1. sta je znanost?

2. obilježja razvoja znanost?

3. funkcije znanosti?
4. tri karakteristična podsistema kriterija vredovanja znanstveno-istraživačkog rada?
5. sta je dokaz?
6. koja je razlika između naučnog i stručnog rada?
7. citiranje literature?
8. sta je posulat, a sta su aksiomi?
9. tipografska tacka?
10. da bi rezultati bili ubjedljivi treba da se ispune tri uslova, a to su ?
11. faze historijskog razvoja znanosti?
12. zbog čega je neophodna klasifikacija znanosti?
13. sta je monografija?
14. naslov ?
15. klasifikacija istaživanja prema UNESC-u ?

1. Znanost jeste oblik ljudske aktivnosti pomoću koje covjecanstvo stice sve
vece i tacnije znanje i razumijevanje prirode, njene proslosti, sadašnjosti i
buducnosti, kao i sve vece mogućnosti da se prilagodi svojoj okolini i da je
mijenja.
Pojam znanost moze se posmatrati u uzem i sirem značaju: u širem značaju se
može odrediti kao sinonim za sveukupno znanje, u užem značenju u pitanju je
vrsta društvene misaone djelatnosti čiji je temeljni cilj otkrivanje zakona
prirodnih i društvenih pojava a koje su u uskoj vezi sa savladavanjem problema
čovjekove egzistencije.

2. Obilježja razvoja znanosti:

• Proces istodobnog diferenciranja i integriranja znanosti
• Zakon ubrzanog razvoja znanosti
• Svjestan timski rad znanstvenika
• Sličnost u etapama razvoja znanosti i kvantitativnih metoda spoznaje

3. Funkcija znanosti:
• Teorijska ili spoznajna – stalna potreba razvijanja znanstvene spoznaje
• Primjenjena – primjena teorijskih znanja

4. Tri karakteristična podsistema kriterija vrednovanja znanstveno –

istraživačkog rada:
• Podsistem kriterija znanstvene valorizacije
• Podsistem kriterija ekonomske valorizacije
• Podsistem kriterija društvene valorizacije

5. Dokaz je logička forma dokzivanja odnosno postupaka čija je svrha

utvrđivanje istinitosti nekog suda. Prema logičnim formama zaključivanja i
metodama kojima se vrši dokazivanje imamo analitičke i sintetičke dokaze,
izravne i neizravne.
Kod izravnih dokazuje se samo teza, a kod neizravnih ne dokazuje se samo teza
nego se i pobija njena suprotnost.
Kod analitičkih istinitost teze se dokazuje analitom samog stava teze, dok kod
sintetičkih se istinitost teze dokazuje sintezom istinitih posebnih stavova.

1
6. Koja je razlika između naučnog i stručnog rada – naučni rad obrađuje
problem u kojem treba da se desi nešto novo. Naučni rad se piše na osnovu
određenog plana. Plan pisanja sadrži strukturu koja obuhvata: naslov, izvod,
uvod, pregled literature, materijal i metodiku rada, rezultate istraživanja,
diskusiju, zaključak, citiranu literaturu, sažetak na stranom jeziku. To je rad u
kojem se spoznaje nešto novo.
Naučni rad treba predstavljati harmoničnu cjelinu koja je u zavisnosti od naučne
discipline, dobijenih rezultata i osobina autora.
Stručni rad obrađuje problematiku koja je već naučno obrađivanai rezultati koji
se očekuju su u principu poznati. Međutim stručni rad može biti kompenzacijski
sličan naučnom radu, međutim ne mora biti snadbjeven literaturnim podacima, a
rezultati ne moraju biti statistički obrađeni, ova vrsta radova štampa se u
odgovarajućim stručnim časopisima.

7. Citiranje literature - ona se citira u uvodu, metodama rada, dobijenim

rezultatima, diskusiji. Ako se citira rad koji ima dva autora tada se u tekstu
trebaju navesti oba prezimena, a ako rad ima više od dva autora, tada se navodi
samo prezime prvog autora uz dodatak et al. Citirati treba samo objavljene
radove. U koliko su upitanju naše drage dame treba citirati puno ime i prezime.

8. Postulat – je opće poznat sud koji izražava činjenice u koje niko ne sumnja,
jer im se suprotno ne može ni zamisliti.
Aksiomi – su sudovi čija se istinitost u postupku dokazivanja ne treba dokazivati.

9. Tipografska tačka predstavlja jedinicu za mjerenje štamparskih slova i

iznosi 0.3759 mm.

10. --------

11. Faze historijskog razvoja znanosti:

• Faza nediferencirane znanosti
• Faza intezivne diferencijacije
• Faza istodobnog diferenciranja ali i integriranja određenih znanstvenih
disciplina

12. Zbog čega je neophodna klasifikacija znanosti:

• zbog velikog broja pojava u svim područjima znanosti
• obilja primjene prirodnih zakona i procesa
• mnoštvo znanstvenika
• „zatrpanosti“ znanstvenim informacijama

13. Monografija je rasprava koja detaljno obrađuje pojedini predmet, skupinu

predmeta ili neku osobu.

14. Naslov – mora biti kratak ali i jasan odraz istraživanja. Naslov mora biti sa
što manje slova, da prikaže sadržaj cijelog rada. U SAD-u neke institucije
dozvoljavaju da naslov ima maksimalno 5-6 slova. Vrlo često kod nas naslovi
imaju i više od 30 riječi.

2
15. Klasifikacija istraživanja prema UNESC-u
Prema UNESC-u imamo fundamentalna, primjenjena i razvojna istraživanja.

a) Fundamentalna istraživanja su ona koja su izravno usmjerena prema

povećanju znanosti, a njihov prvenstveni zadatak je otkrivanje određenih
pravaca, uzročno – posljedičnih veza, zakonitosti u prirodi i društvu radi
povećanja ljudskog znanja. To su sve radnje i postupci koji zauzimaju prostor
između određene znanstvene spoznaje i njene primjene.

Dijele se na:
• Neusmjerene – istraživač ima potpunu slobodu odabira predmeta istraživanja
• Usmjerenu – pravac istraživanaj i područje rada su u njima strogo

b) Prijemjenjena istraživanja – istraživanja su ona koja su okarakterisana

time da je n jihov smisao dvostruk. Njihov cilj je također povećanje znanja. Cilj
promjenjenih istraživanja je uljepšavanje nekog praktičnog zadatka.

c) Razvojna istraživanja – predstavljaju zadnju fazu procesa istraživanja koja

se temelji na fundamentalnim i primjenjenim istraživanjima i u kojoj se razvijaju
i testiraju novi ili poboljšavaju stari procesi, proizvodi i usluge.