BIOLOŠKA RAZNOLIKOST- raznolikost živog svijeta (gen – vrsta- ekosustav).

Temelje na
postupnim promjenama organizama tijekom dugog vremenskog razdoblja i njihove prilagodbe
okolišu.Očituje se već na razini gena → sva živa bića obilježavaju određene osobine zapisane u
njihovim genima. Raznolikost na razini gena dovodi do raznolikost na razini vrste, a biološka
raznolikost na razini vrste dovodi do raznolikosti na razini čitavih ekosustava.

Pet glavnih uzročnika gubitka bioraznolikosti: gubitak staništa, neodrživo korištenje i pretjerana
eksploatacija izvora, klimatske promjene, agresivne strane vrste, onečišćenje.

Evolucija – temelj biološke raznolikosti - kumulativne promjene živog svijeta od njegova postanka
(prije 3,8 milijardi godina) do danas.
Proučava: izvore varijabilnosti, adaptacije, reproduktivne izolacije, postanak i podrijetlo vrsta,
hibridizacije.
Značajne osnove evolucije su: raznolikost među jedinkama, kako je ta raznolikost nastala i kako
je prostorno distribuirana.
Čimbenici koji pokreću evoluciju su: Mutacije, Spolno razmnožavanje, Selekcija (prirodni odabir),
Izolacija, vrijeme.

Mutacije--Promjene u genetskom materijalu nekog organizma. Promjene se mogu zbivati na razini

gena ili na razini kromosoma. Neke mutacije se prenose na potomstvo.
Mutacija može nastati: Spontano ili Izazvana nekim okolišnim čimbenikom (npr. zračenje,
kemikalije, i sl). Mogu dovesti do negativnih ili pozitivnih obilježja za jedinku.
Obično do promjena dolazi u jednom ili nekoliko nukleotidnih parova – tzv. točkaste mutacije.
Pojavljuju se u obliku supstitucija (zamjena jednog nukleotida drugim); delecija (gubitak nukleotida);
insercija (umetanje nukleotida).

Sistematika bilja ili sistematska botanika jest znanstvena grana botanike i biologije koja se bavi
proučavanjem raznolikosti biljaka i tijeka njihove evolucije.
Nekada su „biljkama” smatrane i gljive – zapravo ne-asimilirajući organizmi, razgrađivači (saprofiti),
ali gljive danas čine odvojenu i izoliranu skupinu organizama – stoga su izdvojene u nezavisno carstvo
Fungi ili Mycota.
Sistematiku bilja čine tri glavna područja : Taksonomija, Teorija evolucije i Filogenija.

Taksonomija- bavi se opisivanjem biljaka, identifikacijom, nomenklaturom i klasifikacijom.

Objekt kojim se bavi taksonomija je takson (svojta) – ograničena skupina organizama određenog
ranga, npr. vrsta (sadrži sve jedinke), rod (sadrži sve vrste toga roda), porodica (sadrži sve rodove te
porodice) .

Identifikacija (determinacija, određivanje) omogućava prepoznavanje određene jedinke kao

pripadnika određene svojte, prvenstveno vrste. Osnova identifikacije jest usporedba odabranih osobina
nerazvrstane jedinke s osobinama poznatih svojti.Osobine koje su nužne za ispravno određivanje
nazivaju se dijagnostičke osobine, a njihova ukupnost za određenu vrstu – dijagnoza.

Preduvjeti za identifikaciju: živi ili kvalitetno sabrani i pohranjeni biljni materijal , poznavati metode
određivanja, korištenih osobima (morfoloških, anatomskih) i prateće terminologije, uporaba literature
za određivanje (ključevi, monografije, atlasi, baza podataka, fotografije i sl.), mogućnost usporedbe
sabranog materijala s herbarijskom zbirkom, iskustvo.

Nomenklatura - područje taksonomije koje se bavi imenovanjem biljne vrste u skladu s

Međunarodnim kodeksom botaničke nomenklature.

Osnovna jedinica Koda je takson. Takson (lat. taxon) ili hrv. svojta jest taksonomska skupina
biljaka bilo koje kategorije (Npr. porodica Lamiaceae, rod Lamium, vrsta Lamium purpureum su
svojte ili taksoni).
1753. godina – formalni početak primjene Koda - namijenjen je imenovanju ne samo vaskularnih
biljaka , već i fosila vaskularnih biljaka te svojti iz carstva Mycota i Protoktista .Posebni Kodovi bave
se imenovanjem carstva Animalia.
Uloga Koda: Određuje pravila imenovanja novih svojti koje se prvi put opisuju, Određuje pravila za
važeća imena za već ranije imenovane svojte.
VRSTA –osnovna sistematska jedinica- skupina srodstveno bliskih jedinki koje se odlikuju vrlo
velikom sličnošću između svojih članova i razlikama u odnosu na druge vrste. U području svog
rasprostranjenja jedinke iste vrste međusobno se oplođuju i daju potomstvo prema zakonima
nasljeđivanja.

Klasifikacija – područje taksonomije koje se bavi uređivanjem biljaka u formalne skupine temeljem
odabranih kriterija, a potom u složene hijerarhijske sustave.

Morfologija: područje botanike koje se bavi vanjskom i donekle unutarnjom građom biljaka. U
početnim fazama razvoja sistematike bilja morfološki podatci su bili jedini u uporabi, a i danas čine
osnovu većine klasifikacijskih sustava . Morfološka obilježja se lako uočavaju i koriste se u opisima
biljnih vrsta i ključevima za determinaciju

Anatomija – dio botanike koji se bavi proučavanjem stanica i biljnih tkiva, te njihovom
organizacijom unutar organa i organskih sustava. Javlja se nakon otkrića mikroskopa u 17. st. Dolazi
do uočavanja razlika u anatomskoj građi između golosjemenjača i kritosjemenjača, između
jednosupnica i dvosupnica .

Embriologija – dio botanike koji se bavi proučavanjem razvoja gametofita i sporofita kod kopnenih
biljaka. Mikrosporogeneza, makrosporogeneza, razvoj gametofita, oplodnja, razvoj endosperma,
embrija. Posebno su korisni u filogenetskim studijama viših taksonomskih kategorija .

Palinologija – dio botanike koji se bavi proučavanjima spora i peluda (morfologija i građa). Na
temelju morfologije (strukture i skulpture) peludnih zrnaca potvrđuje se razlikovanje pojedinih
skupina biljaka.

Paleobotanika - dio botanike koji proučava fosilne ostatke biljaka. Dijeli se na: mikrofosile (pelud,
spore), Makrofosile (listovi, stabljike i drugi biljni dijelovi) i rekonstrukciju.

Ekotipovi – specijalizacija na pojedine tipove tala, klimatske čimbenike i sl.

Kozmopoliti – vrste širokog rasprostranjenja

Endemi- rasprostanjenje je ograničeno na usko geografsko područje.

Podjela biljnoga svijeta na nadcarstva i carstva

Popularna klasifikacija Roberta Whittakera (Vitaker) iz 1963., po kojoj se sva živa bića dijele u dva
nadcarstva: PROCARYOTA i EUCARYOTA i pet carstava: MONERA, PROTISTA, GLJIVE,
BILJKE (PLANTAE) i ŽIVOTINJE (ANIMALIA).

VIRUSI lat.virus-otrov
-visokoorganizirane nukleoproteidne čestice koje se pojavljuju kao obligatni paraziti u čovječjem,
životinjskom i biljnom organizmu. Virusi su većinom submikroskopskih veličina (10 - 200 nm),
okruglastog, štapićastog ili nitastog oblika. Glavne kemijske tvari nukleoproteidi 12 sadrže RNK ili
DNK a katkada i obje kiseline, ovisno o vrsti virusa. Proteinski omotač obavija i štiti nukleinske tvari i
omogućava specifično prodiranje virusa u stanicedomaćina putem plazmodezmija. Umnožavanje
virusa ili replikacija vrši se u živoj stanici.

Građa virusne čestice: -Nukleinska kiselina (DNA ili RNA) – nosi genetičku informaciju za
replikaciju novih faga
Proteinski omotač – KAPSIDA – štiti nukleinsku kiselinu od razaranja
Spiralni proteinski omotač – uvlači se tako da nukleinska kiselina može proći iz kapside u
citoplazmu stanice domadara
Temeljna ploča ili nit – omogućuje fagu pričvrščivanje na specifična receptorska mjesta na staničnoj
stijenci domadara
Veličina virusne čestice: Veličina virusnih čestica kreće se od 10 do 100 nm. Nisu vidljivi svjetlosnim
mikroskopom, nego tek elektronskim mikroskopom.

Virusi se s obzirom na to koju stanicu trebaju za umnožavanje dijele na:

 Biljne (fitofagi) – RNA
 Životinjske (animalni virusi) – RNA i DNA
 Bakterijski (bakteriofagi) – jednolančana DNA
 Humani (parazitiraju u stanicama čovjeka) – DNA ili RNA
DNA VIRUSI: hepatitis B virus,adenovirusi,herpes simplex virusi,humani papiloma virus,variola.
RNA VIRUSI: rabies virus,virus influence,hiv-1,hiv-2,hepatitis C virus,poliovirus

Bakteriofag (fag)– virus koji napada bakterije

Građa: glava (koja je građena od bjelančevina u kojoj je smještena DNA), Vrat baketriofaga (kroz koji
se DNA ubacuje u bakteriju),Nožice( kojima se bakteriofag pričvršćuje za bakteriju).
Od virusa su jednostavnije građe viroidi, satelitne RNA i prioni
Viroidi: su slobodne (gole) RNA molekule koje mogu zaraziti i izazvati bolesti samo biljaka
Satelitna RNA: također je oblik gole infektivne RNA čije umnožavanje ovisi o virusu pomagaču
Prioni: infektivne čestice koje se sastoje samo od bjelančevina

Carstvo Monera
--Jednostanični ili kolonijalni prokarioti koji mogu biti : heterotrofni ili autotrofni
-Odjel Archaebacteria (Arhebakterije)
-Odjel Eubacteria (Prave bakterije)

Odjel Archaebacteria (Arhebakterije)

Predpostavlja se da su to najstariji organizmi koji su prije nekoliko milijardi godina živjeli u izuzetno
nepovoljnim uvjetima na Zemlji. Danas žive na ekstremnim staništima (dno oceana, vulkanski krateri,
slana tla). Vizualno nalikuju pravim bakterijama i pripadaju prokariotima, ali su metabolitički i
genetski različiti od njih.
Dijele se u četiri grupe:
1. Metanogene bakterije: Proizvode metan,Žive na mjestima bez kisika,Nalaze se u
močvarama( Methanomicrobium, Methanospirilum,Methanosarcina)
2. Termoacidofilne bakterije: Nastanjuju ekstremno tople i kisele vode, metaboliziraju
sumpor(Desulfurolobus,Thermoproteus,Hyperthermus butylicus
3. Halofilne bakterije -žive u vrlo koncentriranim otopinama soli(Halobacterium,
Halococcus).
4. Kemosintetizirajuće bakterije

Odjel Eubacteria (Prave bakterije)

Pododjeli:Bacteria(Bakterije),Cyanobacteria(Modrozelene alge ili cijanobakterije),Prochlorobacteria
(Prazelene alge).

Bacteria (bakterije) su primitivni organizmi prokariotske građe. Veličina stanice se kreće u prosjeku
od 1 μm dužine i promjera 0,5 μm. Po obliku bakterije dijelimo na: Kuglaste (koki -Coccus),
Štapićaste (bacili - Bacillus), Spiralne (spirili - Spirilium), Savijene (vibrioni – Vibrio).
Građa bakterija: Prokariotska stanica vrši sve životne zadaće. Kod bakterija se nalazi nukleoid- jedna
velika kružna molekula DNA, koja nije obavijena membranom. U citoplazmi se nalaze ribosomi.
Citoplazma je obavijena staničnom membranom,membrana je izvana obavijena staničnom stijenkom
građenom od peptidoglikana. Razmnožavanje bakterija je u pravilu vegetativno (nespolno) diobom
stanice na dvije nove.

Rekombinacija je ujedinjavanje genetskog materijala dviju jedinki u genom jedne jedinke

-Mehanizmi rekombinacija su:
Konjugacija -spoje se citoplazmatskim mostićem i izmjenjuju genetski materijal)
Transformacija - izmjena gole DNA davatelja i stanice primatelja
Transdukcija – prijenos genetskog materijala iz jedne bakterije u drugu pomoću bakteriofaga .
Prema načinu prehrane bakterije dijelimo na:
 Autotrofne bakterije
 Heterotrofne bakterije

SISTEMATIKA BAKTERIJA:
Red Pseudomonadales – štapićaste ili zavojite, rijetko kuglaste, gram-negativne bakterije koje su
samo iznimno udružene u nizove i nikada ne stvaraju spore
 Nitrificirajuće bakterije (Nitrobacter, Nitrosomonas)
 Denitrificirajuće (Pseudomonas)
 Octene bakterije (Acetobacter)
 Svjetleće bakterije (Photobacterium)
Red Eubacteriales – štapićaste ili kuglaste bakterije
 Azotobacter i Rhizobium – vežu atmosferski dušik
 Esherichia coli – živi u cijevu toplokrvnih životinja i čovjeka
 Salmonella paratyphi – izaziva u čovjeka partifus (A)
 Bacillus anthracis – uzročnik antraksa (B)
 Clostridium tetani – uzročnik tetanusa (C)
Red Chlamidobacteriales – nitaste bakterije, žive pričvršćene u vodi i obavijene su nježnim ovojem.
Unutar ovoja stanice se ipak mogu odvojiti iz niti te pojedinačene ili više zajedno rasprostranjuju se
vodom i kasnije pričvrste na dnu i izrastu u novu nit.
 Sphaeritilus natans – u onečišćenoj tekućoj vodi
 Crenotirix polyspora – željezna baktetija, može začepiti vodovodne cijevi
Red Actynomicetales – štapićaste bakterije
 Mycobacterium tuberculosis – uzročnik tuberkuloze
 Actimomyces bovis – uzrokuje gnojne otekline na tijelu životinja i čovjeka (aktinomikoza)
 Streptomyces scabies – izaziva bolesti kod krumpira i repe

CYANOBACTERIA(Modrozelene alge ili cijanobakterije)- To su fotosintetski organizmi, pretežno

modrozelene boje, jednostanični ili nitasti. Stanice su im veće od bakterijskih, veličine 0,5-60μm.
Najstariji fotosintetski aktivni organizmi na zemlji. Rasprostranjene su po čitavoj površini Zemlje kao
fine nitaste prevlake u vodama, na i u vlažnim aridnim tlima, na kori drveća i stijenama.
Građa cijanobakterija: Sadrže staničnu stijenku, staničnu membranu, citoplazmu, nukleodi,
ribosome i zrnca pričuvne hrane.Nemaju pravu jezgru, već samo ekvivalent jezgre. U staničnoj stijenci
se osim peptidoglikana (mureina) nalazi i pektin – dobro bubri u vodi. Cijanobakterije stoga stvaraju
sluzave nakupine –kolonije modrozelenih alga.
Razmnožavanje cijanobakterija: nespolno (vegetativno), diobom stanica. Jednostanični oblici
razmnožavaju se dvojnom diobom, a kolonijalni oblici fragmentacijom.
SISTEMATIKA CIJANOBAKTERIJA:
Red Chroococcales – najprimitivnije cijanoficeje,
 Modrozelene, okruglaste stanice
 Galeraste prevlake na vlažnim stijenama i zidovima
 Chroccococus
 Gloeocapsa
Red Homogonales – stanice su povezane u niti, često opkoljene galertastim tokovima
 Oscillatoria – nalaze se posvuda u vodi i mulju
 Nostoc- u vodi ili na vlažnom tlu pravi kuglaste ili nepravilno krpaste galertaste nakupine

CARSTVO PROTOKTISTA
U carstvo protoktista ubrajamo oko 35 000 vrsta. To su eukariotski organizmi, najvećim dijelom su
jednostanični, a ima i višestaničnih – bez diferenciranih tkiva. Jedna od prihvaćenih klasifikacija ove
skupine organizama jest temeljena na načinu njihove prehrane.
PHYCOPHYTA -Alge
To su autotrofni eukariotski organizmi, jednostanične ili jednostavne višestanične građe, najvećim
dijelom žive u vodi. Kod višestaničnih algi nediferencirano tijelo zove se steljka.
Heterogena skupina organizama sa:raznolikom građom rasplodnih stanica,vrsti klorofila koji
posjeduju i vrsti pričuvnih tvari koje skladište u svojim stanicama .

Euglenophyta – zeleni bičaši-Jednostanični eukariotski organizmi.Prvi stanični organizmi s jezgrom .

Žive u vodi i imaju dva biča za kretanje.
-Rod Euglena – jednostaničan organizam, veličine 15-50μm, vretenastog je oblika. Vrste ovog roda
žive prvenstveno u stajaćim vodama bogatim hranjivim tvarima.U zelenim kromatoforima nalaze se
slični pigmenti kao u zelenih alga (klorofil a i b, β karotin, tragovi α karotina).Razmnožava se
uzdužnom diobom. U nepovoljnim uvjetima odbacije bičeve i izlučuje debeli gelartasti sloj.
-Rod Phacus – dolazi u vodi siromašnoj hranjivim tvarima
-Rod Colacium – pomoću galertastog drška je pričvršćen na male organizme koji slobodno plivaju

Phyrophyta – svjetleći bičaši-Jednostanični eukariotski organizmi, većinom stanovnici mora. Ime

Phyrophyta (grč- pyhros – vatra) dobili su po luciferinu – tvari koju izlučuju i koja u dodiru s zrakom
svjetluca. Ta se pojava naziva bioluminiscencija. Stanice ovih alga žive pojdinačno. Imaju dva duga
biča i žućkastosmeđe do crvenkaste kromatofore. Sadrže klorofil a, i klorofil c, β karotin, i različite
ksantofile. Obavijeni su staničnom stijenkom građenom od celuloze, podijeljene na poligonalne ploče
zbog čega podsjećaju na kristale različita oblika. Imaju dva biča koji im služi za pokretanje.
Razmnožavanje je vegetativno, uzdužnom diobom, i to za vrijeme kretanja.

Chrysophyta– zlatno žute alge

Razred Chrysophyceae:Jednostanične, zlatno-smeđe do smeđe alge. Sadrže klorofil a i c. Većinom
imaju dva biča različite dužine. Mnogi rodovi stvaraju ciste koje imaju većinom okremenjenu staničnu
stijenku.
- Rod Chromulina – goli su i ameboidno pokretljivi te mogu primiti i čvrstu hranu
-Rod Uroglena – česta u slatkovodnom planktonu

Razred Bacillariophyceae: (Diatomeae) : različite smeđe jednostanične alge koje se ponekad

povezuju u vrpce ili lepezaste oblike. Vrlo su brojna skupina alga s velikim brojem vrsta. Ubrajaju se
među najveće proizvođače kisika na Zemlji. Veći dio diatomeja pripada fitoplanktonu, a manji dio živi
na dnu slatkih voda i mora. Tijelo diatomeja prekrivaju dvije ljušturice od silicijeva dioksida (kremen).
Formiraju se unutar vanjske plazmatske membrane.
Gornji, veći dio ljušture zove se epiteka, a donji hipoteka.Oni su povezani poklopcem koji se zove
pleura. Razmnožavaju se diobom (nespolno) ali i spolno.

Chlorophyta – zelene alge- Uglavnom su višestanični organizmi, iako ima i jednostaničnih oblika
koji žive pojedinačno ili u kolonijama.
Jednostanične zelene alge koje žive pojedinačno:
Porodica Chalamidomonadaceae: Imaju staničnu stijenku od celuloze. Rod Chlamidomonas
rasprostranjen je s vrlo mnogo vrsta. Živi u slatkom vodama i vlažnim tlima. Uz sve stanične organele
koje su prisutne u eukariotskoj stanici ta stanica ima i očnu pjegu i stežljivi mjehurić.Dva biča pomažu
pri kretanju. Pričuvna tvar u stanici je škrob. Razmnožavanje je spolno i nespolno.Nespolno se
razmnožava pokretnim sporama,a nespolno se odvija samo ako živi u nepovoljnim uvjetima.

Jednostanične zelene alge koje žive u kolonijama :

Rod Volvox - haploidan organizam koji uglavnom živi u barama. Građen je od kuglastih stanica koje
čine koloniju – cenobij.Jednostanične alge su povezane sluzavim ovojem. Razmnožavanje: nespolno
mitotičkom diobom vegetativnih stanica kolonije.

Višestanične zelene alge

Rod Spirogyra – nitasta slatkovodna zelena alga.Pri prekomjernom razvoju tijekom toplih ljetnih
mjeseci tvori mase koje plutaju na površini vode i ta masa je vrlo sluzava. Stanična stijenka je građena
od celuloze i pektina. Kloroplast je vrpčastog i zavojitog oblika i lako se pod mikroskopom
prepoznaje. Rezervna tvar u stanici je škrob.Razmnožava se nespolno, diobom stanica ili
fragmentacijom niti matične kolonije.

Charophyta – parožine- U slatkim vodama nalaze se i skupina višestaničnih algi – parožine – koje
neki znanstvenici ubrajaju u skupinu zelenih algi. One se svojom građom razlikuju od ostalih zelenih
alga i podsjećaju na više biljke. Pod vodom tvore nekoliko decimetara visoke livade. Njihov talus koji
sliči razgranatom svjećnjaku, sastoji se od nodija i internodija i pršljenasto je razgranat.
-rod Chara – svojom građom podsjeća na preslicu. Steljka joj je razlučena na rizoide (podsjećaju na
korijen), kauloide (podsjećaju na stabljiku) i filoide (podsjećaju na list).Rasplodni organi su složeno
građeni.

Phaeophyta – smeđe alge- žive isključivo u morima. Narastu do velikih dimenzija. Njihovi
kromatofori sadrže klorofil a, β karoten i nekoliko ksantofila. Žive pričvrščene za stijene ili obrastaju
druge organizme, a mogu i plutati po površini. Sve smeđe alge su višestanične. Steljka je dobro
razvijena, i svojom građom podsjeća na više biljke. Smeđe alge se razmnožavaju spolno (gametana) i
nespolno (sporama).
Pr.Fucus virsoides – jadranski bračić, Paunov rep (Padina pavonica) ,Sargaška bobičarka (Sargassum
natans)

Rhodophyta – crvene alge- Većinom su stanovnici mora (toplih), tek manji dio ih živi u slatkim
vodama. Mogu živjeti i na dubinama gdje je prodor svjetla ograničen .Žive pričvrščene za stijene ili
druge organizme.
-Rod Gelidium – agar – laboratoriji, proizvodnja hrane i lijekova, Autotrofni su organizmi, sadrže
plastide crvene boje, pigment fikoeritrin. Razmnožavaju se spolno i nespolno.

Heterotrofni protoktisti nalik gljivama: Primitivni, filogenetski stari organizmi, bez klorofila. U
vegetativnom stanju su gole, ameboidno pokretljive plazmatske mase s mnogo jezgara. Hrane se
saprofitski, primanjem čvrstih čestica u plazmu. Po načinu ishrane i hitinom u staničnim stijenkama
nalikuju gljivama. Pri razmnožavanju dolazi do isušivanja plazmodija i iz njega nastaje velik broj
sporangija sa sporama. Spore u početku imaju bič, a kasnije ga odbacuju.

Carstvo Fungi-GLJIVE
Gljive su vrlo brojna i raznolika skupina organizama. Preko 175 000 vrsta.Gljive ili fungi dijelimo na
– kvasce, plijesni, makroskopske (mesnate) gljive
To su heterotrofni, najvećim dijelom višestanični, eukariotski organizmi.Prema načinu prehrane mogu
biti: saprofiti ili paraziti. Zajedno s bakterijama sudjeluju u razgradnji organskih tvari u okolišu.
Gljive koje obitavaju u tlu imaju važnu ulogu u razgradnji uginulih biljnih i životinjskih tkiva što
dovodi do plodnosti tla. Neke vrste uzrokuju infektivne bolesti u ljudi.
Uloga gljiva u prirodi:
KORISNA-Korisne asocijacije s biljkama(mikorize),Razgradnja organskih otataka u
tlu,Fermentacije,Ishrana ljudi,Bioremedijacija,Proizvodnja antibiotika.
ŠTETNA-Bolesti ljudi, životinja i biljaka ,Toksične tvari (mikotoksini),Bioterorizam.
Građa tipične gljive:
• Stanična stijenka: izgrađena od celuloze ili hitina
• Rezervna tvar u stanicama je glikogen ili masne kapljice
• Vegetativno tijelo je rijetko mjehurasto, a najčešće nitasto, nerazgranjeno ili razgranjeno;
jednostanično ili višestanično
• Pojedina nit se zove hifa, a sve hife micelij
Neke vrste gljiva stvaraju plodišta (plodna tijela u vidu stručka i klobuka).Plodište je specijalna
tvorevina izgrađena od čvrsto isprepletenih stanica. Plodište je dio gljive koji nosi sporangije sa
sporama. Dio plodišta gljive u kojemu se nalaze sporangiji sa sporama zove se himenij .
Razmnožavanje se odvija pomoću različitih spora. Kod spolnog razmnožavanja kopuliraju gamete
(izogamija, anizogamija, oogamija). Ponekad kopuliraju čitavi gametangiji .
Sistematska podjela:
Odjeljak Chytridiomycota: Vrlo primitivne gljive. Unutar skupine može se pratiti evolucija od golog
protoplasta preko oblika s hitinskom opnom i podjelom rada sve do početaka stvaranja micelija. Žive
kao paraziti ili saprofiti većinom na ili u nižim vodenim biljkama i životinjama , ili u tlu.
Najjednostavniji oblici parazitiraju intercelularno u obliku golog protoplasta. Napredniji stvaraju
jednostavne ili razgranate micelije. Stanična stijenka im je od hitina. Neki od ovih oblika
su“mesožderi”s izopodijalnim nastavcima usisavaju jednostanične organizme.( Npr. Polyphagus
euglenae)
Zygomycota – gljive algašice: Ove gljive su se najvećim dijelom prilagodile životu na kopnu.
Pretežno su saprofiti; rijetko paraziti s bogato razgranatim micelijem. Razmnožavaju se nespolno -
sporama. Kod spolnog razmnožavanja ne nastaju gamete, već kopuliraju dva čitava
gametangija.Gametangiji su morfološki jednaki i polienergidni. Najznačajnija je porodica
Mucoraceae- Mucor mucedo-
Ascomycota- gljive mješinarke: Pretežno su terestički organizmi. U ovu skupinu pripada najveći broj
vrsta gljiva (oko 35 000). Neke žive slobodno a neke u simbiozi s algama tvoreći lišajeve. Velika
većina ovih gljiva je višestanična, ima i jednostaničnih organizama (npr. kvaščeve gljivice) . Micelij
im se sastoji od obilno razgranatih hifa čije su stijenke građene od hitina. Većina mješinarki
razmnožava se generativno, pri čemu dolazi do izmjene spolne i nespolne generacije. Neke se
mješinarke razmnožavaju i vegetativno i to pupanjem (kvaščeve gljivice) .

Podrazred: Hemiascomycetidae
-Porodica Saccharomicetaceae
Najznačajnije vrste su Saccharomyces cerevisise (u pivskoj i pekarskoj industriji) i S. elipsoideus
(vinski kvasac) To su Jednostanični organizmi, okruglastog ili ovalnog oblika; razmnožavaju se
pupanjem.
Kvaščeve gljivice sadrže probavljive bjelančevine i vitamine iz grupe B.

Podrazred: Plectomycetidae: Ove gljive razvijaju askuse u potpuno zatvorenim plodnim tijelima ili
peritecijima. Pri raspadanju plodnih tijela oslobađaju se askospore koje su nastale redukcijskom
diobom. Najpoznatiji redovi su Plectascales i Erysiphales.
-Red Plectascales – parazitske i saprofitske gljive s površinskim micelijem.Zelene plijesni iz rodova
Aspergillus i Penicillium.Vegetativno se razmnožavaju pomoću konidija.
-red Erysiphales – tipični ektoparaziti. Micelij razvijaju na površini domaćina, u vidu svijetlosive
pepeljaste prevlake – pepelnice. Stvaraju kuglasta, potpuno zatvorena plodna tijela. Prilikom
dozrijevanja, pod pritiskom askusa, puca peritecij i brojne se konidije oslobode pa se infekcija vrlo
brzo širi.

Podrazred: Pyrenomycetidae: Plodna tijela ovih gljiva su periteciji kruškolikog oblika s otvorom na
vrhu. Himenij je smješten na dnu plodnog tijela i sastavljen je od brojnih askusa i haploidnih hifa.
-Red Clavicipitales:-Claviceps purpurea – ražena glavnica; u doba cvatnje raži nitasta askospora
zarazi plodnicu i na njenoj površini započinje stvarati konidije. Potkraj vegetacije, iz zaražene se
plodnice ne razvija pšeno, već crnoljubičasti, tvrdi roščić ili skelrocij.

Podrazred: Discomycetidae: Ove gljive razvijaju vrčasta ili pločasta plodna tijela apotecije, na čijoj
se površini nalazi himenij .On je sastavljen od askusa i haploidnih hifa.
-Red Pezizales – saprofiti na šumskom tlu, trulim ostacima raznog drveća, na zgarištima ili
gnojištima.Mnogobrojne jestive gljive.
-Red Tuberales – gljive gomoljače, tartufi. Plodna tijela su u obliku gomolja i razvijaju se ispod
površine tla.

Basidiomycota- gljive stapčarke

Najraširenija skupina pravih gljiva; dosegle su najviši stupanj razvoja. Micelij im je granat i
nepregrađen, a stanična stijenka je od hitina. Sporonosni organ je bazidija.Vršni dio bazidije se
proširuje u četiri izraštaja ili sterigme, a iz bazidije u proširene dijelove stigmi ulaze jezgre te nastaju
egzogene spore.
-Razred Hemibasidiomycetes: U ovu porodicu ulaze poznati redovi Uredinales i Ustillaginales
Uredinales – hrđe, parazitske gljive, uzročnici različitih bolesti poljoprivrenih biljaka.Ove gljive
uzimaju hranu od domaćina i kroz to ga iscrpljuju, zatim smanjuju njegovu asimilacijsku površinu ili
izazivaju različite deformacije.
Ustilaginales – snijeti, parazitske su gljive koje ne stvaraju plodna tijela.Najčešći domaćini su im iz
porodice trava čije cvatove i plodove pretvaraju u masu crnih hlamidospora.Ustilago tritici; Tiletia
tritici.
Razred Hymenobasidiomycetes: U ovu skupinu pripada većina šumskih gljiva. Saprofitske i
fakultativno parazitske gljive, češće sekundarni nego primarni uzročnici bolesti. Razvijaju različite
oblike plodnih tijela i himenija, što je osnova za njihovu sistematiku.
-Red: Poriales – ili rupičarke--Saprofiti koji razvijaju plodna tijela prekrivena potpuno ili djelomično
himenijem. Plodna tijela su različitog oblika (poput toljage, koralja, ljevkasta).Plodna tijela mogu biti
sočna, ali i višegodišnja kožasta ili drvenasta .( Merulius tremellosus i Polyporus umbelatus ).
-Red Agaricales – ili listićarke--To su gljive koje stvaraju himenij odjednom i to u unutrašnjosti
plodnog tijela, u šizogenim udubljenjima. Najsavršeniji oblik plodnog tijela –klobuk se nalazi na
stručku i ima sa donje strane mnogobrojne zrakaste lamele. One povećavaju površinu i do 18 puta.
(Agaricus bisporus – plemenita pečurka , Agaricus campestris – rudnjača, Amanita phalloides – zelena
pupavka ).
Razred Gasteromyces – gljive trbušare--Imaju karakteristična zatvorena plodna tijela, čiji ovoji
pucaju nakon dozrijevanja bazidiospora. Spore su sitne i većinom kuglaste, a dozrijevaju u
unutrašnjem rahlom staničju koje se naziva gleba.
Porodica Lycoperdaceae – puhare--Okrugla ili spljoštena plodna tijela koja su obavijena dvjema
ovojnicama.( Calvatia gigantea – golema puhara, Lycoperdon gemmatum – tikvasta puhara ).

Gljive u simbiozi: Lichens – lišajevi

-Lišajevi – simbioza gljiva mješinarki, u simbiozi sa zelenim ili modrozelenim algama
Alge u procesu fotosinteze pribavljaju organske tvari za sebe i gljivu, a gljiva pribavlja vodu, minerale
i pruža zaštitu.
Građa lišaja: Hife gljiva obavijaju kuglaste jednostanične alge. Gusto poredane hife na gornjoj i
donjoj strani lišaja – zaštitni sloj – kora. Alge su ravnomjerno raspoređene na gornjem dijelu
talusa.Središnji sloj sastoji se od mreža hifa.
Razmnožavanje lišajeva
-Nespolno razmnožavanje s pomoću rasplodnih tjelešaca – sorendija
• Nastaju u fotosintetskom sloju – gornja kora
• Mali dijelovi lišaja – mogu se otkinuti i lako pucaju
-Spolno razmnožavanje pomoću spora.Raznosi ih vjetar.
Do sada je opisano 25 000 lišaja--Terestrički- pričvrščeni za tlo
-Epilitski –pričvrščeni za stijenu
-Epifiti-žive na drugim organizmima
OBLICI LIŠAJA: -Listasti lišaji - Plosnato krpasti talus – slabo povezan sa podlogom
-Grmasti lišaji - Na krošnjama, slabo povezani s podlogom
-Korasti lišaji - Čvrsto vezani za podlogu, nepravilnog oblika

Gljive u simbiozi:mikoriza – simbioza gljiva i korijenja biljaka.Neke gljive iz skupine algašica žive u
simbiozi s korijenjem viših biljaka. Posebno je korisna biljkama koje rastu na siromašnim tlima.Gljiva
od biljke dobiva organske tvari koje ova sintetizira u procesu fotosinteze . Ektotrofna mikoriza i
Endotrofna mikoriza .
Euphyllophyta
• Glavna apomorfna osobina ove skupine jest prisutnost pravih listova, za razliku od jednostavnih
mikrofila kod crvotočina. Pravi listovi su znatno kompleksnije građe, razvijaju se radom složenih
apikalnih i marginalnih meristema. Pravi listovi imaju složenu anatomiju, morfologiju, nervaturu i niz
mogućih pretvorbi u homologne organe druge namjene (npr. vitice, trnje, kukcolovne organe,
spremišne organe i sl.)
Njihove značajke su:
1. lignificirana sekundarna stijenka s pojavom jažica
2. sklerenhim - specijalno tkivo koje daje strukturalnu potporu organizmu i omogućuje nadzemnom
dijelu tijela biljke svojstvo čvrstoće i savitljivosti
3. Razvijen provodni sustav s uzlaznim i silaznim tokom
4. Za razliku od mahovina kod kojih je dominantan gametofit, u životnom ciklusu vaskularnih biljaka
pri izmjeni generacija (gametofita i sporofita) sporofit je zelen, autotrofan, dominantan, neovisan i
dugoživući; gametofit je reduciran
5. U vaskularnih biljaka gibljivi spermatozoidi prisutni su samo kod pripadnika na najnižem
(paprtnjača) i nižem (nekih golosjemenjača) stupnju razvoja
6. Razvoj izdanka; koji čine sporofitski listovi prirasli na stabljici, epiderma s kutikulom štiti izdanak
od nepovoljnih utjecaja
7. Pravi korijen učvrščuje biljku u tlu, upija vodu i hraniva
Euphyllophyta se sastoje od dvije velike podskupine biljaka:
Odjeljak: Paprati (Pteridophyta)
Odjeljak: Sjemenjače (Spermatophyta)
Odjeljak: Pteridophyta - papratnjače
Odjeljak: Pteridophyta - papratnjače
Papratnjače su prve biljke s provodnim sustavom. Razmnožavaju se sporama (kao i mahovine). Spore
se oblikuju u sporangiju na sporofitu. Papratnjače imaju jasno izraženu izmjenu dvaju generacija:
Diploidnog sporofita (vegetativno tijelo sa 2 n kromosoma)
Haploidnog gametofita (sa spolnim organima i n kromosoma
Za razliku od mahovina, u životnom ciklusu papratnjača prevladava krupan, dobro razvijen i
dugoživući sporofit, - zeljaste trajnice
Gametofit (protalij) je malen i krtkotrajan
Sporofit (biljno tijelo) diferencirano je na: Korijen
Stabljiku
List
Korijen i stabljika imaju vegetativne vrhove. korijen ima i korijenovu kapu. Stabljika kod većine
papratnjača je podzemna. Kroz korijen i stabljiku prolaze žile (uzlazni tok čine traheje, rijetko
traheide). Sklerenhim (mehaničko tkivo) još nije razvijeno. Listovi imaju puči. Listovi mogu biti svi
jednaki (trofosporofili) – služe za obavljanje vegetativne funkcije i za razvijanje sporangija sa
sporama -- izosporne papratnjače--
Kod heterospornih papratnjača neki listovi imaju samo vegetativnu funkciju (trofofili), a drugi samo
funkciju stvranja sporangija sa sporama (sporofili)
Kod izospornih papratnjača sve spore su jednake
Kod heterospornih papratnjača razlikujemo mikrospore i makrospore
Iz spore se razvija gametofit, koji se u papratnjača naziva protalij. Protalij je valjkastog, gomoljastog
ili srcolikog oblika.Veličina od nekoliko mm do 2 cm. Životni vijek – nekoliko tjedana. Protalij može
živjeti u zemlji heterotrofno u simbiozi s gljivama (mikoriza), ili može biti nad zemljom i tada sadrži
klorofil i autotrofan je. Kod izospornih papratnjača na istom protaliju se razvija anteridij i arhegonij.
Kod heterospornih papratnjača protaliji se razvijaju odvojeno – iz mikrospore se razvija mikroprotalij
s anteridijem, a iz makrospore makroprotalij s arhegonijem. Anteridij sadrži spermatozoide s
bičevima, a arhegonij jajnu stanicu. Za oplodnju je potrebna voda kroz koju spermatozoidi plivaju do
jajne stanice. Mnoge papratnjače se mogu razmnožavati i vegetativno
Većinom ih nalazimo na vlažnim staništima, u suptropskom i umjerenom pojasu
Prema Strassburgeru (2002) dijele se u 5 razreda: Psilophytopsida, Lycopodiopsida, Equisetopsida,
Psilopopsida, Pteridopsida (Filicopsida)
Razred Psilophytopsida - prapaprati
Prapaprati su najstarije kopnene biljke koje su imale provodna tkiva i puči. Pojavile su se prije 400 ili
340 milijuna godina. Većina je izumrla početkom gornjeg devona. Poznate su kao fosili
Rhynia sp. – smatra se prvom kopnenom biljkom - Bila je vrlo jednostavne građe. Vegetativno tijelo
činila je stabljika visine 50-100 cm. Dihotomo razgranjena i bez listova. Na vrhu je imala sporangij
Pričvršćena je bila u tlu vodoravno produženim dijelovima stabljike, tj. podankom s rizoidima

Razred Lycopodiopsida- crvotočine

Biljke s dihotomo razgranjenom ili nerazgranjenom stabljikom. Na vrhovima stabljike nalaze se
sporofili koji nose sporangije sa sporama. Kod većine vrsta čine strobilus – tvorevinu nalik klasu
Sporofili su skupljeni na vrhovima ogrnaka u strobiluse. U pazušcima donjih listova strobilusa nalaze
se makrosporangiji s makrosporama, a u pazušcima gornjih listova mikrosporangiji s mikrosporama
Zreli sporangiji pucaju i pri tom oslobađaju spore, koje proklijaju → makrospora proklija u arhegonij,
a mikrospora u anteridij
Razredu pripadaju redovi:
Red Lycopodiales (izosporne papratnjače)-Danas živuće vrste ovoga reda pripadaju porodici
Lycopodiaceae – crvotočine. To su višegodišnje zeljaste, vazdazelene biljke. Imaju produženu, puzavu,
dihotomo razgranatu stabljiku, prekrivenu sitnim linearnim listićima
Red Selaginellales
Porodica Selaginellaceae – selagine
Rod Selaginella-Višegodišnje zeljaste niske biljke s monopodijalnom ili dihotomo razgranatom
stabljikom. Stabljika je pokrivena s malim, gusto raspoređenim listovima. Jedni imaju isključivo
prehrambenu funkciju (trofofili), a drugi nose sporangije (sporofili)
Red: Isoetales
Porodica: Isoetaceae – črnovke
Rod: Isoetaceae -Višegodišnje biljke, žive na dnu plitkih voda u kojima nema dovoljno kalcija
Gomoljasto odebljala stabljika iz koje izlaze listovi u rozeti. U središtu rozete su trofofili, a rubno
sporofili koji nose makrospore i mikrospore. Obrasta pjeskovita staništa, koja su za vrijeme
kiše i zimi vlažna, a inače su suha.

Razred Equisetopsida- preslice

Pripadnici ovog razreda pojavili su se krajem devona. Vrhunac razvoja dostigli su u karbonu kada su
bili vrlo rašireni i važni članovi šuma od kojih je nastao kameni ugljen
Svi su izumrli, osim reda Equisetales
Red: Equisetales
• Porodica: Equisetaceae – preslice
• Rod: Equisetum - Višegodišnje zeljaste biljke s podankom iz kojeg izrasta uspravna člankovita
stabljika. Stabljika je jednogodišnja, šuplja, rebrasta, a može biti nerazgranjena ili pršljenasto
razgranjena. Oko koljenca nalaze se pršljenasto raspoređeni reducirani listovi.Oni su srasli poput
rukavca. Preslice imaju sterilnu i fertilnu stabljiku → dimorfizam stabljike
Sterilna stabljika je uvijek zelena i obavlja fotosintezu. Fertilna stabljika može biti zelena ili bez
klorofila. Na njenom vrhu nalazi se strobilus od sporofila i nosi sporangije sa sporama. Spore
proklijaju u protalije – male uzdignute, nepravilne, nadzemne tvorevine; jednospolne. Stanice
epiderme preslica prožete su silicijevim dioksidom, pa su zbog toga grube. U stabljici ( i podzemnoj i
nadzemnoj) ima mnogo lakularnog parenhima (aerenhim). Puči su uvjek otvorene. Neke preslice žive
kao hidrofiti
Equisetum arvense L. – poljska preslica - Trajnica s vrlo razgranjenim sustavom podanaka. Podanci su
dlakavi i raspoređeni u nekoliko etaža, do 2 m dubine. Iz podanka izbijaju fertilne i sterilne stabljike,
20-40 cm visine. Fertilne stabljike javljaju se tijekom ožujka i travnja, nerazgranjene su, smeđe boje, a
kad spore dozriju, osuše se
Equisetum palustre L. – močvarna preslica - Glatki podanci. Fertilne i sterilne stabljike pojavljuju se
istodobno, visoke su 20-60 cm. Crnosmeđi strobilusi stvaraju se od lipnja do rujna

Razred Psilotopsida- psilofiti

• Red: Psilotales
• Porodica: Psilotaceae
Najjednostavnije građene, višegodišnje epifitske ili terestričke paprati. Stabljika je dihotomo
Razgranjena. Podanak ima rizoide i u simbiozi je s gljivama. Listovi su sitni i bez pući

Razred Pteridopsida
Izumrle paprati – značajne za stvaranje kamenog uljena
Živuće paprati – jasno razvijen korijen, relativno malu podzemnu stabljiku (podanak) iz koje izrastaju
u odnosu na veličinu stabljike relativno veliki listovi. Na donjoj strani listova nalaze se sporangiji.
Protalij je u pravilu jednospolan ili dvospolan, te autotrofan ili heterotrofan
Red: Ophioglossales - Imaju velike sporangije. Stijenke sporangija imaju više slojeva i sadrže
nekoliko stotina do tisuću spora
Ophioglossum vulgatum L. – ljetni jednolist - Zeljasta trajnica, 5 – 30 cm visine. Iz podanka izbija list
koji se iznad peteljke razdvaja na sterilni i fertilni dio. Sterilni dio je zelen – fotosinteza. Fertilni dio
nalik je klasu i na njemu se nalaze spore. Gametofit je višegodišnji, živi u tlu u simbiozi s
gljivama, valjkastog je ili gomoljastog oblika
Red: Pteridales – paprati - Poznata je i pod imenom Leptosporangiatae. Leptosporangij je sporangij
koji nastaje od jedne stanice, relativno je mali i sadrži oko stotinu spora. Kad su spore zrele, sporangij
se suši i puca, s spore se oslobađaju katapultiranjem što je osobitost te skupine. Podzemna stabljika je
podanak iz kojeg u obliku rozete izrastaju veliki listovi. Listovi su najprije smotani u pupu nalik
puževoj kućici. Listovi imaju dugu peteljku i jednostruko-, dvostruko- ili višestruko perasto
razdijeljenu plojku. Na naličju plojke nalaze se sporangiji sa sporama. Skupljeni su u hrpice tj. soruse
koji su često prekriveni pokrovom - induzijem. Iz zrele spore u povoljnim uvjetima razvije se zelen,
srcolik oko 1 cm 2 velik protalij (gametofit) s anteridijima između rizoida i arhegonijima iznad
anteridija
Porodica: Pteridaceae
Pteridium aquilinum (L.) Kuhn – orlovska bujad - Zeljasta trajnica, visoka 30-180(200) cm. Iz
podanka izrastaju listovi s dugom peteljkom i krupnom trokutastom plojkom, koja je trostruko ili
četverostruko rasperjana. Sorusi su s donje strane lista, u obliku pruga. Dozrijevaju od srpnja do
listopada. Listovi su stoci škodljivi u svježem i suhom stanju
Porodica: Adiantaceae
Adianthum capillus-veneris L. – gospin vlasak - Nježna, niska paprat. Iz puzavog podanka izrastaju
listovi dugi do 30 (40) cm. Peteljke su tanke, crne, jednako duge ili nešto kraće od lisne plojke
Listovi su lepezasti, svijetlozelene boje. Uzgaja se kao lončanica
Porodica: Aspleniaceae – slezenice
• Asplenium scolopendrium L. – obični jelenak - Cjeloviti listovi, 15-50 cm dugi. Sorusi su u obliku
paralelnih pruga. Čest je u vlažnim šumama, na vlažnim stijenama u brdskom i planinskom pojasu
Porodica: Polypodiaceae
• Polypodium vulgare L. – slatka paprai - Ima vodoravan podanak, prekriven mrkim lancetastim
ljuskama. Listovi su dugi 10-40 cm, uspravni, jednostruko duboko perasto urezani i kožasti. Sorusi su
u obliku smeđih okruglih nakupina. Rasprostranjena u listopadnim šumama. Uzgaja se kao ukrasna
biljka.
Porodica: Dryopteridaceae
• Dryopteris filix-mas Schott – šumska paprat-Iz kratkog podanka razvijaju se listovi s dugom
peteljkom (6-30 cm) i trokutasto izduženom (30-120 cm) dugom plojkom. Plojka je dvostruko perasto
razdijeljena. Sorusi su bubrežastog oblika. Rasprostranjena je u šumama od brdskog do subalpskog
područja
Red Marsileales - raznorotke
• Marselia quadrifolia L. – četverolisna raznorotka - Puzavi podanak dug je oko 50 cm. Listovi imaju
uspravne, 5-20 cm duge peteljke i plojke sastavljene od 4 liske. Močvarna ili vodena biljke, euroazija
Muljevito-pjeskovita stništa. Problematičan korov u odvodnim kanalima i rižinim poljima
Red Salviniales
• Salvinia natans (L.)All. – plivajuća nepačka - Mala, do 15 cm dugačka biljčica koja pliva na površini
vode. Iz nodija stabljike izbijaju pršljenasto tri lista. Dva lista plivaju na vodi, cjeloviti su i jajastog
oblika, a treći je potopljen u vodi i razdijeljen na brojne nitaste rese. Česta je u sporotekućim vodama
nizinskog područja.
Odjeljak Magnoliophyta (Spermatophyta) – sjemenjače
Sjemenjače su najsavršenija skupina stablašica. Krajnja redukcija gametofita. Muški gametofit je
sveden na peludno zrnce, a ženski na embrionalnu kesu
Morfološka značajka sjemenjača je da uz vegetativne organe (korijen, stabljiku i list) imaju
jednospolne (ženske ili muške) ili dvospolne cvjetove te sjemenku kao važan organ za razmnožavanje
i širenje. Cvjetovi su skup seksualno izdiferenciranih listova koji služe spolnom rasplodu. Bitni
dijelovi cvijeta su: - Plodnički listovi sa sjemenim zametcima koji u svojoj embrionskoj kesi sadrže
žensku spolnu (jajnu) stanicu
- Prašnički listovi na kojima se nalaze prašnice/peludnice ispunjene peludnim
zrncima koja sadrže muške spolne stanice
Nebitni dijelovi cvijeta su: cvjetište i ocvjeće
U cvjetovima se odvija oprašivanje i oplodnja. Oprašivanje obavljaju vjetar, različite životinje
ili voda. U procesu oprašivanja poeludno zrnce dolazi u vezu sa sjemenim zametkom i bez prisutnosti
vode dolazi do oplodnje. Nakon oplodnje razvija se se iz sjemenog zametka sjemenka. Sjemekna je
mlada biljčica u mirovanju. Obavijena je sjemenom lupinom. Sjemenku u kritosjemenjača štiti plod,
koji često služi i za njeno rasprostranjivanje
Osnovna podjela sjemenjača je na 2 pododjela: To su: Pododjeljak: Pinophytina (Gymnospermae)
Pododjeljak: Magnoliophytina (Angiospermae)
Pododjeljak Pinophytina (Gymnospermae) - golosjemenjače
To su autotrofne, drvensate biljke (stabla ili grmovi). Imaju snažan i dobro razgranat glavni korijen
koji duboko prodire u tlo. Samo neki predstavnici imaju plitak korijen (npr. smreka). Stabljika većine
golosjemenjača ima u ksilemu traheide, samo golosjemenjače na višem stupnju razvoja imaju i traheje
(kao kritosjemenjače). Listovi golosjemenjača su kod većine igličasti. mogu biti i perasto razdijeljeni
(cikas), lepezasti (ginko) ljuskasti (tuja) .Listopadne vrste su ariš, ginko i taksodij. Ostale vrste su
vazdazelene. Kod borova (Pinus) iglice traju 2 do 5 godina, kod smreke (Picea) od 5 do 7 godina, a u
tise (Taxus bacatta) 4-6-8 godina. Cvjetovi su jednospolni, bez ocvjeća i grupirani su na posebnom
dijelu izdanka. Muški cvjetovi sadrže peludnice s peludnim zrncima. Kod većine su peludna zrnca
opskrbljena „zračnim mjehurima” što omogućava lako raznošenje vjetorm na velike udaljenosti
(anemofilija). Ženski cvjetovi se sastoje od „otvorenog” plodničkog lista na kojem se nalaze sjemeni
zametci (najčešće dva). Golsjemenjače su pretežno jednodomne, ali ima i dvodomnih biljaka (ginko,
tisa). Samo kod najjednostavnijih golosjemenjača u oplodnji sudjeluju pokretljivi spermatozoidi
(ginko, cikas) i za oplodnju je potrebna voda. Nakon oplodnje kod golosjemenjača nastaje
djelomično ili potpuno „gola” sjemenka. Samo kod nekih vrsta (tisa, ginko) sjemenka je
obavijena mesnatim ovojem, ili je nekoliko mesnatih plodnih listova čvrsto sraslo u češer (borovica)
Sjemenka golosjemenjača sadrži 2-15 (23) supaka →Polycotyledones – mnogosupnice
Razred: Cycadopsida
Razred: Ginkoopsida
Razred: Pinopsida
Razred: Gnetopsida
Razred: Cycadopsida – peratolisne golosjemenjače
• Red Cycadales
• Porodica Cycadaceae – cikasi, sagovke
Drvenaste, vazdazelene, jednodomne golosjemenjače najprimitivnije građe. Suptoropi. U ksilemu
imaju traheide. Oplodnja se obavlja gibljivim spermatozoidima. Promjera su 0,3 mm i najveći su u
biljnom svijetu. U prošlosti mnogo više zastupljene
• Cycas revoluta L. – japanski cikas - Drvoliko stablo, visoko 2-3 m. Na vrhu stabla u obliku rozete
smješteno je nekoliko desetaka (do 150) perato razdijeljenih listova, tamnozelene boje, sjajni i kožasti
Dugi su više od metra a životni vijek je do 10 godina. Dvodomna vrsta. Sjemenka je crveno-
narančaste boje, 3-4 cm duga i ima 2 supke

Razred: Ginkgoopsida – lepezasto lisne golosjemenjače

• Porodica: Ginkgoaceae
• Ginkgo biloba L. – dvolapni ginko, ginko - Listopadno, dvodomno drvo, visoko do 30 m. Kora debla
je siva i nema smolnih kanala. Listovi imaju do 10 cm dugu peteljku. Plojka je lepezastog oblika,
podijeljena na dvije simetrične polovice (dva loba) s paralelnom nervaturom. Cvjetovi su jednospolni i
nalaze se na odvojenim jedinkama. Muški cvjetovi su smješteni pojedinačno na vrhu produljene osi, a
svaki ima 2-7 peludnica. Ženski cvjetovi nalaze se pojedinačno na stapci i imaju 1-2 sjemena zametka
obavijena kupolom. Oprašivanje je vjetrom, a za oplodnju je potrebna voda kroz koju se gibaju
spermatozoidi i oplođuju jajnu stanicu

Razred: Pinopsida (Coniferopsida) –igličaste golosjemenjače

• Podrazred: Pinidae – četinjače
Većinom su stabla, rjeđe grmovi. U drvu ima mnogo (90-95%) traheida i smolnih kanala. Listovi su
igličasti ili ljuskavi, višegodišnji i tipične kseromorfne građe (kutinizirana epiderma, hipodermalni
sklerenhim i utonule puči). Jednodomne ili dvodomne biljke. Muški cvjetovi su skupljeni u mace ili
rese, a ženski u češere. Češer je izduženo cvjetište na kojem su spiralno smješteni plodnički listovi sa
sjemenim zametcima (obično 2). Češeri su vrlo različitog oblika i veličine. Sazrijevaju u prvoj, drugoj
ili trećoj godini. Četinjače su biljke umjerenog i hladnog područja sjeverne hemisfere
Šume četinjača su ekološki i gospodarski vrlo značajne. Četinjače su najbrojnija skupina
golosjemenjača (oko 50 rodova i 500 vrsta)
Dijeli se na redove:
Pinales
Taxales
Red: Pinales
Obuhvaća jednodomne i dvodomne, vazdazelene i neke listopadne vrste
Porodica Pinaceae- borovke
Stabla ili grmovi s monopodijalnim grananjem. Višegodišnji igličasti listovi, spiralno, nasuprotno ili
pršljenasto raspoređeni. U listovima i drvu nalaze se smolenice. Cvjetovi su jednospolni, jednodomne
su biljke. Muški cvjetovi nalaze se u resastim nakupinama s brojnim spiralno poredanim prašničkim
listovima. Na prašničkim listovima nalaze se dvije peludnice s velikom količinom peludi. „Zračni
mjerhuri” na peludnim zrncima nedostaju jedino kod rodova Larix i Pseudotsuga. Ženski cvjetovi su
skupljeni u češere, a na plodničkim listovima nalaze se dva sjemena zametka. Tijekom vremena
plodnički listovi odrvene i razvije se drvenast češer
U većine vrsta sjemenke su opskrbljene kožastim krilcem, koji im služi za letenje
Rod Abies – jela
Stabla piramidalnog habitusa. Iglice su plosnate, duge do 30 mm i široke 3 mm i sa
dvije bijele pruge na donjoj strani. Poredane su u dva reda. Cvjetovi se pojavljuju na prošlogodišnjim
izbojcima. Muški cvjetovi su u pazušcu najgornjih iglica. Ženski cvjetovi (češeri) nalaze se na vrhu
izboja, uspravni su, sazrijevaju krajem prve godine i raspadaju se na stablu
• Abies alba Mill – obična jela - Visoko drvo do 40 (60) m. Muški cvatovi su žute rese. Mladi češeri su
zelenkasti, a zreli tamnosmeđe boje,valjkasti, dugi 10-18 cm, promjera 5 cm. Prirodno raste na
planinama srednje i južne Europe, u pojasu bukve gdje tvori čiste, ili s bukvom i smrekom mješovite
sastojine. Ne podnosi suho stanište. Osjetljiva je na proljetne mrazeve i zagađenja zraka. Drvo je
cijenjeno, sirovina za dobivanje celuloze, furnire, šindru, glazbene instumente. Eterično ulje iz iglica
Rod Tsuga – čuga
• Tsuga canadensis Carr. – kanadska čuga - Drvo visoko do 30 m, s piramidalnom krošnjom i visećim
vrhovima grana. Iglice su tamnozelene, plosnate, po rubu fino nazubljene. S donje strane imaju dvije
pruge i raspoređene su u 2 reda. Češeri vise, okruglasti su i vrlo mali (1,5 do 2 cm dugi)
Rod: Pseudotsuga – duglazija
• Pseudotzuga menziensii Fr. - obična duglazija - Sjevernoamerička vrsta brzog rasta (70 – 100 m).
Iglice su poredane u 2 reda, a protrljane mirisom podsjećaju na jabuku. Češeri su valjkasti, 5-10 cm
dugi. Mnogo se uzgaja u europskim šumama i parkovima. Gospodarski značaj; drvo je trajno; koristi
se za mostove, pokućstva, parkete
Rod Picea – smreka
Jednodomno visoko drveće s piramidalnom krošnjom. Iglice su spiralno poredane, četverobridne ili
plosnate, na kratkoj peteljci, koja kad iglice otpadnu (nakon 5-10 god.) ostaje na izboju. Ženski
cvjetovi su skupljeni u češere koji se nakon oprašivanja savijaju prema dolje, a kad su zreli cijeli
otpadaju
• Picea abies (L.) Karsten – obična smreka - Stablo doseže visinu do 50 m. Ima plitak korijenov sustav,
ali prostorno vrlo razgranat. Krošnja je piramidalna, a grane opuštene. Muški cvatovi su crvene rese.
Mladi češeri su zeleni ili crveni, a zreli su smeđi. Otporna je na niske temperature, rasprostranjena je
u sjevernoj Europi i planinskim predjelima srednje i južne Europe. Gospodarski je višestruko korisna
Drvo je meko, bijelo i lagano. Sirovina za proizvodnju papira, viskoze, glazbenih instrumenata te
različitih predmeta (čamci, igračke, olovke)
Rod Larix – ariš
• Larix decidua Mill. – europski ariš - Listopadno drvo s jakim duboko prodirućim i dobro razgranatim
glavnim korijenom. Stablo naraste do 35 (50) m. Krošnja je jajasto piramidalna s vodoravnim ili
obješenim granama, pršljenasto raspoređenim. Iglice su nježne, tanke, mekane i svjetlozelene boje
Iglice su na dugim izbojima pojedinačno i spiralno poredane. Muški cvjetovi su sumpornožuti, a
ženski purpurnocrveni. Češeri su duguljasti, mali i dozrijevaju kasno u jesen. Brzorastuća je vrsta i
živi 600-700 godina
Rod Cedrus – cedar
• Morfološki je sličan arišu, ali je vazdazelen. Iglice ostaju na stablu 3-6 godina. Češeri su uspravni,
ovalni, 5-10 cm dugi
• Reliktne vrste:
Cedrus libani Loud. – libanonski cedar
Cedrus atlantica (Endl.) Manetti – atlantski cedar
Cedrus deodora Laws. – himalajski cedar
Cedrus breviflora Henry – kratkolisni cedar
Rod Pinus – bor
Vazdazeleno jednodomno drveće, rijetko grmovi. Grane su u pršljenovima, a oblik krošnje kao u
listopadnog drveća. Korijenov sustav je jak i razgranat. Listovi su dvovrsni: ljuskavi i igličasti
Ljuskavi listovi se nalaze na dugim izbojcima. Igličasti su skupljeni po 2-5 u čuperku koji je obavijen
zajedničkim rukavcem. Iglice su znatno duže nego kod ostalih četinjača i traju 2-10 godina. U drvu i
iglicama su obilno prisutne smolenice. Muški cvjetovi su skupljeni u resaste cvatove, a ženski u češere
različitog oblika (jajoliki, valjkasti, okrugli). Na plodničkom listu se obično nalaze dvije sjemenke
s krilcem ili bez krilca
• Pinus sylvestris L. – bijeli (obični) bor - Do 30 m visoko drvo. Krošnja je svjetlozelena i rijetka
Kora debla je crvenkastožute boje. Češeri vise na krtkoj stapci, pojedinačni su ili do 4 u pršljenu
Najrasporstranjeniji bor; areal se pruža kroz Europu veći dio Azije. Brzorastuća je vrsta; uzgaja se u
nasadima. Bogat je vitaminom C
Porodica Araukariaceae – araukarijevke
Jednodomne ili dvodomne, pretežno vrlo visoke drvenaste vrste
• Araucaria araucana Koch – čilanska araukarija - Iglice spiralno poredane po izbojku
Porodica Cupressaceae – čempresovke
Vazdazelena jednodomna ili dvodomna stabla i grmovi. Lišće je ljuskavo ili igličasto. Češeri su
drvenasti s malo ljusaka ili mesnati nalik na bobu. Čempresovke su rasprostranjene na obje polutke,
prevladavaju na sjevernoj
Rod Cupressus – čempres
• Cupressus sempervirens L. – obični čempres - Drvo visoko 40 (50) m s karakterisitčnom uskom,
uspravno stupolikom krošnjom. Cvatnja u veljači
Rod Juniperus – borovica
Uspravan grm ili nisko drvo s krošnjom jajastog ili čunjastog oblika. Lišće je igličasto, iglice su
kratke, tvrde i šiljate. Boba je promjera 6-9 mm i u doba zriobe crnoplave boje. Najrasprostranjenija je
četinjača. Areal je cijela Europa, zapadna i sjeverna Azija, sjeverna Afrika i sjevena Amerika. U nas je
vrlo raširena u različitim šumskim sastojinama. Pionirska je i antierozivna vrsta. Višestruka uporabna
Vrijednost. Drvo je izvrsno gorivo. Bogata je vitaminom C
Rod Thuja – tuja
Jednodomno vazdazeleno drveće s izrazito piramidalnom krošnjom. Listovi su ljuskavi, nasuprotni i
gusto prilegli. Češeri su sitni, jajasti ili duguljasti, s kožastim ili drvenastim ljuskama. Porijeklom su iz
Sjeverne Amerike i Istočne Azije. Unesene su kao ukrasno drveće
• Thuja occidentalis L. – američka tuja
Porodica Taxodiaceae – taksodiji
Jednodomno, listopadno ili vazdazeleno drveće sa središtem rasprostranjenja u istočnoj Aziji ili na
jugu Sjeverne Amerike
 • Taxodium distichum (L.) Rich. – močvarni taksodij - Listopadno drvo, visoko do 50 m. Listovi su
igličasti i poredani u dva reda. Češeri su 2-3 cm dugi, okrugli i sjedeći
Rod Sequoia – sekvoja
• Sequoia sempervirens (D.Don) Endl – obalna sekvoja - Vrlo visoko drvo (110 m). Deblo je pri bazi
prošireno, kora je tamnocrvena. Krošnja je čunjasta. Iglice su dimorfne, često srpaste, poredane u dva
Reda. Samoniklo raste u obalnom pojasu u Kalifornij
Rod Sequoidendron – mamutovac
• Sequoidendron giganteum (Lindl.) Buchh – golemi mamutovac - Drvo do 100 m visoko s širokom
piramidalnom krošnjom. Prema obujmu debla, to je najveće drvo na svijetu. Srednji dio Kalifornije
(Sierra Nevada) od 1500 do 220 nv. Sačuvano je i zaštićeno oko 500 primjeraka
Red Taxales
Porodica Taxaceae – tise
Vazdazeleno drveće ili grmlje, obično bez smolnih kanala. Lišće je igličasto. Muški cvjetovi se nalaze
u pazušcu lista, a skupljeni su u okruglaste rese. Ženski cvjetovi su pojedinačni i vršni a sjemenka je
obavijena mesnatim ovojem (arilusom) i podsjeća na plod koštunicu
• Taxus baccata L. – obična tisa

Razred: Gnetopsida - gnetovke

Golosjemenjače najsavršenije građe i specifičnog izgleda. Uz traheide se u drvu nalaze i treheje.
Nemaju smolenice. Listovi su nasuprotno smješteni i vrlo su različiti u pogledu izgleda i nervature.
Oprašivanje dijelom obavljaju kukci
Porodica Ephedraceae – kositernice
Dvodomni, šiboliki grmovi bez smolenica i s člankovitim granama. Listovi su mali i ljuskavi,
nasuprotni, po dva i dva srasla u rukavac. Stabljika je nosilac fotosintetske aktivnosti. Muški cvjetovi
imaju ocvjeće od 2 pri dnu srasla lista i 2-8 prašnika. Ženski cvjetovi se sastoje od jednog sjemenog
zametka

Razred: Gnetopsida - gnetovke

Sadrže efedrin – za liječenje astme
• Ephedra distachya L. – obična kositernica
Porodica Gnetaceae – gnemonovke
Gnemoni su penjačice, rjeđe grmovi ili stabla. Listovi su nasuprotni ili eliptični. Nervatura lista je
mrežasta. Dvodomne vrste. Tropska područja Amerike i Azije. Za dobivanje vlakana, za izradu užadi
za brodove,
• Gnetum gnemon L. – malajski gnemon
Porodica Welwitschiaceae – velvičije
• Welwitschia mirabilis Hook. – čudesna velvičija - Ima dobro razvijen glavni korijen koji prodire
duboko u tlo. Drvenasto i zadebljalo stablo (1 -1,5 m promjera i visine 50-70 cm). Na vrhu stabla
nalaze se dva lista vrpčastog oblika, duga 2 i više m. Imaju paralelnu nervaturu i doživotno rastu.
Cvjetovi su crveni i jednospolni, skupljeni u češerima. Biljka je jednodomna. Oprašivanje obavljaju
kukci. Sjemenka ima 2 supke

Pododjeljak Magnoliophytina (Angiospermae) kritosjemenjače

Odjeljak Magnoliophyta (Spermatophyta) - sjemenjače
Najsavršenija skupina stablašica. Obuhvaćaju oko 250 000 vrsta
Pododjeljak Magnoliophytina - kritosjemenjače
Najveća i najmlađa skupina biljnog carstva. Pojavile su se otprilike prije 135 (140) milijuna godina
u mezozoiku. Sredinom krede postale su dominantne vrste, a to su i u današnje vrijeme. Najraširenija,
najraznolikija i najsavršenija skupina biljaka
Morfološka obilježja: Sjemenka sadrži dvije supke. Iznimke su vrste čije sjemenke sadrže jednu supku
(Ranunculus ficaria) ili 3-4 supke (Canabis sativa). Većina ima epigejsko klijanje – supke izlaze na
površinu tla. Dobro razvijen glavni korijen. Pri klijanju razvija postrano korijenje. Stabljika je
vanjskom morfologijom vrlo raznolika. Većinom su otvorene kolateralne žile (rjeđe bikolateralne)
smještene radijalno, u prstenu. Kod mnogih vrsta je moguć sekundarni rast. Listovi su različitog oblika
Plojka ima mrežastu nervaturu. Iznimka su rodovi Cinnamomum, Plantago, Linum, Viscum
Cvjetovi su građeni na osnovi broja 4 ili 5. Mogu biti dvospolni ili jednospolni, a jedinke jednodomne
ili dvodomne. Neke skupine nemaju ocvjeće – goli cvjetovi. Neke imaju jednostavno ocvjeće. Neke
imaju dvostruko ocvjeće
Razredi: Magnoliopsida (Dicotiledoneae) – dvosupnice
Liliopsida (Monocotyledoenae) - jednosupnice
Magnoliopsida (Dicotiledoneae) – dvosupnice se dijele na 6 podrazreda:
1 Magnoliidae
2 Hamamelididae
3 Caryophyllidae
4 Dilleniidae
5 Rosidae
6 Asteridae

Podrazred Magnoliidae (Polycarpiceae)

Obilježava ih niz primitivnih oznaka. Većina ih je drveće ili grmovi. Neke biljke su bez traheja
Broj cvjetnih dijelova je velik i neodređen i spiralno smješten na čunjastom cvjetištu. Ocvjeće je dobro
razvijeno, ali se često ne razlikuje čaška od vjenčića. Prašnici često nisu razlučeni na filament (držak) i
anteru (prašnicu). U cvijetu je veći broj plodničkih listića. Svaki je plodnički list tučak za sebe.
Cvjetovi imaju nektarije i druge oblike prilagodbe na entomofilno oprašivanje. Ukrasne, začinske i
ljekovite biljke. Podrazred obuhvaća oko 11 000 vrsta

Red Magnoliales
Odlikuje se izraženim primitivnim oznakama. Čunjasto produženo cvjetište na kojem su dijelovi
cvijeta spiralno raspoređeni s mnogo prašnika i mnogo tučkova. Početak kritosjemenjača i od njega
teče razvoj u više paralelnih pravaca. Gospodarski su važne porodice Magnoliaceae i Myriscticaceae
Porodica Magnoliaceae – magnolijevke
Cvj. formula: P 6-18 A∞ G ∞. Drveće ili grmovi. Listovi su izmjenični i jednostavni s peteljkom
•Imaju palistiće koji koljence stabljike obuhvaćaju poput prstena. Cvjetovi su krupni, pojedinačni,
dvospolni i pravilni. Listovi ocvjeća (6-18) spiralno su poredani na čunjasto izduženom cvjetištu.
Čaška i vjenčić nisu dobro razlučeni. Tučkovi i prašnici su brojni i spiralno smejšteni na cvjetištu
Plodovi su skupljeni u plod koji nalikuje na češer. Porodica obuhvaća 7 rodova s oko 180 vrsta. Topla
područja sjeverne hemisfere, posebice šume istočnog dijela Sj. Amerike i jugoistočne Azije
Rod Magnolia: - magnolija
Listopadne i vazdazelene drvenaste vrste s krupnim cvjetovima. Lako se razmnožavaju povaljenicama
i cijenjene su ukrasne vrste
•Magnolia liliiflora Desr. - ljiljanocvjetna magnolija - Listopadni grm visok do 3 m. Cvjetovi su
izvana tamnopurpurni, a iznutra svijetli. Cvjeta u svibnju. Česta ukrasna vrsta, porijeklom iz Kine
• Magnolia grandiflora L. - velecvjetna magnolia - Vazdazeleno, do 30 m visoko drvo. Široka,
priamidalna krošnja. Krupni cvjetovi (20-30 cm) bijeli i mirisni. Cvatnja od svibnja do
Kolovoza. Jugoistočni dio SAD
Rod Liriodendron – tulipanovac
•Liriodendron tulipifera L. - američki tulipanovac - Listopadno drvo visoko do 20 m. Bogato
razgranata krošnja, širine do 10 m.Listovi su krupni, na vrhu poprijeko odrezani (oblikom podsjećaju
na liru). Cvjetovi su krupni, zelenkastožuti i nalik na tulipan. Porijeklo Sj. Amerika; ukrasno drvo
Porodica Myristicaceae – muškatovke
Tropske drvenaste biljke, vazdazelene. Porijeklo Azija i Amerika
Rod Mystica – muškatovac
•Mystica fragrans Houtt – muškatni orah - Dvodomno drvo visine do 20 m. Listovi su izmjenični,
jednostavni i duguljasti. Cvjetovi su jednospolni, mali i blijedožuti. Plod je okrugla smeđa koštunica
promjera oko 15 cm. Od plodova se dobivaju dva začina: Macis – potječe od osušenog mesnatog
dijela ploda (arilusa) i muškatni orah – koščati dio ploda sa sjemenkom. Sadrži halucinogene tvari i
djeluje kao psihioaktivni začin

Red Laurales
Drvenaste biljke s jednostavnim listovima. Red obuhvaća 11 porodica
Porodica Lauraceae – lovorovke
Cvj. Formula: dvospolni ili P 3+3 ili 2+2 A 3+3+3
P 3+3+3+3 G(3)
Grmovi ili drveće. Vazdazeleni listovi, jednostavni i bez palistića. Cvjetovi su dvospolni ili
jednospolni, a cvjetni dijelovi su rapoređeni ciklički. Plod je jednsjemena boba. Od gospodarskog
značaja su rodovi: Laurus, Cinamon i Persea
Rod Laurus – lovor
•Laurus nobilis L. – pravi lovor, lovorika - Do 10 m visoko drvo ili grm. Kožasti listovi, eliptični, do
10 cm dugi, ušiljeni. Zelenkasti cvjetovi su jednospolni, skupljeni u paštitaste cvatove. Razvijaju se
tijekom IV i V mj. Mediteranska vrsta, skromnih ekoloških zahtjeva. Sadrži eterična ulja, koristi se
kao začin
Rod Cinnamomum – cimetovac
Drvenaste vrste s kožastim, dugačko ušiljenim listovima tamnozelene boje. Paralelna nervatura.
Najstariji začini. U starom Egiptu se koristio (zajedno s drugim biljkama) za prepariranje tijela u
procesu mumifikacije
•Cinnamomum zeylonicum Ness. – cejlonski cimetovac - Stablo visoko 8-12 m. Listovi su 12-17 cm
dugi i aromatični. Cvjetovi su mali i žute boje. Plod je tamnocrvena, jajolika jednosjemena boba
Kora se guli u obliku svitaka, suši i poprima tipičnu boju
•Cynnamomum camphora L. – kamforovac - Dugovječno drvo porijeklom iz Kine i Japana. Uzgaja se
radi drva i kamfora. Destialcijom se dobiva eterično ulje i kamfor (sivkasta mirisna masa). U medicini,
aromaterapiji, parfumeriji
Rod Persea – avokado
•Persea gratissima Gaertn – američki avokado - Vazdazeleno drvo, porijeklom iz Srednje Amerike.
Uzgaja se zbog kruškolikih jestivih plodova, do 20 cm dugih i teških 170-600 g

Red Piperales
Tropske drvenaste biljke i zeleni. Jednospolni ili dvospolni cvjetovi bez razvijenog ocvjeća. Sjede u
pazušcima brakteja i skupljeni su u cvatove nalik na klip ili klas
Porodica Piperaceae
Vazdazelene penjačice ili grmovi. Nastanjuju tropska područja
• Piper nigurm L. –papar - Do 5 m visoka penjačica. Listovi su tamnozeleni i srcoliki. Cvjetovi su
maleni i bijelo obojeni. Plod je mala i okrugla koštunica. Najpoznatiji oštri začin

Red Aristolochiales
Većinom zeljaste trajnice i drva, a zastupljeni su i paraziti
Porodica Aristolochiaceae - vučje stope
Cvj. formula: ↓ P (3) A 6-12 G- (4-6). Zeljaste biljke ili povijuše sa srcolikim ili bubrežastim
listovima, bez palistića
Red Aristolochiales
Cvjetovi su dvospolni. Jednostavno ocvjeće može biti pravilno ili nepravilno. Plod je tobolac
•Aristolochia clematitis L. – žuta vučja stopa - Zeljasta stabljika je visoka 0,5 - 1 m. U pazušcu lista
nalaze se po 2-6 cvjetova. Cvjeta u svibnju ili lipnju. Korov na oranicama, živicama, nasipima, uz
puteve i ograde. Sadrži aristolohijevu kiselinu koja je otrovna, djeluje kao kapilarni otrov. Lišće i
stabljika su vrlo neugodna okusa i mirisa. Osobito je otrovna za konje
•Aristolochia macrophilla Lam. - Drvenasta povijuša - porijeklom iz Sjev. Amerike. Ukrasna biljka
Rod Asarum – kopitnjak
•Asarum europaeum L. – šumski kopitnjak - Zeljasta trajnica s podankom iz kojeg izbijaju dva ili
više bibrežastih listova, kožastih i vazdazelenih. Između njih pojavljuju se u travnju ili svibnju
pojedinačni i pravilni cvjetovi. Izvana su smeđezelenkasti, a iznutra smeđecrveni. Oprašuju ih puževi

Red Nymphaeales
Vodene zeljaste biljke s podankom i velikim plivajućim listovima na dugim peteljkama
Porodica Nymphaeceae –lopoči
•Cvj. formula: K 4-6 (14) C 8∞ A ∞ G- (3-∞)
Vodene zeljaste biljke s podankom. Listovi na dugim peteljkama, kožasti, s krupnom, jajolikom ili
ovalnom plojkom koja je pri bazi duboko urezana. Listovi plivaju na površini vode ili su dijelom
Potopljeni. Cvjetovi su pojedniačni, pravilni, dvospolni, krupni, na dugim stapkama i plivaju na vodi
Cvjetove obično oprašuju bumbari
•Nymphaea alba L. - bijeli lopoč
•Nelumbo nucifera Gaertn. – lotosov cvijet
•Nuphar lutea (L.)Sm. – žuti lokvanj

Red Ranunculales
Većinom zeljaste biljke. Cvjetni dijelovi su brojni i spiralno poredani. Oprašivanje pomoću kukaca
Sadrže alkaloide
Porodica Ranunculaceae – žabnjaci
Cvj. Formula: ↓ P∞ A∞ G∞ K 5 C5 - ∞ A∞ G∞. Jednogodišnje ili trajne zeljaste biljke s izmjeničnim
listovima. Listovi imaju rijetko palistiće, a plojka je različito razdijeljena i samo iznimno cjelovita
Cvjetovi su dvospolni, pojedinačni ili u cvatu; pravilni ili nepravilni. Porodica obuhvaća 58 rodova i
oko 2500 vrsta rasprostranjenih u umjerenom pojasu sjeverne hemisfere. Na travnjacima, u šumama,
korovi na oranicama i vrtovima
A) svojte s pravilnim cvjetovima
Rod Ranunculus – žabnjaci, zlatnice
Jednogodišnje ili višegodišnje zeljaste biljke sa žutim cvjetovima. Listovi dlanoliki, više ili manje
razdijeljeni, rjeđe cjeloviti. Pri osnovi cvijeta ovalni nektariji. Za međusobno razlikovanje vrsta često
se koristi plod, na kojem je važan detalj odrvenjela njuška tučka
•Ranunculus acris L. ¸- žabnjak ljutič - Trajnica s kratkim podankom i razgranatom stabljikom;
otrovna
•Ranunculus repens L. – puzavi žabnjak - Trajnica, neotrovna vrsta
•Ranunculus bulbosus L. - lukovičasti žabnjak - Podzemna gomoljasto odebljala stabljika
•Ranunculus arvensis L. - poljski žabnjak - Jednogodišnja, korovna biljka, strna žita
•Ranunculus ficaria L. - proljetna zlatica - Trajnica s vrlo razvijenim adventivnim korijenjem
iz kojeg se oblikuju gomoljčići
Rod Caltha - kaljužnica
Stabljika sa srcoliko okruglastim ili bubrežastim, cjelovitim listovima, izmjenično raspoređenim.
Cvjetovi su zlanožute boje
•Caltha palustris L. – močvarna kaljužnica - Trajnica s jakim podankom. Cvjeta od ožujka do svibnja,
a plod je mjerhur. Vlažne močvarne livade, cretišta, obale vodenih tokova. Kultivirani oblici za vrtove
i parkove. Otrovna
Rod Nigella – crnjika
Jednogodišnje vrste. Listovi su razdijeljeni na uske, linearne režnjeve. Stabljika je uspravna,
razgranjena. Završava sa dvospolnim, pravilnim i relativno krupnim cvjetovima s jednostavnim
ocvjećem. U središtu je više tučkova. Plod je tobolac
•Nigella arvensis L. - poljska crnika - Korovna vrsta u strnim žitima
•Nigella sativa L. – uzgojena crnjika, crni kim - Uzgaja se kao povrće (Iran)
Rod Anemone – šumarice
Trajnice s razvijenim podankom (kosim ili vodoravnim). Stabljika nosi 3-4 lista koji stoje u pršljenu
Cvate rano u proljeće, relativni krupni cvjetovi. Raširena šumska vrsta
•Anemone nemorosa L. - bijela šumarica
Red Adonis – gorocvjet
Jednogodišnje biljke, trajnica je jedino
• Adonis vernalis L. – proljetni gorocvjet - Iz podanka izraste više prizemnih, rascjepanih listova.
Cvjetovi su pojedinačni, krupni. Ugrožena i rijetka biljka
•Adonis aestivalis L. –ljetni gorocvjet
•Adonis annua L. - jesenski gorocvjet
Rod Helleborus – kukurjek
Višegodišnje biljke s podankom. Listovi su pri dnu stabljike, na dugim peteljkama. Sastavljeni su ili
dlanoliko razdijeljeni. Cvjetovi su veliki, većinom pojedinačni, bijeli, ružičasti, zeleni ii tamnocrveni.
Raste u termofilnim šumama. Otrovne vrste, (glikozid heleborin i saponin)
Rod Clematis – pavitna
Većinom su zeljaste, rjeđe drvenaste biljke ili lijane. Listovi su nasuprotno smješteni, cjeloviti ili
Razdijeljeni. Cvjetovi su bijeli ili modroljubičasti. Samonikle i kultivirane vrste. Sadržavaju alkaloide
•Cleamtis vitalba L. -obična pavitna
Rod Consloida –kokotić
Listovi iscjepani na tri dijela. Cvjetovi su nepravilni. Plod je mjehur. Korovne vrste, ukrasne biljke
Consolida regalis S.F.Gray -kraljevski kokotić

Porodica Berberidaceae – žutike

Višegodišnje zeljanice ili drvenasti grmovi. Listovi izmjenično smješteni, jednostavni ili sastavljeni,
bez palistića. Cvjetovi su pravilni, dvospolni, skupljeni u grozdove i metlice. Nektariji su između
prašnika i latica. Plod je tobolac ili boba
•Berberis vulgaris L.- obična žutika
•Mahonia aquifolia (Pursh) Nutt –vazdazelena mahonija

Red Papaverales
Zeljste biljke, sa izmjenično raspoređenim listovima, bez palistića. Listovi su jednostavni, ponekad
razdijeljeni, prizemni, često u rozeti. Za ovaj red je karakteristično da je ocvjeće razlučeno na čašku i
vjenčić. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, ponekad nepravilni. Plod je tobolac ili oraščić
Porodica Papaveraceae – makovke
Većinom su zeljaste biljke, jednogodišnje ili višegodišnje. Stabljika i listovi su često prekriveni
dlakama. Cvjetovi su dvospolni, pravilni
Cvj. formula: K 2 C 2+2 A ∞ G (2) – (20). Biljke sadrže bijeli ili obojeni mliječni sok, bogat
Alkaloidima. Može djelovati ljekoviti ili otrovno. Neke vrste su ukrasne. Sjeme se koristi u prehrani
•Papaver somniferum L. - vrtni mak - Jednogodišnja biljka s uspravnom stabljikom. Jednsotavni
listovi, manje-više razdijeljeni na plitke režnjeve, na rubu su nepravilno nazubljeni. Prizemni listovi
imaju peteljku, a listovi na stabljici su sjedeći. Cvjetovi su krupni, promjera do 18 cm. Latice bijele ,
svjetloljubičaste, modre ili crvenkaste, a pri dnu imaju krupnu tamnu mrlju. Plod je okrugao, rebrast ili
gladak tobolac. Sušenjem mliječnog soka dobiva se opijum – djeluje kao jako narkotično sredstvo
Sadrži 20 alkaloida, među kojima morfin, kodein, narkotin, papaverin. Uzgaja se i za dobivanje ulja
Jestivo (hladnim prešanje) ili za tehničke svrhe (vrućim tiješnjenjem)
•Papaver rhoeas L. mak turčinak - Jednogodišnja biljka, uspravne i razgranate stabljike. Listovi su
duguljasto kopljasti, razdijeljeni. Cvjetovi pojedinačni, viseći. Plod je tobolac. Korov u pšenici
•Chelidonum majus L. – rosopas - Višegodišnja zeljasta biljka s narančastocrvenim mliječnim sokom.
Listovi su neparno perasto razdijeljeni, dlakavi. Cvjetovi zlatnožute boje, cvatnja od IV do X mjeseca;
otrovna
Porodica Fumariaceae – dimnjače
Cvj. formula: ↓ K2C 2+2A 6G (2) . Jednogodišnje i višegodišnje zeljaste biljke s razdijeljenim
listovima. Cvjetovi su dvospolni, nepravilni i skupljeni u grozdastim cvatovima
•Fumaria officinalis L. – obična dimnjača - Jednogodišnja, sivozelena biljka. Stabljika razgranata,
polegla, pa se uzdiže. Listovi neparno perasto razdijeljeni. Cvjetovi na dugim stapkama,skupljeni u
cvat gronju.
•Corydalis cava (L.) Schweigg – šuplji mlađak - Višegodišnja biljka sa šupljim gomoljem. Listovi
razdijeljeni. Cvjetovi crvenksati, ljubičasti ili bijeli. Plod je tobolac.

Podrazred Hamamelididae (Amentiferae)

Brojčano najmanji podrazred (3400 vrsta). Obuhvaća pretežno drvenaste i grmolike vrste, a zeljanice
su rijetke. Cvjetovi su mali i neugledni, jednospolni a samo kod nekih vrsta su dvospolni. Skupljeni su
u cvati – rese. Najviše su se preobrazili cvjetovi, ocvjeće je slabo razvijeno, ili ga uopće nema –
oprašivanje je vjetrom. Biljke su pretežno jednodomne. Prašnici su većinom na dugim filamentima i
proizvode velike količine peludi. Na tučku je dobro razvijena njuška koja se ističe svojom veličinom i
oblikom. Prevladavaju drvenaste biljke čije je drvo u pojedninih predstavnika primitivne građe, bez
traheja. Biljke su bogate taninima (biološka obrana protiv herbivora)
Red Hamamelidales
Drveće koje u sekundarnom drvu ima traheje. Listopadno drveće i grmlje sa krupnim listovima
i jednospolnim ili dvospolnim cvjetovima s ocvjećem ili bez njega
Porodica Hamamelidaceae- paljeskovke
Listopadno drveće i grmlje iz zoplijih dijelova Azije, južne Afrike i Sjeverne Amerike
Hamamelis virginiana L. - sjevernoamerička vještičina lijeska - Grm ili drvo. Jajoliki listovi, na
rubu nazubljeni. Cvjetovi dvospolni, glavičaste cvati. Uporaba u farmaciji. Uzgaja se plantažno
Lyquidambar styraciflua L. – balzam - Drvo visoko do 40 m s razgranatom krošnjom. Listovi su
krupni, po obodu fino pilastih trokutastih režnjeva. Cvjetovi su jednospolni a biljka je jednodomna
Više plodova čini skupnu glavicu, koja je drvenasta i bodljikava. Raste sporo. Iz drveta se dobiva
balzam, odn. smola
Porodica Platanaceae – platane
Rod Platanus
Listopadno jednodomno drveće sa širokom krošnjom. Kora debla ljušti se u krpastim ljuskama
Listovi su izmjenični, a plojka krupna i razdijeljena na režnjeve. Cvjetovi su jednospolni, sitni,
neugledni. Plodovi skupljeni u glavice. Česte ukrasne biljke
Platanus orientalis L. – azijska platana - Listovi su 10-20 cm dugi. Na stapci je 3-6 plodnih
glavica. Porijeklom je iz vlažnijih predjela Zapadne Azije i južnog Balkana
Platanus occidentalis L. –američka platana - Listovi su 10-20 cm dugi, sa 3-5 režnjeva. Na stapci je
samo jedna plodna glavica. Jedna od najviših drvenastih vrsta – do 50 m
Red Fagales
Listopadna stabla i grmovi sa cjelovitim i izmjenično smještenim listovima. Cvjetovi su jednospolni,
jednostavno i neugledno ocvjeće – prilagođeno oprašivanju vjetrom. Muški cvjetovi su skupljeni u
rese i imaju veći broj prašnika. Ženski cvjetovi su pojedinačni ili u manjim skupinama, ili u resama.
Jednodomne biljke
Porodica Fagaceae – bukve
Većinom listopadno drveće sa jednospolnim cvjetovima na istoj biljci. Muški – rese s većim brojem
prašnika. Ženski – u glavičastom cvatu, obavijeni zajedničkim ovojem – kupolom. Dok je plod u
razvoju, kupola je sočna, kasnije odrveni. Cvj. Formula: P 4-6 A 8-12; P 3+3 G- (3)
Fagus sylvatica L. – obična bukva - Visoko listopadno drvo sa svijetlosivom i glatkom korom i
bogato razgranatom krošnjom. Muški cvjetovi – u čupercima. Po dva ženska cvijeta u
zajedničkomovoju. Područje rasprostranjenja je gorski pojas sjeverne hemisfere
Rod Quercus – hrast
Pretežno listopadne drvenaste vrste. Vrlo visoka stabla s razgranatom krošnjom. Kora debla je
ispucala. Listovi su izmjenični i raznoliko krpasti, rjeđe cjeloviti. Muški cvjetovi u dugim resama
Ženski u malom broju na dužim ili kraćim stapkama. Plod obavijen kupolom
Quercus robur L. - hrast lužnjak
Quercus petrae Liebl - hrast kitnjak
Quercus suber L. - plutnjak
Quercus ilex L. – crnika, česmina
Rod Castanea – kesten
Listopadno drveće umjerneog pojasa sjeverne polutke
Castanea sativa Mill – europski pitomi kesten - Listopadno drvo snažnog i dubokog korijena i
bogate krošnje. Cjeloviti listovi, jajoliki i nazubljeni. Prašnički cvjetovi nalaze se na uspravnoj 10-30
cm dugoj osi, a ženski cvjetovi smješteni pri dnu osi
Porodica Betulaceae – breze
Listopadna stabla i grmovi sjeverne hemisfere. Listovi su jednostavni s nazubljenim rubom. Cvjetovi
su sitni, neugledni, jednospolni a biljke su jednodomne. Cvjetovi su skupljeni u rese. Oprašivanje
pomoću vjetra. Cvj. formula: P 1-4 A 4, G – (2)P 1-4
Rod Betula – breza
Bijela boja kore koja se vodoravno ljušti. Listovi su trokutasti do okruglasti. Muški cvjetovi imaju
ocvjeće i obično po dva prašnika , u jesen, u visećim resama. Ženski, u proljeće, skupljeni u uspravnim
resama. Heliofilne vrste
Betula pendula Roth. – obična breza
Betula pubescens Ehrh. – cretna breza - Reliktna vrsta
 Alnus glutinosa (L.) Gaertn. – crna joha - Visoko listopadno stablo s raspucalom korom. Muški
cvjetovi – rese. Ženski cvjetovi – zbijeni okruglasti cvatovi.Cvjetaju prije lista. Uz vrbe najhidrofilnija
vrsta
Carpinus betulus L. – obični grab - Do 20 m visoko listopadno drvo. Listovi jajoliki, na rubu
dvostruko pilasti. Cvjetovi jednospolni, bez ocvjeća, skupljeni u reama. Rasprostranjen u srednjoj i
južnoj Europi
Ostrya carpinifolia Scop . – crni grab - Od običnog graba razlikuje se po cvatnim resama, koje su
jajolike i slične resama hmelja. Rasprostranjen na Sredozemlju
Corylus avellana L. – obična lijeska - Grm, rjeđe drvo. Plojke listova su srcoliko urezane, a rub
dvostruko pilast. Muški cvjetovi nalaze se na brakteji, skupljeni u rese. Po 2 ženska cvijeta nalaze
se u pazušcu brakteja

Red Urticales
Drveće grmlje ili zeljaste biljke. Listovi su jednostavni, razdijeljeni ili krpasti. Položaj listova je
nasuprotan ili izmjeničan. Cvjetovi su mali, neugledni, zelenkasti, jednospolni, dvospolni, pojedinačni
ili u cvatovima. Oprašivanje kukcima ili vjetrom. Plod oraščić, koštunica ili skupni plod. Neki
pripadnici imaju mliječne cijevi
Porodica Ulmaceae – brijestovi
Listopadna stabla ili grmovi s izmjeničnim listovima. Plojka je jednostavna, na rubu pilasta, a pri bazi
Nesimetrična. Cvjetovi su jednosplni ili dvospolni, biljke jednodomne. Nemaju mliječne cijevi
Ulmus minor Mill. – brijest - Visoko drvo guste lisnate krošnje. Dvospolni cvjetovi. Plod je
spljošteni oraščić. Izvrsno građevno drvo. Raste na staništima hrasta lužnjaka
Celtis australis L. – obični koprivić - Visoko drvo sa jakim korijenovim sustavom. List je jajolik, na
vrhu jako izdužen, po rubu pilast. Cvjetovi dvospolni. Plod je okruglasta koštunica
Porodica Urticaceae – koprive
Drvenaste, te jednogodišnje ili višegodišnje zeljaste biljke. Listovi su nasuprotni ili izmjenični, s
palistićima. Stabljika i listovi nekih vrsta obrasli su dlakama žeravkama koje sadrže histamin,
acetilholin, serotin, mravlju kiselinu i dr. Cvjetovi su jednospolni i dvospolni, mali, s četveročlanim i
zelenkastim ocvjećem
Urtica dioica L. – obična kopriva - Višegodišnja zeljasta dvodomna biljka s puzajućim podankom
Stabljika je uspravna, četverokutna. Listovi nasuprotno smješteni. Cvjetovi u grozdastim cvatovima,
muški u uspravnim, a ženski u visećim cvatovima
Parietaria vulgaris L. – ljekovita crkvina - Trajnica, bez dlaka žeravka. Izmjenični listovi,
duguljasto jajoliki i cjelovitog ruba. Korovna vrsta na Sredozemlju
Porodica Cannabinaceae – konoplje
Jednogodišnje ili višegodišnje zeljaste biljke bez mliječnog soka. Listovi su nasuprotni, a plojke
prstasto rezdijeljene ili režnjevite. Cvjetovi su jednospolni i skupljeni u cvatove. Biljke su dvodomne.
Plod je oraščić
Cannabis sativa L. – usjevna konoplja - Jednogodišnja dvodomna biljka. Stabljika uspravna s
nasuprotnim listovima s palitićima. Plojka je razdijeljena na 3-9 persti izduženih režnjeva. Stabljika
sadrži vrlo kvalitetne likovnice
Humulus lupulus L. – hmelj - Trajnica, povijuša. Krupni listovi s 3-5 režnjeva. Dvodomna biljka,
muški cvjetovi u rastresitoj metlici, a ženski u prividnom klasu
Porodica Moraceae- dudovi
Listopadna ili vazdazelena jednodomna ili dvodomna stabla s mliječnim sokom. Listovi su cjeloviti ili
krpasti. Cvjetovi su mali, jednospolni i skupljeni u različitim cvatima. Iz čitavog cvata se razvija
skupni plod
Morus alba L. – dud - Listopadno drvo sa snažno razvijenim korijenovim sustavom. Porijeklo Kina.
Dudov svilac. Uzgaja se plantažno i pojedinačno u parkovima
Ficus carica L. – obična smokva - Grm ili listopadno drvo široke krošnje. Jednospolni cvjetovi
smješteni u udubljenoj kruškolikoj cvatnoj osi. Muški na vrhu, a ženski pri bazi. Oprašivanje obavlja
smokvina osica.

Red Juglandales
Porodica Juglandaceae – orasi
Listopadno drvo toplijih stqništa sjeverne polutke. Listovi su izmjenični, bez palistića, sa perasto
sastavljenom plojkom. Cvjetovi su jednsoplni, ocvjeće je neugledno, a biljke su jednodomne
Juglans regia L. – obični orah - Jednodomno i dugovječno drvo. Listovi su neparno perasto
sastavljeni od 5-9 eliptičnih lisaka. Muški cvjetovi u rahlim resama, ženski pojedinačni
Carya ovata (Mill.)K. Koch – obična karija - Drvo visine do 40 m. Lišće je neparno perasto i
sastavljeno od 5 lisaka. Plod je okrugla koštunica. Jestiva i slatka sjemenka

Podrazred Caryophyllidae
Podrazred obuhvaća višegodišnje i jednogodišnje zeljaste biljke, od kojih su mnoge sukulente ili
halofiti a samo su neke drvenaste vrste. Listovi su cjeloviti, nasuprotno ili izmjenično smješteni na
stabljici. Cvjetovi su obično dvospolni, pravilni, dvočlani, tročlani, četveročlani, najviše peteročlani s
jednostavnim ili dvostrukim ocvjećem. Prašnici su smješteni ciklički, ukoliko ih je mnogo. Plodnički
listovi uglavnom su sinkarpni, rijetko apokarpni. Cvjetove oprašuju kukci ili vjetar. Plod je tobolac,
boba ili oraščić. Pripadnici ovog podrazreda prilagođeni su suhim i polusuhim uvjetima staništa, a ima
livadnih, planinskih i visokoplaninskih vrsta
Redovi: Caryophyllales, Polygonales, Plumbaginales
Red Caryophyllales
Red uključuje zeljaste i neke drvenaste biljke. Listovi su cjeloviti. Cvjetovi su pravilni, a cvjetni
dijelovi ciklički raspoređeni. Oprašivanje je anemofilno i entomofilno. Plod je tobolac, boba ili oraščić
U sjemenci je endosperm manje-više reduciran, a svinuti embrij ima središnji položaj i okružen je
Perispermom. Red obuhvaća oko 10 000 vrsta raspoređenih u 10 porodica
•Kod nas su značajne:Caryiophyllaceae, Phytolacaceae, Aizonaceae, Portulacaceae, Nyctaginaceae,
Cactaceae, Chenopodiaceae, Amaranthaceae
Porodica Caryophyllaceae - karanfili
Jednogodišnje, dvogodišnje ili višegodišnje zeljaste biljke. Stabljika ima izražena koljenca iz kojih
izrastaju po 2 uska ili nasuprotno smještena lista. Listovi su rijetko pršljenasto ili sprialno raspoređeni
Jednostavne su građe, često vrlo maleni, nisu nazubljeni i bez palistića su. Cvijet je pravilan,
dvospolan, građen na osnovi broja 5. Cvjetni dijelovi su kružno poredani. Lapovi mogu biti slobodni,
samo pri dnu ili sve do vrha srasli. Latice su slobodne ili ih gotovo nema. Cvjetovi su skupljeni u
rahlim ili gustim paštitastim cvatovima. Plod je tobolac
• Stellaria media L. – obična mišjakinja - Jednogodišnja biljka s plitkim korijenom. Okrugla stabljika,
vrlo razgranata, polegnuta, ili se uzdiže. Listovi su okruglasti, na vrhu ušiljeni. Latice su bijele,
duboko usječene i mnogo kraće od lapova. Biljka proizvede 15000-25000 sjemenki koje su klijave do
10 i više godina. Klija i cvjeta cijele godine. Raste na umjereno osvijetljenim i dušikom bogatim
staništima. Kozmopolitska biljka, korov
•Stellaria holostea L. – velika mišjakinja - Trajnica s četverobridnom stabljikom, visine 30-60 cm.
Listovi lancetasti i po rubu hrapavi. Cvjetovi bijelih latica, u rahlim cvatima. U šumama, živicama
•Spergula arvensis L. – poljska koljenika - Jednogodišnja biljka uspravne stabljike 5-50 cm visine
Listovi linearni, prividno u pršljenu, sa suhokožičastim palistićima. Cvjetovi bijeli, cvatnja od lipnja
do rujna. Korov na pjeskovitim oranicama i uz putove
•Scleranthus annuus L. - jednogodišnja treskavica - Jednogodišnja biljka sivozelene ili žućkaste boje
Listovi su sjedeći, lancetasti. Cvjetovi su sitni, zelenkasti, skupljeni u gustim paštitastim cvatima.
Korov na siromašnim, kiselim tlima
•Cerastium arvense L. – poljski rožac - Višegodišnja zeljasta biljka. Obrasla je dugim dlakama. Listovi
linearno lancetasti. Cvjetovi bijeli, cvatnja od travnja do srpnja. Čest korov na oranicama i različitim
ruderalnim staništima
•Cerastium tomentosum, L. – pustenasti rožac - Uzgaja se kao ukrasna biljka
•Dianthus caryophyllus L. – vrtni karanfil - Dvogodišnja busenasta biljka dugim i razgranatim
podankom. Cvjetovi su krupni i pojedinačni, crvene, ružičaste ili bijele boje. Lapovi čine sulapnu
čašku. Cvatnja od lipnja do rujna
•Silene vulgaris (Moench) Garcke – naduta pušina - Jednogodišnja biljka, uspravne stabljike, do 60 cm
Listovi su lancetasti. Čaška je za vrijeme cvatnje naduta, tanko kožičasta. Latice su bijele i duboko
rascijepane na dva dijela. Uz rubove šuma, kanala živica
•Silene alba (Mill.) E.H. Krause – bijeli golesak - Dvogodišnja do višegodišnja zeljasta biljka. Listovi
su široko lancetasti. Cvjetovi bijeli, krupni, u rahlim cvatima; mogu biti dvospolni i jednospolni.
Čaška je dlakava. Raprostranjena biljka; korov
•Lychnis flos cuculi L. – rumenika rumena - Stabljika je razgranata i uspravna. Listovi su lancetasti.
Cvjetovi su ružičastocrvene boje, a latice na 4 dijela duboko rascjepane. Cvatnja u svibnju i lipnju.
Medonosna i ljekovita biljka. Vlažne i močvarne livade
•Agrostemma githago L. – kukolj - Jednogodišnja ozima biljka s dobro razvijenim korijenovim
sustavom. U jesen razvija lisnu rozetu, a u proljeće uspravnu stabljiku. Cvjeta u svibnju i lipnju
Vrlo je otrovna biljka. Ugrožena vrsta!
•Saponaria officinalis L. – ljekovita sapunika - Višegodišnja biljka s razgranatim podankom. Listovi
su jajasto eliptični. Cvjetovi blijedoružičasti, skupljeni u paštitastom cvatu na vrhu stabljike. Cvjeta
od lipnja do rujna. Ruderalna staništa. Podanak u vodi daje pjenu
Porodica Phytolaccaceae - vinobojke
Pretežno zeljanice. Listovi su jednostavni s cjelovitim rubom. Dvospolni cvjetovi, skupljeni u cvatove.
Plod je boba
•Phytolacca americana L. – američka vinobojka - Višegodišnja zeljasta, robusna biljka. Listovi široko
jajoliki do lancetasti. Cvjetovi su mali, pravilni, skupljeni u grozdaste cvati. Prenesena u Europu kao
ukrasna biljka, danas korov, otrovna
Porodica Portulacaceae - tušnjevi
Malene, zeljaste, manje-više sukulentne biljke. Listovi su cjeloviti, bez palistića ili imaju kožaste
Palistiće. Cvjetovi su dvospolni, pravilni. Plod je višesjemeni tobolac
•Portulaca oleracea L. – Tušt, tušanj - Jednogodišnja biljka s razgranatom, polegnutom stabljikom
Listovi su duguljasto jajoliki, mesnato zadebljali i sočni. Cvjetovi pojedinačni, žuti. Kozmopolitska
biljka. Korov u vinogradima, vrtovima. Jestiva; začin i povrće
Porodica Nyctaginaceae - noćurci
Zeljaste ili drvenaste biljke. Listovi su jednostavni, cjelovita ruba, bez palistića. Smješteni su na
stabljici nasuprotno ili izmjenično. Cvjetovi su pravilni, jednospolni ili dvospolni, zaštićeni ovojem
pricvjetnih listova. Ocvjeće je jednostavno, često obojeno i međusobno sraslo
•Bougainvillea spectabilis Willd. – raskošna bugenvileja - Drvenasta grmolika penjačica. Penje se
pomoću trnja u pazušcu listova. Cvjetovi su mali, po 3 su zaštićena braktejama. Porijeklo – tropska
područja Južne Amerike. Ukrasna biljka
Porodica Cactaceae - kaktusi
Zeljaste ili drvenaste biljke sa sukulentnom, jednsotavnom ili razgranatom stabljikom. Stabljika može
biti plosnata (Opuntia), kuglasta i rebrasta (Mammilaria) ili cilindrična i rebrasta (Cereus).Na stabljici
se nalaze trnovi – preobraženi listovi. Obično ih po više zajedno zrakasto izlazi iz jednog mjesta
(areola). Cvjetovi su dvospolni, pojedinačni, pravilni ili neznatno nepravilni, sitni ili krupni. Ocvjeće
je brojno i nije jasno razlučeno na čašku i vjenčić. Prašnici su mnogobrojni, a tučak čine 3 ili više
plodničkih listova. Plod je sočni ili suhi nepucavac, nalik na bobu
•Opuntia ficus-indica (L.) Miller – indijska smokva - Snažna zeljasta i pri bazi odrvenjela trajnica
uspravne stabljike. Članci su plosnato prošireni, ovalni. Porijeklo tropska Amerika. U Australiji i
Africi opasan korov. Uspješno se suzbija biološkim mjerama - moljac
•Zygocactus truncatus (Pfeiff.) K. Schum. – božićni k. - Stabljika je člankovita i spljoštena. Lončanica,
porijeklom iz Brazila
•Lophophora williamsii (Lehm.) Coult. – meskal, đavolji korijen - Dobro razvijen repast korijen.
Stabljika polukuglasta, podjeljena na desetak polukuglastih izbočina. U sredini stabljike razvija se
jedan cvijet
•Ceresus gigantheus Engelm. – orijaški kaktus - Stabljika je do 15 m visoka promjera do 50 cm.
Prstasto je razgranata i pri osnovi odrvenjela. Samonikla vrsta u pustinji Arizone. Cvatnja u proljeće –
voštani snježno bijeli cvjetovi
Porodica Chenopodiaceae - pepeljuge
Jednogodišnje, dvogodišnje ili višegodišnje zeljaste biljke ili grmovi. Neke imaju na stabljici i
listovima voštanu prevlaku poput pepela. Korijen je dobro razvijen i prodire duboko u tlo. Stabljika je
uspravna ili polegla, a u nekih je vrsta mesnata i bez listova (Salicornia). Listovi su jednostavni,
izmjenični i bez palistića, a u nekih vrsta su vrlo zadebljali (sukulenti). Cvjetovi su dvospolni ili
jednospolni, pravilni, sitni, zelenkaste boje i vrlo neugledni. Cvjetovi mogu biti pojedinačni ili
skupljeni u dugim kasolikim, metličastim ili paštitastim cvatima. Neki rodovi imaju pricvjetne listiće.
Oprašivanje je anemofilno. Plod je jednosjemeni oraščić. Rasprostranjena u cijelom svijetu, najviše na
suhim i slanim staništima. Nitrofilne, heliofilne i termofilne biljke, halofiti. Pelud je alergogena
Korovne vrste (Chenopodium, Atriplex)
•Spinacea oleracea L. – špinat - Dvogodišnja zeljasta biljka. U prvoj godini razvija krupne listove čija
je plojka pri dnu kopljasto dvozuba. Listovi su u prizemnoj rozeti. U drugoj godini razvija se stabljika
s jednospolnim cvjetovima. Povrće bogato željezom
•Beta vulgaris L. – obična blitva - Dvogodišnje zeljaste biljke s velikim cjelovitim listovima. Cvjetovi
su dvospolni i zeleni. Neke se uzgajaju radi korijena, neke radi listova. Mnogo uzgojnih oblika.
Gospodarski su važne svojte:
•Beta vulgaris ssp. rapa – šećerna repa - Uzgaja se radi zadebljalog korijena koji sadrži do 17% šećera.
Glavna sirovina za proizvodnju industrijskog šećera u umjerenom pojasu
•Beta vulgaris L. ssp. cicla – obična blitva - Povrtna kultura, uzgaja se radi listova. Važno mjesto u
mediteranskoj prehrani
•Beta vulgaris L. ssp. rubra – cikla - Korijen je gomoljasto zedebljao. krvavocrvene je boje i bogat
staničnim sokom. Povrtna kultura, uzgaja se radi korijena. Koristi se svježa i kuhana
•Beta vulgaris ssp. crassa – stočna repa - Krmna kultura. Koristi se i list i korijen
Rod Chenopodium – loboda
Jednogodišnje zeljaste biljke. Stabljika i postrane grane obično su bridaste. Listovi su izmjenični, a
plojka je s obje strane ili samo na naličju brašnjava. Cvjetovi su dvospolni, sitni, skupljeni u cvati
Kozmopolitske vrste, pretežno na antropogenim staništima. Alergogene vrste
Porodica Chenopodiaceae - pepeljuge
•Chenopodium album L. – obična loboda. Stabljika uspravna, visoka i razgranata. Listovi su
duguljasto jajoliki ili trokutasto ovalni, manje više nazubljeni. Nitrofilna, termofilna i heliofilna
kozmopoplitska biljke. Čest korov u okopavinama
•Chenopodium polyspermum L. –višesjemena loboda
•Chenopodium hybridum L. – križna loboda
•Chenopodium quinoia Willd. –kvinoja, peruanska riža - Jednogodišnja kultivirana biljka. Glavne
hraniteljice (uz krumpir) na području Anda. Važna u vegeterijanskoj prehrani
•Atriplex patula L. – obična pepeljuga -Vrlo je slična običnoj lobodi. Voli nitrofilna i lagana tla. Čest
korov na površinama gdje se uzgaja lucerna, djetelina ili strna žita i na ruderalnim staništima
•Kochia scoparia (L.) Schrad. – gajena metlica - Jednogodišnja biljka s uspravnom (do 150 cm)
stabljikom. Listovi su linearni i sjedeći. Porijeklom iz Azije.Ukrasna biljka, živice Metle
Porodica Amaranthaceae - šćirovi
Jednogodišnje ili višegodišnje zeljaste biljke. Listovi su bez palistića, izmjenični ili nasuprotni. Plojka
je jednostavna, cjelovitog ruba. Cvjetovi su sitni, većinom jednospolni, a biljke mogu biti jednodomne
ili dvodomne. Cvjetovi su skupljeni u klupčaste cvatove koji čine velike cvatove u obliku klasa,
metlice ili glavice. Plod je tobolac ili oraščić. Porijeklo tropi i subtropi Amerike, Afrike i Australije
•Amaranthus retroflexus L. – hrapavi šćir - Jednogodišnja i jednodomna kasnoproljetna biljka s dugim
crvenkastim glavnim korijenom. Stabljika je uspravna, u vršnom dijelu razgranata i dlakava. Listovi
izmjenični. Nitrofilna i termofilna, kozmopolitska biljka
•Amaranthus caudatus L. – repasti šćir - Jednogodišnja biljka. Listovi romboično jajasti s dugom
peteljkom. Gusti klasoliki cvatovi su viseći i tamnocrveni.Ukrasna vrsta
•Celosia cristata L. – pijetlova kresta - Jednogodišnja ili višegodišnja zeljasta biljka. Uspravna
stabljika, koja zvaršava krupnom, lepezasto, proširenom, cvatnom tvorevinom

Red Polygonales
Dvornici su jednogodišnje ili višegodišnje zeljaste biljke. Stabljika je člankovita, uspravna ili polegla.
Listovi su izmjenični, jednostavni, s palistićima koji su manje više srasli u kožastu tvorevinu – ohreu
Ohrea obavija stabljiku oko nodija. Cvjetovi su sitni, brojni, neugledni, pravilni, dvospolni, rijetko
jednospolni. Cvjetovi su skupljeni u cvatove (klas, grozd ili paštitac). Sadrže velike količine kalcijeva
oksalata i tanina. Nitrofilne biljke. Kultivirane vrste (Rheum, Fagopyrum). Korovi (Rumex,
Polygonum, Fallopia)
•Rheum rhabarbarum L. – prava rabarbara - Višegodišnja zeljasta biljka sa zadebljalim
Podankom. Listovi s dugim peteljkama. Uzgaja se radi peteljki
•Fagopyrum esculentum Moench – heljda - Jednogodišnja biljka, člankovite razgranate stabljike.
Listovi izmjenični, srcoliko-streličasti. Cvjetovi mali, bijele ili ružičaste boje. Plod jednosjemeni
trobridni oraščuić
Rod Rumex – kiselice
Višegodišnje zeljaste biljke s golom stabljikom i jednostavnim listovima. Cvjetovi su skupljeni u
pršljenu u metličastu cvat na vršnom dijelu stabljike. Plod je jednosjemeni trobridni oraščić
Raprostranjeni su u sjevernom umjerenom pojasu. Travnjačke ili korovne vrste
•Rumex acetosa L. – obična kiselica - Uspravna stabljika s listovima izmjenično smejštenim, donji
imaju peteljku, a u vršnom dijelu su sjedeći. Cvjetovi su sitni, jednospolni, složeni u metlice.
•Rumex acetosella L. – mala kiselica - Uspravna stabljika, u gronjem dijelu razgranata. Donji listovi
izrazito streličasti. Pionirska vrsta. Raste na hranivima siromašnim tlima, pjeskovito-ilovastim.
•Rumex obtusifolius L. – tupolisna kiselica - Korijen je nalik na korijen hrena. Prizemni listovi imaju
duge peteljke, ostali listovi su manji sjedeći i lancetasti. Cvjetovi su dvospolni, skupljeni u metličaste
cvati. Korovna i ruderalna vrsta
Rod Polygonum – dvornici
Jednogodišnje i višegodišnje zeljaste biljke i penjačice. Vrlo izražena koljenca na stabljici, obavijena
Ohreom. Cvjetovi su sitni i skupljeni u cvatove
•Polygonum aviculare L. –ptičji dvornik, troskot - Jednogodišnja biljka s razgranatom, puzavom
stabljikom. Listovi izmjenični, s kratkom peteljkom ili sjedeći s eliptičnom plojkom. Cvjetovi su
ružičasti, mali. Plod trobridni oraščić
•Polygonum lapathifolium L. – uzlati dvornik - Jednogodišnja biljka s uspravnom stabljikom. Stabljika
je glatka. Plojka lista je eliptična. Ohrea je gola. Cvjetovi su zelenkasto bijeli, skupljeni u guste
klasove; korov
•Fallopia convolvulus (L.)A. Love. – povijajući dvornik - Jednogodišnja puzačica ili penjačica.
Stabljika razgranata i duga. Listovi na dugim peteljkama i srcolikim plojkama. Cvjetovi dvospolni.
Plod je oraščić. Korovna vrsta; škodljiva
Porodica Plumbaginaceae - vranjenike
Višegodišnje biljke sa zeljstom ili drvenastom stabljikom. Listovi su jednostavni,cjelovita ruba, bez
palistića i raspoređeni u prizemnoj rozeti. Cvjetovi su dvospolni, pravilni i skupljeni u različitim
cvatima. Plod je jednosjemeni oraščić ili višesjemeni tobolac
•Plumbago europaea L. - europski vranjemil - Višegodišnja biljka s uspravnom i razgranatom
stabljikom. Listovi su tamnozeleni, grubi, donji s peteljkom, a ostali linearni i obuhvaćaju stabljiku.
Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove. Kamenit tla uz more; otrovna
Red Plumbaginales
•Armeria maritima Willd – morska babina svila - Višegodišnja zeljsta biljka. Linearni listovi čine
prizemnu rozetu. Stabljika završava glavičastom cvati blijedocrvene boje. Samonikla na planinskim
travnjacima

Podrazred Dillenidae
U ovoj skupini prevladavaju drvenaste vrste, zatim višegodišnje zeljanice, a najmanje su zastupljene
jednogodišnje biljke. Listovi su jednostavni, cjeloviti ili različito razdijeljeni. Cvjetovi su dvospolni i
obično s dvostrukim ocvjećem. Oprašivanje je entomofilno. Plod je tobolac, boba, komuška ili
komuščica
Redovi: Dilleniales, Theales, Malvales, Violales, Cucurbitales, Begoniales, Capparales, Salicales,
Ericales i Primulales
Red Dilleniales
Porodica Paeoniaceae – božuri
Polugrmovi ili zeljaste trajnice, rasprostranjene na sjevernoj Zemljinoj polutki
Paeonia officinalis L. - ljekoviti božur - Zeljasta biljka s grmoliko razgranatom stabljikom (30-60
cm visine). Završava krupnim cvjetovima. Listovi su izmjenični, krupni, s višestruko razdijeljenom
plojkom i bez palistića

Red Theales
Drvenaste biljke, zeljanice su rijetke. Listovi su izmjenično raspoređeni, jednostavni, cjeloviti, ili
s režnjevima. Cvjetovi su pravilni, rijetko nepravilni, svospolni, rijetko jednospolni. Ocvjeće je
dvostruko i najčešće četveročlano do peteročlano
Porodica Theaceae - čajevci
Drvenaste vrste s vazdazelenim, jednstavnim i izmjeničnim listovima. Cvjetovi su dvospolni,
pojedinačni, neobično lijepi. Prašnika je mnogo i srasli su uz latice. Tučak je građen od 5 plodničkih
listova
Camellia japonica L. –japanska kamelija - Grm ili drvo do 15 m visine. Sjajni, kožasti listovi,
ovalno eliptični, na vrhu ušiljeni. Cvjetovi krupni, bijeli, crveni ili ružičasti. Atraktivna ukrasna biljka
porijeklom iz Koreje, Japana ili sjeverne Kine
Thea sinensis L. - pravi čajevac - Grm ili nisko, vrlo razgranato drvo. Listovi duguljasto ovalni i
kožasti. Cvjetovi pravilni, bijeli ili ružičasti. Plod je drvenasti tobolac. Porijeklo je Burma i Asama. Od
davnina se kultivira u istočnoj Aziji
Porodica Actinidiaceae - aktinidije
Actinidia chinensis Planch – kivi - Drvenasta penjačica, s ovalno srcolikim listovima, na naličju
baršunasto dlakavim. Cvjetovi su jednospolni, biljka je dvodomna. Plod je jajolik, oko 4 cm dug,
jestiv. Plantažni uzgoj. Plodovi dugo zadržavaju svježinu i bez posebnih uvjeta skladištenja
Porodica Hypericaceae -pljuskavice
Pretežno drvenaste, rijetko zeljaste biljke. Uljni kanali u svim oragnima biljke
Hypericum perforatum L. – rupičasta pljuskavica - Trajna zeljasta biljka. Uspravna, čvrsta stabljika,
sa 2 uzdužna brida, visoka 20-100 cm, u vršnom dijelu razgranata. Listovi sjedeći, ovalni, točkasti
zbog prisutnosti uljnih kanala. Cvjetovi zlatnožute boje, u vršnim cvatima

Red Malvales
Zeljaste i drvenaste biljke. Karakteristična je prisutnost zvjezdastih dlaka i sluznih kanala u
parenhimskom tkivu. Listovi su izmjenični, bez palistića. Cvjetovi su dvospolni i peteročlani. Plodnica
nadrasla, s dva ili više plodiničkih listova. Prašnika je mnogo i srasli su u cijev koja obavija vrat tučka
Porodica Malvaceae - sljezovke
Jednogodišnje ili višegodišnje zeljaste ili drvenaste biljke. Listovi su smješteni izmjenično,
jednostavni su, krpasti ili razdijeljeni, s dlanolikom nervaturom i palistićima. Cvjetovi su dvospolni,
pravilni i krupni. Čaška ima 5 lapova, pri dnu većinom sraslih. Vjenčić ima 5 latica, slobodnih i lijepo
obojenih. Plodnica je nadrasla, 3-5 plodničkih listova, njuški koliko i plodničkih listova. Cvjetovi su
pojedinačni ili u paštitastim cvatima. Plod je tobolac ili kalavac
Gossipum hirsutum L. – američki pamuk - jednogodišnja kultivirana biljka. Listovi s 3-5 režnjeva.
U pazušcu listova razvijaju se veliki cvjetovi. Plod je trogradni tobolac sa 5-10 tamnih sjemenki
obraslih gustim dlakama. Tropi i subrtopi. Jedna od najznačajnijih industrijskih biljaka
Abelmoschus esculentus (L.) Moench – bamija - Jednogodišnja grmolika biljka. Biljka je obrasla
jednostavnim ili račvastim dlakama. Listovi variraju u obliku plojke ovisno o položaju na stabljici. Iz
pazušca listova izrastaju pojedinačni cvjetovi na dugim stapkama. Nezreli plodovi se koriste u
prehrani
Hibiscus trionum L. – mjehurasta sljezolika - Jednogodišnja, do 60 cm visoka biljka. Listovi imaju
3-5 režnjeva. Latice blijedožute, pri dnu tamnocrvene. Korov u okopavinama
Abutilon theophrasti Med. – teofrastov mračnjak - Jednogodišnja zeljasta biljka, dubok korijen, do
2 m dubine. Stabljika uspravna i u gornjem dijelu razgranata, pokrivena dlakama. Na stabljici je 16-60
krupnih srcolikih, pustenastih listova. Iz pazušca listova izrastaju brojni narančastožuti cvjetovi (50-
150). Porijeklo Kina, ljekovita biljka i za dobivanje vlakana. Korov
Althea officnalis L. – ljekoviti bijeli sljez - Višegodišnja zeljasta biljka s uspravnom, do 2 m
visokim, dlakavom stabljikom. U pazušcima listova nalaze se krupni bijeli ili blijedoružičasti cvjetovi
Samoniklo raste na vlažnim staništima. Ljekovita biljka, uzgaja se radi korijena
Malva sylvestris L. – crni sljez - Dvogodišnja i višegodišnja zeljasta biljka. Stabljika je razgranata,
uspravna ili polegla (25-120 cm). Listovi imaju duge peteljke i okrugle bubrežaste, trokrpaste plojke.
Iz pazušca listova izrastaju krupni cvjetovi, skupljeni 2-6 zajedno. Sunčana, otvorena, suha staništa.
Pusta neobrađena mjesta, ruderalac
Porodica Tiliaceae - lipe
Rod Tilia –lipa
Listopadna, dugovječna, visoka stabla s dubokim korijenom i širokom krošnjom. Listovi su krupni,
srcoliki i izmjenično smješteni. Cvjeta nakon listanja; cvjetovi dovospolni, pravilni, 5 lapova, 5 latica i
mnogo prašnika sraslih oko vrata tučka. Plodnica je nadrasla, razvijeni nektariji, entomofilno
Oprašivanje. Plod je jednsojemeni ili dvosjemeni oraščić
Tilia platyphillos Scop – krupnolisna lipa
Tilia coradata Mill – malolisna lipa
Tilia tomentosa Moench – bijela lipa

Red Violales
Porodica Violaceae - ljubice
Rod Viola - ljubica
Jednogodišnje ili višegodišnje zeljaste biljke. Izmjenični listovi s vrlo izraženim palistićima. Cvjetovi
su na stapkama, dvospolni i nepravilni, pojedinačni ili u grozdastom cvatu. Ocvjeće se sastoji od 5
uskih i zelenih lapova i od 5 nejednakih latica, od kojih je donja produžena prema dolje u šuplju
ostrugu. Plod je tobolac. Rasprostranene su u sjevernom umjerenom pojasu; ukrasne, ljekovite
Viola odorata L. – mirisava ljubica - Višegodišnja zeljasta biljka s dugim vriježama. Listovi su
okruglasto srcoliki s palistićima. Cvjetovi su tamno-ljubičasti, rjeđe bijeli i ugodna mirisa.
Rasprostranjena uz rubove šuma, u grmlju, travnjacima. Sadrži eterična ulja, sirovina za dobivanje
parfema
Viola arvensis Murray – poljska ljubica - Jednogodišnja visoka biljka. Stabljika je razgranata i
mane-više uspravna. Donji listovi su na dugoj peteljci, jajoliki ili okruglasto eliptični. Gornji listovi su
izduženo lancetasti s kratkom peteljkom. Cvjetovi su dugi, blijedožute boje. Korov u strnim žitima
Viola hortensis (DC.) Wettst – vrtna maćuhica - Jednogodišnja, dvogodišnja ili trajna zeljanica.
Stabljika je uspravna, ili polegla, razgranata. Listovi su srcoliki do izduženo lancetasti. Cvjetovi su
različite veličine i bez mirisa. Latice su različito obojene i prekrivene papilama. Nastala je uzgojem iz
divlje maćuhice; omiljna ukrasna biljka

Red Cucubitales
Porodica Cucurbitaceae - bundeve
Pretežno jednodomne, višegodišnje i jednogodišnje zeljste biljke. Mnoge od njih imaju najdužu
stabljiku, najkrupnije listove, cvjetove, plodove, sjemenke i supke među cvjetnicama. Vrlo razgranata
stabljika, polegla ili se penje pomoću vitica koje izrastaju iz pazušca listova. Listovi su izmjenični, bez
palistića, s dugom peteljkom i krpastom plojkom. Cvjetovi su pojedinačni ili u cvatu, jednospolni,
pravilni, peteročlani. Plod je posebna vrsta bobe, često vrlo velika, sočna, i s manje ili više
odrvenjelim egzokarpom
Cucumis sativus L. – krastavac - Stabljika je razgranata, puzava i duga nekoliko metara. Listovi su
peterokrpasti. Po 4-5 muških cvjetova je skupljeno u cvat, a po 1-2 ženska cvijeta nalaze se u pazušcu
listova. Cvjetovi su zvonoliki i žuti. Plodovi su dugi, valjkastog oblika, zelene boje
Cucumis melo L.- dinja - Puzava biljka, s razgranatom, rebrastom i dlakavom stabljikom. Listovi su
u obrisu okruglasti sa po 5 slabo izraženih režnjeva. Cvjetovi su zlatnožuti. Plod je okrugao ili jajolik
Colocynthis citrullus (L.) Fritsch – lubenica - Jednogodišnja puzava biljka s viticama koje su
razgranate u 3 ogranka. Listovi su duboko perasto urezani na krupno nazubljene režnjeve. Muški
cvjetovi su sitniji (2,5 cm)od ženskih (4 cm). Cvjetovi su žućkastozeleni. Plodovi su krupni, izvana
zeleni, a usplođe je crvene boje, sočno i slatko
Cucubita pepo L. – obična bundeva - Stabljika je bridasta vriježa i može narasti do 10 m. Listovi
imaju duge bodljikave peteljke i krupne, duboko urezane peterokrpaste plojke. Cvjetovi su
pojedinačni, krupni, zlatnožute boje. Vrlo polimorfna vrsta

Red Begoniales
Rod Begonia – begonija
Zeljanice, polugrmovi, penjačice i viseće biljke. Listovi različito obojeni, kožasti, jednostavni,
asimetrični. Cvjetovi su jednospolni, nepravilni ili pravilni. Samonikle u tropskom ili suptropskom
području Azije, Afrike i Amerike. Zbog ljepote listova uzgajaju se kao ukrasne vrste
Red Capparales
Porodica Capparaceae - kaprice
Capparis spinosa L. –trnoviti kapar - Trnovit grm s vrlo jakim i dugim korijenom. Stabljika je pri
bazi drvenasta, a iz njenih pupova izbijaju brojni jednogodišnji izbojci. Listovi su izmjenični i imaju
često palistiće preobražene u kukaste trnove. Cvjetovi na dugim stapkama. Plod je ovalna boba s
krupnim sjemenkama
Porodica Brassicaceae -krstašice
Jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje zeljanice. Listovi su jednostavni, a mogu biti cjeloviti ili
različito razdijeljeni. Najdonji čine lisnu rozetu, a ostali su izmjenično smejšteni na stabljici. Građa
cvijeta i ploda je svojstvena svim pripadnicima porodice
Brassica oleracea var. capitata L. – kupus - Prizemni listovi su dugi, 20-40 cm, skupljeni u rozetu,
lisni pup, koji je manje-više okrugao. Listovi tijesno prolježu jedan uz drugi tako da oblikuju glavicu
Glavica se nalazi na vrhu uspravne, skraćene stabljike. Uzgaja se selekcija različitih varijeteta
Sinapis alba L. – bijela gorušica - Jednogodišnja kulturna biljka s visokom razgranatom stabljikom
Listovi rasperjani s velikim vršnim režnjem, a gornji listovi su sjedeći. Stabljika završava s gustim
cvatom i s krupnim žutim cvjetovima. Plod je komuška. Uzgaja se kao uljarica, krmna biljka i
za zelenu gnojidbu. Sjemenke - senf
Alliaria officinalis L. – ljekovita češnjača - Jednogodišnja biljka koja snažno miriše na češnjak.
Uspravna stabljika do 1 m visine. Srcoliki listovi. Cvatovi su grozdasti, bijeli, razvijaju se na vrhu
stabljike. U živicama, na rubovima šuma, jestiva
Capsella bursa pastoris (L.)Med. – obična rusomača - Jednogodišnja biljka vretenastog korijena
Uspravna stabljika, jednostavna ili razgranata. Listovi u prizemnoj rozeti duboko su perasto
razdijeljeni, a na stabljici su cjeloviti i s po dvije uške obuhvaćaju stabljiku. Cvjetovi su mali,
skupljeni u uspravan grozd. Cvjeta cijele godine. Kozmopolit
Porodica Resedaceae - rezede
Reseda luteola L. – žućkasta rezeda - Dvogodišnja biljka s lisnom rozetom koja prezimljuje i
uspravnom stabljikom. Listovi linearno-lancetasti. Cvjetovi zelenkastožuti skupljeni u klasolikom
cvatu. Sredozemlje, suhi obronci uz puteve; korov
Porodica Salicaceae – vrbovke
Dvodomna listopadna stabla ili grmovi. Cjeloviti listovi, izmjenično smješteni. Cvjetovi su
jednospolni, bez ocvjeća, goli, skupljeni u macama ili resama. Oprašivanje obavljaju kukci (Salix) ili
vjetar (Populus). Plod je tobolac. Važne su za šumarstvo, brz rast. Obrastaju pretežno vlažna i
močvarna staništa
Salix alba L. – bijela vrba - Grm ili do 25 m visoko drvo. Boja kore je u mladosti zelenkasta a
kasnije je svijetložuta. Listovi su lancetasti, odozdo zbog brojnih dlačica srebrnasto sive boje. Cvatnja
istodobno s listanjem. Jednospolni cvjetovi. Obale rijeke, plavljena, hranivima bogata tla
Populus nigra (P. pyramidales Spach) – jablan - Visoko drvo do 40 m. Grane su uspravne, gotovo
prilegle uz deblo, pa je krošnja uska. Dubok korijen. Listovi su romobidni i na vrhu ušiljeni. Porijeko
Azija. Lako se vegetativno razmnožava. Odličan je za vjetrozaštitne pojaseve

Red Ericales
Grmovi ili niska stabla, neznatno višegodinšnje zeljanice. Na korijenu imaju endotrofnu mikorizu.
Listovi su cjeloviti, bez palistića. Cvjetovi su dvospolni, četveročlani do peteročlani, većinom pravilni
Pojedinačni ili skupljeni u gustim vršnim cvatima. Entomofilno oprašivanje. Plod je tobolac ili boba
Porodica Ericaceae- vrijesovi
Erica arborea L. –velika crnjuša, drveni vris - Grm s brojnim malim listaovima (1-4 m). Cvate
tijekom veljače ili ožujka malim bijelim ili svijetloružičastim cvjetovima skupljenim u guste
piramidalne cvati. Grm sredozemnih šuma. Drvo se upotrebljava u rezbarstvu. Za izradu lula jer je
zbog velike količine kremene kiseline gotovo nesagorivo
Vaccinium vitis-idaes L. – brusnica - Vazdazelen grm, sličan običnoj borovnici. Plodovi su najprije
bijeli a kad sazriju crvene boje. Bjelogorične miješane i crnogorične šume, na kamenitim i humusnim
obroncima. Začin jelu, sok, marmelada, vino,
Red Primulale
Porodica Primulaceae - jaglaci
Jednogodišnje ili višegodišnje zeljaste biljke. Jednsotavni cvjetovi, cjeloviti, smješteni u prizemnoj
rozeti. Cvjetovi su dvospolni, pravilni i peteročlani. Mogu biti pojedinačni ili u cvatu. Umjereno
područje sjeverne hemisfere. Ljekovite biljke, neke su i otrovne. Ukrasne vrste
Primula vulgaris Hids. – velecvjetni jaglac - Listovi su dugi 5-8 cm, obrnuto jajoliki, nepravilno
nazubljeni, na naličju dlakavi. Između listova razvija se rano u proljeće do 25 pojedinačnih cvjetova
Stapke su duge 10-15 cm. Vjenčić je žute boje. Medonosna biljka
Cyclamen purpurascens Miller – ciklama - Zeljasta trajnica s gomoljem. Listovi su okruglasto
srcoliki i kožasti, s gornje strane tamnozeleni i svjetlozeleno išarani, s donje crvenoljubičasti. Bezlisna
stabljika završava cvijetom ružičaste do karmincrvene boje. Biljka bukovih i jelovih šuma. Uzgaja se i
u vrtovima

Podrazred Rosidae
Najbrojniji je podrazred među dvosupnicama. Obuhvaća oko 58 000 vrsta. Drveće, grmovi, zeljanice s
jednostavnim ili sastavljenim listovima. Ogromno gospodarsko značenje. Kultivari najznačajnijeg
voća i najčešćih ukrasnih biljaka; mnoge vrste su ljekovite
Značajne morfološke odlike: Vrčasto ili plosnato cvjetište, dvostruko ocvjeće, slobodne latice i
mnogo prašnika te nadrasla, obrasla ili podrasla plodnica. Ciklički raspored cvjetnih dijelova.
Oprašivanje je entomofilno. Plodovi su tipološki različiti i mogu biti pojedinačni ili zbirni

Red Saxifragales
Porodica Saxifragaceae - kamenike
Višegodišnje zeljaste ili drvenaste biljke. Listovi s jednostavnom plojkom. Mnoge vrste imaju
prizemnu lisnu rozetu, a listovi na stabljici su izmjenični, rjeđe nasuprotni i bez palistića. Cvjetovi su
dvospolni, pravilni, s četveročlanim ili peteročlanim ocvjećem. Neke svojte nemaju latice. Prašnika je
većnom dvostruko više nego lapova. Plodnica je nadrasla, ili podrasla, koju čine 2-4 srasla plodnička
lista. Plod je tobolac, rjede boba. 700 vrsta, rasprostranjenih u hladnom i umjerenom području.
Obrastaju vapnene stijene ili kamene blokove
Saxifraga paniculata Mill.- grozdasta kamenika - Višegodišnja zeljasta biljka. Listovi su kruti i
kožasti. Cvjetovi peteročlani,združeni u vršnom grozdastom cvatu. Plod je tobolac. Raste probijajući
kamene stijene. Pogodna je za kamenjare
Saxifraga rotundifolia L. - okruglolisna kamenika - Uspravna stabljika, 15-24 cm visine, u gornjem
dijelu je razganata. Listovi s dugom peteljkom. Plojka okruglasta i na rubu nazubljena. Latice su bijele
a pri dnu s žutim ili crvenim pjegama. Cvjetovi skupljeni u rastresitu metlicu. Samonikla na vlažnim i
sjenovitim predplaninskim livadama. Uzgaja se i u vrtovima i kao lončanica
• Hydrangea macrophylla S.et. Z. - vrtna hortenzija - Listopadni grm, do 100 cm visine. Listovi su
široko jajoliki, do 15 cm dugi, nazubljeni. Cvjetovi su peteročlani, a skupljeni su na vrhu stabljike u
polukuglastim krupnim cvatima. Rubni cvjetovi su neplodni, a ostali su dvospolni
Kod nas je jedini predstavnik
•Pittosporium tobira Dryand - japanski pitospor - Grm visine do 3 m. Listovi su duguljasto jajoliki,
kožasti, sjajni, tamnozeleni, cjelovita ruba i bez palistića. Cvjetovi su pravilni, dvospolni, s 5 lapova, 5
bijelih latica, 5 prašnika i tučkom s nadraslom plodinicom. Cvjetovi su skupljeni u gronjama. Cvatnja
u ožujku i travnju. Plod je tobolac. Porijeklom je iz Kine i Japana
Porodica Crassulaceae - tustike
Višegodišnje zeljaste biljke sa sukulentnim listovima. Cvjetovi su pravilni, dvospolni, skupljeni u
cvatovima. Dvostruko ocvjeće, četveročlano ili peteročlano s 8-10 prašnika i nadraslom plodnicom
Kozmopolitske vrste
•Sempervivum tectorum L. - planinska čuvarkuća - Prirodno stanište su stjenovita mjesta na području
krša. Mesnati listovi u prizemnoj rozeti. Na uspravnoj stabljici se razvijaju u srpnju i kolovozu
zvjezdoliki cvjetovi. Nakon plodonošenja stabljika ugiba
Sedum acre L. - oštri žednjak, bradavičnjak - Trajnica busenastog rasta. Dva tipa stabljike: jedne su
gusto obrasle s mesnatim, jajolikim listovima, a druge su manje obrasle s listovima, ali su u vršnom
dijelu razgranate. Žute cvati sa zvjezdastim cvjetovima na vrhu stabljike. Ukrasna biljka; otrovna
Porodica Grossulariaceae - ogrozdovke
Ogrozdovke su monotipska porodica i sadrže samo jedan rod - Ribies
Listopadni grmovi s dobro razvijenim korijenovim sustavom. Listovi su dlanoliko krpasti. Grane
mogu biti sa i bez trnja. Cvjetovi su pravilni, dvospolni, petočlani, s dvostrukim ocvjećem, 5 prašnika i
podraslom plodnicom. Grozdasti cvatovi. Plod je sočna boba
Ribies rubrum L. - crveni ribiz - Grm bez trnja, visine 1-2 m. Listovi su trokrpasti ili peterokrpasti.
Cvjetovi su dvospolni i žutozelene boje. U visećem grozdu nalazi se do 20 cvjetova. Plodovi su crvene
bobe koje dozrijevaju krajem lipnja
Ribies grossularia L. - ogrozd - Vrlo razgranat grm s trnovitim granama, 60-120 cm visine. Listovi
su trokrpasti ili peretokrpasti. Cvjetovi su dvospolni i zelenkasti. Cvatnja je u travnju. Plod je boba
koja dozrijeva krajem lipnja

Red Rosales
Porodica Rosaceae – ruže
Pretežno listopadne drvenaste vrste, udio zeljastih je mali. Listovi su izmjenični, s jednostavnom ili
različito sastavljenom plojkom. Cvjetovi su dvospolni, pravilni I s dvostrukim ocvjećem. Pojedinačni
ili skupljeni u cvati. Kod nekih je prisutna vanjska čaška. Ocvjeće je peteročlano. Prašnika je mnogo i
imaju ciklički raspored. Ginecej je apokrpan ili sinkarpan, a plodnica može biti podrasla, nadrasla ili
obrasla plod je mjehur, koštunica, ili zbirni plod
4 potporodice: Spiroideae, Rosoideae, Maloideae, Prunoideae
Potporodica Spiroideae
Grmovi i višegodišnje zeljaste biljke. Jednostavni listovi, palistići brzo otpadnu. Ginecej je apokarpan,
nadrastao. Plod je mjehur, tobolac ili oraščić
Spirea salicifolia L. - vrbolisna suručica - Grm visine 0,5 do 2 m. Listovi su eliptični i nazubljena
ruba. Cvjetovi su skupljeni u gustim metličastim cvatima. Cvatnja od lipnja do srpnja. Uzgaja se kao
ukrasni grm
Potporodica Rosoideae
Grmovi, polugrmovi i višegodišnje zeljaste biljke. Listovi su sastavljeni i s palistićima. Ginecej je
apokarpan i smješten u udubljenom cvjetištu. Kod razvoja ploda, osim plodnice, sudjeluje i
Cvjetište. Plodovi su suhi oraščići ili sočni zbirni plodovi. Velika gospodarska vrijednost
Rosa canina L. - pasja ruža - Listopadni grm, visine 1,5 (3) m. Na stablu i granama nalaze se trnovi
Listovi su sastavljeni od 7 (rjede 5 ili 9) jajolikih i oštro nazubljenih lisaka. Cvjetovi su po 2-5 zajedno
Raste u sastavu listopadnih šuma, u živicama, proplancima, livadama, pašnjacima
Rubus fruticosus agg. - obična kupina - Grm ili penjačica. Stabljike su u luku povinute, duge i
prekrivene bodljama. U dodiru s tlom se zakorjenjuju. Listovi su sastavljeni od 3-5 ovalnih lisaka.
Bijeli ili ružičasti cvjetovi. Samonikla u šumama, živicama, uz obale i rubove travnjaka,korov
Fragaria vseca L. - šumska jagoda - Višegodišnja zeljasta biljka, visoka 8 – 15 cm. Stabljika je
vriježa, iz koljenaca izrastaju listovi, s dugim peteljkama i trodjelnim plojkama. Liske su jajolike i
nazubljena ruba. Cvjetovi s 5 lapova, 5 predlistića, 5 latica, 5-10 prašnika i mnogo tučkova. Suhe
livade, svijtle šume
Potporodica Maloidae
Listopadne drvenaste i grmolike vrste. Listovi jednsotavni ili sastavljeni. Plodnih listova je 2-5,
sinkarpni ginecej, podrasla plodnica. Plod je nepravi (sinkarpna koštunica)
Malus domestica Borkh. - jabuka - Listopadno drvo, visoko 5-7 m. Plojka je jednostavna,
okruglasto jajolika, na bazi okruglasta, a na vrhu ušiljena. Cvjetovi s 5 bijelih latica koje su mnogo
duže od lapova I često izvana ružičaste, Jedna od najstarijih i najzdravijih voćnih vrsta
Pyrus communis L. - kruška - Listopadno drvo, visine 15 (20) m. Grane bez trnja. Listovi široko
jajoliki, glatki i na licu sjajni i tamnozeleni. Cvjetovi imaju duge stapke, 5 lapova, 5 bijelih latica, 15-
20 prašnika i plodnicu s 5 slobodnih vratova. 6-8 cvjetova skupljeno je u gronji
Potporodica Prunoideae
Preteżno listopadna stabla i grmovi s izmjenično raspoređenim jednostavnim listovima. Palistići su
sitni i vrlo brzo otpadaju. Cvjetovi su pravilni, sa 5 lapova, 5 latica, 10 ili više prašnika i jednom
obraslom plodnicom. Plod je jednosjemena i većinom sočna koštunica. Koštunićavo voće
 Prunus domestica L.- šljiva - Do 10 m visoko drvo s duguljasto jajolikim listovima, pilasta ruba i
na naličju dlakavi. Cvjetovi su pojedinačni ili do 3 združeni, zelenkastobijele boje. Plodovi su krupni,
jajoliki. Koštica je spljoštena, gotovo glatka, a mesni dio se od nje lako odjeljuje
Prunus persica (L.) Batsch. - breskva - Drvo sa širokom krošnjom. Korijenov sustav je površinski,
gusto razgranat. Listovi s kratkom peteljkom i suličastom plojkom pilasta ruba. Cvjetovi su bez
stapke, pojedinačni i s ružičastim vjenčićem

Red Fabales
Red obuhvaća drvenaste i zeljaste vrste. Listovi imaju palistiće, mogu biti jednostavni ili različito
sastavljeni. Cvjetovi su četveročlani, ili peteročlani, pravilni ili nepravilni. Plod je mahuna
Na temelju cvijeta svrstava se u tri porodice: Mimosaceae, Caesalpinaceae, Fabaceae
Porodica Mimosaceae - mimoze
Drveće ili grmovi s jednostruko ili dvostruko. peasto sastavljenim listovima. Palistići su često
preobraženi u trnje. Cvjetovi su sitni, dvospolni, pravilni i skupljeni u glavičastim ili klasastim
cvatovima. Plod je mahuna. Tropi i suptropi, mnoge su vrste u Europi ukrasne
Mimosa pudica L.- sremežljivica - Listovi su osjetljivi na podražaj I skupljaju se na dodir. Nježna,
30-50 cm visoka biljka. Listovi imaju duge peteljke, a plojku čine po 4 prstasto skupljene liske od
kojih je svaka parno persto sastavljena od brojnih listića. Cvjetovi su četveročlani, ružičasti i u gustim
glavičastim cvatovima
Porodica Caesalpiniaceaee - cezalpinije
Vazdazelena I listopadna stabla ili grmovi, s trnjem ili bez trnja, rijetko zeljanice. Listovi su
jednsotavni ili sastavljeni. Cvjetovi su petočlani, neznatno nepravilni a prašnici su
slobodni
Ceratonia siliqua L.- Tvrdi rogač - Vazdazeleno drvo bez trnja, do 12 m visine i guste krošnje.
Listovi su parno perasti, a čine ih 3-5 pari sjajnih I široko jajolikih lisaka. Cvjetovi su jednospolni
ili dvospolni. Cvjetovi imaju kratku čašku, nemaju vjenčić, a skupljeni su u grozdastom cvatu
Cercis siliquastrum L.- judino drvo- Listopadno drvo ili grm s bubrežastim plojkama. Cvjetovi su
dvospolni, ružičastoljubičasti,skupljeni u grozdove. Izrataju iz prošlogodišnjih graničica prije pojave
listova
Porodica Fabaceae - mahunarke
Jednogodišnje i višegodišnje zeljaste biljke, te nekoliko rodova listopadnog drveća i grmlja. Vrlo
dobro razvijen korijenov sustav na kojem su gomoljčići s dušičnim bakterijama. Listovi mogu imati
trodjeljnu, perasto dijeljenu ili dlanoliko sastavljenu plojku. Pri osnovi listova nalaze se palistići
Cvjetovi su dvospolni, nepravilni i građeni na osnovi broja 5. Vjenčić čini 5 latica, gornja je jako
upadljiva i zove se zastavica, 2 manje smještene sa strane su krilca, a dvije donje, koje su djelomično
ili potpuno srasle su lađice. Prašnika je 10. Najčešćje je 9 prašnika sraslo a jedan je slobodan, rjedje je
svih 10 slobodno, ili su svih 10 srasli. Plodinca je nadrasla s jednim ili više sjemenih
Zametaka. Cvjetovi su pojedinačni ili skupljeni u grozdaste cvati
Robinia pseudoacacia L.- obični bagrem- Listopadno drvo, visoko 20/30 m. Kora debla je
sivosmeda i uzdužno izbrazdana. Listovi s dugom peteljkom i plojkom od 7 do 21 lisaka, cvjetovi 15
do 21 skupljeni u visećem grozdu
Ononis spinosa L.- zečji trn- Višegodišnji jako trnovit grm. Listovi su trodjelni. Cvjetovi su krupni,
ružičastocrveni, skupljeni u rahlom grozdastom cvatu na vrhu stabljike. Promjenjivo vlažne livade,
pašnajci
Phaseolus vulgaris L.- grah- Uspravna ili puzajuća stabljika. Cvjetovi bijeli, plavičasti ili ružičasti
Trifolium pratense L. - crvena djetelina - Višegodišnja biljka. Stabljika je razgranata od osnove, a
pojedini dijelovi su razgranati i u vršnom dijelu. Plojke su jajoliko izdužene, temnozelene boje sa
svijetlom trokutastom mrljom. Vjenčić je crvene boje
Lotus corniculatus L.- obična svinjduša- Višegodišnja biljka s vrlo razgranatim korijenom. Stabljika
je slabo razgranata, polegla ili se uzdiže. Cvjetovi imaju kratke stapke, skupljene u štitove s 4-6
cvjetova žute boje
Red Euphorbiales
Drvenaste i zeljaste biljke. Neke sadrže mliječni sok. Listovi su većinom izmjenični i jednostavni,
rijetko sastavljeni. Cvjetovi su jednospolni, pravilni, s dvostrukim ocvjećem ili bez vjenčića. Plod je
različitog tipa
Od značaja su porodice: Buxaceae i Euphorbiaceae
Porodica Buxaceae - šimširovke
Drvensta vrste s jednostavnim listovima. Cvjetovi su neugledni. Porodica sadrži 6 rodova i oko 60
vrsta
• Buxus sempervirens L. – obični šimšir- Vazdazeleno drvo ili grm. Listovi su nasuprotno smješteni,
eliptični, cjelovita ruba, kožasti i tamnozelene boje. Cvjetovi su neugledni, jednospolni i skupljeni u
klupčaste cvatove
Porodica Euphorbiaceae - mlječike
Drveće, grmovi, jednogodišnje i višegodišnje zeljaste vrste. Neke su izraziti kserofiti sa sukulentnom
stabljikom. Listovi su izmjenični, jednostavni ili sastavljeni. Cvjetovi su neugledni i jednospolni;
biljke mogu biti jednodomne ili dvodomne. Ocvjeće može biti razlučeno na lapove i latice, ili je
jednostavno, dok je u mnogih rodova potpuno reducirano. Oprašivanje je entomofilno, a sjemenke su
atraktivna hrana za mrave
Rod Euphorbia – mlječika
Jednogodišnje ili višegodišnje biljke s mlječnim sokom. Cvjetovi su mali, neugledni, jednospolni, bez
ocvjeća i skupljeni u tzv. cijatij (cyathium). U sredini cvata je jedan ženski cvijet s trogradnom
Plodnicom. Oko ženskog cvijeta nalaze se više muških cvjetova s jednim prašnikom. Cvat ima ovoj od
5 zubaca, a između su nektariji
• Euphorbia cyparisias L. –uskolisna mlječika- Višegodišnja zeljasta biljka s rezvijenim podankom i
brojnim uspravnim (15- 50 cm) visokim stabljikama. Biljka je žutozelene boje. Listovi su sjedeći,
gusto poredani i linearni. Pricvjetni listovi su srcoliki. Korovna biljka na oranicama, ruderalnim
staništima, rubovi puteva, nasipi i sl.
• Euphorbia esula L. –oštra mlječika- Višegodišnja zeljasta biljka, visoka 30-80 cm. Razgranati
Podanci. Stabljika uspravna, u gornjem dijelu razgranata. Listovi su jajoliko lancetasti, a prema osnovi
suženi i vrhu prošireni. Pricvjetni listovi su ovalni sa srcolikom osnovom. Korov, raste i na
pjeskovitom i kamenitom staništu

Red Geraniales
Jednogodišnje i trajne zeljaste biljke
Porodica Geraniaceae – iglice
Porodica sadrži 11 rodova s oko 700 vrsta. U području sjeverne hemisfere ova porodica obuhvaća
rodove: Geranium i Erodium. Jednogodišnje zeljaste biljke ili trajnice s cjelovito krpastim ili dlanoliko
razdijeljenim listovima (Geranium) te perasto razdijeljenim listovima (Erodium). U šumama,
livadama, na obradivim površinama i različitim ruderalnim staništima
• Geranium robertianum L. – pastirska iglica - Jednogodišnja biljka (do 70 cm). Listovi perasto
rascijepani u 3-5 izduženih režnjeva. Cvjetovi mali i crveni. Biljka je pokrivena žljezdastim
dlakama. Vrlo je rasprostranjena
Porodica Oxalidaceae - cecelji
Višegodišnje zeljaste biljke, rijetko grmovi ili mala stabla. Listovi su izmjenični i imaju duge peteljke
i sastavljene plojke. Cvjetovi su pravilni, petočlani, dvospolni, pojedinačni ili združeni u cvatu. Plod je
tobolac. Porodici pripada oko 900 vrsta.
Niska trajnica s podankom. Listovi su trodijelni i oblikom podsjećaju na djetelinu. Cvjetovi su bijeli ili
blijedoružičasti. Česta je vrsta u prizemnom sloju različitih šumskih zajednica. Listovi sadrže oksalnu
kiselinu
Oxalis acetosella L. - obični cecelj

Red Polygalales
Porodica Polygalaceae – krestušci
Trajnice ili polugrmovi s jednostavnim, izmjeničnim listovima, bez palistića
• Polygala vulgaris L. – obični krestušac - Trajna zeljanica visine do 15 cm. Cvjetovi modri, rjeđe
ružičasti ili bijeli. Livade različite vlažnosti. Sadrži sapinine i eterična ulja

Red Apiales
Porodica Araliaceae – bršljanke
Rod Hedera – bršljan
Jedini je rod u Europi koji pripada ovoj porodici. Drvenasta, vazdazelena penjačica, sa zračnim
korijenjem. Dimorfizam korijena, izbojaka i listova. Može doživjeti veliku strost (do tisuću godina)
Hedera helix L.- bršljan - Ljekoviti grm visine 30-50 cm. Korijen je repast ima oblik ljudskog
tijela, - „čovječji korijen”. Listovi su po 3 u pršljenu. Plojka je dlanoliko sastavljena. Cvjetovi su sitni,
zelenkasto-bijeli, skupljeni u vršnom štitcu. Plod je jarkocrvena boba. U prizemnom sloju šuma od
Sibira i Japana do Nepala
Porodica Apiaceae - štitarke
Jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje zeljaste biljke. Morfološki su vrlo specifične i lako
prepoznatljive. Gotovo sve imaju uspravnu stabljiku, podijeljenu na duge šuplje internodije s vrlo
istaknutim nodijima. Listovi su izmjenični, a plojka je rijetko cjelovita, uglavnom je višestruko
razdijeljena. Peteljka je često napuhana i s rukavcem obuhvaća koljence stabljike. Najupadljivija
morfološka osobitost štitarki jest njihov cvat –štitac, često sastavljeni štitac. Samo su kod nekih vrsta
cvjetovi u glavičastom cvatu. Cvjetovi su sitni i građeni na osnovi broja 5. Čaška je neugledna, često
reducirana na 5 zubaca. Vjenčić je bijel, rijetko žut ili blijedoružičast. Prašnika je 5. Tučak ima dva
vrata, plodnica je podrasla, dvogradna s jednim sjemenim zametkom. Plod je kalavac i raspada se na
dva plodića. Eterična ulja i karakterističan miris.
• Bupleum rotundifolium L. – okruglolisni zvinčac - Jednogodišnja biljka (15-50 cm). Listovi su
jajoliki i donjim dijelom proraščuju stabljiku. Mediteranska biljka. Korov na suhim, hranivima
bogatim, karbonatnim staništima
• Eryngium campestre L. – poljski kotrljan - Trajnica visine 15-60 cm. Prizemni listovi imaju izrazito
mrežastu nervaturu. Listovi ovojčića također su trnovito nazubljeni. Cvjetovi su bijeli. Česta na
mediteranu, polja, travnjaci i različita zapuštena mjesta
• Petroselinum sativum L. – peršin - Dvogodišnja zeljssta biljka s bijelim repastim korijenom. Listovi
su trostruko persto razdijeljeni. Stabljika je visoka do 100 cm, a na vrhu su smješteni sastavljeni štitci
sa zelenkastožutim cvjetovima
• Foenicum vulgare Mill. – obični komorač - Dvogodišnja, vrlo aromatična biljka s bijelim vretenastim
Korijenom. Stabljika je glatka, plavkastozelena, razgranata,
do 100 cm. Listovi su višestruko perasto razdijeljeni, a isperci tanki kao konac
• Daucus carota L. – divlja mrkva - Dvogodišnja biljka sa jakim vretenstim i bjelkastim korijenom
Uspravna stabljika (do 80 cm) dlakava i u gornjem dijelu razgranata. Listovi su 2-4 puta persto
razdijeljeni i tamnozeleni. Bijeli cvjetovi su skupljeni u sastavljenom štitcu
• Aethusa cynapium L. – divlji peršin - Jednogodišnja biljka. Tanak korijen, vretenast i bjelkast
Stabljika razgranata, okrugla, plitko žljebasta. Listovi u obrisu trokutasti i 2-3 puta rasperani. Cvjetovi
bijeli. Korov na oranicama, vrtovima, parkovima

Red Myrtales
Porodica Myrtaceae – mirte
Drvenaste biljke tropskog, suptropskog i mediteranskog područja. Listovi su jednostavni, bez palistića
i bogati žlijezdama koje luče eterična ulja. Cvjetovi su pravilni, dvospolni, s 4-5 lapova i latica,
mnogo prašnika i jedan tučak s podraslom plodnicom. Cvjetovi su skupljeni u paštitaste i grozdaste
cvati. Plod je mesnata boba, rijetko koštunica ili tobolac
• Myrtus communis L. – obična mirta - Vazdazelen grm 2-3 m visine. Listovi su nasuprotni, jajoliko
izduženi, na vrhu šiljati, kožasti i sjajni. Cvjetovi su vrlo mirisni, pojedinačni, s 5 lapova i 5 bijelih
latica. Plod je tamnoplava boba. U sastavu sredozemnih šuma i makija
http://www.aromaticsinternational.com/
Porodica Punicaceae – morganjevke, šipci
• Punica granatum L. – pitomi morganj, nar - Listopadan grm ili niže drvo. Izbojci su crveni i trnoviti
Listovi nasuprotno smješteni i bez palistića. Plojka je jednostavna, široko lancetasta, cjelovita ruba
Cvjetovi krupni, crveni, pravilni, na kratkim stapkama. Plod je okruglo spljoštena, krupna, žutocrvena
boba
Porodica Onagraceae – pupoljke
Pretežno zeljaste biljke, rijetko grmovi. Listovi su jednostavni, izmjenični ili nasuprotni, većinom
bez palistića. Cvjetovi su pravilni, dvospolni, četveročlani, skupljeni u grozdaste cvati. Plod je tobolac,
orah ili boba
• Epilobium angustifolium L. - šumska vrbolika - Višegodišnja biljka uspravne stabljike. Stebljika
okrugla, glatka, crvenkasta i obično razgranata. Listovi su izmjenični, lancetasti s kratkom peteljkom i
sjedeći. Cvjetovi su veliki, ružičasti, u grozdu. Na šumskim sječinama, požarištima, uz rubove puteva
http://en.wikipedia.org/wiki/Chamerion_angustifolium
Porodica Lythraceae – vrbice
Jednogodišnje i višegodišnje biljke. Listovi su nasuprotni ili izmjenični, cjelovita ruba. Cvjetište je
udubljeno, a cvjetovi su dvospolni i većinom pravilni. Plod je mnogosjemeni tobolac
• Lythrum salicaria L. – obična vrbica - Višegodišnja zeljasta biljka. Iz puzavog korijena izrasta
više uspravnih stabljika. Listovi su sjedeći, obuhvaćaju stabljiku, nasuprotni. Cvjetovi su purpurno-
crveni. Raste uz obale rijeka, jezera, na močvarama i vlažnim staništima
Porodica Rhamnaceae – krkavine
• Paliurus spina-christi Mill – drača - Listopadni, vrlo trnovit grm. Grančice su povijene. Listovi sitni i
okruglasti. U pazušcu listova su smješteni cvjetovi, sitni, žućkasti, dvospolni. Suha i topla staništa na
obalnom području
Porodica Vitaceae – lozice
Listopadne grmolike penjačice s viticama. Listovi su izmjenični, jednostavni i dlanoliko krpasti ili
sastavljeni. Cvjetovi su neugledni, sitni, pravilni, skupljeni u metličastim cvatima. Plod je sočna boba
• Vitis vinifera L. – vinova loza - Drvensta grmolika penjačica. Listovi imaju duge peteljke. Plojke
trokrpaste ili peterokrpaste. Nasuprot listu razvijaju se rašljaste vitice. Cvjetovi zelenkasti. Pold je
boba. Plantažni uzgoj

Red Sapindales
Porodica Rutaceae – rutvice
Drveće, grmovi, polugrmovi i zeljanice s mirisnim uljnim žlijezdama. Listovi su izmjenični, rijetko
nasuprotni, jednostavni ili sastavljeni i bez palistića. Cvjetovi su dvospolni i pretežno pravilni
Ocvjeće je dvostruko, četveročlano ili peteročlano. Lapovi i latice su slobodni ili kod nekih srasli
Prašnika 8-10. Plodnica nadrasla. Plod je tobolac, kalavac ili boba
• Citrus aurantium (L.) Osbeck – slatka naranča - Listovi su jednostavni, bogati eteričnim uljem.
Cvjetovi pojedinačni, s bijelim laticama. Iz listova, cvjetova i usplođa naranče dobiva se eterično
ulje. Plantažni uzgoj
• Citrus reticulata Blanco – mandarina - Vrlo trnovit grm ili nisko drvo. Porijeklom iz Kine
• Citrus limon (L.) Burm. – limun - Drvo, 3-7 m visoko. Listovi su izduženo ovalni. Plod je svjetložuta
boba. Koristi se kora ploda i sok
Porodica Aceraceae – javori
Listopadne drvenasta vrste. Listovi nasuprotni, na dugim peteljkama. Plojka jednostavna ili perasto
sastavljena. Cvjetovi neugledni i zelenkastožuti, pojavljuju se prije listanja, skupljeni su u produženim
visećim grozdovima ili paštitcima.Ukrasne i medonosne vrste
• Acer campestre L. – klen - Grm ili niže drvo. Peteljka je do 10 cm duga i crvenkasta. Najčešća vrsta
javora u nas. Raste u mnogim listopadnim šumama i živicama. Pogodan za ozelenjavanje naselja i za
živice
Porodica Hippocastanaceaee – kestenovke
• Aesculus hippocastanum L. – divlji kesten - Listopadno drvo do 30 m visoko. Krošnja je široko
razgranata i okrugla. Listovi su nasuprotni, krupni, duga peteljka i plojka sa 5-7 dlanoliko sastavljenih
lisaka. Cvjetovi su nepravilni, skupljeni u uspravnim, piramidalnim metlicama
Red Linales
Porodica Linaceae – lanovi
Porodica obuhvaća jednogodišnje ili trajne zeleni. Listovi su izmjenični, jednsotavni i bez palistića.
Cvjetovi su dvospolni, pravilni i građeni na osnovi broja 4 ili 5. Plod je tobolac
• Linum usitatissimum L. - pitomi lan - Jednogodišnja biljka, visoka 20-100 cm. Stabljika je nježna,
uspravna i u vršnom dijelu razgranata. Listovi su sjedeći a plojka je lancetasta s 3 paralelne žile.
Cvjetovi su u paštitatstim cvatima