritortju.
se, pred naletom daleko nedmoeniieg
neprijatelja, povlaee u Vidusevac. jed- Glavnina bata.ljuna bort se u to doba u
okolici Siska, u Blinjskom Kutu, Koma-
. no od tezista. obrambenih Unija na Ba-
revu i Sunji. Jedna 6e satnija sudjelo-
l. ~ii. U to vrijeme, cetnici su popuntava- vati i u borbama za Petrinju. Da nepri-
jatelj nece moci mlrno spavati u okupi-
li jedinice naorui.anjem lzdasno ustu-
panim od strane JNA, dok su nase ranom gradu pokazala im je diverzan-
tska akcija u kojoj je krajem rujna na
snage bivale prisiljene stediti svaki
imetak. 0 granatame, tad.a gotovo da Pigiku unisteno 2 tenka. 2 bunkera i
se nije moglo ni razmisljati - tezega oklopni transporter. ,
naoruzanja bilo je malo ill nimalo,
NRVATSKI VOJNIK
19. 28. ~ 19'2.
i 19. 21. lcolO¥O:ra 1992..
18
de vec i veet dio postrojbi citave opera-
tivne grupe za Sisak i Banlju, Bolja op-
skrba, odgovarajuca taktika i odluc-
nost sta.jali su iza ruza uspjesnih akcija
koje [e boina Izvela u studenom I pro-
sincu, Naiuspjesniia je, svakako, oslo-
badanje Svete Katarine i Glinske Po-
ljane
· . . .
Treca: Je bojna for,m1ran':l~l. 6. u Du-
goJ Best od pnp~n.~ka_Pohc11~keupra-
ve Karlova? 1 pohc11~k1h sta~1ca Du~a
Res~ Ogulln _ 1 _Sl~~J. _Kao 1 kod svih
drugih postro1~1,sliJ.ed~ ubrzana obuka
1 poto~ borbe _1 usp1es1 na pr~stranor:1
podruqu na siro~om podruqu _od S1-
ska preko PokuplJa do Karlovca 1 Duge
R"6se.
Tako nakon samo nekoliko dana
pripreme bojna dobija i prvi zadata.k,
pokret prema Topuskom u koji stize 9.
srpnja i odmah zauzima poloza.je u
gradu i okolnim selima - Ponikvari-
ma, Velikoj Vranovini, Hrvatskom Se-
lu, dijelu Gredana. Situacija u Topu-
HRVATSKI VOJNIK
19
Jamnicka Kiselica Iako su imali i gubi-
taka i izgubljenih tenkova, pripadnici
postrojbe ista.kli su se na svim ratisti-
ma
Uostalom, kao i cita.va brigada ciji je
sadasnji zapovjednik Vinko Ukota. Da-
nas dio njezina sasta.va sudjeluje u
borbama u dubrovackom za.ledu, dru-
gi je na odmoru - sasvim zasluzenom.
Jer, ova je postrojba bila sudionik naj-
tezih borbi na hrvatskim ratistima Uz
niz uspjeha i pobjeda imala je i osjet-
nih gubitaka, morala se povlaciti pred
nadmocnim neprijateljem, no sigurno
je da bi situacija na ratistima bila mno-
go, mnogo gora da se ona nije nalazila
na prvim linijama obrane. A ka.ko se
borila najbolje govore neprijateljski
gubici: devetnaest oborenih zrakoplo-
va, nekoliko desetaka unistenih tenko- ·
va i transportera, stotine cetnika izba-
cenih iz stroja A ta.kvim rezultatima
moze se doista. podiciti malo koja post-
rojba. ..
ZDENKO KACIC MOVRIC
 /

dossier dossier

da svojih stanovnika, .i da se na uobicajeni

nacin ukljucuje u medunarodne gospodar-

RAT U HRVATSKOJ I BIN• ke i politicke tokove,

Kada je Francois Mitterrand inicirao me-
dunarodnu konferenciju o »Jugoslaviji«, ''
,'
osnovica njegova politickoga programa bi-
NECISTA SAVJEST SVIJETA la je (jos uvijek je), obnavljanje Jugoslavije.
Svoj stav prema Hrvatskoj, koju je njegova
drzava, doduse, priznala u paketu Evrop-
kih priznanja 15. sijecnja, a s kojorn je i
uspostavila diplomatske odnose na najvi-
soj, arnbasadorskoj razini, Mitterrand je
Rat u susjednoj driavi . zorno prikazao za svoga nenajavljenoga
svijetu je bjelodano pokazao ono na sto je Hrvetske ukaziva_la posljednjih godina - zbog · posjeta Sarajevu, kada je na putu sletio u
· plit, grad u Hrvatskoj, 1 na povratku iz Sa-
,.
regionalne sigurnosti nuino je obuzdati rajeva ponovo prosao kroza nj. Mitterrand
se, naime, ponasao kao da i nije na teritori-
srpski ekspenziontzem ju medunarodno priznate drzave, a kada su
novinari na njegovoj driavnoj televiziji iz-
vjescivali o njegovu posjetu, u pozadini je
bila karta »Jugoslavije« na kakvu srno do-
nedavno bili osudeni,
Mitterrandov posjet Sarajevu bio je po-
sljednji pokusaj na takvoj visokoj razini da
se Srbima dade odstupnica, da ublazava-
. njem agresije na Bosnu i Hercegovinu svi-
jet prihvati nastavak politike izjednacava-
nja zrtve i agresora, da se osude zaracene
trane, a da sve bude kao sto je i bilo. Kada
Miloseviceva klika, ali i »vasceli srpski na-
rod« nisu prihvatili tu ponudu »tradicio-
nalnih prijatelja« politicka se igra znatno
prornijenila. Tek se tada pocinje rneduna-
rodno respektirati Hrvatsku kao doista su-
verenu drtavu. Prvi puta se u Ujedinjenirn
narodima prestaje raspravljati o ucincima
djelovanja plavih kaciga u Jugoslaviju, (a
po Vanceovu planu, plave su kacige dosle u
Jugoslaviju koja je tada jos bila meduna- vec usvajanjem rezolucije UN o oruianoj
medutim, odgadalo trenutak kada ce svjet- zastiti konvoja stvaraju se prvi uvjeti za po-
rodno priznata, iako nepostojece driave, a
ski mediji prezentirati ono sto su novinari i cetak akcije pacificiranja srpskog agresora.
ne u Hrvatsku, kojoj je protekle godine bilo
prije znali - strahotnost etnickoga ciscenja Tijek dogadaja, vjerojatno, samo ce se za.
uskraeivano rnedunarodno priznanje, Kas- teritorija, u cemu su koncentracioni logori
nije je uslijedio i Ghalijev izvjestaj kojime ostravati u tome smjeru.
za nesrpsko stanovnistvo nesto »sasvim pri- Dode Ii do odluke da se Srbiju vojno
e trafi osiguravanje hrvatsko-srpske grani-
rodno«. Onega trenutka kada je CNN po- obuzda, onp sto ce medunarodne snage
ce, cime se jasno daje do znanja da se
ceo objavljivati reportaze o logorirna i kada morati uciniti dodatno ce osnaziti meduna-
Hrvatskoj priznaje suverenitet nad cijelim · su oni postali sredisnja' tema, i to ne samo
njenim podrucjern. rodnu poziciju Hrvatske. Naime, da bi bilo
zbog »sezone kiselih krastavaca« u kojoj se kakva vojna akcija bila moguca, meduna-
CNN-ov PREOKRET po obicaju nista znafajno ne dogada, mog-
lo se razumjeti sto se sprema. Prosjecnoga
rodnece snage morati ne samo trafai sug-
lasnost Hrvatske za djelovanje u tom smje-
Ipak, najvidljivija je promjena u odnosu americkog, a naravno i europskog grada·ni- ru, kao sto je bilo u slul!aju konvoja, vec ce
Potresni prizori ucinaka pomahnita/og svetosavlja homoqenislrelo je svjetsko prema Hrvatskoj nastala vec u onome tre- na ovakve su scene morale pogoditi i iz sje- biti upuceni na to da Hrvatsku, cijim se te-
javno mnijenje u namjeri da prekine srpsku agresiju na BiH nutku kada su prvi transportni avioni pre- canja u sada§njost prenijeti tamnu epizodu ritorijem, teritorijalnim vodama i zracnim
ko hrvatskih aerodrorna u Zagrebu i Splitu zapadno-civilizacijske i novije povijesti. prostorom, svaka vojska koja zeli interveni-
poeeli letjeti i nositi humanitarnu pornoc Homogenizacija politickoga stava prema rati protiv agresora rnora posluziti, prihvate
Sarajevu, Da bi vojni avioni trecih zernalja Srbiji kao agresoru i zlocinatkoj strani po-

O
dluka hrvatskoga politickog
naroda da obnovi svoju nacio-
nalnu drzavu kao potpuno su-
veren medunarodni subjekt,
dugo je u svijetu bila docekiva-
na sa izrazitom nesklonoscu, Politicke sklo-
nosti nije bilo ni nakon §to je Srbija zapo-
ceta ratovati protiv onih republlka koje su
donijele odluku o samostalnome iivotu.
Brijunska je deklaracija, na primjer, bila
usredotocena na ·to da petrificira postojece
stanje i da se u sest mjeseci moratorija na
odluke Hrvatske i Slovenije o razdrufiva-
nju iskoriste za obnavljanje nekakvoga ob-
lika drfavne zajednice. Karingtonov poce-
tak Mirovne konferencije, takoder, u svome
je prograrnu sadriavao carinsku uniju pro-
stora bivse Jugoslavije, a cinjenica postoja-
nja carinske unije de facto govori i o pesto-
janju neke vrste federacije. Carine su, nai-
me, autonomni prihod federalne drzave, a
kada driava ima svoj autonomni prihod,
mora imati i represivni aparat zaduzen za
njegovo prikupljanje. To je put prerna re-
konstrukciji onoga iz c.ega smo teskom bor-
bom uspjeli izaci.
Naravno, nastavak agresije za Srbiju je
bio kontraproduktivan, iako je otpocinja-
njem rata za neko vrijeme Srbija produzila
zivot Jugoslaviji u glavama nekih »kontro-
lora medunarodnoga poretka«. Iskazala se,
naime, kako neproracunljiva drzava, kao
permanentna opasnost za evropski poredak
. na samome rubu Evrope. Zbog toga se i
razrnisljalo da se Hrvatsku pod svaku cije-
nu odrzi u Jugoslaviji (jer, svima je bilo jas-
no da Jugoslavija bez Hrvatske ne moze
funkcionirati) bez obzira na deklarirana na-
stojanja hrvatskoga politickog naroda. Nai-
me, Hrvatska je u tako zamisljenoj Jugosla-
viji trebala biti protutezom Srbiji, a civilizi-
rani Hrvati, s kojima svijet bez teskoca mo-
ze kornunicirati bili bi zrtvovani Balkanu,
kako bi oni obuzdavali srbijanski ekspanzi-
onizam. Kada je postalo ocito da su nestali
i .zadnji hrvatski posrednici koji bi bili
sprernni na takvu zadacu, a zadnji su bili
Ante Markovic i Budimir Loncar, postalo je
jasno da je Srbiji namijenjena rnedunarod-
na izolacija. Srbija jos dugo nece biti spo-
sobna da iivi kao normalna drzava, od ra-
sletali u Hrvatskoj i u humanitarnoj rnisiji,
za to je trebalo odobrenje predstavnika
hrvatskoga suvereniteta - hrvatskih vlasti.
Naravno da takva suglasnost ni trenutka
nije bila upitna, ali, nju je valjalo zatraziti,
CNN je televizijska kuca koja manje-vise
vjerno odrazava oficijelnu politiku amerie-
ke drzavne adrninistracije. Od prvoga po-
cetka letova, kada se o njima izvjescivalo,
bili su jasno oznacivani koridori kojima se
pomoc doprema, i posve je jasno bilo vi- sjetimo Ii se istih takvih razgovora prije Za- nik, vik nitko u medunarodnome prostoru
dljivo da ti koridori idu preko jedne medu-
narodne priznate drzave - Hrvatske.
Odnos medunarodne javnosti i dalje se
protiv Srbije zaostravao - proporcionalno
brutalnosti srbijanske" agresije. Dugo se,
kao saveznika u takvoj akciji. Da je tome
stignuta je munjevitom brzinom, a cinjeni- tako, upucuju nas i nastojanja Srbije da jo~
ca da je upravo CNN kao eksponent dr:fav- jednom otklone iii odgode akciju kojom bi
noga racionaliteta ameritke administracije se stvorio mir, prijedlozima da se meduna-
»stozerna TV mreia« koja prenosi ove re- I rodni humanitarni konvoji u Bosnu upucu-
portaze, najava je da se u americkoj vlasti ju iz Beograda.
definitivno uspostavlja odluka da se Srbiju Za Hrvatsku je jasno da nikakva pribliza-
mora zaustaviti. ' vanja bilo kakvome obliku zajednice sa Sr-
Zanimljivo je promatrati eksperte iz Pen- bijom ne dolaze u obzir. Ali, dode Ii do in-
tagona koji nastupaju u razgovorima o mo- tervencije protiv Srbije, a Hrvatska u toj in-
gucim oblicima intervencije, pogotovu, pri- tervenciji bude' na neki nacin izravni savez-
ljevskoga rata. I tada su americki vojni svojoj saveznici nece moci ni pokusati
strucnjaci govorili kako je akcija u Kuvajtu predloiiti bilo kakav savez s onima protiv
strahovito slotena i gotovo neprovediva, ali kojih su se zajedno borili.
su svo to vrijeme ubrzano radili na njenoj
pripremi. Tako je, vjerojatno i sada. DAVOR GJENERO

HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK

20 !!!!{ 19. 2&. kolovMG 1992. '-i 19. 28. ltoloYOm 1992. 21
 dossier dossier

Bosnl i Hercegovini nalazl u potpu- I upotrebljavala da smirt situaciju u

nom okruzenlu srpskih snaga sprem-
GRAFICKI PRIKAZ MOGUCE nih na upotrebu svih raspolozlvih
TAKTIKE VOJNE INTERVENCIJE U srsdstava. Na neki nactn medunarod-
na zajednlca zeli ovakvim potezima
BIH (75.000 VOJNIKA) -smtnu- svoju savtest i medunarodnu
RUTA PUTA · javnost. Humanttarna pornoc kornpen-
HUMANITARNE zacija je za stvarnu vojnu pomoc koju
POMOCI bi mogla (i morala) medunarodna za-
[ednica pruziti Bosni i Hercegovini. U
ovome trenutku akcije humanttarne
voJne pomoct povezane s medunarod-
rum ekonomskim sankcllama i diplo-
matskim pritiskom na beogradske tu-
tore Radovana Karadiica trebale bi
(harem se tome u medunarodnim poll-
tlcklm i vojntm krugovima nadaju) za-
ustavtti vojni pohod srpskih snaga.
Nadajuci se Uos. uvijek) prekidu vatre u
Bosni i Hercegovini i prestanku vojnih
operacija, msdunarodna zajednica od-
gada uctnkovitu vojnu akciju. Medu-
tlm, postaje Im, po svemu sudeci, sve
jasnije da srpska strana nije sprernna
na prekid borbi i ratovanja. Mozda i
jest, alt samo pod uvjetima da se odrzi
postojece stanje, odnosno da Srbi za-
drze osvojene terltorlte na koje pro-
gnano nesrpsko stanovntstvo vise ne
bi trnalo prtstupa. Za slucaj da Srbi he
poslusaju -savjete- iz svijeta pocela se
polako pripremati vojna opomena
srpskim snagama u Bosnl i Hercegovi-
ni.
NOSACI ZRAKOPLOVA U UZROCI NEUCINKOVITOSTI
JADRANU I Ho6e Ii sttuactta u susjednoj nam
drzavt pokrenuti svjetske poltticke i
ZRACNA POTPORA IZ voJne krugove na odlucnu akcrtu pro-
tiv srpskih snaga na tamosnjem pro-
BAZA U ITAUJI storu? Imaiu li dovoljno razloga za tak-
vo sto? Sto ih moze u tome usporiti, za-
ustaviti, sprijeciti? Mora se prtznatt da,
barem [avno, nltko ne daje dovoljno
(za sada) [asne peruke da je spreman
vojno tnterveniratt. U [avnosn se pojav-
ljuju mahom pohttcke procjene o mo-
gucim ciljevima i posljedicama takve
Bosni i Heroegovint pokazali su se go-
tovo u potpunosti neucinkovttima, sto
[avno jos uvijek ne zele priznati duz-
nosnici svjetske organizacl]e, EZ i SAD.
Peto, medunarodna zajednica Ima
pravne pretpostavke u svojim ternel]-
nim dokumentima za vojnu akclju pro-
tiv srpskih snaga u Bosnl i Hercegovl-
ni kao posljednje sredstvo upozorenja,
za sto polako priprema teren u politic-
kom i vojnom smtslu, all jos uvijek nije,
po svemu sudeci donesena konacna
odluka. Naime, to je sada vec [asno vi-
dljivo, cekatu se rezultatl konferencije
o bivso] Jugoslaviji u Londonu, sto po-
kazuje da zapadni savezruct (posebtce
neki medu njima, koji svojim oklijeva-
njem i preprecavanjem odlucne vojne
tntervencije posredno pomazu ostvare-
nje srpskih vojnih i politickih ciljeva).
opet nastoje pronact konaeno globalno
rjesenje za ukupni prostor bivse Jugos-
lavije. Ova nastojanja mnogi promat-
raJu u kontekstu -stvaranja-, iii barem
pokusaia, neke nove jugoslavenske za-
jednice. S pravorn ill ne, pokazat ce
konferencija u Londonu i ono sto 6e
slijediti iza nje. 1
Svjetska zajednica ne smije nagradl-
ti agresora, jer bi time -popustila- u tu-
macenlu nekih odredbi temeljnih do-
kumenata OUN. Zato je potrebno pod-
uzett sve miere koie dozvollavaiu ti do-
ku.menti. Prittsnuti svjetskim [avnlrn
mnijenjem. OUN nastavljaju, bez obzt-
ra na razlicite kalkulacije (•skrivanje•
izvjesca o postojanju logora smrti pod
nadzorom Srba), svoj pritisak na Srbi- .
ju, Crnu Goru i srpske snage u Bosni i
Hercegovini izglasavanjem Rezolucija
no i 771. One predstavljaju vaznu koc-
kicu, bez obzira na stvarne domasaje,
u kontinuitetu pritisaka medunarodne
zajednice. Isto tako predstavljaju do-
bar temelj za. daljnje korake.
Koliko dogadaji u Bosni i Hercegovi- U kojoj su svezi predsjednicki izbori i
ni uka.zuju na vojno rjesenje kao jedino izglednost vojne intervencije u

11 ' OPERACIJA akcije. O eemu se zapravo radi? moguce rjesenje, postoje i neki objek-
tivni cimbenici koji mogu sprijeclti
Herceg Bosni -:- prizor ulicnih borbi
iz Sarajeva
11BALKANsK1
Rasclanjujuci poruke koje stizu
upotrebu oruzja u Bosnl i Hercegovini

II. s,1, •• srpskoj politici u zadnjs vrijeme u Bos-

ni I Hercegovtni i srbijanskim celnicl-
ma [asno se moze zakljuciti da medu-
i ! narodna zatedntca jos uvijek nije dosla
Il do konacnog rtesen]a polttickih pitanja
i opstanka drzave Bosne i Hercsgovt-
I!. l Vojna intervencija je jedino ucinkovito rjesenje za okoncenje srpske agresije na ne.
Herceg-Bos nu
I Drugo, samlm time nisu odredeni
[asnt ci!Jevi medunarodnih vojnih sna-
kao posljednjeg sredstva za smirivanje
situacije. To su: prvo, predsjednicka
kampanja u SAD kao bitna odrednica
pjeh akcije zasigurno bi dobrano uda-
ljio Busha od BiJele kuce.
koja ima sto posrednih sto neposred-
nih utjecaja. na ukupnu politicku i si- Drugo, ponovno se aktualizira pita-
gurnosnu situaciju u sviJetu. U njoj sa-
dasnji predsjednik Bush stoji, prema
nje agresivnog posizanja Iraka prema
Kuvajtu, sto bi mogto pokazati da. na.J-
istraiivanjima javnog mnijenja, Josije
od svoga protivnika Bila Clintona. Voj-
veca. vojna. intervencija (i najuspjesni-
Ja) multinacionalnih snaga poslije dru·

lg
posljednjih nekoliko dana
u svijetu se pozorno prate
dogadaji vezani uz mogu-
cu vojnu intervenciju u
Bosni i Hercegovini. Sva-
ka izjava nekog duznosnt-
ka SAD, UN, EZ u ovome trenutku na-
stoje se •Citati• kroz prtbllzavanje iii
udaljavan]e od konacnog i odlucnog
koraka koji bi medunarodna zalednica
trebala poduzeti protiv agresorskih i
zloctnackfh srpskih postrojbi u Bosni i
Hercegovini. U svakorn slucalu pozor-
nost vojnth analtticara privlace doga-
daji vezani uz vojnu lntervenciju, a koji
se desavaju na teritoriji SAD - u zgra-
di OUN na East Riveru i u sjedistu
amertcke administracije u Washlngto-
,
HRVATSKI VOJNIK
22
nu. Bezoluctia Viieca stgurnostt no ot-
vorila je odredene (ogranicene] moguc-
nosti za upotrebu vojne sile u zastiti
konvoja humanitarne pomocl, Konvoji
imaju za cilj s [edne strane zaustavttl
borbe i razdvojiti snage u zonama naj-
iescih sukoba, a s druge strane bi tre-
bali ublazitt patnje nesrpskog stanov-
ntstva koie se na nekoliko mJesta u
broj 19. 21. kolovora 1992.
ga u Bosni i Heroegovtni.
Trece, oklijevanje medunarodne za-
jednice povezano je is oceklvanjem da
ce se nesto [konacno] promijentti u
srpskim planovima., a sto bi tslo putem
mirnog rjesavanja krize u Bosni i Her-
cegovint.
Cetvrto, mehantzmt kojima raspola-
ze medunarodna zajednica. i koje je
broj 19. 28. kol-m 1992.
nu akciju u Bosni i Hercegovini, po is-
traiivanjima •Newsweeka« podrzava-
53 % ispitanika. To bi mogla biti dobra
prilika za povecanje popularnosti
predsjednika l povecanje mogucnosti
za njegov ponovni izbor. No, s druge
stra.ne, ta akcija se moze pretvoriti u
•balkanski Vijetnam«, sto najcesce kao
razlog protiv intervencije javno isticu
u americkim vojnim krugovima. Neus-
- HRVATSKI VOJNIK
23
gog svjetskog rata pod okriljem UN ni-
je dovela ni do kakvih prakticnih uci-
naka. Zato se razmatra mogucnost za
ogranioenu vojnu intervenciju protiv
reiima Saddama Huseina, kao upozo-
renje da svjetska organizacija i SAD
misle ozbiljno. Nuzno se namece pita-
nje: da li su medunarodna zajednica i
SAD, kao najveca svjetska vojna sila,
spremne poduzimati u oba slucaja voj-

ne akcije istovremeno ili sa malim vre-
menskim razmakom? Hooe Ii se ipak
odluciti samo za jednu od njih, dok ce
drugo krizno zariste (koje!?) nastolatt
srntrttt drugtm sredstvima? Mora se
priznati da u ovome casu -prednost-
ipak ima Irak i Saddam Husein pred
Radovanom Karadztcem i njegovim
zlocinacklm postrojbarna. Zasto?
Prije svega [er za tako nesto nece blti
potrebne velike snage kao prvl put u
sljecnju i veljai:i 1991. godine (ovaj put
-samo- oko 21.000 vojntka, jedan nosac
avtona, nosac helikoptera, nekoliko
krstartca I drugih brodova].
Drugo, akcija bi bila usmjerena pro-
tiv dobro poznatih ciljeva na dobro po-
znatom terenu i protiv dobro poznatog
protivnlka. Trece, ukoliko se akcija ne
bi poduzimala postoji opasnost da lrak
1
·, • ponovno napadne Kuvajt iii na neki
drugi nactn izazove krtzu u tom dijelu
svijeta.
Cetvrto, ako dode do pokretanja vo]-
nih postrojbi Iraka, to bi znacllo da nl
,11 upotreba sile od strane medunarodne
I zajednice prottv krsitelia pravila me-
dunarodnog poretka ne donost nikak-
I ve rezultate. A stla Je posljednji meha-
nizam za smlrtvanje onih koji je upot-
rebljavaju za svoja agreslvna poslza-
1. , nla protlv suverenih drzava, I na ta]
korak se medunarodna zajednica [ako
tesko odlucuje, Kad se ve6 odluct, to
onda rnora bltl posljednje sredstvo da
se uclnkovito stvari razrijese, Moramo
priznati da smo svi bili optimistl poslt-
je operacije prottv lraka zbog otvorene
rnogucnosti da konsenzusom meduna-
rodna zajednlca moze (i hoce) upotrije-
biti silu protlv silntka i krsltelja medu-
narodnog prava, jer je upravo taj pre-
sudnt karnenctc nedostajao OUN posli-
je drugog svjetskog rata u smirivanju
pojedinih kriznih iarist.a. Samostalne
akcije SAD u primjenl sile nekollko pu-
ta, blago receno; prtlicno neslavno su
zavrsavale, tako da se danas dobro
prorntslja prije svake akcije na terttort-
ju druge drzave. U tome prednjace vo]-
ni krugovi SAD, kojl [ednostavno ne
srnl]u dozvoliti da im se desl neki -no-
vl• Vijetnam. Prerna tome, upotreblla-
vajuc! silu protiv lraka, pokusalo se ut-
vrdtti neka nova pravila u medunarod-
no] zajednici i dati -snagu- prije ut-
vr.denim pravllima ponasanja u medu-
narodnoj zajednici. U tome se usplelo,
ali izgleda ne I na duze vrijeme.
EUROPSKE DILEME
· Postoji Jos jedan cimbenik koji, na
odreden nacin, umanjuje spremnost za
vojnu intervenclju. To [e pltanje snaga
koje bi mogle sudjelovatt u takvoj akct-
ji. Svjetska zajednlca je data mandat
Europskoj zajednici da pronade poli-
ticko rjesenje za Bosnu i Hercegovinu.
Pokazalo se, all ne sarno zbog -nespo-
sobnostt- Europske zalednice, da poll-
dossier dossier
ticki naport ntsu bili uctnkovitt. Bazli- mka je tu. lstina 19- zapravo suprotna. CIA i Mossad, u kojima se zalaiu za esto veci broj vojnika bio bi potre- Meta saveznlka pored topnickih po-
cita gledanja na krtzu u bivso] Jugosla- Takvo rjesenje zasigurno ne bi dovelo vojnu intervenciju kao rjesenje. ban z.a drugai:iji vojni cilj - deblokira- strojbi i polozaja srpskih snaga bile bi
viji europskih partnera vidljiva su go- do smirivanja situacije na ovim prosto- Rezolucija 770 ViJeca sigurnosti otva- nje Sarajeva i stvaranje sigurnosne zo- vojne i zrakoplovne baze te radarski
tovo kod svake zna.cajnije odluke. To rima. Nezadovoljnih bi bilo mnogo. As ra mogucnost za upotrebu vojnih sna- ne od 30 kilometara oko grada. Tome kompleksi na cijelom teritoriju koji
isto bi se moglo desiti prillkom dogovo- time i vise problema. ga za zastitu konvoja humanitarne po- bi gotovo sigurno prethodila akcija iz kontroliraju Srbi: poloiaji oko Glamo-
ra o slanju vojnih snaga u Bosnu i Her- •Dobre namjere• Europske zajedni- moci. U tom slucaju medunarodne zraka, kojom bi se neutra.liziralo ca i Kupresa, zrakoplovna baza u Ba-
cegovinu. Europske drzave jos uvljek oe u ovome trenutku ne mogu biti po- snage trebale bi svoju pozornost us- srpsko topniStvo te tako prlsililo nja Luci, topnie:ke postrojbe na planini
nemaiu [aku i cvrstu koncepciju svoje tkrijepljene konkretnim sredstvima mjeriti prema glavnim putnim pravci- srpske postrojbe na povlacenje. Lovci Motajici i Bosanskoj Posavini, planini
stgurnosne zajednlce, a pogotovo ne prinude. Za.to su sve oci uprte prema ma koji vode u Sarajevo i druga mjesta bombarderi saveznickih snaga u zoni Ozren, zatim topnicke postrojbe raspo-
snage koje bi mogle zajednick! sudjelo- reakcijama SAD i njihovim namjera- u Bosni i Hercegovini a koja se nalaze Sarajeva napali bi srpska uporista, Ne- redene u Bosanskoj Krajini, a koje ovih
vatt u realizaciji vojnih akcija na tertto-ma. Mora se odmah reci da SAD na pod okupacijom iii u okruienju dzarice, Lukavicu, Ilidiu, Blazuj, Ha- dana napadaju Bihat, itd. Postoji mo-
riju, u ovorn slucatu, Bosne i Hercego- podrucju Bosne i Hercegovine nemaju srpskih snaga. Takav vojni cilj zahtije- dzice, Vrace, Pale, srpske postrojbe na gucnost da u okviru ove akcije budu
vine. Uostalom, i vojna snaga pojedl- nekakvih posebnih vitalnih strategij- vao bi sasvim odredeno ponasanje voj- Trebevicu i Jahorini, te vojni kompleks napadnuti neki vojni ciljevi u samoj Sr-
nlh drzava suropskoga prostora nejed- skih interesa. Ali njihovi interesi za nih snaga saveznika. Naime, uz upot- u Han Pijesku. biji i Crnoj Gori. U nastavku operacije
naka [e, tako da zajednlcko sudjelova- smirivanje situacije ovdje se ne mjere rebu zrakoplovstva za neutraliziranje Ukoliko bi cilj bio unistavanje iii po- saveznicke snage nastojale bi posticl
nje u vojnim akcijama ne znact i isti barelima nafte, vec drugim kriteriji- srpskih topnicklh postrojbi, bile bi po- kusaj unista.van;a svih ili veceg dijela prve i prije navedene ciljeve, osigura.-
napor za razuctte drzave. Pored toga, ma. Naime, postoji opasnost da se po- trebne velike snage pjesastva za osigu- srpskog topnistva (kao okosnici njiho- nje prolaza za humanitarnu porno(: i
Njemacka nema pravo, prerna odred- stojeca nestabilnost prosiri na cijeli ranje kopnenih puteva. Primjerice, ve vojne moci) u Bosni i Hercegovini, deblokadu Sarajeva. U takvu akciju bi,
bama svog Ustava slatt svoje vojnike Balkan, te se tako »poveie« s kriznim prema rijecima glavnog tajnlka NATO tada bi pocetak akcije bio povjeren sa- • prema procjenama vojnih strucnjaka
izvan terttorhe vlasttte drzave, Ako po- podrucjem (podrucjima) Bliskog i Sred- Manfreda Woernera za osiguranje mo zrakoplovstvu saveznika, koje bi SAD trebalo biti ukljuceno oko 400 000
gledamo tko nam to u Europl ostaje, njeg istoka, U svakom slucaju ovakva kopnenog puta Split-Sarajevo potreb- •posao• vjerojatno izvrsilo u vrlo krat- vojnika. Americki general Barry
no je najmanje 100.000 vojnika.
onda dolazimo do triju drzava koje situacija bila bi uteg na svjetskim na- kom vremenu sa sto manje gubitaka. McCaffrey nedavno je izjavio da bi ta
tmaju snage za ukljucivanje i cak orga- stojanjima prema miru i mirnom rjesa- brojka bila dovoljna da za godinu da-
ruzlranje vojne akcije(a) prottv srpskih vanju sukoba u okviru institucija me- na zaustavi nasilje u bivsoj Jugoslaviji.
snaga u Bosni i Hercegovini, pa i pro- dunarodne zajednice. Cijela prica sag- Naravno, nitko ne moze dati jamstvo
tiv same Srbije. To su. Francuska, Veli- ledana u cjelini pojavljuje se kao svjet- da ce se ono u potpunosti z.austaviti
ka Britanija i ltalija. Zbog vise razloga ski problem. Na svjetskoj razini, us- f nakon povlai:enja medunarodnih sna-
vjerujemo da ove tri driave nisu u ovo- prkos problemima koji je u ovom tre- ga koje bi izvele intervenciju.
me trenutku sprernne interveniratt.: a
pttanle [e da Ii bi uopce i pod kojim uv-
nutku prijece, ce se i razrijesiti. Politic-
ki ill vojno.
Sve mogucnosti za vojni odgovor na
srpsku nasilnu politiku ovih dana ras-
clanjuju vojni predstavnici zapadnih
jetima poslale svoje snage. Naravno, Da se neke zemlje ozbiljno pripre-
ne zbog toga sto misle da bi im protiv- maju za takvu opciju, potvrdio je svo- zemlja i vojni strucnjaci koji rade u
nik na prostoru btvse Jugoslavije bio jom izjavom austrijski ministar van- OUN. Hoce li prevagnuti stavovi i ar-
vojno sposoban suprotstaviti se. Uosta-. jskih poslova Alois Mock u razgovoru gumenti onih koji zagovaraju vojnu
lorn, nedavno su polittckl krugovi Veli- za becki list •ProfH• jos pocetkom opciju kao jedino rjesenje ili 6e se po-
ke Britanije objavtli da su spremni po- srpnja. On je tada tvrdio da su »pripre- kusati potraiiti politicko rjesenje? Tho
slati 1800 volnlka u Bosnu I Hercegovt- me za vojnu akciju vet prilicno odmak- te preuzeti odgovornost da poduzme
nu, ali samo pod uvjetima da nece sud- le u neki.m zemljama- te da ce vojna vojne mjere protiv Srbije i njezinih po-
[elovati u oruzantm sukobima. intervencija medunarodnlh snaga pro- slusnika u Bosni i Hercegovini? Ho6e
tiv srpskih postrojbi u Bosni i Hercego- li one biti ucinkovite do mjere da zaus-
vini uslijediti »za 14 dana•. Po njemu tave patnje i stradanja nesrpskih naro-
SRPSKA ZAMKA treJ:?aloje preuzeti vojnu kontrolu nad da na ovim prostorima? Iii ce lzazvau
Odgadanje poduzimanja odlucnth brdima oko Sarajeva kako bi se preki- sukobe vecih razmjera? Koga moze
koraka prottv Srbije i Crne Gore i nuli napadi na taj grad, te oko njega (ho6e) zadovoljiti politicko rjesenje koje
srpskih snaga u Bosni i Hercegovini, stvoriti sigurnosnu zonu od 20-30 kilo- ne bi kaznilo agresora i nosioce takve
bez obzira na iskazana i druga manje metara koju bi osiguravale meduna- politike na ovim prostorima? To su sa-
vidljiva ogranlcenja, uvelike ide na ru- rodne snage. Time se trebalo omoguci- mo neka pitanja na koje odgovore tre-
ku ostvarenju vojnth ciljeva, a u per- ti funkcioniranje bosansko-hercego- ba potraziti u danima koji su pred na-
spektivi i polittcklh, velikosrpskim os- vai:ke vlasti. ma, a posebice poslije konferencije u
vajactma, Takvo -igranle vatrom- me- Londonu.
dunarodnih cimbenlka dugorocno ne- IGRA OBAVJESTAJNIH Da se srpska strana priprema na do-
ce pridonijeti stabtliztranju stanja na SLUZBI gadanja u Londonu, vidljivo je iz dana
ovim prostorim.a. Srbijanskim stratezI- u dan. Tako je, uzimajuci ozbiljno u ob-
ma takva situacija u potpunosti odgo- Pored javnog izricanja konacnih ci- zir upozorenje iz svijeta, Radovan Ka-
va.ra. Upravo zato stvaraju medijsku i ljeva vojne akcije, u posljednje vrijeme radzi6 »poiurio« potpisati sporazum sa
politicku situaciju za nudenje -najbo- pojavljuju se u Javnosti i konkretni pri- predstavnicima UNPROFOR u Saraje-
ljeg rjesenja- za stabiliziranje prilika jedlozi o tome kako operaciju izvrsiti i vu o stavljanju srpskog topnistva pod
na ovome prostoru - prepustanje fun- u kojem obi.mu. Zasigurno postoje i nadzor ~plavih kaciga•. Tako nesto se
kcije lokalnog •iandara• Srbiji uz na- potpuno pripravni planovi na stolovi- od njega trazilo jos prije mjesec dana,
gradu - revidiranje odluka Europske ma vojnih stratega nekih zemalja u kada nije bio spreman o tome razgova-
zajednice, Bandinterove komlsije, svijetu. rati. Na taj na.cin srpsko topnistvo bi se
OUN te pripojenje »svih srpskih terito- -.Jedavno je tako turski dnevnI list zadrialo na polozajima i podrucjima
rija majci Srbiji•. Ako to Europa i svjet- •Hurriyet« objavlo dijelove izvjestaja na kojtma se sad.a nalazi, ne bi ga tre-
ska zajednica ne prihvate, Srbi su kojeg je saeinila turska obaVjestajna balo povlaciti bar jos neko vrijeme, te
spremni boriti se do zadnjeg coVjeka u sluiba. Turski obavjestajci, vjerojatno i bi ostalo sa.cuvano, jer ga nitko ne bi
slucaju vojne intervencije i potpune na temelju informacija dobivenlh di- uzimao kao moguci vojni cilj u vojnoj
medunarodne iz.olacije, jesti travu, na- rektno s terena na kojima se vode bor- operaciji protlv srpsklh snaga. Tako
padati svojim kamikazama nuklearne be, predlazu svoj scenario vojne akcije. Kada ce americki mornaricki borbeni zrakoplovi F-18 Hornet uzletjeti sa srpska strana pokazujuci •Qobre na-
elektrane i druge objekte u svijetu, ru- Takoder nedavno svoje scenarije, na- mjere« ocekuje povoljne reakcije od
»Saratoge((i zaparati nego iznad Herceg-Bosne? Hoce Ii tada usutjeti srpsko medunarodne zajednice u Londonu.
siti zrakoplove s humanitarnom pomo- ravno samo u osnovnim crtama, obja- topnistvo?
ci, napadati humanitarne konvoje ... Za- vile su jos dvije obavjestajne sluzbe - VlATKO CVRTILA
HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI V.OJNIK
24 !!!'!J 19. 21. kolovoza 1992. 19. 21. blovom 1992. I 25
 ,

.
dossier dossier

Jezicki standard u Bosni.. Ra.zviJase teorija o

V · V bosnjackome na.rodu kao posebnome entite-
tu, a narocito nastoje prekinuti vez.e islami-

STO. JE STO ziranlh Hrvata l Hrvata katollka. Prva Ju.

gosla.vija prema. bosnjackim i hercegovskim
Hrvatima narocito je represlvna i sve se vri-

u Jeme provodi radlkaloa politika srblz.a.cije.

a ni polltika druge Jugoslavije, pogla.vito ze.
Re.Jlkovtta 1 Dure Pucara n1!e drugatija.
Ka.snib sezdesetib Broz osvjesta.va opasnost
koja njegovoj osobnoj vlasti prijeti od
srpske nacionaloe politike. i inicira ideolo.
gijsko kreiranje muslimanske nacije, na ek-

HERCEG • BOSNI?
vidistanci i od Hrvata i od Srba. Muslimanl
su u demografskoj progresiji, a raspadom
komunistickoga sustava ojima je pripao i
nesto veci dio politicke vlasti nego Ii ostalim
dvijema nacionalnim za.jednicama. prije
svega vise nego Ii Hrvatima. Srbi, uostalom,
svuda ondJe gdje su bill be.rem rela.tivna ve-
cina svu su vlast uz.eli u svoje ruke i nisu je
spremni ni sa kime dijeliti'. ,
Bosna je i danas za mnoge tek osanski Muslimani su suniti,

B
spadaju u onu islamsku frakci.
»temni vilajet«,a o njenoj ju koja nije sklona fundamenta..
lizmu. ali neki od videnijih vjer-
povijesti malo se zna. Medutim, ne zna Ii se skih voda, skolovan! su u Ire.nu
i1i Libiji i na.ginju funda.menta-
lizmu. Dugorocnt strah od stvaranja islam-
proslost triju nacionalnih zajednica koje cine Bosnu, ske driave na. rubu Srednje Evrope nije po.
sve bez osnov&, pogotovo znamo Ii da Musli-
nemoguce je razumjeti mani u Bosnl imaju veci prira.stal od ostalo.
ga stanovni.stva. Rat Je, medutim, neke od
procesa·u Bosni i Heroegovinl iaustavio, od.
danasnje tragicne dogadaje godio. a moida I za.uvijek ponl{;tio.
Povijest Balkanskoga poluotoka sve je vri-
jeme bila ze.pravo povijest pomicanja I se!Je.
nja naroda. Najvise su se u tome razdoblju
•pomakli• Srbi. koli danas centar svoga na-
cionaloog teritorija smje.staju u panonsko
podrucj~. a u srednjemu su vijeku tivjeli du-
boko na jugu Balka.na. Sva povijest Srba. u
ada se velikosrpska a.gresija ' dublli ie klin kolime se Otomansko carstvo ·-·~·-- --. ,i--- novome vijeku moie se svesti na. ojihovo na,..

K
pocela ostvarivati u svome voj- preko Balkana zabilo u Evropu. I pretpovi- Od idealizirane slike mirnog med~acionalnog suzivota, H. erceg-Bosnu je srpski imperijalizam pretvorio u pravi
stoja.nje osvajanja. tivotnoga prostora (Le.
nom obliku. u napadu vojske na jest Bosne turbulentna [e. Ovo [e naime, bensraum) na Zapadu. Olla CaruanJn godi-
Hrvatsku I Sloveniju, bilo je po. podrucie u kome se ni prije okupcije katoli- pal<ao; »~brodosli u pakao« - grafit s jedne sarajevske ulice ne 1844. kodificirao Je taj program u Nacrta.-
sve razgovjetno da se radi o na- canstvo nije·stabiliziralo. U Bosni Je naime niju, i sve sto se u srpskoj politlci. Memo.
padu strane 'Sile na vee sames- u etnlckl hrvatskoga stanovnistva prevlada- ra.ildumom SANU, na primjer, zeljelo postl-
talnu drla.vu. U Hrvatskoj se, doduse, dlo vala. renegatska -Crkve bosanska-, sell.ta ci, ukorijeojeno je u tome dokumentu. Rat
bliska bogumilsme i pata.renima. Bogumil- povijest posebice sukobljavalo sa jos iivom bovo je sveceostvo, kao bastinik Svetoga Sa- ni i danas se nacionalno c;,.sjec:aJu kao Srbl. koji Srbija vodi od 26. lipoja. prosle godine.
srpske manjlne stao na stranu agresora i po sna.gom Bizanta - grckorn pravoslavnom ve, ujedno bilo i bastinlk n~ionalne vlada- Za.oimljivo je da je Austro.Ugarska te iste
narudzbl iz Miloseviceva oentra Inscenirao sku berezu katollcka. je crkva na.stojala suz- samo je ostvarivanje toga plana.
biti nenasilno, mtstonarsktm djelovanjern crkvom. koja je bila vazan koordinator ot. lacke loze. Osnova vjeroucenja bili su mit o Vlabe. koji su pred Turcima pobjegll u Dogad.a se. medutim. jos jedan proce.s, jos
pobunu u nekim dijelovima drzave, ali sve pora turskoj vlasti. Kako bi sprijecili even. Svetome Savi i mit o Kosovskome boju. Hrvatsku, na.seljavala u Vojnu krajinu, svoje
to nue bilo tako naglaseno da se moglo go- franjeval:koga reda. Fra.ojevce je pra.tio glas tualoo grupiranie pravoslavnoga pucaastva granicno podrucje i da je od njih nastala da-
jedna •velika seoba.«. Kako Srbi zauzimaju i
voriti o gradanskome ratu, Srpska Je vojska da se pred njima -hereze ota.paju poput le- roz. XVI i XVII stoljece Srpska •ciste• osvoJena podrucja u Bosni l Hercego.
carstva oko Grcke pravoslavne crkve kao nasnja srpska enkla.va oa hrvatskim grani-

Bosnu I Hercegovinu napala onda kada je ta da-.
drzava vec bila medunarodno priznata l uk- Bez osvajania i turbulencila Sosna bi
ljucena u Uiedinjene narode. meduttm, da- kroz srednji vijek cjelokupna bila dovedena
nas sukobi u Bosni i Heroegovini imaju i oe- u katolicki svijet, medutim, ta] je prooes za-
ke karakteristike koje obicno pripisujemo ustavljen turskom okupa.cijom. Bosanski bo-
gradanskome ratu. Sukobljuju se. naime,
gumili vrlo su lako pribvatali Islam, a kort-
prije svega, ljudt koji su i prije iivjeli u Bos. jene tome vjerovatno valja trazlti u karakte-
ni, tesko je odrediti gdJe je bojisnica, a gdje ru njihove vjere. koja je po mnogim elemen-
pozadina. tima nauka vjere bila srodna isle.mu, alij u
Sosna i Hercegovina godinama je bila prt- 6injenici da su Osmanllje preobraeentke na
kazivana kao z.amalo zemlja snova, u koji. Islam tretirali kao ravnopravoe sebl, pa su
ma su odnosi trtiu nacionalnlh i vjerskih za- tako preobracenicl mogli zadrt.atl svoje sta-
jedoica. koie tive izmlesane na zaiedntcko- re statusne rangove, a bili su i oslobodent od
me teritoriju vrlo harmomcni, Danas. me. ·oekib nameta. lslamu je osim bogumila. prt-
dutim. na povrsinu izlaze svi -start ratuni:, !iao i dio katollka. -prije svega plemstva kote
je nastojalo zastititl svole staleske privilegi-
nenaplaeent kroz poviiest, O poltttekol povi.
jest! ovoga podrueie zapravo se zna malo, a le.
i za prve susiede u Sredniol Evropi Bosna je
bila i ostala -tarnni vile.jet•, periferijsko · Ctnlenica da je vellk dio stanovntstva u
Bosni presao-na Islam dovela je do toga da '
podrucje obavtleno mistikom i mrakom po.
vijesne slijepe ulice. le ovo bilo Jedino do ta.da nemusllmansko
podrueje u koje Osmanlije nisu naseljavali
Arape koji bi tvortli lokalou vlast i gradan-
Danasojost Bosne i Hercegovine u mnogo-
me je jo.s uvijek odredena ooime sto se desa- sku klasu. vec su ostcnac svoie vladavine
nalazfli u domal:emu. tslamfztranom stanov-
valo u srednjemu vijeku, u vrijeme turske
okupacl]e. Sosna i Hercegovina, natme, na]. mstvu, Otomansko se carstvo kroz svu svoju
HRVATSKI VOJNIK
28
stozera otpora. turski se vladaoci oslaniaiu
na Srbe. Godine 1557. Mehmed pasa Soko-
lovit osntva Pecku patrijarsiju, kojoj povie-
rava vlast nad Srpskim mlUetom (millet je
oblik orgamzacile nemuslimana. u Turskom
Carstvu, kojime se vjerskim poglavarima
prepusta i svjetovna. vie.st nad -Inovierci-
ma-] u Otomanskome carstvu. Sokolovtc le i
sa.m bio janitar, dijete odvedeno od rodite-
lja - Srba, pravoslavaca, 1 obra.zovan za
musllmanskog voJntka. On svoga rodaka.
Makarlla Sokolovlta odreduje za. patrtiar-
ha. Tako stvorena Srpska pravoslavna
crkva bile. je institucija vise okrenuta svie-
tovnoj nego l1 dubovooj vlastt, 1z natina na.-
stajanja autokefal.ne srpsk~ crkve mogu6e
je 6bjasniti i danasnju ialosnu razinu .du-
hovnosti ove crkve i mogucnost da ona
ovakva agresivno bude upotrljebljena u veli-
kosrpskim agresorskim planovima. Srpska
je pravos.lavna crkva. naime, valjda jedina
koja svoj temelj ne traii-u Bogu, vec ga nala.
zi u Svetome Savi, bratu prvoga srpskog
kralja Stefana Prvoventanog. Svetosavlje
je, naime. bila koocepeija kroz koju se stva-
rala svijest o driavnoj tradiciji Srba., a nji.
19. 28. .._ 1992.
K
pravoslavna crkva i srpski mil.
let u Otomanskome carstvu uzi.
vaju ptivilegiran poloiaj. Budu.
ci da su osmanlije jedini otpor
nalazile u cvrsto organizirano.
me katolicanstvu. prema ovoj je vjeri biJa
usmjerena. posebna represija. Katolici nisu
mogli obna.sati nikakve drla.vne sluzbe, dok
je pravoslavcima bilo ostavl}eno pravo da
obna.sa.ju neke duinosti u niiemu upravnom
aparatu. Tako se na.stojalo prevesti dio ka-
tolika - Hrvata na pravoslavlje. FranJevcl u
Bosni ostaju jedlna brana katolicanstva. i
svo vrl!eme turs.ke okupacije uspijevaju od-
rla.ti zamalo trecinu bosanskoga puca.nstva.
u katolicanstvu. Uslijed stalnih sukoba na
granici Otomanskoga carstva i ka.tolickoga
, svijeta ova podrucja ostala su nakon tursko.
ga osvaJanJa isprainjena. U njib Turci nase.
ljavaju pravoslavne Vlabe, pripadnike ne.
slavenskoga oaroda koji je zaostao na ovim
podruciima nakon naseljavanja Slavena.
Vl.asl su etojcki srodni Albancima. potomci
Ilira, a nakon prodor& Slavena pobjegli su u
planine i tlvjeli od planinskoga stocarstva.
Kroz vlast Pec:ke patrijarsije oni su srbizira-
broj
19. 21. ~ 1992.
cama.
Raspadom Otomanskoga carstva 1878. za,.
tecena vjerska. podjela u tri konfe.slje defini.
tivoo se petrificira ka.o nacionalna. Do pod.
jele. medutlm, dolazi unutar katolickoga svi.
jets..
Za austro.ugarske okupacije Benyamin
Kallay, K und K minista.r fina.ncija. Bosnu i
Hercegovinu drii pod svojom neposrednom
kontrolom. Buduci de. je vriJeme u kome je
okupacija, a kasnije i a.nek.sija Bosne prove.
dena. uJedno i vriJeme JacanJa brvatskoga
politickog cimbenika unutar Monarhije i
snazenja zahtjeva za triJallstickim preure.
denJem tadasnJe dvoJne monarbije, Mad.ari-
ma, ko}i su nastojall odrla.ti svoju dominaci-
ju nad Hrvatskom, bilo je do prvorazredno.
ga znacenja da Bosnu i Hercegovinu odijele
od hrvatskoga utjecaja. Upravo zbog toga je
Kallay kao Mad.ar Bosnu driao pod svojim
neposrednim utjecajem. a njegova Je politi-
ka bila usmjerena na sto je moguce vece
udaljavanJi, Bosne od Hrvatske. Tada se
stva.ra.ju i bosnjal:ki pravopis (drugaciji od
hrvatskoga., sa pomakom prema srpskome)
i na taj nal:in polako mijenja prevladavajuci
HRVATSKI VOJNIK
27
vini, tako se veliki valovi musllmanskib lz...
bjeglica sele. i · to iskljucivo oa Zs.pad.
Srbi 6ine sve kako bi za dugo u buducnost
onemogucili bilo kakvu mogucnost tivota sa
i1i uz ostale dvije nacionaloe z.ajednice. Et.
nicko cis6enje teritorija tako se nastoji prl-
kazati kao rjesenje pojednosta.vijivanja
kompleksnosti s time da Srpskom valja uci-
niti sto Je mogu6e vise zemlje. Hrvatska oa-
cionaloa zajednica do sada ni jednim cinom
nije manifestirala nelojalnost bosa.nsko-her-
cegovackoj driavi, a Hrvatsko vijece obra-
ne. na teritoriju gdje je Hrvata. respektabi-
lan broj, ucinkoVito se odupire agresorskim
nasrtajima. Hrvatska zajednica ne pokusa..
va. iskoristiti ratnu situ1:1Ciju na. prejudicira-
juci namece politicka rjeseoja buducega us.
troja BiH. vec kooperativno suraduje u pre.
govorima pod pokroviteljstvom Europske
zaJednice. a kojima je osnovlca plap kanto.
nalnoga. uredenja drt.ave. Zanimljlvo Je, me.
dutim, da se unutar brvatskoga politickog
tiJela na.stoJi unijeti razdor formiranjem je.
dinlca HOS-a. koje proklamira.ju za svoJ cilJ
jedinstvenu Bosnu I Heroegovinu.
DAVOR GJENERO

Marketinska ofenziva sovjetske vojnozrakoplovne
· MiG-29A na aeromitingu Farnborough 1988. godine
MIG-29 FULCRUM,(II.)
Na mitingu u Farnboroughu 1988. godine akrobatika·sovjetskih pilota na M/G~ovima
iznenadila je strucnjeke Zepede. No, akrobatika je jedno, a stvarnost nesto drugo ...
etalina razrada projekta raz-
D
voja zrakoplova MiG-29 zapo-
cela je 1971 godine, upr. avo u
vrijeme kada je F-15 Eagle
uveden u operatlvnu upotre-
bu u USAF, a YF-16 (danas
Fighting Falcon) i YF-17 (danas Hornet) za-
pocell prve probne letove. Novi proizvod
0KB MiG, MiG-29 je prvenstveno zarnisljen
kao lovackt zrakoplov zaduzen za uspostav-
ljanje i odrzavanle nadmocl u zracnom pro-
storu Iznad bojista, ali projektanti nisu pro·
pustili da ga prikladno osposobe i za vrsenle
[urtsnih zadataka, sto ga u biti cini vtsenam-
jenskim avlonom. Zbog svega navedenog ru-
je cudo da [e projektu njegovog razvoja dan
najvisi moguct prioritet. Sredinom 1975. god.
je projekt usao u zavrsnu fazu, te je zapoce-
ta tzrada prvog od ukupno 11 protoupova,
Prvl [e uspjesno poletio 6. hstopada tm.
god., a sest mlesect kasnlle, u lipnju 1978.
god., i drugl prototip, pri cemu su izvrsena
prva detaljnlja tspttivanja rada pogonskih
motora Jsotov RD-33. · i Roman Taskajev su svakodnevno izvodili
Postupno su i drugi prototipovt ukljuciva-
ni u program opseznth ispitivanja i vredno-
vanja aerodtnarnlcklh, letnih osobina novog
borbenog zrakoplova, ispitivanja funkcioni-
ranja i pouzdanosti upravljackih, navigacij·
skih, komunikacijskih, radarskih, borbenih i
inih sustava i podsustava, te Izdrzllivosti, us-
zrakoplovi
industrije je zapocela nastupom novog lovackoq zrakoplova
kladenosti cijele avtckonstrukci]e lzlozene
razlicitirn dinamlckfm naprezannma koja se
neizostavno [avljaju kod borbenih zrakoplo-
va velikih manevarskih sposobnosti, sto
MiG-29 svakako jeste. Probni letovi su vrsem
lz baze Ramenskoje, kao i lz neimenovane
baze smjestene na poluotoku Knm, .a prva
saznanla o postojanju novog sovjetskog bor-
benog zrakoplova su na zapad stigla putern
snlmaka iz spijunskog satelita snimljenih u
studenom 1977. godine. Na snimcima PS sta-
ze zrakoplovne baze Bamenskoje se [asno
vidi karaktensttcna, potpuno nova konfigu-
racija prvog prototipa MiG-29 pred polieta-
nje. Novom zrakoplovu su zapadni vojni ek-
sperti dodijelill privremenu kodnu oznaku
RAM·L. oznacavajuei ga time kao dvanaesti
novouoeenl tip sovjetskih zrakoplova cija su
se ispitivanja u pravilu odvtiala upravo u ba-
zl Bamenskojs namijenjenoj razvoju I vred-
novanju novoprojekttranth borbenih zra-
koplova,
Probnl letovi su se odvijall prema planu,
lako ne bez poteskoea, Ucestali su zastoji
kompresorskog sustava pogonskih motora,
kao i kvarovi vitalnih dijelova motors i nji-
hove nosive konstrukcije, te su uslijed ek-
sploztle komore za izgaranle, odnosno puca-
Katapultiraju6e sjediste K-36DM cijim nja t1tanskog nosaca motora, a uslijed poza-
izvanrednim performansama pilot ra, katastrofalno stradali drugi i cetvrtt pro-
Anatolij Kvo¢ur duguje zivot tolip. Srecorn, u oba slucaja piloti su spasenl.
Ispttivanje [e teklo u tri faze. U prvoj su na
HRVATSKI VOJNIK
~ 19. 18. kolovoza 1991.
28
prototipovirna letjeli samo probni piloti
0KB MIG, tokom druge je vojnim pllotlma
prvi put pruzena prilika da se upoznatu s
novim MiG-om, au treco], zavrsno] fazi su
piloti VVS (Sovjetskog ratnog zrakoplovstva)
vrsili deflnitivno vrednovanje 29-ke, kako bi
konacno odobrili njezlno uvodenje u opera·
tivnu upotrebu u postrojbama VVS-a.
Sredinom 1982. god. je zapocsla serijska
proizvodnja novog borbenog zrakoplova
MiG·29A (NATO kodni nazlv FULCRUM A)
ko]! se od prototipova ponesto razlikovao.
Prednji stajni trap je premtesten unazad za
0,31 m, dvije podrepne trbusne perajice su
izvedene kod prvih 100 primjeraka, ali su
kasnlje uklonjene i kompenzirane produze-
njem korjena repnih -vertlkalaca-, a promt-
[enlen je I smjestaj nekih antena i senzora,
Pocetne nevolje s pogonskim motortma, uz-
rokovane tvomlckim greskama i nedostat-
nom zavrsnom kontrolom su relatlvno us-
pjesno otklomene, te su prvi zrakoplovt
MiG-29A uvedeni u operativnu upotrebu to-
kom 1983. godine. Ubrzano je tekla isporuka
novih lovackth aviona MiG-29A, te su po-
strojbe VVS prvog esalona, uglavnom smjes-
tene duz tadasnje Zeljezne zavjese zurno
vrslle transformaciju sastava svojih eskadri-
la s vec zastarjelih lovaca MiG-21 na zellno
ocekivane 29-ke. Taj prelazak pilota na novi
zrakoplov Je olaksan uvodenjem u sastave
pukova dvosjedne vjezbovne inaclce MiG·
·29UB, kao i cinjenicom da su kokpiti zra-
koplova MJG-21 i MiG-29 u mnogocemu slic-
ru, sto Je i logtcno [er su dtelo istog konstruk-
torskog tima,
Prvu priliku da izbliza prouce novi soviet-
ski lovac MiG-29A su zapadnt vojnl strucnja-
,1i,..:1,
ci imali tijekom srpnla 1900. godine, kada je
u sklopu tradicionalne razmjene posjeta i
prezentacije borbenih zrakoplova Finskog i
Sovjetskog ratnog zrakoplovstva, u ftnsku
bazu Rissala sletjelo oak sest lovaca MIG·
·29A Fulcrum-A, koji su narednih dana tzvo-
dili zapazene poledinacne i grupne, forma-
cijske akrobatske letove. Nije na odmet na-
pomenuti da su upravo u Rissali 1974. godi-
ne zapadu prvi puta sluzbeno prezentirani
MiG·2lbis, a godinu dana kasnije i MiG-23L.
Bliski susreti s do zuba naoruzanlm lovctma
MiG·29A su zapocell upravo 1986. godine na
podruqu Balttka,
Pravi medijskl boom su Sovjeti priredili
1988. godine, kada su poslali MiG-29A I MIG-
·298 da sudjeluju na svjetski poznatom aero-
mltingu Farnborough. sto [e ujedno pred-
stavljalo i prvu Ikad zabiljezenu promociju
vrhunskih sovjetskih borbenih zrakoplova
na tom aeromltingu, a I uopce. Ne. dan 17.
srpnja su oba sovietska lovca u zracni pro·
stor Velike Brttantle dopratila dva lovca pre-
sretaca RAF-a BAC Tornado F3. Tokom od-
rzavanja aeromitinga piloti Anatollj Kvocur
zapazene demonstracione akrobatske letove
koji su ukljucivali i neke zaista izvanserijske
poteze. Letacka rutina je ukljucivala let pri
minimalnoj brzini (200 km/h) uz napadni
kut od 25', pun! krug (360') je MiG-29A izvrsio
za 12 sekundi, uz opterecenJe 9 g, pri brzini
od 800 km/h je K vocur izveo puni zaokr~t
broj 19. 28. kolovom 1992 .•
zrakoplovi
Strainjim dijelom lovca MiG-29A dominiraju mlaznice turboventilatorskih
pogonskih motora lsotov RD-33
promjera 700 m, a pri 400 km/h je, uz optere-
cenje 3,8 g izveo zaokret promjera svega 450
m. Zapadni vojni promatraci su, na osnovi
videnog, zakljucili da je u novom sovjetskom
lovcu MiG-29A~padno borbeno zrakoplov-
stvo dobilo opasnog, postovanja vrijednog
suparnika. Zacijelo najvecu paznju je pilot
Kvocur izazvao kada je u sklopu letackog
programa 29-ke izveo vrlo · efektan letacki
akrobatski elemenat •zvono•. To je manevar
pri kojem Sl! zrakoplov u pocetku potpuno
okomito dize (uz forsaz), a zatim pilot po-
stupno smanjuje potisnu snagu motora, us-
ljed cega se smanjuje brzina uspinjanja zra·
koplova sve do nJegovog kratkotrajnog mi·
MiG-29A Fulcrum-A posjeduje rovanja, zastajanja nepokretno u zraku. Na·
izuzetno robusan stajni trap koji mu kon toga zrakoplov zapocinje klizanje una-
omogu6ava da se koristi i slabo zad, nadolje, pri cemu jos, uvijek je njegov
pripremljenim PS stazama . •nos« usmjeren u nebo. Zatim pilot naglo
obara •nos• zrakoplova i prelazi u poniranje
iz kojeg se izvlaci desnim zaokretom. lako je
iskoristivost tog manevra u borbenim uvjeti-
ma cl'vojbena (misljenja strucnjaka su potpu·
no oprecna), njegova dojmljivost je nesum-
njiva, kao uostalom i opasnost kojoj se pilot
izlaze izvodecl •zvono« na maloj visini (K vo-
cur na svega 900 m visine, sto mu u slufaju
zagusenja pogonskih motora ni teoretski ne
ostavlja dovoljno vremena za njihovo ponov-
no startanJe, a sto to znaci nije potrebno do- ·
datno objasnjavati). No .zvonom• su MiG-
-29A i pilot Anatolij Kvocur neizbrisivo upi-
sani u anale Farnborough aeromitinga.
Prvo vrijeme po uvoderiju lovca MiG-29A
u operatlvnu upotrebu u VVS, bllo je izvjes- I]•
mfi:AIR
•
Dokumentarni profesionalni filmovi o modernom
borbenom zrakoplovstvu. Autenticni prikaz
razorne moci F-14, F-16, A-10, F-111, B-1, F-117,
Su-27, MiG-29 i drugih.
Tel: 041/675-434
Prednji stajni trap opremljen
posebnim stitn_ikom
HRVATSKI VOJNIK
29

nlh poteskoca s odri.a.vanjem bojeve goto-
vosti novog zrakoplova, nova konstrukcijska
rjesenja i primjena novih proizvodnlh tehno-
logiia zbunllvala su tehnleko osoblje zaduze-
no za nilhovo odrzavante, ali je postupno
prostecno vriJeme lzmedu kvarova poveca-
no s katastrofalnih 2,3 sati (za 1983. godinu)
na, za sovjetske standards, prlhvatljlvih 5,7
sat; (za 1988. godinu). Ocito svakt pocetak je
tezak, naroeso za nemonvirano i nezatnte-
resirano tehnlcko osoblje. U tstom razdob-
lju, od 1983. do 1988. godine [e operativna bo-
[eva spremnost povecana sa 65% na skoro
90%.
Konstrukclia lovackog zrakoplova MiG-29
sadrii citav niz speclffcnih rjesenja, a naive-
ci njihov dio se odnosi na sposobnost Fulcru-
ma da usplesno koristi neadekvatno pri-
premljene PS staze, sto je od poeetka bilo
kao znacajna trazena osoblna prtsutno u
specifikaciji projekta razvoja novog lovac-
kog zrakoplova. Da bi se pogonski motori
RD.33 uctnkovito zastitili od ostecenla koje
bi moglo nastau uslsavanlem, uhletanjem
stranlh tijela u otvore uvodnika zraka koji
su kod zrakoplova MiG-29 smjestenl izuzet-
no nisko, u fazt rulanja, uzlijetanje i slqeta-
Kontejner kocionoq padobrana je ugraden izmedu gornje i donje plohe
zracne kocnics
zrakoplovi
nje (najkriticnije faze leta) opasno bllzu tla, brzinu od 800 km/h. Otvaranjs i zatvaranje
projektanti 0KB MiG su primijenHi vrlo ort- otvora uvodnika zraka kontrolirano je auto-
ginalno konstrukcijsko nesenje. Na unutras- matikom. Uvodnlcl se otvaraju nakon sto
nio], gornjoj sujenct oba uvodntka zrska MiG-29A postigne brzinu od 222 km/h i uvu-
smiestene su velike, Jednodijelne, htdraullc- ce prednji stajni trap, a zatvaraju se pri do-
ki pokretane plohe, ramps. Sve dok se MiG- diru tla glavntm stajnim trapom, koji se tz-
·29A nalazt u fazi rulanja l?S stazom, iii pak vlact pri brzini manjoj od 500 km/h. Skrge
vrst poltjetanje ili slijetanje, te rarnpe su na LEX-ovimasu uglavnom otvorene cijelim
spustene, te u potpunosti zatvaraju otvore tokom rada pogonskih motora. Prema iz-
oba uvodnika. zraka onemogueavatuci ulije- vjescima ptlota preusmjeravanje snabdijeva-
tanje stranih tijela i ostecenia pogonskih nja motors zrakom sa otvora uvodruka na
motora. Da bi se pak turboventilatorski mo- skrge Je izuzetno dobro uskladeno, te u tim
tori Isotov RD.33 u tim trenucima opskrbili kriticntm trenuctma nije zamjetan ni najma-
dovolinom kollcinom zracne mase potreb- nji poremecaj rada motora ill kratkotrajni
nom za nllhov pouzdan, ravnomteran rad, gubitak iii pad njihove potisne snage. MiG-
konstruktoli 0KB MiG su na gornlo] plohi ·29A posjeduje izvanredne poletne psrfor-
LEX-ova(produzetsks napadne ivice krila) manse, te mu je za uzlijetanje, pri koristenju
smjestili po pet otvora, rasporedenth poput dodatnog sagorijevanja, f'orsaza, potrebno
skrga, kroz koje u prostor uvodnika zraka s svega 240 metara. duzlne PS staze. Za slijeta-
gornje stra.ne nesmetano ulazt zraena masa, nje mu je pak potrebno znatno vise prostora,
a bez opesnostt da kamen, komad zemlje ili Jaime, glavni stajnl trap Je vrlo kratak i
pnca uleti u lopatice ventilators pogonskog smjesten razmjerno blizu sredine duzine
motors, sto bi pri polijetanju iii slijetanju aviokonstrukcije, te je potrebno da pilot od-
izazvalo katastrofalne posljedice. Protok rzava u zavrsno] fazi sljetanJa mall napadni
zraka kroz skrge za.dovoljava potrebe po- kut kako ne bi u trenutkU dodira tla glavnirn
gonskih motora tokom rada u -Iorsazu« pri stajnim trapom, udario straznjtm dllelorn,
polijetanju, te ornogucule da MiG-29A i bez mlazntcama o povrsinu PS staze. Slijetanje
otvaranja otvora uvodnika zraka posngne pri malom napednom kutu pak uvjetuje raz-
mlerno veliku sletnu brzlnu kako bi se u toj
kriticno] fazi u potpunosti zadrtata upravlji-
vost zrakoplova. Ra.di smanjenja potrebne
duzine PS staze za slijetanje koristi se kocio-
ni padobran kriinog obllka.kupole, koji pilo-
ti cesto aktiviraju dok je MiG-29A fos u zra-
ku, neposredno pred dodlr s tlom, a kako bi
se jos ponssto skratilo slijetanje. Taj neobtc-
ni postupak djeluje vrlo efektno, te neizos-
tavno izazlva odusevljenje kod posjetitelja
aeromitinga strom svtteta,
MiG-29A posjeduje klaslcnu trictkl konft-
guraciju stajnog trapa koji je izveden vrlo
robusno, Cime je omogu6eno da MiG-29Ako-
risti provizorne, slabo pripremljene PS sta-
ze. Glavni stajni trap (s po jedntm kotacem)
se hldraulickl pokrece i uvlaci u korijen kn-
la, a prednji stajni trap (dva kotaca] se uvlact
hidraultckt u prostor izmedu uvodnika zra-
ka motora, i opremljen je posebno izvede-
rum zastltnim blatobranom.
Za vrsenje kocionlh manevara u toku leta
pilot Fulcruma koristi zracnu kocmcu
srnjestenu na -zatku- trupa zrakoplova, lz-
rnedu mlaznica pogonskih motora, koja po
tehnlekom rjesenju neodoljivo podsleca na
zracnu kocnlcu na americkom flotnom lov-
cu-presretaeu F-14 Tomcatu, Zracna kocnica
se sastoji od gornje i donje hidraultckt po-
kretane spregnute plohs, i prtlicno je uctn-
kovita. Izmedu tih ploha [e srnjesten kontei-
ner s polusfernim poklopcem, koji sadrzi ko-
cioni padobran.
U ldu6em broju HV bit ce detaljno opisanl
pogonski motori Isotov RD.33, pulsno-do-
plerskl radar N0-193 (NATO kodni naziv
-Slot Back-], IC sustav pretraziva.nja i praee-
nja, famozna kristalna earobna kugla, top
G$-301, nova generacija raketa zrak-zrak,
oprema kokpita i jos mnogo toga.
(nastavit ce se)
ZEWKO HANICH
HRVATSKI VOJNIK
30 broi 19. 28. kolovozo 1992. ·
 HECKLER & KOCH G3 osobno pjeiacko oruije

HECKLE·R
OSTAJE
HECKLER·
Sto automatsku pusku G 3
njemecke proizvodnje cini tako
posebnom u moru istih puseks?

PREONJI CILJNIK

PRICVRSCIVACI
/ ZAONJI CILJNIK
TIJELA ORUZJA
RAZBIJAC
PALJBE
urtsna puska renomira-
\
J nog njemackog proizvo-
daca osobnog pjesackog
oruzta Heckler und Koch
G3 u svijetu lakog oruzja
zapadne provenijencije nog pjesackog oruzja, Elementi za
predstavlja jedan od najcescih mo-
PREONJI RUKOHVAT
dela, Njome su, osim postrojbi ma-
I ticne - njemacke vojske, oprem-
ljene pjesacke i druge postrojbe u
vise od pedeset zemalja, sto rtecito
ustroja odredene vojske (dva dese-
tljeca je optimalno -trajanje- ne-
kog oruzja u operativnoj uporabi).
Vise cimberiika odreduje moguc-
nost usvajanla odredenog osob-
takvu odluku su razliciti za svaku
vrstu oruzja ponaosob (pistolji,
strojnice, puskomitraljezi itd.), a
glede [urtsnih pusaka oni se svode
na sljedece clmbentke.
primjertce, junsna puska, kao
osnovno sluzbeno pjesacko oruzte
odredene vojske, mora izradivati u
tnactcama prilagodenim specific-
nim potrebarna (osobno naoruza-
nje posada oklopnih vozila, diver-
zanata, padobranaca Itd.], Uspje-
snost jedne konstrukcije ogleda se,
izmedu ostalog, u strin! spektra
mactca cime se, zbog kompatibil-
nosti dijelova, postizu velike uste-

/ govori o popularnosti ovog oruzta, Prvo, mogucnost izradbe vise de.

Veliki su zahtjevi koje vojni stra- Inacica odredenog modela sto se
..,......---
STREWIVO 7 .62 mm
tezl, ali i taktlcart postavljaju pred rtesava univerzalnoscu konstruk- Drugo, tezina ne smite prelazitl
ZATVARAC konstruktore osobnog pjesackog cije. Kako unutar ustroja odrede- tri kllograma i mora odgovaratl
oruzta, napose kad je rijec o mode- ne vojske postoje mnoge razlicite , uvjetima suvremene borbe.
lima koji se predvidaju za uvode- postrojbe i takticke grupe koje
nje u operativnu uporabu pod ukljucuju raznovrsno, takticko] Trece, polavom strojnica (kra-
»: SPREMNIK oznakom -sluzbeno oruzje-. Rjec- uporabi prilagodeno, naoruzanje jem 19. i pocetkom 20 .. stoljeca] me-
»: STRELJIVA ju, to mora bltl oruzje koje po svo- potrebito je osnovni model prila- du analittcarima i vojnim stratezi-
"" RUKOHVAJ jim tehrucko= takttcktm znacajka- godavati takticko] uporabi. U ma zavladalo je potpuno pogresno
"" s OBARACEM ma udovoljava konceptu razvoja praksi navedeno znaci da se, razmtsljanje kako ce suvremeno
I REGULATOROM ratovanje umanjiti znaca] pjesa-
PAW BE stva, a samim time i puske (kara-
bina] kao okosnice pjesackog na-
oruzanja, No, lskustva iz 2. svjet-
skog rata, gdje se strojnice prvt
put u povijesti rabe kao osnovno
pjesacko oruzje, pokazala su ne-
I
POVRATNA OPRUGA
ucinkovitost automatskih strojni-
ca. U pravilu njihova preciznost se
krece na maksimalnim udaljeno-
sttma od 200 do 400 metara, dok su
jurtsne puske pouzdane i na vecim
udaljenostima (bez uporabe optike
Prototip spaniolske puske CETME Model 58 ucinkovtto djeluju i na udaljenosti-
OSLONAC OBRAZA ma od 800 do 1200 metara).

HRVATSKI VOJNIK
i 19. 21. ltolO¥OJG 1992. 35
 osobno pjesacko oruije osobno pjesacko oruzJe
V•

slavnim konstruktorom Lotharom vinom, puska je bila kudikamo

Presjek sustava za okidanje, zatva!aca i spremnika streljiva
Cetvrto, mogucnost djelovanja
paljboredom ili pojedlnacno. Tak-
tickt zahtjevi operativne uporabe
osobnog pjesackog oruzla nalazu
prilagodbu uvjetima borbe, sto
znaci da ona nekad moze bitt bli-
ska l u urbanim sredinama (uda-
ljenosti do 200 metara], ali i na re-
lativno vecim razdaljtnama kao
sto su linija f'ronte, linija razgrani-
centa [udaljenostl do I kilometra).
Peto, konstrukcijska prilagodlji-
vost oprernt (dodaci za mine, pro-
tuoklopne granate, opticki i infra-
crvenl clljntci, razllctte zapremine
spremnika streliiva itd).
Sesto, i na kraju, najvaznije uni-
verzalnost osnovnog streljtva koje
za jurisnu pusku mora udovolja-
vati maksimi •• sto manje, a sto
ubojltije-. Istovremeno, plinski
ustroj puske mora biti prrlagoden
razlicitirn tipovima streljiva (svje-
nece, rasprskavajuce itd.), a cijev
tako izvedena da ornoguci unutar-
nji bahstickt proces [opaljenje i
Najcesca lnacica osnovnog modela; H K G3 A4
kretanje metka po zlijebovima ci-
jevi) dovoljno kvalitetan za stabtl-
nu putanju metka nakon izlaska Iz
cijevi i na vecim razdalitnama,
Sve navedene znacajke, ko]e su
uruverzalne za [urtsne puske uje-
dinjene su u konstruktorskom dje-
1 u Hecklerovih lnzenjera - auto-
matsko] pusci G3 i njenim inactca-
ma.
NIJEMCI U SPANJOLSKOJ
Pocetak razvoja ove puske uveli-
ke odrazava tuzan poloza] nje-
macke tehnicke inteligencije na-
kon 2. svjetskog rata. Prittsnuti rat-
nim porazom mnogi su njernacki
tnzenjeri kasnih 40-ih i pocetkom
so-in godina potrazill utociste u
nekoj od zemalja Latinske Amert-
ke, Sjedinjenim Amertckim Drza-
vama ill pak u zemljama koje su
tijekom rata bile neutralne. Tako
se grupa inzenjera iz glasovite
tvrtke Mauser Werke predvodena
Vorgrnmlerom nasla u Centru za
tehntcke studije specijalnih mate-
rijala (CETME) sto je bto lstrazt-
va'.ckicentar spanjolske vlade i ta-
mosnjt stozer okupljanja kon-
struktora osobnog _pjesackog oru-
zja. Uz suradnju s inzenjerima iz
matice zemlje Vorgrnmlerov tirn je
konstruirao [unsnu pusku iznim-
nih znacajki baziranu na tehnic-
kim rjesenjlma nlemacke [urlsne
puske s kraja 2. svjetskog rata Stg.
45 (M). Tako je stvoren model CET-
ME 58. U prvobltno] Inacicl ove pu-
ske predvideno je 7,95 mm kratko
streljivo s vrlo dugacklm zrnom
od aluminija s metalnom prevla-
kom. Standardizacijom streljiva u
zapadnoj hemisferi i ova puska
ukljucuje spremnik za 7,62 mm
NATO streljivo.
Jurtsna puska model CETME 58
u odnosu na ondasnje [urisne pu-
ske imala je posve ortginalno kon-
strukcilsko rjesenje sustava za-
bravliivog zatvaraca, ctme se po-
stizao vrlo malt trzaj oruzta pri
paljboredu. Inaeicu B ove puske
prihvatila je spanjolska vojska kao
sluzbeno pjesacko oruzje.
Badt vrlo restriktivnih mjera
uvoza oruzja poslteratna Nlemac-
ka podijeljena razvijala se u dva
odvojena Ideoloska globalna su-
stava. Istocno] je Ntemacko] kao
osnovno osobno pjesacko oruzie
nametnut MK 47 [Kalasnjtkov] dok
je u Zapadnoj Njemacko] oklia-
streni Bundesweht bio naoruzan
puskama americke proizvodnje
ML
Nakon Ml zapadni Nijemci
uvode belgtjskl FN 7,62mm NATO
FALL Ta puska dobtva sluzbenu
oznaku Cl. Sredinom so-th godi-
nama njemacka vlada za potrebe
Mlnlstarstva obrane pribavlja 400
komada spanjolske puske CETME
model 58. Njernacka su konstruk-
cuska rtesenja natsla na plodno
tlo i uz minimalne preinake kon-
struirana je automatska [urisna
Heckler und Koch G3. Velika novt-
na na ovom oruziu sadrzana je u
primjeni presanog lima i plastike
za izradbu dljelova puske gdje god
to bilo moguce, ctme se uvelike.
stedilo na materijalu, a uz ta] za
serijsku proizvodnju itekako zna-
cajan aspekt racionaltztranja stro-
laksa od pusaka za ciju izradbu se
koriste klastcm materilalt (cellk i
drvo).
G 3 I NJENE INACICE
G3 funkciontra na principu za-
bravljivog cilindra zatvaraca, Sam
zatvarac se sastoji od glave i ttjela,
Kad se zatvarac vraca u pocetni
polozaj straznl; otvor ulazi u glavu
zatvaraca i gura valjke u udublje-
nje u lezistu zatvaraca, Ispucava-
njem streljiva pritisak sa dna stre-
ljiva tjera valjke unazad prema
otvoru na kraju straznjeg' dijela
zatvaraca. Straznji dto zatvaraca
nalazi se u svojoj poziciji djelova-
njem energije povratne opruge.
Puska H&K G3 predvidena [e za Vrlo popularna puska specijalaca; H K 33
tri modusa rada koji se odabiru na
preklopniku s lijeve strane puske
(preklopnik s oznakama »S«, •E« i
,.p. postao je zastttnirn znakom za
sve • strojnice i puske iz pogona
Heckler und Koch), a Ima i svoj
izdanak s lijeve strane oruzja, tako
da korisnik moze s obje strane vi-
djetl u kojemu se modusu rada
oruzje trenutno nalazt Kada se
preklopnik nalazi na polozaiu ,.3••
puska je zakocena poloza] »E«
oznacava poluautomatski reztm
rada pri cemu puska funkcionira
kao klastcna poluautomatska pu-
ska. Opaljenje se vrst · metak po
metak, a nakon jednog opaljenja
vrsi se automa.tsko stavljanje met-
Hecklerov puskomitraljez izraden na osnovi G 3
ka u cijev. Oznaka ,.p•• znact pal]-
bored, kojeg vjest strtjelac moze:
dozirati na 3 do 5· metaka.
stavljanjem na jedan od cetiri po- I namjenjena uporabi u diverza.n-
Svaka je puska sert]e G 3 oprem- dtoka mijenja se udaljenost cilia- tskim jedinicama itd. Prvi sumo-
ljena s dva mehanicka (predn]t i nja. deli G 3 u svojim prototipskim ina-
cicama sadrzavali i prednje nozi-
strainji) ciljnika, koja takoder ce, sto je vrlo neuobicajeno za
predstavljaju vrlo ortgtnalna, ti- Kao i svaka uspjesna jurisna pu-
ska G3 dozivjela je brojne inatice. jurisne puske, ali sto se ipak poka-
ptcno Hecklerova konstrukcljska zalo prilicno ucinkovitim pri upo-
rjesenja - strazn]t je ciljnik okru- Osnovna inacica bazicnog modela rabi puske kao snajperskog 9ruzja
gao, rotiratuct i nakrivljeri, a po- je H K G3 A 4, puska bez kundaka,
s optickim ili infracrvenim ciljnici-
ma.
KAKO RASTAVITI H K G3 G 3 je puska koja je svakako
izdrzala probu vremena, jer se uz
neznatne preinake proizvodi goto-
rije .bilo koje oprecije ovakvog karaJdera svakako provjeriti da I je metalc
P u cijevi. Uko&ko ga nema prvo osloboditi epremnik· ant~~
tucice drzaca. Zatim, pomaknite dviie atraznje igle za prilMil:ivenje
vo tridesetak godina. Na svjet-
skom trzistu tako nalazimo fran-
mehanizma za. okidanje, te odvojite kl.lldak povtacenjem ~- ~ cuske, engleske, pa cak i tuniske
njem zatezne rucice unatrag odvaja H mehanizem zatvanlc8. Dille l'8fl.W· inacice osnovnog modela. Spanjol-
ljanje je detaljsticko I- ne preporuca ee, • obevlja 18 kod pulbnt. ski CETME i dalje proizvodi vrlo
Za sastavljanje puike potrebno je ponoviti gore navedene ffNlie obmu- kvalitetno oruzje, ali Heckler, ipak,
tim redosljedom ostaje Heckler.
ZDENKO MUHAR

HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK

36 broj 19. 28. kolo- 1992. broj 19. 28. kol-za 1992. 37

egija. stranaca nastavlia
L
tradiciju razlicitih Ino-
zemnih postrojbi, koje su
vec od srednjeg vijeka bile
u sluzbi Francuske. Fran-
I cuzi u povijesti uce o skot,
skoj gardi Charlesa VU., svicarsko]
gardi bourbonskih kralleva iii o Napo-
leonovim poljskim ulanima, Danasnia
Legija stranaca osnovana [e 10. ozujka
1831. po nalogu kralja Louisa Philip-
pea. Sastojala se je Iskliuctvo od do-
brovoljaca izmedu 18·i 40 godlna stare-
sti i svoje je prve akcije tmala prilikom
osvatanja Alzira. prije nego je (1835.)
bila stavljena pod spanjolsko zapov-
[ednistvo.
Iza toga je osnovana druga Legija,
koja je takoder dielovala u Alziru a po-
tom na Krimu usssj u ltaliji (1859) te u
Meksiku (1863). U Meksiku su Iegionart
vodili bitku, o kojoj se legenda prenosi
i u danasnie dane. Tridesetog travnja
1863. tri casnika i 62 legtonara branila
su hacijendu Camerone [u blizini Pu-
ebla) od 2000 Meksikanaca. koji su th
napadali, Poslije cjelodnevne ogorcene
elitne postrojbe
Cestim i dugotrajnim piesacenjem s
cjelokupnom borbenom opremom i
teskim naorufaniern postrojbe legi-
onari postizu zahtiievanu fizicku izdr-
zljivost
borbe pet preosta.lih legionara natak-
nu1o je bajunete na. puske i pokusalo
probe]. Ta bitka, cije ime stoji na sva-
koi zastavi Legije i danas je jos Isto-
znacntca [sinonim] obveze legtonara
da. se treba boriti do zadnjeg da.ha. Go-
dine 1870/71. Legija se bori u Francu-
skoj protiv nspadace, ..: prusko/nle-
rnacke vojske. Tom le prilikom stiglo u
njihove redove i nekoliko prebjega iz
protivnicke vojske (to se pooovilo 1914.
i 1939.). - OSNOVNA IZOBRAZBA
Jos prije izbijanja. I. svjetskog rata
slijedili su prekomorski pothvati Legi-
je u Indokini, Suda.nu, Dahomelu, Ma.-
dagaskaru i Maroku, Za vrijeme tog
rata Legija je poslije velikih gubitaka
raspustena i od njenih ostataka orga-
nizira.n je Regiment de Marche (puk),
pod zapoviednlstvom legendarnog pu-
kovnika i oca Legije Rolleta. Poslije I.
HRVATSKI VOJNIK
38
svjetskog rata slijedili su novi preko-
morski pothva.ti u Maroku, na Sred-
njem istoku, borbene aktivnosti u brdi-
ma. Riff i Atlas, kao i u Llba.nonu pro~
tiv Druza, Po izbijanju II. svjetskog
rata proslavio se je u teskim borbarna
kod Verduna., skoro potpuno unisten.
11. puk Legije stranaca. U povijest je
usla i 13. polubrigada sa svojim borbe-
nim djelova.njem kod Narvika i Bjervi-
ka u Norvesko], kao i kod Bir-Hakeim
u Sieverno] Africi. Vise pukova Legije
bilo je aktivno tijekom II. svjetskog ra-
ta u Tunisu, Italij], Provence, Elsasu,
Njemackoj i Indokini. Potkre.j 11 svjet..
skog rata nastavljen je rat u Indokini
(Vijetnam), gdje su u brojnim bitkama
(Phu Tong Hoa, Colonial-cesta 4 i Dien
Bien Phu, npr.) sudjelova.le sve postro]-
be Legije. Godine 1954. Legija [e povu-
6ena. natrag u Alzir. PosUje pocetnih
zadataka u osiguraniu, postroibe Legi-
je su se i tamo ukljucils u borbe. Poslije
neuspjesnog pokusaja prevrata u Alzi-
ru, u kojem su sudjelova.li i njeni diielo-
vi, Legija je definitivno na.pustila tu
zemlju i smiestena je u nova. uporista
na jugu Francuske, na Korztci, u Diibo-
utiju, Madagaskaru, na. Tahitime. i u
francuskoj Guye.Di.Postrojbe 2e REP i
lere RE sudjelova.le su 1969/70.u akci-
[arna u Ca.ctn. U svibnju 1978. 2e REP
spasio je stotine europskih i afrtckih
civtla u Za.iru, u zajednlckim borbarna
s belgijskim padobrancima protlv po-
bunjenika. iz Katange,
Od 1982. do 1984. dijelovi 2e REP i ze
REI djelova.li su u multina.ciona.lnim
mirovnim snagama u Liba.nonu, u i
oko Beiruta. Godine 1990-1991. pri-
padnici Legije sudjelovali su i u opera-
ciji -Pustinjska oluja« protiv Iraka,
Posljednjih je godina Legija bila ee-
sto prisutna u nekadasnjim francu-
skim kolonijama u Africi, all kod toga
nije sudjelovala u borbenim aktivno-
stima, Od 1831. do danas zivot je izgu-
bilo 902 casnika, 3176 docasntka i vise
od 30.000 legionara, od toga 1/3 direk-
tno u obra.ni svoje francuske domovi-
ne.
Svakog tjedna u vojarnu 4e RE u Ca.
stelnaudary stize nova grupa od oko
30 novaka, Odlazak iz Aubagne, gdje su
potpise.li svoi petogodisnii ugovor, nii-
hov je posljednji dodir sa slobodom za
vise tjeda.na.. Od tog trenutka oni prt,
pa.daju Legiji, bez telefonskih peziva,
bez izlazaka u grad. Svjetlo u nastam-
bama ge.si se tocno u 22.00 i stovise pi-
brof 19. 21. kolowza 1992.
vo u kantini je povlastica, htjeli to oni
ili ne.
Ka.ct novak stupi u vojarnu puka. 4e
RE »Quartler Capltane DanJou«, nade
se okruzen suvremenim vojoim insta-
lacije.ma., koje ni u cernu ne nalikuju
na Legiju stranaca od neka.d. Tu on gu-
bi svoj privatni zivot i poslije cetlri sli-
jedeca mjeseca bit ce ponovno rodeo
ka.o legionar.
K~liko god se je legionarska zbilja.
promijenila., brojnost nacija koje su u
njoj zastupljene ostala je ista. Ka.tkad
se u njoj nadu vojnici iz 130 razlicitih
nacija., a i danas je Legija u tom pogle-
du sarena kao i nekad. Nove dobro-
voljoe, koji svaki petak stizu u Castel-
naudary, preuzimatu njihovi casmcl i
docasntct za izobrazbu vec u Aubagne.
Najprije slijedi upoznavanje s Qu-
artieur Capitane Danjou - deset dvo-
katnih i trokatnih objekata, koji se sa.-
stoje od stozera., zgra.da. za boravak
vojnika s proda.vaonicama.- i prosto-
rom za odmor, restorana. u kojem se
doca.snicima i novacima posluzuje
izvrsna francuska kUhinja te vino i pi-
vo u neogranicenim kolicina.ma., zgra-
de saniteta. vojne policije i spa.va.onica.
Sve to smjesteno je na 8000 m• vojni¢..
kog vjezbalista. nazvanog Place
d'Armes.
Prostorije za smjestaj, kao i u svim
ceotrima za. izobrazbu, nude ma.lo pri-
vatnog ugoda.ja. ali su bolje opremljene
nego sto bi se to moglo ocekivati. Sobe
sa sest kreveta. (na kat) raspolazu joss
orma.rima za odijela. skrinjama, sto-
lom i stolicama. Pregledi. kakve bi pri-
je ocekivali u britanskoj Cards iJi u
US-Marine, svakodnevna su stvarnost
- namjestaj i oprema. sjaje se od cisto-
ce.
U instalacije za izobrazbu ubraja.ju
se izmedu ostaloga dvorane za gada.-
nje, prometne povrsine/poligon za.
ucenje voznje, ra.zliciti ureda.ji za simu-
laciju •ka.o i audio-vizualna. pomocna.
sredstva.. Po dolii.Sku novaci se ponov-
no podvrga.vaju medicinskoj kontroli.
bro! "· 21. 1co1-- 1992.
elitne postrojbe
Vjezba gadanja s protuoklopnim oruzjem
koja je temeljitija od one prve u Au-
bagne. Za.tim slijedi preuzimanje odo-
ra i osobne opreme. Sve to doge.da se
na. p.acin koji kra.jnje oduda.ra od stila
u privatnom zivotu. da. bi nastavnici
stekli sliku o ponasanju novaka. pod
stresom i u neo6ekivanim situa.cijama.
Tako je vec novaku prosao njegov prvi
tjedan u Legiji.
p
oslije tog ra.zdoblja snala.-
zenja, novaci se ra.zvrsta.-
vaju u cete za obuku, kod
cega se vodi racuna o pra.-
voj pomijesanoati oaci-
onalnosti i prednaobra-
zbe,
Novaci se za.tim upoznavaju s cino-
vima u francus)rni vojsci i organiza.ci-
jom puke. 4e RE. Medicinsko ispitiva-
nje iz prvog tjedna treba potvrditi da. li
je novak tjelesno sposoba.n svladati
program naobra.zbe. Ako nije u tome
HRVATSKI VOJNIK
39
uspio, to jos ne zna.ci da mora napusti-
ti Legiju. S takvima. se provode posebni
programi osposobljavanja., da bi posti-
gli tjelesni standard, potreban na po-
cetku skolova.nja..
U6enje francuskog za. sve novake
koji ne vla.daju tim jezikom zapocinje
vec prvog dana i zavrsava posljednji
dao skolovanja.. Dnevnu oastavu fra.n-
cuskog obavljanju na.stavnici, koji slu-
ze svoj obvezni vojni rok. Sveukupna
osnovna izobrazba novaka. u prva. ceti-
ri mjeseca je na francuskom jeziku.
Svi oni moraju biti u mogucnosti saze-
to izloziti rezultate svakog odsjecka.'
programs. na tom jeziku. Za. potporu u
ucenju. ,svakom novaku koji ne govori
franctiski dodjeljuje se •le blnome«
(dvojnik), koji govori francuski i koji je
odgovoran za. uspjeh izobrazbe svojeg
sticenika. U slobodno vrijeme dopuste-
na je upotreba samo francuskog jezi-
ka. Tak.vim ogranicenjem na Jedan za-
jednicki jezik sporazumijevanja po-
stignuto je ujedinjenje razlicitih naci-
onalnosti odmah na pocetku skolova.-
nja.
Na kraju prvog tjedna novaci raspo-
redeni u obrazovne vodove (40-50 lju-
di) odla.ze na jedno od sest vjezbalista u
obliku seoskih posjeda (farina, ma.jur,
salas1 u okolici Castelne.uda.rya. Sva-
koj grupi dodijeljen je jeda.n ca.snik, tri
narednika. i pet docasnika.. Nova.cki
vodovi ta.mo su potpuno prepusteni sa-
mi sebi i tijekom prvog mjeseca svog
boravka na farmi nema.ju nikakav
kontakt sa 4e RE. Na. ta.j nacin novaci
se uvjezbava.ju da. je najmanja celija
njihove nove obitelji vod, sa zapovije-
dajucim casnikom ( •OCem«)i dOCS.SOi-
cime. (»starija. braca«).
Tijekom zajednickog :iivota na
uskom prostoru rooraju voditi ra.cuna
 elitne postrojbe elitne postrojbe

skim oruziem za potporu, minama,
eksplozivnim sredstvima, zatim prela-
zenje preko rijeke s kompletnom opre-
mom pomocu razapetog konopa, ABK ·
zastlta i aktivnosti izvidackih postro]-
bi. Upravo tom dijelu izobrazbe posve-
6ena je posebna pozornost, kako bi no-
vaci naucili uocavati vazne iii opasne
situacije, ukopavatl se i zauzimati bor-
beni poloza]. Pronaci i napasti prottv.
mka, dovesti uhva6enike i evakuirati
ranjenike, sastavni je dio takve izobra-
zbe.
' programu je teska
U 12. tjednu na
proba stecenog znanja - hod od 200
km u planinama, s cjelokupnom opre-
mom i u zadanom vremenu od cetiri
dana, Ta zavrsna vjezba zapocinje
U vanjska obiljezja tradicije spada Kepi Blanc (kapa), naramenice i plavi otkan kratkim dogovororn (Briefing) u Qu-
pojas. Nabori na kosulji i hlacama su. izglacani kao ostrica noza. artier Capitane Danjou. Svakoj grupi
dodjeljuje se [edan objekt u podrueiu
-zaposjednutom od neprtiatelia«, npr,
o drugima.. cistiti nastambe, priprema- nagonskog pucanja u ciljeve koji s~
ti jelo; cak i kruh peku sami. Sve aktiv- kre6u do gadanja vozila u pokretu. dobro sti6ena vojarna, skladiste stra-
nosti se izvode bez ikakve podrske iz liiva iii druge instalacije, koje treba
napasti poslije uspjesnog prodiranja
Quartier Capitane Danjou. Legija zeli eprekidno. ja.canje fizicke
izvrsiti 192 sata strazarske sluzbe i
odrzavati svoju kosu .na maloj duzini,
all ne krace od sedam milimetara. Za
vrijeme provedeno u zatvoru ne dobi,
va placu i za toliko vremena produzuje
se njegova ugovorna obveza. Dva tjed-,
na prije odlaska Iz 4e RE, novaci se po-
novno podvrgavaju provjeri sposobno-
sta, ispituju o njihovim sklonostima i
ponovno lijecnicki pregledavaju - ra-
di donosenia odluke u koji ce puk biti
rasporedeni. Samo manji bro] bit 6e
prerniesten u najtra.zeniji 2e REP, veei
dio dobiva raspored u postrojbe. koje
atalno iii povremeno djeluju u preko-
morskim zemliama, Nekoliko novaka
ce poslije zavrsene cetveromjesecne
osnovne izobrazbe ostati u Quartier
Capitane Danjou na tecaiu za kaplara,
U svojirn novim postrojbama legionari
ce biti dodilelieru iskusnim, starijim
kolegama - kao njihovi -Le Benot«
(tupavci, zvekani ... ). Novi legtonar tek
tamo pocinje s izobrazbom koja ie u
svezi s specijalnostima postrojbe. U 2e
REP na programu je padobranstvo,
POSTROJBE
Puk ler REC - ler Regiment Etran-
ger Cavalerie - smiesten je u gradu
Orange, Francuska, Zajedno sa ~
REG i 2e REI dio je 6, lagane oklopne
divizije i oprernllen le kao i 2e Regi-
ment Etranger de Parachutistes (2e
REP). Baspolaze s AMX-10, oklopnirn
vozilima sa sest kotaca i topovima, kal,
105 mm i VAB zastitnim oklopnim vo-
zilima s vodenim protuoklopnim pro-
jektilirria HOT. Za razliku od drugih
pukova u Legiji stranaca, konjicki puk
ler REC nosi umjesto zlatnih, srebrne
gumbe, gaitane i VElZ.
2e Regiment Etranger de Infanterie
(2e REI). smjesten u Nlmesu, mehanizi-
rani je pjesacki puk. Raspola.ze naoru-
zanjem kao regularna francuska voj-
ska i zastitnim oklopnim vozilima
ljeti je na programu penjanje na stije-
VAB.
ne, a zirni skijanje 6e Regiment Etranger du Genie (6e
REG) mehanizirani je pionirski (te-
prvog roka nastavljaju karijeru u re-
hnicki) puk. koji raspolaze i s polagaci-
dovnoj vojsci i kad se oslobodi takvo

N
na taj nacin uvjeriti novake u njihove
sposobnosti i zato svaki legionar uz
svoj vojnicki program vjezbe mora
(infiltracije). U tom pohodu trebaju se
spremnosti sadrzava tjed- ma mina.
kod iere REC je to voznja i rukovanje mjesto ponovno se vrataju u Legiju. 2e REP je dio francuske 1 L pado-
no pjesacenje do 40 km isvladati i razne prepreke. Prilikom na- naoruzaniem protuoklopnib vozila ... Tradjcija je medu francuskim casni-
ozloglaseni ubrzani hod pustanje, napadnutog obiekta legtona- branske divizije. Legionari padobranci
cima koji su slu:iili u Legiji da na svojoj smatraju se sami kao elita u tom oda-
na 8 km. Na kraju drugogri moraju nositi i svoje •. renjenike« vaki legionar skoluje se, i sluzbenoj odori nose legionarsko dug.

S
izvrsiti i neki od organizacijskih zada- branom drustvu.
taka. Tako se nauce brinuti o sebi i o mjeseca oeprekidno tjele--Nepriteteli-, obicno padobranci iii za jedao dodatni zadatak, me - oznaka ca.sti da su jedoom bili
svojim drugovima.. Na farmi se novaci sno opterecenje pokazuje posljedice druge postrojbe Legije, tom prilikom kao strucnjak za teleko- legionari. · 13e DBLE - 13e Demi-Brigade de la
upoznavaju s osnovnim vojnickim zna- kod svih novaka. Zbog toga je predvi- ih neprestano napadaju. Kad se grupa munikaciju ili racunarsku Izmedu casnika i vojnika u Legiji Legion Etranger - smjesten je u DJi-
njima kao sto je postupak s opremom. den jedan tjedan izobrazbe u planina-.povuee na pogodan teren mora orga- tehniku, kao rnehaniear, vlada posebna odanost, kakva se ne boutiu. Ta.mo stiti samostalnost mlade
rastavljanje i sastavljanje osobnog ma. Ta.mo doduse nema izletoicke ra- nizirati i odgovaraiucu obranu. Napa- bolnicar za pruzanje prve moze nati ni u jednoj drugoj postrojbi Republike i njen strategijski va.zan po-
oruzja i istovremeno stjecu fizicku skosi, ali je u starom utvrdenju vlasti-
dima neprijatelja treba tako dugo odo- pomoei, itd. U Legiji se zapravo nepre- francuske vojske. To je zato jer su to lozaj. uz· patroliranje u unutrasnjosti
spremnost. Na kraju svakog tjedna u tog skolskog sredista na raspolaganju lijevati. dok se ne izvrs! izvlacsnje po- kidno uct, Uz uobicaiene aktivnosti najbolji casnici. koji sluze svojim pod- zemlje. Legija se ta.mo brine i za po-
programu je naporno pjesacenje. U pr- udoban smjestaj. Program tog tjedna mocu helikoptera. stalno se dopunjava znanje na razini redenim legionarima a ne samom sebi. bolj sanj e infrastrukture. Pod zapov-
vom tjednu hod na stazi od 10 km. u nije oaporan i legionari tu mogu pri- Za vrijeme 15-tjedne izobrazbe nji- eeta, a pojedini legionari se uvijek po- Casnici koji ne cine vise za dobrobit jednistvom 13e DBLE tamo se u visem-
drugom na 15 km. u trecem na 20 km, a k upiti nove snage. Zimi je to skijanje, a hova sposobnost brzog kretanja pove- novno vracaiu u Castelnaudary, na po- svojih legionara nego za sebe samog jesecnim akcijama uobicajeno nalaze
na kraju cetvrtog tjedna izvodi se za- ljeti penjanje na stijene. Cijela opskrba cava se od 7 na 121 km i u mogucnosti sebno tehntcko usavrsavanje ili na ne ostaju dugo u Legiji, o cemu se bri- cete ler REC, 2e REI. 6e REG i 2e REP.
v.rsna vjezba zajedno s hodom u duzini · je u vlastitoj organizaciji, kao u prvom su u manje od tri sata, noeu i po ne- skolovanie radi unapredenja u vise ci- nu visi casnici. Tradicija: je casnickog 3e REI - 3e Beglment Etranger de
od 60 km. Ta zakljucna vjezba zavrsava mjesecti skolovanja. ucvrscenom terenu, s 15 kg opreme nove. Tako npr. teca] za kaplara traje zbora da na svaki nacin· poma.zu svo- Infranterie - smjesten je u Kourou,
u Quartier Capitaine Danjou, gdje no< Nakon tog osvjezenja novci u Qu- svladati stazu u duztni od 25 km. Nada-· tri mjeseca. a za narednika [nared- jim legionarima. Jos je izra.zeniji taj francuska Guyana. Ta.mo cuva granice
vake docekuje zapovjednik 4e RE i nji- artier Capitane Danjou svladavaju no- lje, svaki legionar mora tijekom tzo- nik/vodnik) oettri mjeseca. Za pjesa.6- odnos izmedu docasnika i casnika i prema Surinamu i Braziliji i osigurava
hov zapovjednik cete u svecanim odo- ve osnovne vojnicke vjestine. kao sto je brazbe svladati jos dva dalinia radna ke postrojbe takav tecai traje dva mie- cesto se moze vidjeti casnika kod do- raketiti program Ariane u svemir-
rama. U svecanom ugodaju te noci le- rukovanje protuoklopnim oruzjem, te- zadatka, nauciti razltctte koracnice, seca duze, jer se zapovjednicki teca] rucka ili poslijepodnevnog caja u kan- skom sredistu. U dzunglama Guyane
gionari smiju prvi puta staviti na odrzava u Pyrineama. Za strucnog ca- tini docasnika. Da to nisu prazne rije- vrsi se i izobrazba legionara za borbe
glavu znamenitu »Kepi Blanc«. Tim ci- snika izobrazba traje pet mjeseci. od ci, moze potvrditi svaki legionar. To u slicnim uvjetima.
nom oni formalno postaju clanovi obi- toga jedan mjesec na francuskoj voj- objasnjava i zgoda koju i.znosi sadasnji
telji Legija. noj skoli. Dok francuski vojni obvezni- pukovnik Mariotti iz 4e RE: U vrijeme

U drugom mjesecu svog skolovanja
u Quartier Capitaoe Danjou novaci
obavljaju i uobicajene vojnicke poslo-
ve u puku. opr. cuvarsku sluzbu. Osim
teoretske izobrazbe, u programu je ga-
danje na simulatorima.. osnovna tehni-
ka borbe izbliza kao i svladavanje 500
m duge jurisne staze sa 16 prepreka u
manje od pet minuta. U oruzje kojim
trebaju ovladati svi legionari spada ju-
risna puska Famos, strojnica AA 52 i
pistol) MAC, kal. 9 mm.
U teza oruzja spadaju rucni bacac
LRAC, kal. 89 mm i protuoklopno oru-
zje Apilas, kal. 112 mm. Novaci moraju
nauciti rukovati tim oruzjem. rastav-
ljati ga i sasta.vljati, a od samog pocet-
ka ih se upucuje na to, koliko je to oru-
iie va.zno u njihovom (legionarskom)
iivotu. Vjezba gadanja je opsezna i
raznovrsn·a, od ciljanja na 200 m, preko
N
ci imaiu za svoju izobrazbu na raspo- kad je bio ,jos tek pristigli porucnik u a Mayotte se stain. o na.lazi
laganju same jednu godinu, legionari jedna: ceta Legije - De-
2e REP, njegova je ceta iznenada dobi- tachment Legion Etran-
, imaju za to vremena pet godinal la zapovijed za jednu vjezbu. Dio casni- gere de Mayotte (DLEM)
ka je bio na odmoru iii na usavrsava. - u cetveromjesecnoj
CASNICI nju, tako da su zapovjednik i on bili je- pravilnoj izmjeni. Prisut-
Samo oa}bolji u klasi na francuskoj dini casnici u ceti. Vjezba je pocela nost legionara u. Dzaoudzi osigurava
Vojnoj akademiji St. Cyr mogu racu- borbenim padobranskim - skokovima nezavisnost susjedne mlade drzave
nati s mjestom porucnika u Legiji stra- negdje na istocnoj obali Korzike. Za.- Komori. Osim toga u zadatke DLEM-a
naca, Legija je dio oruzanih snaga povjednik se je kod prizemljenja tesko spada jos i poboljsanje infrastrukture
Francuske s najvecim ugledom, a time povrijedio i morao je biti otpremljen u na Mayotte.
i naipozelinijom sluzbom za mlade am- bolnicu. Neiskusan Mariotti postao je ler RE - ler Regiment Etranger -
biciozne casntke, Broj kandidata znat- voda cete i odgovoran za uspjesno smjesteo je u Aubagneu, gdje je glavni
no prelazi bro] slobodnih rniesta, tako izvrsenje vjezbe. Cetni narednik, nje- stozer Legije. On provodi i kontrolira
da Legija rnoze biti izbirljiva, Porucni- macki veteran iz II. svjetskog ra.ta, vi- prekomorske aktivnosti Legije, novaci
ci, koji su imali srecu dobiti mjesto u djevsi u kakvim se je teskocama nasao podmladak i nadlezan je za opce po-
Legiji stranaca u svako doba mogu biti porucnik zatrazio je od njega da ga stove u Legiji.
premiesteni u postrojbe redovite fran- grubo upozna sa ciljevima vjezbe. Do- 4e RE - 4e Regiment Etranger -
cuske vojske. S obzirom na to de. u Le- casnici su potom mogli izdati detaljne smjesten u Castelnaudaryu odgovo-
U potpuno obrazovanje spada i posebna izobrazba u puku, kojern je leg,onar giji ima vrlo malo mjesto za vise casni- zapovijedi, a cjelokupna uspjesna pro- ran je za izobrazbu novaka i tecajeve
dodijeljen. To je· npr. uvjezbavanje padobranskih skokova· u 2e REP. ke. mnogi od njih poslije odsluzenia vedba vjezbe pripisana je porucniku. za docasnike.

HRVATSKI VOJNIK ·l HRVATSKI VOJNIK

40 l:!roj 19. 21. ~ 1992. 19, 21. kolO¥Om 1992. 41

Americki uredaji za prisluskivaoje na
»davoljem brdu«: predmet brojnih
glasina
N
a -davoliem brdu-, napravlie-
nom od ratnih rusevina usred
Grimewalda (Berlin). stoluje
blistava bijela gradevina s ku-
polama i tornjevima,Amertcka
radarska postaja. u narodu
prozvana -rnalom Sacre Coeur-. sada jos
samo podsjeca na dane kad su jedna na dru-
gu vrebale izuzetnoopremljeneobavjestajne
sluzbe obiju strana. Iz podijelfenoggrada
prtietect okolisprisluskivaoje zapazen!bro]
americklh obavtestajuihureda, medu njima
Counter IntelligenceCorps, Military Intelli-
gence Service. Office of Naval Intelligence.
Office of Special Investigationodnosno Air
IntelligenceService.Njihovitehntcari pratt-
li su sve sto se dogadalou zemljamaVarsev-
skog saveza: pokazivalisu interes za.radlo-
.promet u Var$8.vi i za -sumovekod pranla
zubl vojnika u Kijevu• - podsmjehlvalisu
se amertcki diploma.tiu Berlinu.
U podzemhutog bijelogzdanja s brojnlm
etazama i protivoik je spletkario svornsna-
Ekshumacija katynskih zrtava 1943.
godine - potresna slicnost s hrvat-
skim stratistima nakon 1945.
europa
NESTAJE
VJECNI GRAD SPIJUNA·
11
Berlin, buduci glavni grad Njemecke se razoruiava. De-
montiraju se i pogoni spijunskog ustroja
gom. Svuda prisutni DDR-agentigeneralpu-
kovnika Markusa Wolfa upoznali su -davo-
lje brdo- sasvim dobro - prisjeca se jedan
pripadnik Glavne uprave za obaviestavanle
(HVA) driavne sigurnosti DDR-a(Stasi).
Osoblje HV A oblcno je soimalo sve poru-
ke CIA-e.koje su bile odasillane pod zapor-
kom -Cornmarder-. HV A je osim toga, za-
jedno sa SovjetskimSavezom.na -davoljern
brdu- imala vrijednu -krttcu- - americkog
casnika Jarnesa W. Halla, koji je 1989. osu-
den u SADna 40 godina zatvora. lzmeduos-
talog on je svoitm poslodavcimaodao kako
americkt radio strucniac! zamisllalucmeta-
ti frekvencije sovietskearmlje u slucaju od-
Jucujucegnapada na SSSR.
Neopreznl setaci uz ogradu •davoljeg
t,rda• jos i danas gledaju u cijevi autornat-
skog oruzia vojne policije. S unutrasnie
strane taj tajnoviti spomenik uzurbano se
rastavlja I priprema za otprernu. Bertin.bu-
duci glavni grad Njemacke se razoruzava.
U isto vrijerne s povtaeeniem sovjetske
tajne sluzbe i sovtetske armije (2500 ljudi)
Berlin ce do kraja. 1994. napustiti i zapadni
<saveznlct(3200 Amerikanaca, 3500 Brttana-
ca, 2000 Francuza].Viseod 1000 njlhovihvo].
nika i brojni agenti vee su napustlli Berlin,
sada ib slijede i oklopne postrojbe.
Tek sada, prilikom -demontaze«vidljtva
je veltcina tog vojnog i spijunskog ustrola,
Stotine njernaeklhdousnika suradivalo ie s
njim, kao mlesni izvidaci iii prevoditelji.
Brojna uhicenia i osude u btvsemDDR.-u po-
kazuju koliki je to bio rizik, Poslodavcisu
vecinombill nev!dljivi.Unutar amertcke mi-
sije sa.monekolikonjih je sluzbenoprtpada-
HRVATSKI VOJNIK
42
lo CIA-i. Poslije ovih promjena i smanje-
njem broia osobljasad je vidliivoda je svaki
cetvrti americki diplomat u Berlinu bio u
sluzb! sigurnosu.
Sada u nenadanoj tisini slijedi besprim-
[erna prenamjena utvrdenja iz hladnog ra-
ta. Amerikanci su npr, u Tempelhofuod Hit-
lerove zracne luke - gdje je nlernacka rat-
na industrija u podzemnimdvoranama pro-
izvodilazrakoplove- napravili suvremenu
obrambenu utvrdu. Takva strogo euvana
rnjesta bila su u Berlinu desetljectma pred-
metom glasina i legendi.Za cijelu sumu an-
tena na brezuliku Marienfeld dobivalo se
uvijek isto objasnjenje:uredaji za telekomu-
ntkacilu. Isto se govortlo za prtslusne insta-
lacije na -davollernbrdu-, kao i za zracnu
luku Tegelkoju su zauzeli Francuzi.Skinute
antene na Marienfeldu prtsluskivale su na
uda.ljenostido 250 km. u 24-satnompogonu
posluzivaloih je 100 vojnika. U sedmojpod-
zemnoj etazi bio je smfesten 43. kemiJski
odio, opremljen za obranu od atomskog,bi-
oloskog'i kernijskogoruzla, all i sredstvima
za napad.
$to ee se dogoditi sa svim ti povrsinama,
zgradama i high-techinstalacijama jos nl)e
do krala odluoeno.U Istocnorn Berlinu bill
su brzt, Odmah poslije pada Berlinskogzi-
da, dok su jos sovjetske postrojbe I Nacio-
nalna narodna vojska (NVA) koristile te ob-
jekte. odredena je prenamjena tih prostora,
Vee u proljece 1990. u demonstractjama Ie
trazeno da se granlcn; garnizon -Ho Chi
Minh- preuredl u prostor za stanovanjei ze,-
lene povrslne.
Z.M.
19. 2a. kolo¥r>za 1992.
europa
• • • •
AUSTRIJSKE
YOJSKE·
/zmijenjene politicke prilike u najbliiem susjedstvu nagna-
/e su austrijske vlasti na izmjenu koncepta nacionalne Warher Fasslabend, prvi covjek aus-
sigurnosti trijske obrane: odvracanje na grani-
ci!
vijek su ra.zne drzave nasto- sa Slovenijom. I tada je bilo mobilizira· $to se tice duzine kao i naotna sluze-
U
jale kako prona.ci nacina da no oko osam tisuca vojnika. nja vojnoga roka u okviru navedene
Ovim promjenama austrijska je voj- reforme nece !:>itt velikih promjena za
se sa sto ma.nJe sredstava.
stvori sto uspjesniJa vojska. ska po rijecima. ministra obra.ne Wer- obveznike. Vojni rok bi I dalje tralao
osam mjesect, s moguenoscu sluzenla
Tim putem upravo stremi i nera Fasslabenda zapocela. proces koji
1, Austrija.. Prtstupilo se je voj- se odvija. na europskim prostorima. sest plus dva, ili sedam plus jedan mje-
ninl I financijskim reforms.ma s koji- ,Prijasnji se koncept temeljio - kaze sec. Jedina novost sastoji se u tome da
ma. bi se do 1995. godine trebalo sma.- Fassla.bend - na liniji Istok-Za.pad, pri bi vojna obveza prestajala s navrsenih
njiti broj voJnika i novca.nih sredstava kojem je tma.o najmjeru sto prije zau- trideset godina. starosti, mislt se na. ob-
za njihovo izdrzavanje, a da bi se s dru- zeti a.ustrijski terjtorij, danasnja real- vezu pricuvne voJske, 111 deset godina
ge strane, ipak, s obzirOm na. nagli ra.z- nost su lokalni konfli.kti u susjedstvu, poslije odsluzenia vojrioga roka, Manji
voj vojne tehnike povecala mobilizacij- pa je samo potrebno odvracanje na mobilizacijski sastavi i reorgaruzacita
ska i obrambena djelotvornost austrij- granici.« na osnovama nove vojne doktrtne na
skih vojnih sna.ga. Za. prijelaz na. novo ftna.nciranje voj- drugoj strani nudi mogucnost za obra-
ske doslo je do nesklada. tzmedu mtnis- cun sa svim oblicima vojne birokracije,
Pred vojne teoreticare, pa i obicne tarstva obrane i financiJa. Za ovu godi- tako da bi se ministarstvo obrane i voj-
prakticare postavila se je dilema. o to- nu vojska je po svome proracunu za- ni -.upravni aparat« u nekoliko iducih
me da li da austrijska vojska bude pro- trazila 18,3 mlrd silinga, sto je previse godina postupno smanjio za deset po-
f esionalna. ili obveznicka. Za.sad je po- prema proracunu ministra financija sto, dok bi se casnicki kadar u postroj-
bijedila. ona struja koja. zagova.ra po- Ferdlnanda Laclne. Isto tako za sljede- bama zadrza.o na. istome broju.
stojece stanje, tj. obveznicku vojsku, ali cu godinu Fasslabend predla.ze da je Da bi austrijska vojska sa smanJe-
veoma su glasni i oni koji zagovaraju za troskove austrijske vojske potrebno nim brojem vojnika. uspJesno izvrsava-
uvodenje profesionalne vojske, tako da. 19,9 milijardi silinga, dok je Lacina od- la sve zadatke, mora poboljsati tehnic-
su uskoro mogu6e promjene. Umjesto redio 17,4 mlrd. ke potencijale. Povecana mobilnost
200 tisuca vojnika koliko ih sada Aus- Reforma austrijske vojske usko je ocekuJe se s obzirom na. nove oklopnja-
trija ima. za sljedece tri god1ne koliko poveza.na. s europskim integra.tivnlm ke (sada. austriJska vojska ima. iskljuci-
ce trajati ova reforms. pod mobilizacij· kretanjima, poseblce u svezi sve dJela.t- vo gusjenica.re koji su puno sporiji) i
ski sastav bit 6e ukljuceno 120 tisuca nije uloge na vojno-politickom planu transportne i bojne helikoptere, te po-
vojnika, od cega ce 15 tisuca biti uklju- Za.padnoeuropske Unije (WEU). Aus- vecanu ucinkovitost moderne elektro-
ceno u postrojbe za. brzo djelovanje. trijski ka.ncelar Franz Vranitzky je suz- nike 1 tnfracrvenih riaprava, pomocu ·
Ove ce Jedinice biti vise operativne bez drzan, te zahtijeva neutralnost. U nje- kojih ce zra.koplovstvo do 1995. godine
mobilizacije. Deset tisuca vojnika bit ce govom komentaru helsinskih dogovo- biti puno ubojitije. Mobilnost ce biti po-
u sta.lnome sasta.vu, dok ce pet tisuca ra. na nedavno odrzanom sastanku vecana. i u svezi ra.keta zemlja-zrak,
biti ukljuceno izmedu onih vojnih ob- KESS-a, on kaze kako su promijenjene dok ce austrijski vojnici dobiti puno
veznika koji su zavrsili osnovnu obu- meduna.rodne okolnosti, l da Austrija laksu i sigurniju opremu koJa ce biti za
ku. Te bi postrojbe bile tako opremlJe- ubuduce, ako to bude volja. svih clani- sve vojne akcije I u svim vremenskim
ne i osposobljene da bi bile u stanju ca. organizacije, nece moci ostati po uvjetima. Sve te promjene nedvosmis-
bno djelovati na cjelokupnome aus- strani ako dode do narusava.nja. sigur- leno nas navode na. pomisa.o kako ce
trijskorn prostol"l,l,kao i na. granicama nosti jedne ili vise cla.nica.. Vranitzky austrijska vojska postati jedna mobil-
ako bi bile ugrozene. Stva.ranje ovak- se zala.ze da u slucaju oruzanoga na- na. I moderna suvremena. vojska. prila-
vih postroJbi za brzu intervenciju ne- p~da Jedne zemlje na. drugu, ne smiju godena novonastalim promjenama na.
posredna je posljedica proslogodisnje- po1edine zemlje samoinicijativno na- europskome tlu.
ga iskustva, kad je austrijska vojska stupa.ti nego samo suglasno u okviru
nekoliko dana prikupljena na granicu odluka medunarodne zajednioe. MARIJAN MAJSTOROVIC
HR~ SKI VOJNIK
19. 21. kolowm 1992. 43
 vojna tehnika vojna tehnika

ODREDIVANJE NEPOVRATNOG - spravom za davanje nagiba cijevi na-

REKTIFIKACIJA
Dozvoljeni prazan hod iznosi 0-02 tisucite.
Vee! prazan hod se mora otkloniti. vrhuni se libela kvadranta;
UZDUZNOG I POPRECNOG - kvadrant se okrene za tao• i provjeri se
OD.REDIVANJE PRAZNIH KLIMANJA DALJINARA poloi.aj vrhunjenja mjehura libele.
(MRTVIH) HODOVA Uzduzno i poprecno klimanje daljinara Ako je mjehur libele u polozaju vrhunje.
nja (uz dozvoljeno odstupanje za polovicu

CILJNICKIH SPRAVA MEHANIZAMA NA PANORAMI javlja se kao posljedlca istrosenosti tarucih

Kod panorame se odreduju prazni hodovi
mehanizma kutomjera i visinske sprave. Ti
mehanizmi su u funkcionalnoj svezi .s kon-
canicom. a njihovim djelovanjem pomic:e se
konc:anica po pravcu i visini.
Dobra prov/era ciljnickih sprava jest jamstvo tocnosti ciljanja
(II. dio)
hodovi tih mehanizama i otklone uoeeni ne- praznog hoda u pruenosu [ctltndricnl zupca.
· (ovisno o vrsti oruda.). a zatim se pusti kosa.
dijelova mebanizama i pojave nesklada u
medusobno spojenim dijelovima.
Uzduzno klimanje daljinara odreduje se
na sljedeci nacin:
- navrhuni se uzduzna libela daljinara
spravom za davanje nagiba ci.jevi oruda iii
-
mehanizmom daljinara;
pritisne se rukom na kosaru pa.norame
gurajuci je naprijed silom od 20 do so N
I
podjeljka na libeli), kva.dra.nt je ispravan.
U slucaju veceg odstupanja mjehura libele
postupak namjestanJa. Je sljedeci:
- navrhuni se llbela kvadranta ok.reta.
njem nazubljenog kotacica. •fine• ljestvice i
izmjeri se velic:ina odstupanja u tisucitima;
- na •finoi• ljestvici se postavi po\ovica
vrijednosti izmjerenog odstupanja;
- libela kvadranta se navrhuni spravom
za davanje Ol'giba cijevi;
- na nazubljenom kotac:icu •fine• ljestvi-

P
ostupak provjere ciljnickib spra-
dostaci:
va obuhvaca sustav i redoslijed
odredenih radnji koje se Izvode
na orudu i ctlinicktm spravama
radi dovodenja ciljnickih sprava
u osnovni poloza] u odnosu na os
kanala cijevi.
Ovisno o konstrukciji, lspravnosti sklopo-
va i mehanizama ciljnic:kih sprava, kao i o
raspolozivom vremenu za posjedbu vatre-
nog polozaja i otvaranja vatre, provjera
ciljnickth sprava moze biti potpuna i dielo-
mlcna.
Potpuna provjera obavlla se poslije re-
monta iii poslije popravka nekog mehamz-
ma clljntcke sprave, pri tehnlckim pregledt-
ma. kada se tijekom uporabe ustanovl neis-
pravnost nekog mehanlzrna iii tijekom pri-
prema za gadanje ako le dovoljno raspolozi-
vog vremena.
Potpuna provjera obuhvaca.
- pripremu oruda:
- pripremu ctlintckih sprava:
- odredlvanie praznih (mrtvih) hodova
meharuzama na daljinaru i panorami:
- odrsdtvanie nepovratnog uzduznog
poprecnog klimanja daliinara:
- provjeru i narnjestanje kvadranta i opsegu rada,
kontrolne Ilbele,
- provjeru uzduzne I poprecne libele da. vort (objektivi) i okulart optickih Ciljnlka.
ljinara;
- provjeru i namjestanie osnovnog polo-
i.aja daljinara: _
- provjeru i namjestanje usporednog po-
lozaja opticke osi panorama i optlckog
ciljnika s est kanala ctjevt,
- provjeru suglasnosti podjeljaka dalji-
nara sa stvarnim nagibom cijevi;
- provjeru odstupanja ciljnicke crte po
pravcu pri razltclurn kutovima nagiba cue-
vi.
Djelomicna se provjera ctljntcklh sprava
dzvodi uvijek poslije posjedbe vatrenog polo-
zaia, promjene vatrenog polozala ili prije
polaska na gadanie. onda kada je unaprijed
poznato da ne postoie uvjeti za provjeru na
vatrenom poloza]u. Ona obuhvaca samo dio
nici. I) distancijskog bubnja (2). ra panorame.
ce popuste se vijci utvrdivac:i. a ljestvica s
- ocistl se cijev i zatvarac u ono] rnjert Prazni hod odreduje se na sliedeci nacin:
- rukom se obuhva.ti distancijski buban],
I, Ako ne postoJi uzduzno [nepovratno) kli- osnovnim (nultim) · podjeljkom se postavi
koja omogucu]e nesmetano ciljanje kroz ci- , manje daljinara, mjehuric uzduzne libele prema pokazivacu (pri ¢emu. treba paziti da
okrene se u Jednom smleru, otpusti se, ocita I vratlt ce se u srednji (osnovni} polozaj. Ako
[ev, se i zapamti vrijedoost podjeljka prema po- se kotaci6 ne okrene i ne pomakne mjehur
- ocisti se kva.drantna ravnina na za. libele iz vrhunjenja). a zatim se pritegnu vi-
dniaku cijevi; kazivacu na Iiestvlci bubnja;
- na isti-se nacin okrene distancijski bu- jci na kota.cicu:
- na usta cijevi postavi se kriz koncica - ponovo se provjeri kvadrant okreta.
[od zice Ui konopca], ban] u drugom smieru, otpusti se, ponovo Distancijski bubanj sa
ocita i zapamti vrijednost podjeljka prema njem 7A 180" sve dok Jibela kvadranta ne po-
- Izvadi se udarm mehanizarn iz zatvara- podjeljcima za kaze vrhunjenje u oba polozaja.
pokazivacu. ·
ca: postavljanje daljine Kvadrant se moie provjeriti i namjestiti i
- mehanizmima za davanle nagiba i Razlika izmedu prvog i drugog citanja je
velicma praznog hoda u prtjenosu dlstanci]- u metrima na tusir-ploci koja Ima vljke za pomicanje
i;,ravca ciievi dovede se cnev u priblizno os- iii usporedo pomocu kontrolnog kva.dra.nta.
novni vodoravni poloza]. skog bubnja izrazena u rnetrlrna [podjelici
na distancijskom bubnju su u metrima). TS: 1-cilindricni iup(;anici, Provjera kuta (90") izmedu ostalih povrsi-
se veliclna pretvara u tisucite okretanjem na tijela kvadranta izvodi se na sljedeci na.-
PRIPRJ:MA CILJNICKlH SPRAVA kotacica (s) mehanizma tablicruh kutova.
2- distancijski bubanj, c:in:
Clljnicke sprave se prlpremaju na sljedecl Prvo se poklopi pokazlvac s prvim ocita- 2
3 i 4- bubanj i ploca - ·vrijednost kuta 80-00 (7-50) tisu6itih
nacin. njem na distancijskom bubnju i procita vri- tablicnih kutova, (odnosno kut od 45°}. postavi se na Jjestvice
- daljinar se postavi i ucvrsti u svoi no- jednost na )jestvici ploce (4). (u ttsucitim] me- 5- kotacic sa rucicom kvadranta:
sac na kolijevci oruda: . hanizma. tabltcnih kutova. Za.tim se produzi - kvadrant se postavi na kvadrantnu
- panorama se postavi u kosaru daliina- okretanje kotacica mehanizma tabltcnih ku- ravninu oruda tako da se strelica na jednoj
ra i ucvrstl se. tova u istorn smjeru i poklopi se vrijednost oslonoj povrsini tijela kva.dranta usmjeri u
- postave se i ucvrste i ostalt prtpadajucl drugog ocitanla na distancijskom bubnlu s pravcu usta cijevi;
opttcki ciljnict u svoje nosace. pokazivacem. Ponovno se proeita vrijednost - navrhuni se libela kvadranta pokreta-
- pregledaju se mehanizmi dahlnara. pa- na ljestvicl plo6e mehanizma tablicnih kuto- njem cijevi oruda po visini mehanizmom za
norame i optickog ciljnika. Svi moraju biti va.. se mjehuric libeie ne vrati u sredinu, za.- davanje nagiba cijevi;
ispravni i imati ravnornjeran hod u cilelorn Prazni hod kut-0mjera odreduje se na slje- - okrene se kvadrant i postavi na kvad-
Razlika oettanth vrijednosti na ljestvici deci nacin: pamti se njegov poloi.aj u odnosu na crtlce
ploee mehanlzma tabltcnlh kutova je vriled- libele. Za.tim se pritisne rukom kosara pa. rantnu ravninu oruda drugom oslonom po-
- izabere se dobro 'vidljiva ciljnicka toc- vrsinom i strelicom u pravcu usta cijevi. t.e
- ociste se flanelskom krpioom ulazni ot- nost praznog hoda u prijenosu dlstancilskog ka (objekt) s jasno izrazenim okomitim ru- nora.me gurajuci je natrag. pusti se i zapam-
bubnja Izrazena u tlsuclttrna, Praznt hod ne tl novi polozaj mjehurica uzduzne libele. se provjeri polozaj vrhunjenja mjehura libe-
bom na uda)jenosti vec:oj od 400 m od oruda le.
smiJe biti veci od pola ttsuctte (60-00S). Ukupna velicina uzdui.nog klimanja dozv0-
!
ODREf>IVANJE PRAZNIH Prazni hod mehanizma za otklanjanJe ut-
jecaja kosine ramena kolijevke odreduje se
iJi se postavi ploca za rektifikaciju oa uda-
ljenosti od so m: ljena je za dva podjeljka na libeli ( •• 7'), a t.o
je vrijednost od 0-02 tisucite.
Oslone povrsine kvadranta su pod kutom
od 90" ako mjehur libele vrhuni sa dozvolje-
{MRTVIH) .HODOVA na sljedeci nacin:
- okrene se kotacic mehanizma kutomJe-
Nepovratno poprecno klimanje daljinara nim odstupanjem za Jedan podjeljak na libe-
ra u Jednom smjeru, ii. istodobno se okomita
MEHANIZAMA NA DALJINARU - postavi se i ucvrsti panorama. u kosaru crta iii vrh sredisnje strelice koncanice ea- odreduje se analogno odredivanju uzdui.oog li. Ako je odstupanje vece. kvadrant se salje
daljinara: · klimanja. U ovom sluc:aju treba daljinar na... na remont.
Kod daljinara se odreduju prazni hodovi norame dovede do poklapanja (ciljaojaJ s
- okrene se kotaci¢ mebanizma u jed- okomitim rubom izabrane ciljnicke tocke ginjati ulijevo i udesno, a velicinu klimanja
mehanizama za postavljanJe tablicnih i nom smjeru vrhune¢i poprecnu libelu: mjeriti na poprecnoj libeli. Poprecno klima.
mjesnih kutova. i mehanizma za otklanjanje (ill krii.a na ploci);
utjecaja kosine ramena kolijevke oruda. - pogleda se kroz okular panorame i toc- - procita se vrijednost podjeljka. na ljes- nje ne smije biti vece od 0-02 tisucite.
Ukoliko su odstupanja veca od dozvolje-
Mehanizmi tablic:nih i mjesnih kutova su u no zapamti koju toc:ku na zemljistu poklapa. tvici ploce kutomjera u odnosu na pokazi-
funkcionalnoj svezi s uzdui.nom, a mehani- okomita crta koncanice: vac: ' nog, daljinar se salje na remont.
zam za otklanjanje kosine ramena kolijevke - proclta. se i zabiljezi (zapamti) polozaj - nastavl se s okretanjem kotacica ku-
s poprecnom llbelom. podjeljka. prema pokazivacu na ploci ku- tomjera u istom smjeru za nekoliko okreta. PROVJERA I NAMJESTANJE
a zatim se 'okren11 kotacic u suprotnom KVADRANTA I KONTROLNE
Prazni hod meha.nizama tablicnih i mjes- tomjera panorame;
nih kutova odreduje se na sljedeci nacin, - nastavi se s okretanjem kotacica me- smjeru i ponovno se koncanica dovede do LIBELE
- okrene se kotacic': mehanizma tablic:nih hanlzma u istom smjeru. za nekoliko okre- poklapanja (cUjanja) s okomitim rubom Provjera kvad.ranta obuhvaca:

radn]i koje su neophodne za uspiesno lz- (mjesnih) kutova u jednom smjeru vrhuneci ta;
vrsenje gadanla, a to su.
- provjera i narnlestanie osnovnog polo-
zaia dahinara:
- proviera i narnjestanle usporednog po-
loi.aia opticke osi panorama i optickog
ciljnika s osi kanala cijevi.
POSTUPAK POTPUNE PROVJERE 6e u odnosu na pokazivac.
CILJNICKIH SPRAVA NA OROOU prazni
Prlprema oruda
Priprema oruda se izvodl na slledeci na-
cin.
- orude se postavt u bojni polozal na rav- . otkloniti.
nu i tvrdu podlogu:
- provjeri se rad mehanizama za dava-
nje oagiba i pravca cijevi, izrnjere se praznl
ca.g
. izabcaoe ciljnic:ke toc:ke;· - provjeru i namjestanje osnovnog polo-
uzdui.nu libelu i procita se vrijednost po- - okrene se kotacic mehanizma u sup- - ponovno se procita nova vr_iJednost iaja kvadranta:
djeljka u tisucitim na ljestvici ploc:e u odno- rotnom smjeru i ponovo navrhuni poprecna podjeljka na IJestvici ploce kutomjera. u od- - provjeru kuta (90") izmedu oslonih po- ·~ 4
su na pokazivac: libela: nosu na. pokazivac. vrsina tijela kvadranta.
- produzi se okretanje kotacica u istom - pogleda se kroz okular panorame. Ako Razlika izmedu prvog i drugog c:itanja. je Osnovni polozaj kvadranta je takav polo-
smjeru za nekoliko okreta. a zatim se kota- se okomita crta koncanice panorame ne po- prazni hod mehanizma kutomJera. Korisno zaj koji osigurava da uz vodora.vnost osnovi-
6i6 okrene u suprotnom smjeru, ponovo se klapa s prethodnom oaciljanom t0¢kom na je da se mjerenje praznog hoda kutomjera. ce tijela kvadranta podJeljci na ljestvicama I'
vrhuni uzduina libela i procita se nova vri- zemljistu. to zna6i da u mehanizmu za otkla. oba.vi na dva do tri mjesta nazubljenog zup- budu u osnovnom, tzv. nultom polozaju, a
jednost podjeljka u tisucitim na ljestvici plo- njanje utjecaja kosine ramena kolijevke po- canika koja su pod kutom od 120- i lzracuna mjehur .libele na.vrhunjen (o kvadrantima Kontrolna libela
stoji prazan hod; srednja vrijednost. Dozvoljen je prazni hod vidi Hrvatski vojnik br. 17, slr. 38-40}.
Razlika izmedu prvog i drugog ¢itanja je - okrene se kotacic kutomjera panora. od 0-02 t.isucite. Vee! prazni hod se mora Provjera I namjestanje kvadranta izvodi 1- cijev libele, 2- vijak utvrdivac, 3- vljak
hod mehanizma tabli¢nih (mjesnih) me i nacilja se na prethodnu tocku na zem- otkloniti.. se na sl!Jedeci nacin: ia namjestanje, 4- osfone povrsine libele,
kutova. Mjeri se dva do tri puta i izracuna ljistu; - na ljestvice kvadranta (•grubu• i •fi- 5- mjehur libefe
srednja vrijednost. Dozvoljeni prazni hod iz- - procita se i zabiljezi (zapamtl) novi po- Praz.nl hod mehanizma visinske sprave nu•) postave se osnovni (nu1t1) podjelJci pre-
Kod ciljnickih sprava koje u sklopu meha.- ·
# I
nosi 0-01 tisuciti. Veci praznl hod se mora lozaj podjeljka prema pokazivacu na ploci
kutomjera panorame.
. . . .. .
.
panorame odreduje se analogno odrediva.
nju praznog hoda liutomjera .. U ovom slu6a-
ju cilja se na ciljnicku toc:ku (obJekt) s jasno
ma pokazivacima;
- kvadrant se postavi na kvadra.ntnu
ravninu oruda ta.ko, da se strelica s ozna.
Proviera kontrolne libele obavlja. se uvijek
prije uporabe. Postupak provjere i namjeS-
tanja kontrolne libele izvodi se analogno
nizma tablic:nih kutova Ima.ju i distancijski ~1ka 1z!11edu prvog I drugog c1tan1a na izrazenom vodQravnom crtom. Dozvoljen je
bubanj (SI. 3) potrebno je izmjeriti veliclnu ploc1 kutom1era 1e prazan hod mehamzma. prazni hod visinske sprave od 0-02 tisucite.
kom 0-800 (0-750) usmjeri prema ustima prov1eri kvadranta. MARKO PARIZOSKI
cijevi;

HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK

19. 28. ko4owza 1992. 19. 28. kolowza 1992. 45
44
 vojna tehnika sve vojske svijeta

MINOBACAC:KI PROJEKTILI PROFESIONALIZAM

Minobececki projektil ispeljuje se iz glatke cijevi, e njegova stabilizacija izvedena je
pomocu krilaca. .
ILi
oseban oblik projektila za mi-
NOVACENJE? Pripadnik

P
nobacac s glatkom cijevi rezul-
tat le uvjeta aarodmamicke,
, konstrukcilske i uporabne pri-
rode, a u odredenoj mjeri i na-
cina djelovanja ovih projektila
na cilj. Ovi projektili lete razmjerno malim
brztnama, uglavnom u podzvucnoi oblasti,
zbog cega im se dale kopllast oblik ko]t pri
ovim brzlnama pruza najmanji aarodina-
mtck! otpor.
Projektil se tspaljuje tz glatke cijevi, pa
mu te stablll.zacija Izvedena pomoeu krilaca,
a umjesto vodeceg prstena potreban mu je
samo prsten za brtvllenje, ko]! se kod ktastc-
nog mlnobacaekog projektila najcesce izvo-
di s kanallrna labirintskog upa, Polja Izrne-
du kanala vrse centriranJe projektila u cue-
vi. Drugi oslonao za pravilno vodenle kroz
cijev dale ovom projekUlu stabihzator koji
je vellcine promlera, Nosac stablltzatora
slui.i ujedno za smjestaj osnovnog pogon-
skog punienla s Inicitalnom kapslom. dok se
dopunska punjenia smjestaju oko nosaca
stabilizatora iii izmedu krilaca [slika I).
Projektili za minobacaee ko]! trnaju velici-
nu kalibra cesto su na samo] granter stabil-
nosti jer su aerodinamlcke povrstne zasje-
njene tijelom projektila i zbog toga manie
uctnkovlte.
SI. 1.
Predvidsjud nestabilnost u
siroj juinoeuropskoj regiji
lta/ija je za svega sedam
godina stvorila snage za
brze intervencije - Forze
de lntervento Rapido
alijanske oruzane snage po
organtzactono] strukturi, teh-
nickoj opremljenosti, bro]-
nosti i razini obuke spadaju u
red najboljih ne samo prema
europskim kriterijima nego i u svjet-
skim relacija.ma. ltalija je takoder [ed-
'na od industrijski najrazvijenijih zema-
•) Koeficijent punjenja izrazava se obtcno u lja Zapada (l.100 milijardi dolara naci-
postocima.
ona.lnog dohotka, uz godisnju inflaciju
1.
k - zr ·
a 100%
od 6,3-6,5 posto), dok taltianska nactja
predstavlja znacalnu demografsku
i predstavlia Jedan od najvai.nijih kon- masu (57,3 milijuna ljudi).
strukcijskth parametara projektila s pu-
U Italiji su vec vise od dvije godine (a
njenjem.
osobito nakon rata u Zaljevu) ponovo
Slika 1. Sastavni elementi streljiva za aktualne strucne rasprave o buduc-
minobacac nosn oruzanih snaga (zapocele su jos
I razorni projektil sa stabilizatorom 1983. godine). Vojni eksperti podijeljeni
1 -· upaljac, 2 - pojacanlk detonatora, 3 - ko-
su u dva tabora, U prvom se nalaze onl
iuljica, 4 - eksplozivno punjenje, S - stabili- koji tvrde da je suvremena ratna teh-
zator nologija nespojiva s privremeno uno-
vacentm amatertma iz kojih nakon 12
II osnovno barutno punjenje
1 - tijelo inicijalne kapsle, 2 - kartonski tuljak, mjeseci obvezatne obuke (koliko traje
3 - barut (NGB u trakama), 4 - pokrivka, 5 - vojni rok u Italiji) nastaje osrednje obu-
lnlcijalna kapsla, 6 - udarac, 7 - cmi barut oeno ljudstvo, pa se zalazu da jezgro
IU dopunsko -barutno punjenje
talija.nske oruzane sile budu vrsno uv-
8 - celuloldna tkolJka, 9 - barut i (NGB kva• jezbani profesionalci koji ee sluziti do-
dratne ploclce) movinl dragovoljno najmanje jedno
Slika 2. Aktivno-reaktivnamina desetltece. Ispravnost tog nazora za-
I boJeva 9lava
stupnici profesionalne vojske nalaze u
1 - upaljac, 2 - kotulJica, 3 - eksplozivno novijim vojnim iskustvima daiuci de-
punjenje taljne naputke iz ratova na Falklandu
1982. i Zaljevu 1991. godine. Ont isto-
II raketni motor
4 - komora raketnog motora s mlaznicom, 5 - dobno zele provestt reorganizaciju za-
pogonski raketni barut, 6 - pripala, 7 - uspo- povjednog ustroja, posebice medu vi-
rac sokim casnicima kojih, po njihovom
misljenju, Ima prevtse {22 generals, 49
Ill Stabillzator sa krilcima
IV nosac s osnovnim i dopunskim barutnim pu- general-pukovnika i general-malora,
njenjem 129 brigadnih generals, 717 pukovnika
8 - elastlcnl prsten (utvrdivac), 9 - dopunska
i 3.474 dopukovnika).
barutna punjenja, 10 - nosac, 11 - osnovno Zanimljivo da se glavni protivmcl
barutrio punjenje •
potpune profesionaliza.cije talijanskih
HRVATSKI VOJNIK
46 !!!!I_ 19. 28. koloW%G 1992. i 19. 28. kolov,om 1992.
padobranske
brigade
»Folgore«.
Osnovno je
pjesacko
oruzje u ovoj
postrojbi
. strojnica
Beretta Model
12 kalibra 9
mm para
oruzanih snaga nalaze u samim vol-
nim krugovima, Z.a.jednosa dijelom ci-
vilnih analttleara specijaliziranih za
vojnu problematiku oni smatraiu da bi
se sadasn]t talijanski obrambeni bu-
diet od 21,3 milijardi dolara vtsestruko
povecao. Od ukupno 361.400 ljudi koll-
ko Imatu talijanske oruzane snage njih
216.000 su novaci, Ostali su profeslo-
nalni casnici, docasruct i razru struc-
njaci. u kopnenoj vojsci Ima ih 64.200, u
ratnom zrakoplovstvu 52.200 i ratno]
mornarici 29.000. Jedan novak (tshra-
Postrojbe specijalne namjene ras-
polai:u visoko sofisticiranom tehni-
kom. gps sustav za orijentaciju
Magellan
HRVATSKI VOJNIK
47
na, odora i placa] godlsnje kosta tali-
jansku drzavu 33 milijuna lira. Profesl-
onalni vojnik koji bi se novacio za raz-
doblje od 5-7 godina bio bi ••tezak«
natmanle 200 milijuna lira svake godi-
ne. Prema pnstasama sadasnteg vo]-
nog ustroja profesionalna vojska bila
bi izuzetno skupa jer vec danas svaki
novak prima mtesecno izmedu
140-160.000 lira; specijalizirani docas-
nik Ima mjesecnu placu 800 tisuca lira,
nizi casnict 1-2 millluna, dok mjesecni
prihod genera.la iznosi 7,9-10 milijuna
lira.
Dakle, samo za isplate placa, ishra-
nu i opremanje trupa Italija. danas go-
disnje trosi 8 milijardi dolara. Profesio-
nalna vojska, cak i manjeg obujma, bi-
la bi, prema istim misljenjima, tezak iz·
datak za Italiju, dok bi prelazak na-no-
vi ustroj znacio i naglo, gotov~ drastic-
no smanjenje ljudstva. Z.a.to se najcesce
navodi primjer V'elike Britanije, zemlje
s priblizno jednakim brojem stanovni-
ka kao i Italija (56,6 milijuna ljudi). V~
lika Britanija ima oruz.ane snage sas-
tavljene od 300.100 odlicno izvjeibanih
profesionalaca (ukljucujuci i 18.100 ie-
na) koji je godisnje kostaju zajedno s
naoruzanjem 43,5 milijardi dolara {bri-
tanski nacionalni dohodak iznosi 987
milijardi dolara, godisnja inflacija 9,5
posto). Cak i da ima 210-220.000 profe-
sionalnih vojnika ltalija treba, prema
svim optimistickim racunicama. trositi
najmanje 28-30 rnilijardi dotara godis-
nje, sto je znatno vise nego s postoje-
cim sustavom novacenja i 150.000 voj-
nika (novaka) vise.
10.000 PROFESIONALACA
Z.a.pravo,zagovornici obje koncepci·.
je svjesni su velikih troskova stvaranja I
 sve vojske svijeta sve vojske svijeta

i odriavanja suvremenog obrambenog

ustroja. Vee sada u talijanskim oruza-
I - grope za pstnotosko-propagan-
dna djelovanja (u svim postrojbama)
santne obrane protivnika, kao i unista- (besumni podvodni petocijevni pistolj,
vanje protudesantnih prepreka u vodi pistolj s prigusivacem, automatska.
nim snagama postoji nekoliko elitnih - jedinice za logisticku potporu. i na obali u podtucju iskrcavanja tak- puska, strojnica, pistolj-automat, laki
profestonalnih postrojbi koje 6e poslu- Kako su u prvih pet godina postoja- tickih pomorskih desanata snaga za mitraljez}, rucnih bombi i rucnog baca-
iiti kao obrazac za stvaran]e buduce nja talijanskih -brzih snaga- za njtho- brze intervencije. Ta grupa (100 ljudi) ca, sredstava za miniranje I diverzan-
reorganizirane talllanske vojske. Prva vo prebacivanje u zone borbenih djelo- oba.vljai protudiverzantskadjelovanja, tskih mina.
od njih su nacionalne snage za brze in- vanja bila potrebna nova sredstva, po- a za maticnu ploveeu bazu kortsti veli- Ta.lijanski pomorski diverzanti iz je-
tervencije. Jos u tijeku 1985. godine Mi- stoje6i transportnl zrakoplovi moralt ki desantno-opskrbni brod •Andrea dinica za brze intervencije prebacuju
nlstarstvo obrane u Btmu podnijelo je su blti zamijenjeni novima {transportni Bafile• {A 9871) koji ima 13.380 tona i se do mjesta djelovanja podmornicom,
vladi na uvid -Bijelu knjigu- gdje je po- zrakoplovi G-222 talijanske prolzvod- razvija brzinu od 17 cvorova; uz gorivo, avionima, helikopterima i brzim cam-
tanko opisano sto Italiji treba kako bi _ nje pojacant su vectm amertckim C-130 streljivo, hranu, laku opremu, prenosi cima. Na obalu se uglavnom iskrcava-
osigurala vainiju ulogu na Meditera- Hercules i s 4 vojna Boeinga 707 koja i manje desantne brodice. ju po noel, koristeci se za,ronjenim pod-
nu, Bliskom istoku i Jadranu. Vee Je ta- su kupljena u Portugalu). Istodobno, u mornicama torpedne cijevi ili poseb-
da tzvrsena procjena dace se do konca SAD na.bavljeno je 20 visecijevnih ba- nim komorama. Sa maticnih brodova
desetljeca stvoriti krizno zariste i u Ju- caca raketa MLRScal. 227 mm s dome- iskrcavaju se na udaljenosti od dese-
goslaviji, te na Balkanu [Albanija]. tom od 30 km, tek cak 6.629 protuten- tak kilometara od· obale; potom obali
kovskih raketa BGM-71CT-TOWod ce- prilaze na ronilicama-tegljacima i dnl-
Za manje od sedam godina ltalija je ga je njih 1.239 vec tskusano na vjez- gim minijaturnim ronilicama za kreta-
doista stvortla vlastite brze snage za bovnim poligonima gdje se simultraiu nje pod vodom, a po potrebi i pliva-
zastttu vitalnih nacionalnih interesa u pravi ratni uvfett. njem u kombinaciji s ronjenjein. Za
regiji. One nose oznaku FIR (Forze de Pocetkom 1990. svoj daljnji doprinos kretanje po povrsini vode koriste se·
Intervento Rapido) i imaiu blizu 10.000 snagama za brze intervencije dala je gumenim camcima s jakim vanbrod-
izvrsno izvtezbanlh ljudi. Njihovu os- talijanska ratna mornartca, U sastav skim i b~sumnim motorima iii bez njih
novu sactnjavaju. [edlnlca posebne namjene, uz vec po- (veslanjem). Kako bl izdrzali te napore, ·
stoject bataljun -sen Marco- i rontlac- ronioci-kom~ndosi na obuci, medu os-
- tri bataljuna padobranaca iz bri- ki GOS (Gruppo Operativo Subacquei) talim, svaki dan podignu nekoliko to-
gade -Folgore« namijenjen za tzrazito napadajne ope- na utega. fyiisici, srce i pluca toliko su
- tri plesacka bataljuna iz mehani- racije, ukljucen [e odred pomorskih di- im jaki da mogu, ravnomjerno disuci,
zirane brigade -Friull-,
- bataljun mornartcko-desantnog
pjesastva -San Marco-.
-
Talijanski rcnilac-kornandos oboruzan je, izmedu ostalog, podvodnim pistoljem
verzanata -Teseo-Tesei« i grupa po-
morskih diverzanata GRUPARDIN sa
zapovtednistvom u Tarantu (Talljani
satima veslati u istom ritmu. Njihova
vjestina, kondicija, izdriljivost i samos-
vijest nadmasuju sposobnosti najboljih
Za transport ovih snags odredena je Heckler· & Koch P 11 (rijec je o oruzju koje se umjesto klasicnog streljiva koristi na tom podruciu imaju drugu tradtct-
strelicama promjera 5 mm s ucinkom metka kalibra 7,65 mm)
olimpijskih plivaca, vaterpolista ili
46. transportna takticka avto-brigada, ju). skakaca s daske i tornja.
s bazom u Pisi, te brodovi za prevoze- Iz aviona se iskrcavaju na. vodu ili na
nje, kao i brodovi za njihovu zastitu i skijanje traje mjesec dana, upoznava- sebne postrojbe talijanskih oruzanih POMORSKI DIVERZANTI . kopno kao padobranci skacuci s malih
brodovt za logtsticku potporu tz sasta- nje alptnlsticklh viestina isto, a topnic-
snaga kao sto su. Odred •Teseo-Tesei• Ima 200 probra- Profesionalci iz postrojbi u okviru visina (do 400 metara), all 1 s velikih vi-
va ratne mornarice. Svaki interventni ka obuka cak tn mjeseca. Cijeli proces - jedinice alpsklh lovaca i padobra- nih ljudi i nalazi se u momaricko] bazi FIR-a imaju kontinuiranu i skupu sina kada je obvezatan skok sa za-
bataljun ima 225 ljudi. Njihova selekci- prema tome ne moie biti kraci od 17 naca skijasa (od cete do bataljuna) La Spezia (u Genovskom zaljevu). Sas- obuku drskom. Iz helikoptera se iskrcavaju
ja i obuka razlfctte su od one koje pro- mjeseci pri cemu se osnovni troskovi - jedinice lakog topnistva i mlnoba- toji se od 10 stalnih borbenih grupa i
posebne skuplne brodova. Svakoj gru- Bonilacka obuka od 10 mjeseci za bez padobrana, iskacuci u mores visi-
laze novaci u regularnih 12 mjeseci. za svakog pripadnlka -brzlh snaga- caca (na nivou bataljuna) · obje pomenute jedinice (zajedno 300 ne do 10 metara pri brzini helikoptera
Samo na fizicku kondiciju trost se 4,5 krecu izmedti minimalnih 220-250 mi- - diverzantski i pomorsko-diverzan- pi se jos u miru odreduju 2-3 cilja na-
pada na terttoriju potencijalnog prottv- 'ljudi) izvodi se u skolskom sredistu La do 35 km na sat; spustaju se I niz ko-
mjeseci, sredstva veze svladavaju se za lijuna lira gcdlsnje. tski timovi {grope od 20 specijalista} Spezia (kosta 300 milijuna lira godisnje nop duljine 100-200 metara koji visi iz
2,5 rnjeseci, podvodni diverzantski te- - specijalisti za super-moderne tele- nika. Plovlla koja koristi odred su spe-
Pored ovih bataljuna, u FIR su, ovis- komurukacuske sustave (na razinl be- ctftcne namjene. Brod-matica je brod po covjeku) gdje im je i pol~o zboriS- helikoptera. Zajedno s diverza.ntima iz-
caj traje daljnjih 3,5 mjeseci. Padobran- te. Isto tako. obvezatna je posebna fi- bacuju se i ronilice-tegljaci ill gumeni
ska obuka proteze se na mjesec i pol; no od takticklh potreba, ukllucene i po- te) za potporu tipa APE (A 5328); ima 771
tonu, brzinu od 15. cvorova i 108 clano- zicka sprema, padobranski i alpinistic- camci i kajaci.
ki tecaj, a jos osam tjedana trosi se na Razloga za dugorocno razmisljanje
Talljanske profesionalne oruiane snage va posade. Sluz; kao ploveea baza ltu-
dl-zaba i pomorskih diverzanata.. Po- kopnenu komandosku obuku i tehnike jesu li profesionalci jeftiniji zato sto su
(1995-2000. godina) Ljudstvo u oruianim snagama ltalije (1991-1992.) prezivljavanja na suborn I mocvarnom ucinkoviti i koliko bi doista kostale
Prema alternativnom projektu Ministarstva obrane mocnl brod odreda -Teseo-Tesel- je profesionalne oruzane snage jedne ta-
brod za opskrbu -Pietro Cavezzale- (A tlu.
Vojnici (rok ¢asnici I ¢asnici
5301) s 1.766 tona nosivostt, brzlnom od Oprema pomorskih diverzanata tali- ko velike i razvijene zemlje kakva je
sluienja 5- 7 doi:asnici , Novaci i Ukupno janskih brzih snaga sastoji se od: roni- Italija dakako ima. Obuka 10.000 ljudi
Ukupno 16 cvorova i 210 clanova posade (APE i
godina} (ugovor na 20 docasnici
Cavezzale naoruzani su samo dvostru- lackog aparata sa zatvorenim m polu- iz snaga za brze intervencije, odriava-
godlna) Kopnena vojska 170.000 64.200 234.200 zatvorenim krugom disanja, »suhog ili nje opreme (vlastiti transportni zra-
kim automatskim topovima kal. 20 i 40
Kopnena vojska 80.000 ,30.000 110.000 Ratno zrakoplovstvo 26.000 52.200 78.200 mm). -Pietro Cavezzale- mace op- •mokrog• ronilackog odijela, dubi- koplovi, helikopteri, brodovi, podmor-
Ratno zrakoplovstvo 16.000 42.200 58.200 Ratna momarica 20.000 29.000 49.000 skrbljuje sve amfibijske brodice i male nomjera, ronilacke maske, peraja, cije- nice, tesko raketno i topnicko naoruza-
Ratna mornarica 15.000 27.000 42.000 camce s kojima raspolaze • Teseo-Te- vi za disanje, ronilackog sata, kompa- nje, camel, posebna komunikacijska
Pricuva: 584.000 ljudi - od toga 520.000 u kopnenoj vojsci sa, lampe, osobnih sredstava za spasa- tehnika, sve vrste lakog oruija isl.) uk-
Ukupno: 210.200 profesionalaca u djelatnom sastavu. Staine (obveza sluienja do 45. godine; u istom danu mobi- sei«. To su dva specijalna desantna
llzira se 240.000 obveznika), 28.000 u ratnom zra- camca deplasmana po 64 tone i brzine vanje, ronilackog noia, komunikacij- ljucuju,ci i financijska sredstva za pla-
pricuva ima 350-380.000 ljudi, koja se do konca
desetljeca popunjava obveznicima lz pricuvnog koplovstvu (obveznici od 25-45. godine iivota), 30 cvorova, te [edan camac na zrac- skih sredstava za podvodnu vezu, roni- ce i mirovinsko osiguranje - dovode
sustava .kakav je postojao u razdoblju 1993-1995, 36.000 u ratnoj mornaricl (mornarl u prlcuvi do 39. nom jastuku, projektlran samo za pre- lackog podvodnog lokatora, minijatur- nas do fantasticne svote od 2 milija.rde
s tim da je za casnike gorrija dobna granica sluie- godine, casnici do 73. godine iivota) vozen]e pomorskih diverzanata. ne lJKV stanice, dvogleda, naocala za dolara godisnje, cifre koja je jednaka
nja u pricuvi navriena 60-ta godina iivota (donja Skuplnt GRUPARDIN pnpao je za. gledanje nocu, protuminskog detekto- ili cak veca od obrambenih budieta
granlca je 55 godina). datak izvidanja elemenata protude- ra, ronilackog i streljackog naoruzanja mnogih nacija. FRAN VISNAR

HRYATSKI YOJNIK HRYATSKI VOJNIK

broj 19. 21. kolowm 1992. i 19. 28. bfowm 1992. 49
48

MASKA GLAW CUVA
Danasnje zastitne maske v~Jo se razlikuju od nekedssnjlh
u
proslom bro]u pisali smo
o povijesnom razvoju za-
stitne maske do drugog
svjetskog rata, U ovom
broju govorit cerno o za-
sutno] maski koja se da-
1as kortsn.
Danasnja zastitna maska sastoji se
od obraztne, filtra, torbice i prtbora,
Obrazina [e dio zasttme maske na-
nijenjen mehanlcko] izclaci]! Ilea, Pro-
izvodl se od gume u trt velicine - (M)
mala, (S) srednia i (V) vellka, lzbor vell-
;ine obrazine u zna.tnoj mjeri odreduje
stupan] zastite koju pruia maska, Pre-
velika. obrazlna dodiruje iii pokrtva
svolim rubovima usi i uttsne se u grlo,
le dolazi do propustania zraka izrnedu
lica i obrazine. Mala obrazina vrsi prt-
ttsak na glavu, a poglavito na lice, sto
rnoze Izazvati glavobolju i nelagod-
nost, smanjuje vidljivost I dovodi do
drugih poremecaja koji ut)ecu na ko-
risnika. Veliclna zasntne maske odre-
duje se prema velicini glave korisnika,
sto 6emo prikazati na ovoj tablici,
Na obrazini se nalaze naocale, nosac
VELICINA OBRAZINE
»M• MAIA
»S« SREDNJA ~ 63 - 65
.v .. VELIKA
filtera s ventilom ~ udisanje, zastitna
kapa s ventilom za tzdtsanje, tri para
elasticnih vrpct, okovratna vrpca i tje-
mena ploctca, S unutrasnle strane ob-
razine smjesten je nosru umetak. Flltar
zasnme maske namijenjen je za pro-
ciscavanje udahnutog zraka, od aero-
sola i para bojnih otrova, te radioakttv-
nih i btoloskih aerosola, Ftltar mora
odgova.rati zahtjevima u smislu ·upo-
rabnih svojstava, u odnosu na gabartt,
tezin! i otporu disaja.
Flltar se tzraduje od lakog alumtnlia
u obliku cilindra (d = 105 mm). TIJelo
[e izradeno od jednog dijela sa grlicem
i navojima. Punjsnie se sasto]l od uglje-
na .:.. apsorbensa napravljenog u obli-
ku gra.nula. raznih velicina (mauh,
srednjih i velikih). S gomje i donje stra-
ne aktivnog ugljena postavljene su po
dvije plasticne mrezlce s vatom i sitas-
Um aluminijskim nosactma, Plasticna
sita oslguravatu sabilanle, vata onemo-
gucava izla.zenje ugljene praslne iz fil-
tra, a aluminijski nosaet stite plasttcnu
mrezu i ostale slojeve u filtru od meha-
"nickih ostecenja,
Protudimni filtar je napravljen od
mtesavtne oeluloznih i azbestnili via-
opseg glave (centimetri)
okomito vodoravno
61 - 62 55 - 56
57 - 59
66 - 67 60 - 62
kana te sluzi filtraciji zraka zadrzava-
njem svih vrsta aerosola,
Za.stitna maska dovoljno stiti od svlh
HRVATSKI VOJNIK
50
vrsta bojnih otrova, ukljucujuci i naj-
noviJe, all treba tmatl u vtdu da zastit-
na maska ne stiti od sVib materija 1 plt-
nova koji imaju tokstcne osobine. Tako
npr. vojna zastitna maska ne stiti od
ugljicnog monoksida. (CO), arnonijaka
(NH311 drugih materqa koje tmatu spo-
sobnost asporbcne u aktivnom uglje-
nu.
Za. zastitu od navedenih materija ko-
riste se specijalni ftltrt. Isto tako, zasttt-
na maska se ne rnoze koristiti u viso-
kim koncentracijama bojnili otrova,
jer dolazi do brzog zastcenia filtra,
Osim toga, filtri na zastttntm maska-
ma samo prociscavaju kontammtrant
zrak, a ne mogu nadoknadltt nedosta-
tak kisika u zraku. Zato se vojne zastlt-
ne maske ne mogu koristiti u kontaml-
niranom prostoru u kojem koncentra-
cija kisika. iznosi manje od t 6%, te se u
tom slucatu moralu kortstin posebne
izolirajuce zastttne maske ill Izolirajuci
aparatt, Treba napomenuti, da filtar
zastitne maske moze stititi'samo odre-
deno vrijeme, jer dolazt do zestcenta
aktivnog uglJena. Vrijeme zastite ovisi
o konoentraciji bojnih otrova u zraku,
Zato je potrebno poznavatl uvjete ko-
ristenja filtra u kontamtnirano] atmos-
f eri kako bi se filtar na zastitnoj maski
mogao povremeno zamijeniti.
Za.stitnu masku treba cuvatt od vla-
ge, sunceve svtetlosn, naglth promjena
temperature, udara, mehanickfh oste-
cenja i dr.
DAUT BAJRUSI
; 19. 21. "-- 1992.
·BOJA BLATA
Nijedan dobro obojan tenk nije Jijep. On je presnjev, blatnjav,
izgreban i zauljen
a prtrodan izgled i uvjerljivost ·
N
ma.kete koju dovrsavate upravo
bojanie ima. naiveci utiecai, te
stoga treba. stalno imati na umu
nekoliko tzuzetno vaznih einie-
. ntca, Ni jedan objekt. bilo da je
prirodnog portjekla, iii je .stvoren ljudskom
rukom, ne posjeElujeJednoliku boju ravnom-
jerno rasporedenu po ctielo] povrstm, a.
glavni uzrok tome je lgra. svjet.la i sjene na.
njegovom oplosju, Ona. jasno tsnee svu slo-
ienost volumena promatranog o))jekta. ja-
sno nagla.4avajuci trodtrnenzlonalnost, pla-
sti¢nost odnosom svtetlth, istaknutlh ploha,
a zatamnjemh, ostencanth mjesta. Prorna-
trana boja na intenzivnom svjetlu djeluje
znatno bogatije, ja.oe. no ta ista bola na za-
sjeojenoj plohi. Treba znati i da. okolina svo-
jim spectficnim osvjetljenjem i zastupljeno-
scu dominaatnih boja. bitno utje6e na. izgled,
. kolorit prorna.tranog objekta, te o tome vodi-
te racuna, Ako namjeravate upra.vo dovrse-
2. Ovaj arnericki Sherman predstavlja
skolskl primjer izuzetno uspjesno obo-
jane makete
broj 19. 21. kofovom 1992.
maketarstvo
/
nu maketu izloiiti znatlzeljnim pogledima
prija.telja rnaketara. ili posjetitelja. izlozbe ili
maketa.rskog natjecanja (zasto ne?) u sklopu
diora.me (slika 1) {diorama.predsta.vlja.mini-
jaturni, vjerni prika.z objekta. koji je u sredi-
stu promatratevogza.nimanja. srnjefitenogu
prirodoi okolis. u logicki osmisljenoj situ-
a.cij i. po mogucnosti bogatoj dinamikomi
blato. pijesa.k,prasina. hrda naprosto rnora-
ju biti prisutni na ma.keti. Nema nista ne-
uvjerljivije od prizora borbenog vozila, teo-
ka.. oklopnog tra.nsportera. »izgla.ncanog•
poput sportskog automobile..a usred iesto-
ke. odlucujuce bitke. Ne zaboravite simpa.-
ti¢nu, istinitu poslovicu tenkista: tenkovi
privlace prljavstinu I blato poput ma.le dje-
ce!
0d trenutka. silaska s proizvodne linije
sve vrste borbenih vozila pocinju »skuplja.ti•
manje ili vece •oziljke• po ci\eloJ konstruk-
ciji, trupu. Na bojifitu, tijekom intenzivnih
vjezbi. pa i tokom ma.nipulacije u transpor-
tu. maskirna boja je neprestano izlozena ha-
banju. guli se, ot;pada., pa se o!ltecena.mjesta.
ponovno oo·laju, 6esto bojom nesto drukcije
oijanse. Ra.z icita. ma.ziva. sredstva a i pogon-
sko gorivo brojnim mrlja.ma vrlo brzo oaru-
se besprijekorni tvornicki •finish• maskir-
nih boja. a neizbjezna hrda. po¢ioje ostavljati
tragove na. pojedinim dijelovima konstruk-
cije. Zbog djelova.nja sunca i atmosferiUJa
boja uskoro, pogotovo na mjestima izravne
izlozenosti svjetlu. pocinje sta.riti. gubi oso-
bine. blijedi. a u nekim podru¢jima. izraiene
vjetrovitosti biva mjestimicno potpuno uklo-
njena. abrazivnim djelovanjem prasioe i pi-
jeska. Gumeni dijelovi, u po¢etku cqli, mije-
njaju boju blijedeci. te postaju tamno sivo.
smedi. Zra.k . kao medij nije a.psolutno
proziran, te boja objekta promatra.nog s ve-
ce uda.ljenosti gubi kontrastnost i saturaci-
ju. Atmos[era. ra.sprsuje, oeutra.lizira boju te
ona djeluje bljede. sivkasto. 1.ato.a.ko zelite
da. va.sa. ma.keta zaista djeluje uvjerljlvo, oe
upotrebljavajte nekriticki rnaskirne boje
ravno iz bo¢1ce, bez obz.ira na. njihovu auten-
ticnost. jer ce djelova.tina maketi neuvjerlii-
vo. preintenzivno. Preporu¢jlvo je u posebnu
bocicu odvojiti ne!lto ,originalne• bole te joj
pomalo doda.vati bijelu ili sivu boju da bi
»zericu• izgubila izra.zajoost.Tako preinace-
na maskirna bola. nanesena. na ma.ketu dat
ce joj uvjerljiv izgled objekta u prirodnoj ve-
COMBAT scour
JIU OH•SIO
·,,
HAO"'
li¢ini proma.tranog s udaljenosti. Pouzdanih
formula za dodavanje bijele i sive nema. te
probe vrsite na suvisntm komadima plasti-
ke. Na.oruza.jte se strpljenjem. rezultat ce
9pravda.ti vas ulozeni trud (slika 2i
0,t • Ni ••••••••••••• ljeploJ ••••
cu M1l1alld p,laor IIIONle ln.-i u
='T=:o:'ZllgNb,
111.041/DMIZ.
HRVATSKI VOJNIK
51

VJERA U BOGA
I HRVATSKA SLOGA
U nesim je krajevima bilo krscene jos pri}e Ill. stoljece, no sustavna kristijanizacija Hrvets zbila
se od VII. do IX stoljece
)
P
oeect krscaostve, na podrucju
nekadasnjega zapadnog llirlka,
' tj. na prostoru rimskih pokraii-
na Dalmaclje i Panonlle, jos
uvijek nisu dovoljno tstrazeni,
Postoli niz teoriia kojima se uwrdulu poceci
krscanstva ati je rnalo onih koie se mogu
znanstveno potkrijepiti. No. svakako treba
tstaci splitskog kronicara Tomu Arhldako-
na (1268) koji naglasava da j.e -nakon pokr-
stenja Cota i Hrvata- ponovno uspostavlie-
na nekadasnja crkvena orgamzactia i da je
-cijela Hrvatska od starine crkveno urede-
na i providena biskuptlama uz (jadraosku)
obalu od K varnera do Kotora i na sjeveru do
Siska ... • 0 razvoju krscanstva na ovim pro-
stortrna pisali su i Daniel Farlatl, Hilarlon
Gasparottl, M. Pavit i brojni drugi povjesni-
cart, Brzom slreniu krscanstva oko sredine
3. stoheca najvise pridonosi pokretljivost
vojnlka, robova, · poduzetnika i trgovaca,
Uzvodno, uz tokove Dunava I velikih rijeka.
Mri se krscanstvo Istocne provenijencije.
dok s drzavnim sluzbenictma iz ltalije preko
Dinarsklh planina i Jadranskih admimstra-
tivnih sredista prodire krscanski duh rim-
ske tradicije. Cljelo to podrucie naziva se m.
rik i spormnje se 1 u Poslanlcl RlmljanJma.
Apostol Pavao istice da je od -Jeruzeleme
pa nsokolo sve do Ilirtke: pronio Evande/Je
Kristovo« Brojna blskupska sjedista u Ilirt-
ku, poput Salone, Sirmtja, Siska (Slsclat
Vlnkovaca (Clbalae}, Osljeka (Murska) i
drugih, govore o krscanstvu na ovim presto-
rirna i mada se spominju tek od sredine 3.
stolieca, slgurno se zna da ie krscana u na-
sim krajevtma bilo i prije. U 4. i s, stoljecu
dolazi do prodiranja Huna, tstocmh Cota.
Langobarda i drugih barbarskih naroda na
podrucie llirika i cijelog Zapada. no upravo
duhovnost
ee ta opasnost ucvrsttti crkveno. jedinstvo u
tom presudnom casu za europsku povijest.
Temelji rtmsko-krscanske ciVilizacije bit
ce sacuvani, no crkveni llirik pretrpjet ee
nenadoknadive gubitke. U Panoniji su ne-
povratno srusena biskupska sjedtsta Ciba-
lae (Vinkovci). Jovia (Ludbreg) i Mursa [Osi-
jek], Sirmij su razorili Atilini Huni (441.) a
Salonu (641.) A vart, Novi procvat kdcanstva
na ovim prostorima povezuje se s postup-
nim pokrstavanjern Hrvata u 7/8. stoliecu.
Grcki povjesnlcar (i car) Konstantln Porfl-
rogenet pise o bizantskom caru Herakllju
[610.-641.) koji je, da bi protjerao Avare iz
lltrtka, zatrazlo pornoc od Hrvata koji su ziv-
jeli iza Karpata u Bijelo] iii VelikoJ Hrvat-
sko], Spustajuci se prema [ugu Hrvati su
prolazllt starim transkarpatskim putom ko-
ji je slijedio tokove velikih rijeka i spustao
se sve do Jadrana gdje su Hrvati vodili ogor-
eene borbe s Avartma, Uz pomoc.btzantske
mornarice najprije oslobadaju Dalmaciju a
potom i citav zapadni llirik. U svom trilurn-
falnom pohodu oslobadaju i podrueia Izrne-
du Drave, Save i Dunava, ucvrscuiuct se ta-
ko i na sjeveru. Glade njthove viere I obicaja
prthvaca se teoriia koja tvrdi da su Hrvati
prije dolaska na Jadran bill pogani.
Vise cimbenika ide u prilog to] pretpo-
stavci, Arheoloski nalazi nedvojbeno potvr-
duJu da Hrvati po dolasku u novu domovinu
spaljuju svoje pokojnike, sto nijedna krscan-
ska sljedbe onog vremena oije dopustala,
Konacno i K. Porflrogenet u svom dJelu •De
adrntnlstrando tmperio- naglasava da -Hr-
vati, koji sada stanuju u predjelima Dalma-
cije. potiecu od nekrstenlh Hrva.ta, zvanth i
•Bljeli•, koji obltavaiu s onu stranu Turske
[Madarske]-. U istoimenom je djelu Porflro-
HRVATSKI VOJNIK
52
genet zabiljezio i predaiu, poznatu nam iz
dackth ¢itanki. o tome kako su -Hrvatl dosh
u svoju danasnlu domovinu pod vodstvom
petorice brace (Klukas, Lovelos, Kosences,
Muhlo, I Hrovatos) i dviju sestara (TUIJa I
VUIJa)•.
Vrlo je vrijedna i Porfirogenetova vtjest
da ovt -pokrsteni Hrvati (a pokrstili su ih
sveeenict koje je Heraklije doveo iz Rima)
nece ni s kim ratovatt lzvan svoje zemlje ...
jer su se zakleli Sv. Petru [zapravo Papi) da
nece nikada prova.ljivati u tude zemlje, nego
6e radije :Uvjeti u miru sa svlma koji to
htjednu-. Pokrstavanje naroda stoljetan je i
mukotrpan prcces u kojem ie krtsttiantzact-
ja obicno kretala od narodnih voda (u Hrva-
ta se poimence spominju Porga, Porln, VoJ-
nomlr, Viseslav, Borna, Ljudevlt Posavskl
ltd). preko vladatucih sloieva do sirokih na-
rodnih sloteva, Porfirogenetov trostruki
tzviestal sviedoct o postupno] kristijanizaciji
Hrvata od 7. do 9. stolieca, tako se u prvoj fa,.
zi s krscanstvom susrecu dalmatinski Hrva.-
ti, u drugoj njihovi sunarodnjaci pod franac-
kom vlascu, a u trecoj krajevi juzno od Ceti-
ne i u gorovitim predjelima srednjovjekovne
Bosne, Huma i Duklje (Dukljaninove Crvene
Hrvatske). 0 pokrst.enju Hrvata u Dalmaciji
svjedoci vi~ arheoloskih oalaza. od kojih je .
najpoznatija krstiontca kneza Vi~slava,
isklesana najvjerojatnije na prijelazu iz 8. u
9. stoljece. To je zasigurno Jedan od najza..
nim.ljivijih spomenika iz najstarlje hrvatske
pro!ilosti iz cijeg natpisa saznajemo da Je
•napravl svecenlk Ivan u vrijeme kneza Vi-
seslava. iz p0boznosti i na cast sv. Ivans. Kr-
stite/js., da zagovara njega i njegova !iticeni-
ka•.
TIHOMIR OWMOVIC
19. 21. ~ 1992.
~ojno nakladniitvo
JANE'S v.s
Danas u svijetu
u sferi vojne
publicistike primat
drie dva europska The Gulf Crid',
nakladnika Ttellds iii MIT Design
Hypervelocity Weclpofls
ao sto je svijet velikog busines.
K Poruka mladima kardinala
sa osvjezavajuclh pica. podije-
ljen oa dva •maga« - Pepsi i
Coca Colu - koji su planetu
podijeilli aogovorno, interesno i
profitno. kontrolirajuci pri to.
me manje proizvodace, tako je i svijet voj.
nog nakladnistva podijeljen na dvije visoko-
razgranate i visokoprofitne nakladnicke
grupacije. To je britanski vojni nakladnik
Jane's group i njegov pandan u globaloim
razmjerima - Moncb Publishing Group, sa
svojom sredisnjicom u Njemackoj.
Kako to da se glade primata u sferi vojne
publicistike natjecu dva europska nakladoi-
ka? Gdje su tu velesile, posebice. SAD kao
najjaca vojna sila svijeta? $to se ·uce ex-ve-
lesile ra.spadnutog SSSR-a. on je nekoc
lmao vrlo razvijenu vojnonakladnicku dje-
latnost (u smislu redovito visokih naklada.
sto je i opravdano s obzirom na vojsku od
oca 25. milijuna stanovnika). No, ta Je publi-
cistika oslm jezicne i pismovne barijere bo-
lovala od zastrasujuce ideoloske obojenosti,
sto je sprecavalo normalnu uporabu. S dru-
ge strane, zanimljivo je da SAD nema od
ciria.ve potpomognuto vojno izdavastvo, vec
se vojne teme obraduju u prlvatnim magazi-
nima ciji izgled je u direktnoj svezi s poten-
cijalom ulagaca, privatnog poduzetnlka., Na.-
ravno, u SAD postoji na stotine publikacija
sa zigom Pentagona. ali njih na trzi.stu ne.
ma. To su vladine tiskovine iz domeoe naci.
onalne sigurnosti, najcesce vr.lo luksuzno
opremljene i vrlo specijalisticki orijentira.
ne, cija se uredivacka politika precizno ba.
zira na postavkama aktualne drzavne politi-
ke. Takva struktura vojnonakladnickog
trzista Amerike odredena je pozicijom ame.
rickog vojnoindustrijskog komplekska koji
je u SAD ,sviJet :r.a. sebe« i to u gospodarstve-
nom, sociolo!ikom, pa i kulturoloskom smis-
lu.
!nj 19. 21. kolowm 1992.
Situacija oa Starom kontinentu, glade voj-
nog nakladnistva. bitno je drugacija. Tu se
kao stozeri vojnopublicisticke produkcije
pojavljuju nakladnici cije je djelovanje
prvenstveno uoutar ustroja knjisko-publi-
cistickog trzista, pa tek onda unutar ustroja.
vojne industrije i nacionalne sigurnosti. To
su. prije svega, profitni nakladnicki konoer-
ni.
Sa.ma zemljopisna podijeljenost dvije naj.
mocnije grupacije ogleda se u lmageu tisko-
vina koje izdaju. Casopisi grupacije Jane's
odrazavaju liberalni duh Engle.ske. U svojoj
su uredivackoj politici uvelike neovisni od
drzavnlh institucija 1 okosnlca podrucja in-
teresa Im je u globaln1m svjetskim odnosi-
ma. Listovi koji izlaze pod okriljem Mooch
Publishing Group radije se okrecu temama
s podrucja. nacionalne sigurnosti i, de facto,
predstavljaju publicisticki izdanak NATO-a.
Uz to, tehoicisticki pristup obradi tema. os-
nov je uredivacke koncepcije Monchovih iz.
danja.
Military Tehnology najpoznatiji je casopis
ove grupacije. Izlazi mjesecno s stalnim rub.
rikama poput •Pogled iz NATO-a• iii •Unu-
tar Pentagona •. Visoka razina obrade tema
s podrucja vojne tehnike zastitni je znak
ovog lista. Pristup je deta.ljisticki s obiljem
slikovnog materijala (crtezi, grafikoni, fo.
tografije), tako da se opis oekog novog oruz.
ja mote pro!iiriti i na tridesetak stranica. U
svakom broJu postoji p0dlistak koji obradu-
je po jedan vid oruzanih snaga, odnosno ak-
tualnosti sa zasebnih podrucja iz svijeta voj-
oe industrije. Svi relevantni proizvodaci voj.
ne opreme redovito se oglasavaju, tako da
se pla.ceni oglasi informativno i vizualno uk-
lapaju u cjelinu lista.
SANJA CANAi.(
HRVATSKI VOJNIK
53
RIANIO ICAIIDINAL IOHIAIIIC
PRILOG
DUNOVNOJ
OBNOVI
dr. Franje Kuharica
Iz novopokrenule biblioteke ,Duhov-
na kuca.- iz tiska je izisla knjiga »Kalm
je lijep cist narastaJ• - poruka mladi·
ma, kardinala dr Franje Kuharica. Na-
kladnik je Hrvatski katolicki zbor •Ml•,
a urednlci su Bozidar Petrac i Joz.o Ma-
rio Tolj.
Iako je -0va knjiga namijenjena ·
prvenstveno mladicima i djevojkama,
ona je poucna i korisna za mladog i
starog citalelja, za svakoga koga zani·
ma univerz.alno i vjecno ...
Kako navodi u uvodniku Boiidar
Petrac Hrvatski katolicki zbor •Ml• s
posebnim osluskivanjem prati smjerni- •
ce, pubudnice i rijeci prvoga. svjedoka
vjere Katolicke crkve danas pape Iva-
na Pavla II. Takoder s punom poz.or-
noscu slusa evandeoske rijeci prvoga
covjeka Katolicke crkve hrvatskog jezi·
ka, kardinala dr. Franje Kuharica, ne
opiruci se ni svim izrazima svjedocenja
Kristova puta cjelokupnog zbora
hrvatskih biskupa ...
Zasto bas prvo ova knjiga.? 7.ato sto
tek u nasim novim prilikama i nasoj
novoj stvarnosti i ukupnoj obnovt clje-
log hrvatskog naroda, a osoblto mla-
dih narastaja, tu su sadrzani odgovori,
smjemice i odredbenice u okviru kojih
svtma nama valja gra<liti pretpostavke
za nove vrij_?dnosne. pomake... S.
B.
 militaria povjesnice

U SRIDU
vitesk» tradicija nadmetanja ratnika Sinjske krajine treje vec 277 godina Cizrne od telece koze, hlace od crvenoq trikota,
zelena suknena surka i naglav od janjece vunene
pusti s perjanicom od bijelog capljinog perja - tako
je izgledala morncadska odora krunske straze
krajem XIX. stoljeca

u Austro-Ugarsko] Monarhiji
postoialo le vise razlicttih vt-
sta vojnih postrojbi koje su
imale oeremonlialni i paradni
znacal, Pocetkom 20 st. bilo je
cak sest razhctnh vrsta carske i kraljevske
tjelesne straze, Pored njih postojao je i
odred ugarske krunske straze koji pojmov-
no nije bio vezan uz osobu vladara, kao osta-
le postrojbe ove vrste, vec uz simbohcko cu-
ve.nje relikvija uge.rske drzave, Krunska
straza ustanovljena je 1871. godine nakon
novog ustavnog uredenje. Monarhlje i na-
kon obnove zasebnog identiteta zemalja
ugarske krune. Orgamzacilskl je ustrojene.
kao dio Kraljevskog ugarskog domobran- Ne. prsima, gornjim ruke.vima, okovratniku
stva kolem je prrpadalo I VII. hrvatsko-sla-
vonsko dornobransko okruije s donekle oso-
bitim ustrojem i hrvatskim kao zapovled-
nun jezikom. Prema odredenom kljucu d.io
ljuclstva za popunu krunske straie vrbovao
se i s podrucja Hrvatske pa zbog svega toga
ova instltucila je i dio hrvatske vojne tradl-
Odlucnost, vitestvo, dostojanstvo
cije.
ko nsjveca vrednota prenose se s Svecano odhelo krunske strai.e oblikova-
djeda na unuka, s koljena na kolje- no le prema ondasnnm shvacanllma tradt-
»Ne bi reko' na konjima jase cionalnog izgleda ugarskog ratnika. Kod
Vee ih nose neslucene vile... « no.
njega Ima elemenata. svecanog narodnog
odiiela, husarske opreme. plerntcke nosnle, a
Alka je vec zarana nasla svoje mje- la, a s tim da alka obvezno mora ostati i nekih primjesa hrvatske gramearske tra,
ko je igdje u nasega naroda,
kapa te dozivio siroku uporabu u mnogim
europskim vojskama..
Na prednjem diJelu naglava naiazi se od
pozla.cene mjedi izra.den grb zemalja ugar-
ske kruoe uokviren lancem recla Svetog
Stjepana. Medu ostalim tu je grb Hrvatske,
Dalmacije i Slavonije. Sa strane je postavlje-
no jedno pozlateno mjedeno krilo u koje se
navija clri.ac perjanice. Perjanica je od bije-
log capljioog perja dok se pri dnu nalaze cr-
na nojeva pera
Svecana surka je izradena od zelenog
obrubnog sukna. Ima dvostruke rukave od
kojih je gornji prorezan. Obrubljena je ce-
tverobridim gajtanom od izvezena srebra.
i drugdje nale.ze se pa.sci srebrom izvezeni.
Surka se zak.opeava pomocu kruskolikih
dugmadi koji su takoder ispleteni od srebre-
nih nlti.
Hlace su pak od crvenog trikota usko si-
vane tako da pristafu uz tifelo. Ne. prednjem
diJelu nalaze se istovrsni srebrni pasci kao i
drugdje.
Svecane cizme su od telece koze obojene u
oker-zuto. Rub prevoja obrubljen je srebre-
nim gajtanom. Pojas je takoder koi.nati. u bi-
Jelo obojen s mjedenom kop6om u obliku
uge.rske krune.
Uz odijelo ide i svecana sablja koja je obli-

A
cija je ciiela poviiest n. epre-
kidna teinja k slobodi i
stalno lomljenje ropskih la-
naca, na osebujan nacin zi-
vo sacuvano sjecanje na
epopeju oslobodenja od ropskih lana-
ca. to je zasigurno u Cetinskoj krajini. I
to upravo kroz vttesku igru alku koja
je u svemu - u izgledu sudionika oat.
[ecania, irnenirna. odject, oruztu i vite-
skom drzantu - dokumentarno zabi-
ljezila herojsku obranu sinjske tvrdave
u kolovozu 1715. godine i koja je u ple-
menitom nadmetanju strnbolicki sacu-
vala zahtjev za odvaznoscu volje, bi-
strinom duha, sna.gorn tijela, hitroscu
oka, toenoscu ruke - dakle za svim
onim elernentarnim preduvjetirna bez
kojih se stecena sloboda ne moze odr-
zati. Alka je jedinstvena viteska igra u
nas i u svijetu, koja se toliko dugo odr-
zala, prkosecl smjelo svtm burarna i
olujarna. epopejama, osvajactma i vla-
darima.. Uz natjeca.teljski karakter no-
sila je uvijek u sebi i onaj ustanicki,
borbeni i oslobodtlacki, Sve te odlike
kra.se je i danas ...
sto na stramcarna mnogih knjizevnika
i poviesnicara, cak i stranih (Alberto
Forttsf svojorn autenticnoscu, bogat-
stvom i jsdtnstvenoscu nadahnlfvala je
i nadahniuie brojne slikare. ktpare,
glazbenike, a svakako najimpresivnije
i najprepoznatljivije stranice o tom vi-
teskorn nadmetanju i njenom zivotu u
narodu osltkao je Dinko Simunovic u
svom Rasici i Salku i ostalim besrnrt-
nim likovima pripovijetke -Alkar-.
Abeceda alke
Za mnoge cttaoce koji nisu pronik-
nuli u sve cari i tajne alke, donosimo
nalosnovniia pojasnlenla,
• Alka-rnetal napravljena je od ko-
vanog zeljeza i sastoji se od dva kon-
centricna kruga. [veci promjera 127
mm, a manji 33,6 mm] Krugovi su
medusobno povezani s tri kraka, a
krugovi i krakovi su debljine 6,3 mm s
ostrirn rubovima s one strane s koje se
kopljem gada u alku,
• Bodovi [punti] racunaiu se kod po-
gotks, u bilo koji od cetiri njena razdje-
na koplju. Pogodak u uski obruc - sr'i-
du - donosi tri punta, pogodak u gor-
oji ra.zdjel - 2 punta, a pogodak u
ostala dva razdjela (bocna] - l punat,
Postoje jos i dodatni punti - ako alkar
pogodi alku u jedan od razdiela i u tr-
ku je odbaci u zrak pa je ponovo doce-
ka na koplje - dobiva dvostruke pun-
te! ·
• Pobjednik {slavodobitnik) alke je
onaj alkar koji posliie tri trke sakupi
najvise punata, Ako dva ili vise alkara
· zavrsava u obliku krila. Gornji vrh krilnog
nakon tri trke imaju isti broj punata,
odvtia se pripetavanje - nastavlja se s
trcanjern sve dok samo jedan alkar ne
skupi naiveci broj punata i ako posta-
ne slavodobitnikl
Dok alkar trci i gada alku, ne smije
nista s njega i njegova kooja otpasti od
opreme, a sa zaletista do mjesta gdje
na konopcu visi alka alkar rnora sttct
za 13 sekundi, mora se tokom cijele ce-
remonije vladati dostojanstveno i vite-
ski, po prastarim oblcaiima kako pise
u Statutima, inace Casni sud ponistava
trku, oduzirna punte i diskvalificira
dotlcnog alkara, . . BOZE SIMLESA
dicije. De. Ii sluceqno iii namierno, odijelo ove kovana po uzoru na me.darske sablje s po-
oeremonijalne postrojbe ima sltcnosri i s cetka 18 st To su sabije koje su nosili kako
izgledom svecanog odijela de.na.snje hrvat- konjanici takq i pje.l;aci. e. imall su osobenu
ske predsjednicke straze ustaoovljene 1991. metalnu •zmijicu• na prednjoj straoi korica
godine.· kao i zatvoren 111 poluzatvoren rukobran.
Nase. ilustracija predstavlja izgled mom- Kovni nakit. drska i noznice iz.re.d.en je od
ca.dskog svecanog odijela -koje je propisano alpake s debelim zagasitim srebrenim slo.
odredbom br. 2.0S4 iz 1909 godine objav)jenoj )em. RaniJe su pripadnici krunske straze no.
u ,. Viestnlku naredaba za KrsJjevsko ugar- sill palos obllka stiliziranog perzijskog ma.-
sko domobranstvo•. OpisuJucu odijelo kori. ca all je ovaj kasnije zamijenjen opisanom
stimo onda vai.ecu sluzbenu terminologiju. sabljom. ·
Svecani naglav izraden je od janJece vune- Ovisno o prigodi momcad je nosila i dugi
ne pusti. U doljnjem d.ijelu ima obod ciji kraj
bijeli ogrtac te o.stroper (alabardu) na du-
gom javorovom dria.lu. Una.toe svom sluibe-
· oboda izvezen je srebrenim pascem slU:nog nom nazivu taj ostroper nije imao izgled be-
dezena kao i na drugiro d.ijelovima odijela.
lebarde vec bojne kose. Lit odnosno sjecivo
Naglav je izraden po uzoru na slicna pokri- ostropera bilo je ukraseno ecovanjem i sa-
vala ka.kva su pooetkom 18 st nosili ugar- dria.lo je predstavu Majke Bozje, monogram
sko-hrv11tski busari te neke vrste austrij-
vladara, ugarski grb te godinu 1871.
skih neregulamih postrojbi ukljucujuci i hr- Sto se casnickog odijela tice. njegov izgled
vatske krajisnike. Smatra se kako vuoe je u svemu ne.likovao momcadskom, a razli-
podrijetlo od madarske narodne kape kod
ka je ugle.vnom bila u tome sto je bilo dodat-
koje je obod rasjecen koso. Madarski naziv . no ukraseno izvezenim srebrenim granama,
za taj isjeceni obod je csako. po ¢emu je na- takozvanim sajtasem.
zvana i cita.va kapa.. S vremenom se termin
TOMISlAV ARALICA
cako protegnuo i na druge vrste vojnickih

HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK

54 i 19. 28. kolo- 1992. 55

KRAUEVI MAMBA
Slikopisna vrpca ima neke prednosti u odnosu na zvukovnu.
U ovoj glazbenoj melodramf one nisu lskoristene
edesetih godina New York je
P
bio prava Meka za latinskoa-
m~ri~ke. glazbenike, koji su,
svirajuci po nocnim klubovi-
ma, razgaljivali publiku vrelim
strasnim ritrnovima rumbe, sambe i mam:
ba. Tako su, u potrazi za slavom, u New
York stigla i nadobudna braca Castillo (Ar-
mand Assante, Antonio Banderas), dva ·ku-
banska »rnahera« za mambo. U pocetku im
posao ide vise nego dobro - nastupaju u
najboljem klubu, osvajaju najljepse djevoj-
ke, postaju najvecom atrakcijom u gradu i
svi »rnambaju« kao ludi. Medutim, uskoro
pocinju problemi. Zamjeraju se mjesnom
mafljaskom mocniku, napusta ih sreca u
ljubavnom zivotu, javljaju se nesuglasice i
razdor. I samo je malen korak do tragedije.
lako su »Kraljevi mamba« snimljeni prema
romanu »The Mambo Kings Play Songs of
Love« Oscara Hijuelosa, koji je dobio izu-
zetno cijenjenu Pulitzerovu nagradu, upra-
vo je prica najtanji i najslabiji dio ove glaz.
bene melodrame. Stereotipnoj »storiji« o
usponu i padu glazbenih zvijezda, koje se
ne mogu snaci i odriati u kovitlacu izne-
nadne slave, dodana je ovdje pricica o brat-
skoj odanosti i'privrzenosti. Glavni junaci,
braca Cesar i Nestor Castillo, samo su gru-
bo i povrsno skicirani. Dramski ucinak bi
valjda trebao biti u tome sto su oni znaca-
jem potpuno razliciti - stariji brat je pro-
bitacan, dinamican, sarmantan, veliki za-
vodnik, koji za sebe misli da je »posljednja
coca-cola u pustinji«, dok je mladi njezna,
osjecajna dusica. Njih se dvojica, tko zna
zasto, vole i svadaju, postuju i lazu. Prica o
njihovu-odnosu je bez naboja, rasprsena na
beznacajne detalje i zapravo je samo oprav-
danje za dojmljive glazbene sekvence. A
upravo su one prava vrijednost »Kraljeva
mamba«. Zasluga za to tek manjim dijelom
ide sjajnoj, gotovo hiperaktivnoj koreogra-
fiji i temperamentnoj, dinamicnoj reiiji Ar-
nea Glimchera, dok najvecim dijelom ide
upravo glazbi - naelektriziranim, vatre-
nim, erotiziranim latinskoamerickim ritmo-
vima uz koje covjek tesko moze ostati mi-
ran. Neke melodije, posebno prekrasni bo-
lero »Beautiful Maria« zacijelo ce vam os-
tati u uhu jos dugo nakon sto izadete iz
slikopis
kina, Lako je moguce da poslije »Mambo
Kingsa» ponovno poraste zanimanje za
takvu vrstu glazbe.
Zanimljivo, glavnu iensku ulogu u »Kra-
ljevima mamba«, lijepu i nesretnu kuban-
sku djevojku koja postaje supruga rnladeg
brata Castillo, odglumila je cistokrvna Eu-
ropljanka, Nizozemka Maruschka Detmers
(»Oavo u tijelu«), I ne samo to: u ulozi Ce-
sara Castilla pojavljuje se Armand Assante
(proslavio se ulogom Napoleona u televizij-
skoj seriji »Napoleon i Joshephine«), koji
je takoder glumac europskog, francuskog
podrijetla. Doduse, pomalo neobican, ali
ne i promasen izbor glumaca! Dobra glaz-
ba i losa melodrama - tako bi se u jednoj
recenici mogla opisati glazbena melodrama
»Kraljevi mamba«. lpak, ona ce, sasvim si-
gurno, posluziti svojoj (jedinoj) nakani -
da bude neobvezna, relaksirajuca razonoda
z~ neko vruce, dosadno ljetno poslijepod-
ne.
MARINA DIMIC
HRVATSKI VOJNIK
56
TRI
KRUG A
lzloiba
»Zivjeti s ratom
protiv rata«
muzeoloski je
dokument
hrvatske
stvarnosti
U
Hrvatskom povijesnorn mu-
zelu oa Trgu hrvatsklh vell-
kana bb otvorena je doku-
mentaroa i inforrnativna iz-
lozba o aakupliencm mate-
rtjalu diljem domovine zahvaeene straho-
tama rata, s pretenzijama da prikaze ot-
por, obranu. obnovu i samostojnost hrvat-
skog naroda.
lzlozba. ne prati kronoloski red zbtvanja
ra.tnih dogadanja, vee ~Ii posjetiocima
prikaze.ti fundus sakupljenog materijala. o
domovinskom ratu.
Na samom ulazu, pred fontanom. stoje
krhotlne borbenog MIG-21 BIS zrakoplova
oborenog od Sokackog divtztona kod Da-
kova. u prostncu 91. Bez pomoei 101. zagre-
backe brigade zrakoplov ne bi bio do.
premljen u Zagreb. a isto tako ni kazetne
bombe, svjetlece rakete. padobrani i diie-
lovi opreme zrakoplova. bez prtpomoci Si-
sackog 55 LAP diviziona.
Kartom Hrvatske s ucrtanim gradovima
i mJestima najteie stradatim u ratu i Izbo-
rom fotografija. te -Inscenacilom balvan-
-revolucije nabacanih drveca i putokazorn
Knin, prtkazao se pocetak ratnih zbtvania
od polovice srpnja prosle godine. Stepenl-
ce vode posjetioce u prvi krug rata i agre-
sije, razaranla i nereda. te Izborom upe-
catl] ivih fotografija suprostavheno je zlo
nad dobrim. zidovi su tamni. svjetlost prl-
gusena, trodimenzionalni predmeti razba-
cani po podu, ostecent djelovi zvonika i
crkvenog tornla, spaljene knjige iz btbllo-
teke u vtnkovctma, predrneti iz ergele ras-
nih konja u Llplku, devastactie prirode i
okolisa, zastava Republike Hrvatske spa-
Jjena. ali tznesena od branioca sa zgrade
opeine Vukovar. U ovom dehumanizlra-
nom prostoru 1ebde u zraku lutke od sla-
me obucene u uniforme genera.la. oficira i
vojnika jugosoldateske kao sirnbola agre-
sije i cJelokupnog zla.
Drugi krug izlozbe odnost se na obranu
i oblike otpora. kroz civilne oblike zivota,
usprkos ratnih uvjeta 'ztvllenia. Razni re-
nomirani. pa i anonimni umletnict vizuel-
19. 21. kMovina1992.
no se suprostavlJaju razaranju i humanizl-
raju prostor. Izlozen! su plakati Bucena,
Straze, u¢enika skolskog centra za prtm]e-
njenu umletnost Split. Documenta Croati-
ca, Help Croatia Now, Dobro je ciniti do-
bro, te transparenti na platnu Art Garda
Filozofski fakultet i Art Garda umjetnicka
skola iz Splita. Frtzorn fotografija prtkaza;
na ie herojska borba nasih braailaca; novi
tipovi hrvatskog naoruzanla. Izlozeni su
paketi i ambalaza raznih vidova humant-,
tarne pomoci, ptsma podrske, izresci tz
stranog tlska, pomoc lseljene Hrvatske,
Crvenog krii.a i Carttasa, te medunarod-
nih udruzenia i orgamzactia. Drugi krug
zavrsava dokumentlranjem priznanja
H.rvatske u Ujedinjenim nacnama i nasto-
janju svijeta da evropskim promatracima
i zastitntm snagama UNPROFOR-a zaus-
tavi krvoproli6e u Hrvatskoj.
Traci krug izloibe zamisljen je kao krug'
mlra i buducnosti. koji obiluje veselim
djetjim crtezima i igrackama. te nagovjes-
tava zivot bez rata i nasu pobjedu. lzloie-
ne su makete, projekti i prijedlozi grade-
vioskih poduzeca o obnovi i izgra.dnji
montainih kuca i bno useljivih objekata
za povratak progoanika u prigradska i se-
oska naselja. Revitalizirat ce se i gradske
jezgre lickib regija i dalmatinskih gradova
uz pomoc Zavoda za zastitu i drugih insti-
tucija. Znakovima oboove i buducnosti,
ovaj krug predstavlja osvjezenje i nazna-
cuje napore da se prevladaju gotovo ne-
moguci uvjeti zivljeoja u Hrvatskoj.
lzlozba se maze razgledati dnevno od 17
do 20 sati, a nedjeljom i subotom od 10 do
13 sati i ostaje otvorena do listopada ove
godine. ·
U okruglom prostoru namijenjenom iz..
laganju mogla se ostvariti ideja tri kon-
oentricna kruga - rats. - mira - obno-
ve. Koncepcijski n.ovim I stvaralackim od.
nosom prema muzejskim predmetima i
stvaralackim odnosom prema klasicno-
.strukovnom poimanju problema izlaga.
nja predmeta, lzlozba svojim asoclJacija.-
ma i simbolima vrlo dobro komunicira s
publikom. te predstavlja osvjez1mjeu izlo:i-
benom ljetu Zagreba.
RHEA IVANUS
Cetekovac i pogled iz crkve Sv. Niko-
le T avelica na zvonik
broj 19. 28. 1co1- 1992.
glazba
ABBA JE 11
PONOYO U MODI
·N
ema dvojbe, sto se popularne
glazbe tice, zivimo u doba naj-
raznovrsnijih obrada i prepjeva
mnogih · davnasnjih hitova.
Mozda vise nego prethodne, da-
nasnja geoeracija glazbenika, ¢ini se, ne po-
kusava samo odati stovanje povijesti pop
glazbe nego tu povijest zeli osuvremeniti i
pritom. podrazumijeva se, i ponesto zaradi-
ti. Gotovo je nemoguce izbroj.itl pomalo za.
boravljene, all vec jednom potvrdene hitove
koji su unatrag nekoliko posljednjih godina
bill aktualizirani naJsuvremenijom i doista
svemogucom studijskom tehnologijorn. Cak
su i mnoge od najvecih svjetskih tvrtki za
svoJa ,oajubojitiia• promicbena oruzja bira.-
le •pjesme 1z naftalina•. Dovoljno je spome-
nuti vise nego atra.ktivne Levisove spotove
za. traperioe •501• kojima su glazbenu pot-
poru davali npr. nekada veliki •Steve Miller
Band• iii pak ,The Clash• sa svojim sjajnim
pjesmicama •The Jocker• i •Should I Stay
Or Should I Go•. A kad se Jedan Levi's odlu-
cuje .na nesto. jasno je da u tom grmu leti -
novae! Zbog svega toga, bilo je doista samo
pitanje dana kada ce se netko sjetiti aktuali-
zirati skupinu •ABBA•. Naime. ovaj je kvar-
tet sedamdesetih godina, uz volvo automobi-
le, bio najznacajniji svedski izvozni proiz.
vod, nevjerojatno redovit gost na top-lista-
ma sto znaci da je svaka njegova pjesma bi-
la svjetskJm hitom. Evo, recimo u VelikoJ
Britaniji. od 1974. do 1980 .. kvartet Jena slu:i-
benim top-Ustama Lma.o ni vise - ni maoje
nego osa.m prvih mjesta!!! •ABBA•. tj. dva
bra.cna para, Agnetha. Faltskog i Bjorn Ulva.-
eus te Anni-Frid Lyngstad-Fredriksson I
Benny Andersson, tj. dvije briljantne pjeva.
cice i dva briljantna skiadatelja - glazbeni-
HRVATSKI VOJNIK
57
11
Pumpejuci
disko
nekoc popularne
svedske grupe
u obradi
dvojc_f! E_rasure
OSVOJIO /8
svjetske top-liste
ka blli su majstori za najrazlicitije vrste po.
pa, od tzv. europskog slagera, preko moder-
niziranih romskih oapjeva (sjecate Ii se. pri-
mJerioe, pjesme ,Fernando•). pumpaju6eg
diska sve do kombinacija navedenih obra..
zaca koJu su mnogi kriticari, naravno. zvali
•ABBA-stilom•. lpak. ova Je raz.novrsnost
imala svoj zajednicki nazivnik: sklonost lije-
poi, razvedenoj a.Ii pamtljlvoj melodiji. Vje.
rujem da ta sklonost nije bila nima.lo nevaz.
na kada su se decki iz elektro-pop dueta
•Erasure• odlucili predstaviti •ABBU• novoj
mladoj publici. Maksi sing! •ABBA-ESQUE•
sto je nedavno objavljen nosi na sebi nekoli-
ko najvecih ABBA-bitova i cvrsto se drii na
prvim mjestima top-lista u mnogim europ-
skim zemljama. \Takav uspjeh nije nimalo
neocekivan. Devedesete su doba zestokih
plesnih ritmova, ritam-stroj je iasigurno
najkoristeniji instrument. pa nekoliko feno-
menalnih melodija, mozcla i najboljih od
vremena •Beatlesa• mogu doc! samo kao os.
vjezenje. •Erasure. se dakako nisu odrekli
svojih hipnotickih, sintetskih ritmova po ko-
jima su i prije bili poznati, tako da smo do-
bili izuzetnu kombinaciju ritma i melodije
koja ce ma.Jo koga ostaviti ravnodusnim.
Bez daljnjega, ,Erasure• su svojim maksi
si.nglom, na kojem dojmljivo spajaju povijest
i suvremenost pop glazbe, ponovno pobudili
najsiri interes za •ABBU•. Da je tomu tako
svjeoOCii cinjenica da je di.skografska kuca
•Polydor• upravo objavila zbirku od osam
album.a ,ABBE• koji iz prodavaonica nesta-
ju onoga trenutka kada se u njima pojave.
Dakle, •ABBA• je ponovno u modi! Ima li
boljeg dokaze. za. davnu tezu kako prava vri-
jednost nema ograniceno vrijeme trajanja?
NEVEN KEPESKI
 V

sport sport

SIRENJE KVALITETA I PRYE iPORTSKE

KVALITET SIRENJA IGRE,VOJNE
POLICIJE
. • '
Sto donosi povecenje broje hrvstskih nogometnih prvoliqese?
KARLOVAC ·•92
otiho, nekako beZ osobite rnedi]- 1 nom natjecanju prirodaoa i [os cettrl kluba zborito tvrditi unaprijed dace neka od ovih
I

P
ske pozornosti, zaklonjeno po odabiru koji le lakse osporiti nego ra- sesnaest morncadi zaostajati -kvautetcm-.
olimpijskim uzbudenjima, u nas , zumjeti. ' Naime, rijec je o natjeca.nju jednakih. o bor-
se povecao bro] sudionika prve I No. sto je tu je - sad tmamo sesnaest pr- bi dvadesetogodtsniake, teljnih dokazivanja
nogometne lige, Umjesto pro- vohgasa dakle, cetirt vise od, prtmtertoe, i inozemnih ponuda. Nema vise nacina za-
slogodisnjlh dvanaest, -drustvo Austrije, ~vicarske ill Skotske]. Tako smo drzat! one naibolje igrace u nogometnoj bes-
naibollih- sada okuplla sesnaest klubova. nakon one neugode u kolu smo proteklih parici pa joj se klubovi koji nemaiu nikakve
Naknadna su se objasniema te promjeae godina kao nogometni zanesenjaci znali -neoblcne- izvore prihoda odupiru upravo
uglavnom svodila na -oztvhavanie zanima- upastl ne rnogavsi se kadgod -dosientt- ime. prodajom najboljih. Tako posve priblizent
nja za nogomet u raznim sredtnama-, a na Igraca u momcadi za kolu navijamo, po. onim -malima-, oni vis~ ne mogu racunatl
sportsk! izvjestitelji sklomji maternatizira- [avorn ovog prvoligaskog mnostva na pragu na sigurne pobjede. a ponajmanje u nabru-
nju su dostt do potpuno ispravnog zakljucka jos jedne. senim novonastalim prvottgasklm sredisti-
kako 6e to znacitt i vise prvollgaskih utak-
mica.
A zapravo se nogomet~a organ~~1Ja
. ..
pretvorila u neku_vrstu su.d1sta. o posliedica-
Ovime ne zelimo nt na koji nacin potclle-
prvohgaskrh momeadi, Ako itko u nasim no-'
gometnim prilikama zasluzuie istinsko div-
Jjenje, onda su to upravo oni koii su najve6i
ma.
niti bilo koiu od novonastanh i)i novoostalih Mdutim.
,
prosirenle lige bi moglo
trnatl neke druge 11eieljene
ucinke. Ono je uvijek (bilo da je
potaknuto osob1.·t1m okolnosti-
••••••••••••••••••••••••
!fla ratnih zbivania na n~se nogoloptanie,te dio proslogodtsnleg natjecanja proveli u ma (kao sto vjerujemo da je to u
1.e p;0su~1la d~ na zadnlesmiestenim mo~: autobusima prelaze6i desetke tisuca kilo- . as slu¢aj) iii hlrovttoscu onih
c~1~a iz proslogodtsnieg pi:venstva ne _lez1 metara, trentraluci tek u razrnacima izmedu koji ravnaju ligasktm nogometnim ustro-
~r1':'n!a za. ~kav koban poloza! n~ prvoliga- dviju zracnih opasnosti i to na onim dlelovi- jem} pobjeda admioistrativne odluke natl
skot11estv1c1.Zato su postedem -Ispadanla-. ma svojih travnjaka koji ntsu osteeeni srbi- sportskim tshodom, Problem je u tome sto
a nnrna su u ehtnom hrvatskom nogomet- Janskim granatama. Isto tako bi bilo nera.. vrhunski sportski kolektivi nisu •infra.
strukturni• objekti P.a nitko ne moie o, nji-
. · ·
~WZ .,_JZiF ·. ·-
fJIii;.:~
"" ·• '
. II hovom raspor~".1 oo.lucivat_i~j~eci za ~to-
Jorn pred zeml)ovidom. odlucu1uc1tako uune
odredene sredine treba li joj klub odredenog ripadnici postrojbi

statusa iii ne. a pogotovo moie Ii ga imati.
Nase sportsko sjecanje jos uvijek sadrii
mucne detalje s nekadasnjih jugoslavenskih
nogometnih (naravno, i ne samo nogomet-
nih) liga. Tamo se za adrriinistrativnom
odlukom posezalo uvijek osim lead je bilo ri-
jec o necemu potpuno nevaznom (tako su
nasa sitna sportska zadovoljstva bila tek ru-
pa u zakonu namjestaljkii Na travnjaku se
lgralo, a za stolom se odlucivalo o rezultatu.
Kao u svakom bezvlascu, zakon se pisao
unatrag (pa su se pravila ravnala po klubo-
vima a ne klubovi po pravilimat
Pojavi Ii se u na.soj nogoloptackol zbilji
makar ! najmanji povod koji bi Ju nekako
priblizio bivsoj Jugoslavenskoj nogometnoJ
kuhinji, gledateljsko za.ziranje ce bitl potpu.
no. Novooastala dvojba ulaznica iii pivo ce
biti otklonjena i oko nogometnih travnJaka
ce se skupljati samo clanovi uiih obitelji
igrac:a i pokoji neizljecivi nogometni sljed-
benik.
Zato je upravo sad vrijeme da se s ovim
novim mladim igracima.. novim klubovima i
novim ljudima. u nogometnom vrhu (valja
P
vojne policije iz cl-
jele republike od-
mjerilt su snage u
sest sportskih dis-
ciphna tijekom
dvodnevnih natlecania, Od
sportova su bUi zastuptieni no-
gomet, streliastvo, kuglanje. vi.
sebo]. rukomet te borllacke vje-
stine. Naeelnlk Uprave vojne
policije Republike Hrvatske i
predsjednik organizactjskog
odbora igara, brigadir Mate La-
usic, prigodom otvorenja po.
sebno je istaknuo da ove igre
po prvi puta okupljaju vojne po.
licajce iz citave drage nam do-
movine. Vojna policija kao i ct-
tava Hrvatska vojska nastala je
ni 12 cega, u Jeku najzescih bor-
bi. Na.stala je i razvliala se priJe
svega zahvaljujue! mnogim en.
tuzijastima koji su dali neproc-
jenjiv doprtnos, Ove igre dokaz
su osposobljenosti i preduvjet
95 bodova. U malom nogometu
nalbol]! su bili takoder pripad,
nici 66. bojne, u rukometu Osje-
cant, u kugtaniu predstavnici 10.
bojne. U srehastvu, disciplina
puska u momcadskom plasma.
nu prva le 72. bojna a u pojedi.
nacnorn dijelu prvi je bio Ro- FLOCETA ZELE
bert Vorth, pripadruk 66. bojne.
U gadanju iz plstolja u mom-
POMAZE KOO UBODA INSEKA TA, SUNCAN/H
OPEl{OTINA, PRETJERANOG ZNOJENJA I.
cadskorn poretku prva Je 66.
bojna dok su prva trt mjesta u RAZLICITIH ALERGIJSKIH REAKCIJA NA KOZI.
pojedinacnoj konkurenciji za- DJELOTVORAN JE I KOO OTEKLINA USLIJED
uzeli Branko Glavas, Srecko
Curktc i Goran lvanko, svl iz 66. UGANUCA I UOARACA.
U najtezo] disctpltn], viseboju, UBLAZAVA BOL, SMANJUJE OTEKLINE I SVRBEZ I
poblednlk le Dragan Turtc iz 70. UGOONO HLAD/.
bojne. I konacno, u bortlacklm
vtesunama najbolji su blli
POMOCI CE VAM, PROBAJTE! FLOCETA ZELE
momci lz 70. boine, BELUPO
U organizaciji ovog natieca-
nla pomoglo je vise od 150 rad.
nth organizactja i privatnih po-
duzetnika, a na zatvaranju u
Dornu HV u nazocnostt visokih

vjerovati da je pomanjkanJe novca u nasem
nogometu odvratilo od njega one ljude koji
se njegovom sportskom naravi nemaju nista
Da lije zajednicko) udare trajni temelji pravoj suv.
ovako remeooj europskoj ligi.
popunjeno Ako je vet situacija nalagala prosirenje
gledaliste broja nogometnih momcadi. potrudimo se
nepovratna
prosiest?
da ubuduce tako ne bude. Kako s prosire-
njem tako i sa situacijom.
VEDRAN KUKAVICA .
buducnosti vojne policije koja
mora postatl, a to je velikim di-
jelom i sada, elitna postrolba ci.
tave Hrvatske vojske.
U sveukupnom zbiru pobjeda
je pripala 66. bojni VP Zagreb sa
140 bodova ispred 70. bojne VP
I Karlovac sa 125 bodova dok.Ie
treca bila 68. bojna VP Osijek sa
.•
casnlka Hrvatske volske i
GSHV. te operativne zone Kar-
lovac kao i pripadnika opctn.
skih struktura Karlovca. preda.
ne su nagrade, pehari i ptsme- _
na priznanja ontrna koji su na IELIPG
ovlm .igrama pokazali nalvtse.
T. L
G. L
•••••••••••••••••••••••••

HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK

58 19. 28. kolovom 1992. 19. 28. kotovoza 1992. 59
 periskop
POVRATAK PO SPANO
EUROPSKOG IDENTITETA
Prvl put 1992. ljeta Gospocfnjeg kazali- programu -Splitskog lieta- ljubitelji ba-
sna i kulturna manifestaciia SPLITSKO leta i drame takoder su imali prilike
WETO, odrzana je u slobodnoj i od uzivati u premtlernim ostvarenjima. Na
UETO
medunarodne zajednice priznatol hr- sceni splitskog HNK izveden je n ctn
vatskoi drzavi. -Splitsko ljeto• uvrsteno -Labudeg [ezera- P. I. Cajkovskog i mo- ozdrav svim rockert-
je u festivale od' nacionalnog znacaia, a demi balet -Balada o zeni i bodezu-
postoji i iniciiativa da se uclani i u Eu- autora Miljenka Vikica.
ropsku asocijaciju ljetnib festivala. Za.- Naivecu paznlu izazvala je dramska
vidna umietnicka razina i tradiciia veli- premiiera poeticne Shakespeareove ko-
kih opernih. dramskih i baletnih pro- medije -San Ivanjske noci-. Jos Jedan
dukcija cinjenice su koje potvrduju
nlegov europski status.
carobni svijet vilinske bajke, ljubavni
zapleti, i brojne aluziie na tragtkomic-
Predsjednik Republike Hrvatske dr. nost ljudske egzistencije ucinili su od
P mal Ljeto je u toku, i
rockeri se jos odmara-
ju, tako da je scena jos
uvijek pomalo pospa-
na, No Ipak, 6., 7. i 8. ko-
lovoza u Puli odrzan je veliki festi-
val alternativne glazbe. Bilo je na-
Franio Tudman svecano je otvorio 38. -Sna- [edno od najpopularnijih i najce- javljeno nekoliko velikih tmena -
Splitsko ljeto 23. srpnja. Proslava 200. sce izvodeoih djela. Bajka je smjestena u LET 3, KUO IDIJOTI, MESER-
obljetnice rodenja Gioacchina Bossinija svijet koji u svojo] cjelovitosti ne postoji,
SMITH, OVERFLOW, ANESTHE-
blla je povod da se na otvorenju izvede od kojsga su preostali samo tragovi, SIA i jos puno manje poznatih
njegova opera -Mojstte- koju upravo uspornene i sjene. Najveci vilenjak cije-
bandova. Otkazall su samo KUD
promoviraju velike europske operne log dogadaja je mladi zagrebacki reda-
kuce. Interpretacija -Mojsija« u ambt- telj Kresimir Dolencic, koji [e okupio IDIJOTI, a cudl me sto su oni bill
[entu antickog Peristila nasla je pravo pravt glurnackt -drearn team-, Izmedu jedini, jer je organtzactta bila dale-
utociste. Redatelj Petar Selem vec je do- ostalih sjaina Zdravka Krstulovtc, Josip ko ispod dozvoljene razine, No,
kazao bliskost s temama koje mcu iz po- Genda, Mustafa Nadarevic, Anja Sova- Izgleda da pnllcno los zvuk nije
vijesti, ali ciju osnovnu problematiku govi6. Oni su iskoristili po prvi put ne- smetao oko ttsucu posjetitelja,
povezuje s opce vazecim problemima otkriveni potencijal sugestivnog ambt- svaki dan, da se dobro zabave.
coviecanstva, -Lieto- je bilo i u znaku i jenta anncke Salone. untstenog i zako-
desete obljetnice smrti hrvatskog i split- panog lica iscezla grada. Moglo bi se Malih bandova je bilo toliko da ih
skog skladatelja Jakova Gotovca i nje- reel da je pored eetiri premijere uspie- nisam sve uspio ni poslusati, a ka- .
gove premijerno izvedene opere -Petar sno izvedena i peta premijera grada od moli zapamtiti. Mislim da su ljetni
svaetc-. Premijera -Petra Svacica« cioi kojeg se stoliecima i godinama odusta-
jalo. kojeg su cak i turisti zaobilazili, Mi- festivalt sjajna stvar, alt same ka-
se znakovitom, vrlo vaznojn i vrlo vrijed- da se dobro organiziralu i kada
nom, jer razrnice zastore mraka nadaju- sti Ii neko na te soove? Nije istina da sa-
slusatel] moze nact barem dva do-
ci se boljem sutra u kojem hrvatski kul- mo glurnci sanjaiu, Pitate Ii se i vi sto
turni stvaralac i njegovo djelo nece biti mogu snovt u vremenu koje te realnost bra banda u jedno vece. Sve moje
zatirant, nego ce sluziti svome narodu. pretvorilo u - moru? . pohvale idu zagrebaekom, najbo-
. MIR.JANA MIKUUC
Pored ove dvije operne premijere, u ljem punk bandu H1ADNO PIVO!
No dosta o neuspjelim pokusali-
ma festivala u nas, FAITH NO
MORE imaju novu plocu pod na-
zivom -Angel dust-. Ako ste ikad
slusali FAITH NO MORE, onda
znate da je njihovu glazbu vrlo te-
sko klasiftcirati, i to je ono sto th
ctni zanimljivima. Ako ih bas zell-
mo nekome opisati, najbllze rece-
no je funk-metal. Nova ploca se u
mnogocemu razllkule od pred-
hodne -Eptc-. FAITH NO MORE
ottsli su u jos ekstremnije vode, tj.
ponovo ekspenmenttra]u. I ovaj
put uspjesno, no ako se mene pita
Izgubtli su negdje one pjevljive
pop melodije koje su ukrasavale
predhodnu plocu, i koje su im
omogucile svjetski uspjeh i nekoli-
ko top singlova, Oni koji su bill fa-
novt FAITH NO MOREa, to ce I
ostati, ali ne znam koliko ce im
Prizor s opere »Mojsije« ova ploca prikupiti novih pokloni· ;
HRVATSKI VOJNIK
60 !!!oi 19. 2.8. koio- 1992.
James Haetfield - pjevac 1 91-
tarista METALLICE, jedne od
najuspiesnijih heavy metal gru-
pa denasnjice, prezivio je ope-
kotine i ocekujemo ga u Europi
tokom studenog i prosinca.
ka Gledao sam FAITH ove godine
kao predgrupu GUNS'N'ROSES, i
o njima live treba izreci same po-
hvale, Oni uskoro krecu na svoju
solo europsku turneju i ako ste u
prtlici, budite 13. studenoga u Be-
cu i necete zazalitt, F AlTH NO
MORE momentano zavrsavatu
natvecu turneju ovoga ljeta u
Americi. Naime, na stadionima
sviraju FAITH NO MORE, ME-
TALLICA i GUNS'N'ROSES. Kon-
certi traju vise od sest sati, s tim
da se sat vremena izgubi na to sto
.GUNSI postavljaju svoju scenu
nakon METALLICR Naravno ta-
kve velike turneje nikada ne pro-
laze bez problema. Na jednom od
koncerata kontraverzni pjevac
GUNSA, W. A.xi Rose je napustio
binu nakon 25 minuta i izjavio ka-
ko je to zadnji nastup banda (po
ko zna koji put). Naravno da su
kasnije press menageri banda
morali opovrgavati njegove rijeci i
pripisivati to fizickoj iscrpljenosti.
No i James Haetfield, pjeva.c i gi-
tarista METALLICE ima proble-
ma, on ne zbog svog ega, vec zbog
eksplozije pirotehnickih efekata
na binl koja mu Je opekla ruke i
lice. Nasta.la je mala pauza u kon-
certima , no James se oporavio i
turneja se privodi kraju.
PISTA
br9i 19. 28. kolo...om 1992.
periskop
PLAVO . %LATO
-
Japanci su otkrili jos jedan •zlatni
rudnik«. Zamoreni od lansiranja vlasti-
tih vrhunskib proizvoda tehnicke i auto-
mobilske industrije na svjetsko trziste,
odlucili su iskoristiti dio onoga sto je
dogodilo da susjedov klinac sazoa kako
odbacene traperice ili jakna njegovog
djeda stoje citavo malo boge.tstvo?• pita
se jeda.n od glavnih japa.nskih opskrblji-
va.ca -vrucom roboin•. Ovako on, ovijeo
svijet davno odbacio i to isto prodati velom poslovne tajne, jurca po americ-
svojim sunarodnjacima za visoku cije- kim skladistima •Second-hand• proda.-
nu. •TO« je plavo, staro harem trideset
godina.. mirise oa pljesnivo skladiste i
zove se stari •jeans•. -
Nakon prvib ra.zgrabljenih posiljki
iznosene odjece. japanski su dobavljaci
poceli narucivati sve vece kolicine. Tije-
kom prvih sest mjeseci ove godioe u Ja,..
vaonica i kupuje •plavo zlato• po vrlo
pristupacnim cijenama. Njegov kolega
iz Ca.lifornije ima drugu strategiju. On
svakodnevno odasilja promidzbene po-
ruke putem novina.. radija i televizije i
poziva ondasnje pucanstvo da se rijesi
•suvisnog krpenog otpa.aa koje priku-
pan je uvezeno preko tisucu tona odba- plja prasinu i zauzima. dragocjeno mje-
sto u ormaru«.
cenih zapadnjackih •krpa •. Bivajuci u Amerikanci nikako ne mogu shvatiti
svemu uvijek ozbiljni i precizni, uvoznici
Zemlje izlazeceg sunca angazirali su ci- kako netko moie biti toliko odusevljen
olinjalim predmetom njibove svakodne-
jele timove strucnjaka za procjenu sta- vice. Osjecaju se vjerojatno kao i pri-
rosti odredenog odjevnog predmeta. Ne
padnici africkih plemena koji dosavsi u
treba napominjati da metode analize •Svijet« ugledaju neke .od svojih drveoih
vlakana odjece nisu znatno manje kom- rezbari}a.koje svakodnevno dube u tre-
pliciranije od onih za utvrdiva.oje staro- nucima doJ<olice, a koje sad zauzimaju
sti okamenjene ribe iz pretpovijesti. istureno mjesto u nekoj postavci presti-
Najprodavaoije su, dakako, legendarne
.•levisice•. Nedavno je Jedan par istih s zne njujorske ili londonske umjetnicke
galerije.
oznakom •501•, a proizveden 1950. godi-
ne, prodan za fantasticnih cetiri tisuce Naze.lost. ovaj model privredivanj_a
ostat ce nepoznat na ovim nasim pro-
americkih dolara. No. prava tuca nasta-
ne kad u prodavaonice dode posiljka le- storima jer mi starih traperica jedno-
stavno nemamo. Njima je kao •produktu
vis •503« (poznatija kao •levis za djeca.-
trulog kapitalizma« put bio otvoren tek
ke« koja je primjerenije. stasu niskih Ja,..
u onim godinama koje japanskim •glad-
panaca.
Amerikanci pak cite.vu operaciju drze nusima.• nisu zanimljive.
u najvecoj mogucoj tajnosti. .$to bi se $ANJA CANAK
DETAUIZA
PREPOZNAVANJE
Na osnovu cega je moguce
od~editi starost jeansa?
ZAKOVICE
Vanjske su ETIKETA
. PROIZVOOACA
zakovice na
straznjim Do 1950. godine
dzepovima u uporabi je
rabljene u 30-im etiketa izradena
od prave koie
godinama
W--:S:.._.-¥.1-_!f_.
SKRIVENE
ZAKOVICE
Nakon 30-ih ZASTITNI ZNAK
godina vanjske Tip slova logotipa
se zakovice mijenjao se u
sele na skladu s modom
unutrasnju
stranu dzepa
HRVATSKI VOJNIK
I 61
 NSKA KRUNSKA STRAZA, POTKRAJ 19. STOUECA
krlialJka

•.-::; I CJELOV
f
]
OPRANA
U \/001

~TA
RATNOG
BRODA
I AlMSKO
!ME WU·
BWAHE
lW£fA

, SOUTH
(1kr)
, SKICA r~/t~~1
VALOVE
!ENSK0
IME
i NISKA
(boMro)
iOJ~<{."A·1
UTICAJ
TIGNJEVI' POTAK·
NUTI

lM<RE·
OTPOANI TEME· NUT!
NA WAN VfLIKA
OOLEST PITA
tdno

~~,
POVRE·
MEN
F'RVI
LElK:

ISPUNITI
GAOE·
NJEM
ffl
VAEMENA
(pov) I I I TEHNI¢·

I I
GALEAIJA KASREO-
S1VA

!¢EGA

OSOBNA
ZAI\IJE·
NICA
POtuAE·
NA
I I I I I I I ~ RA¢U•
NlllA

OSJETI·
OPl.AZ. LOOO·
LA2!NA CIRA IVAM!.HU·
NAF'l<A
OVA
D~Si'F\A 100
KISEUNA
0-nivetsnt= Operatio-
•sCouncil n• Tactl ..
onAdmls- cal
1lon1
UPOTRE•
SITNA BAN
MORSKA
RISA

POKAE·
OOJ!WA TA¢1
(IUr,)
AMER1ciJ

OAVENA NAMUtiTI ILUSTAACIJA VlSESlAV AAALICA

ZOJEL"
 NOVI PISTOLJI - ODMAH!
CZ 88A CZ 7,65 CZ 357 MAGNUM
CZ MODEL 75 TOKAREV BERSA
BERETT A (RAZNI MO DELI)

Najpovoljnija komisiona prodaja i kupnja

subotom
a - 14 sati

.
Najvect izbor
pistolja, pusaka i
streljlva; pribora,
oznih lovackih~-~-~-------
nozeva i
rezervnih
dijelova

PASSAGECIBONA tel. 425-333/240. 510-034

ZAGREB,Savska cesta 28 telefax 51 31 17