\

NICI
NA RAZMEDIJISTOKAI ZAPADA
srAzulElnqnzvo DoBAu KoNTTNENTALNoI
HRVATsKoI

WARRIORSnr THECRoSSRoADS
or ERsrnNo Wrsr

KRIEGERetr,t
ScUTIDEWEG
ZWISCHEN
OsTuNo WTsT

%
hN
-zN\
rlt
f'r

ARHEOLOSN ll'd;UZET
U ZAGREBU

2004 o
ffiffih%
i(' ' r'
$-+:.

Sadriaj
Contents
Inhalt

10 Predgovor
Foreword,
Vorwort
Ante Rendit-Mioievit'

T6 Uvod
Inffoduction
Einleitung

35 Grupa Dalj
Dalj Group I
Dalj-Gruppe
Jasna Simic

Grupa Martij anec-Kaptol

Martij anec-Kaptol Group
Martij anec-Kaptol-Gruppe
Marina Stmek

131 Grupa Budinjak

Budinjak Group
:
Budinjak-Gruppe
Zelimir Skoberne

160 Tragovi starijega keljeznogdoba sredi5nje Hrvatske

u prostoru izmgdu definiranih kulturnih skupina
Traces of Early Iron Age in central Croatia
in the area between defined cultural groups
'"
Spuren der dlteren Eisenzeit in Mittelkrouti.r, .
auf dem Raum'zwischen defi nierten Kulturgruppen
Zelimi.r Skoberne

r73 Kolapijani
The Colapiani
Die'Kolapianen
Lazo Cuikavit

2rl Japodi
The Iapodes
Die Japoden
Dub ravka B al en-Letuni t

26r Katalog
Catalogue
Katalog

388 LiteTatura' ,
Bibliography
BibJiographie
!6
i
r
i
I

4W konjanika, Turskn kosa lwaj Topuskoga

bwtwnfigurine, Turska Kosa near Topusko
ffigur Turska kosa bei Topwko

I7
Ratnici na razmedu Istoka i Zapada

IzloLbom "Ratnici na razrnedu Istoka i Zapada - Starije

Leljezno doba u kontinentalnoj lkvatskoj" nastoji se prikazati
nastanak i nestanak kulturnih grupa na tom prostoru u
razdoblju od 8. do 3. st. pr. Ik. Zbog razvoja metalurgije
Leljezai njegove sve de56eprimjene ditavo razdoblje dobilo je
naziv po novoj kovini. To je doba nastajanja novih, do tada
nekori5tenih oblika materijalne kulture, posebice vidljivih ne
samo u proizvodnji opreme ratnika ili rekvizita za sprezanl'e
jaha6ih konja ve6 i u oblikovanju keramike te funkcionalnih i
ukrasnih dijelova no5nje. Promjene su nastale i u druStvenim
odnosima, jer je uspon rudarstva i trgovine ubrzavao proces
druStvenediferencijacije i stvaranjevladajudegasloja ratnika i
trgovaca. Njihova mo6 i bogatstvo ogledaju se kroz bogatu
opremljenost grobova s prilozima oruLja, nakita, keramidkog
posuda i konjskih rckvizita. U to je doba konj bio wlo cijenje-
na Zivotinja,pai statusnisimbol ratnika - konjanika. Promjene
se u svim tada5njim zajednicamanisu odvijale ni istodobno ni
s jednakim intenzitetom. Na prostoru kontinentalne Hrvatske
prati se razvoJ pet osebujnih kulturnih grupa: Dolj, Martija-
nec-Kaptol, Budinjak te Kolapijani i Japodi, koje uz flrnoga
zajednidka obiljeLja, pokazuju i svaka svoje posebnosti.
Premda je kultura polja sa iarama kasnoga brondanog doba
(ime je dobila po spaljivanju umrlih i pokopu uLare) svakoj od
spomenutih kultumih grupa bila supstratom ili kao Sto je to
sludaj na japodskome prostoru superstratom, one su pod
razliditim utjecajima prolazile put vlastitogaranroja. Na isti je
nadin mogu6e zakljuditi da su razliditibili i uzroci njihova pro-
padanja. Sredinom 6. st. pr. Kr. ugasile su se iz jo5 nepoznatih
ruzloga grupe Martijanec-Kaptol i Budinjak. Grupa Dalj zami-
re u 3. st. pr. Kr. s dolaskom i trajnim naseljavanjem Kelta na
prostore juhe Panonije, a s njima je do51oi do prekida autoh-
tonih tradicija i uvodenja nove tzv. latenske kulture (nazvana
po Svicarskomlokalitetu La Tdne). Unatod nastanjenostiKelta
u blizini rijeke Kupe, lokalne zajednice koje antidki pisci
nazivaju Kolapijanima (Colapiani), uspijevale su saduvati
bitne znadajke svoje materijalne i duhovne kulture. Jedino su
Japodi (Iapodes, Iapudes),bez bitnih promjena nastavili Livje-
ti na istim prostorima, njegujudi svoju kulturu sve do rimskih
osvajanjau drugoj polovici 1. st. pr. Kr. Premda su bili pod-
vrgnuti postupnoj tomanrzacij| odraz tradicionalne materij al-
ne i duhovne kulturc nazfuao se na tom prostoru i tijekom
podetnih stolj e6a antidkoga (rimskog) razdoblja.

Vodedi raduna o osebujnostima navedenih kultura, za izloLbu

je odabrano sedamstopredmeta koji svaku od njih ponajbolje
prezentiraju u kronolo5kom, kulturolo5kom i estetskom
pogledu.Vedinaih potjedeiz nekropola,a s pojedinih podrudja
predmeti nedostaju ili su vrlo skromno zastupljeni. To je po-
sljedica neravnomjernih istraZivanja pojedinih regija, a i tamo
gdje su obavljena bila su gotovo iskljudivo usmjerena na
iskopavanje nekropola. Medutim nalazi pokazuju i oblikovnu
i tehnolo5kurazinu koja je usporedivas najvrjednijim istodob-
nrm nalazima iz karpatskoga Podunavlja, sjeverozapadnog

1B
 Ratnici na razmedu Istoka i ZaPada

APSoLUTMtffi#f APSOLI.TTM
DAIUMI
DATUMI 6loecr")

1000 1000
HaBl

900 - 900
HaB2

800---
Ha83

' Hac -i'

6 0 0- - - - - ; -

HaD +'
500

LtA

LtBl
300 U
Lt82 a .i
(t) (J *.i
g" (n (A
LtCl
200 M & n 200
. LtCz
v)
M s s Fl
a
100--- 100

Balkana i alpskogapodrudja, nadomak grdke, italske i etrurske

civilizacije.

Nastanak spomenutih kultura velikim je clijelom bio uvjetovan

prirodnim datostima podruija na kojima su njihovi pripadnici
Livjeh, udaljenosti i'fovezanosti s centrima novih zbivanja,
rudnim resursima kojima su raspolagali te naposlijetku sprem-
nosti starosjediladkih zajednica za prrhva6anje novonastalih
promjena.
t.
t"
t'
Smjestena na dodiru nekoliko velikih europskih prirodno-
i
I
zemljopisnih cjelina, panonsko-peripanonske,dinarske i sre-
i. dozemne,geomorfolo5ka struktura Republike Hrvatske wlo je
i
raznolika. eine je dvrje velike regije: sredozemno-primorska,
Kultarne grupe kontinentalne Hrvatske koja obuhvada sjeverno i juZno primorje (Dalmacija) te konti-
Cultural groups in continental Croatia nentalna Hrvatska, koja se dijeli na istodnu, sredi5nju i gorsku
Kulturgrupp en Ko ntin entallvo ati ens Hrvatsku. Istodna Hrvatska obuhvada Slavoniju, Baranju i
zapadni Srijem, dio je juZne Panonije, a omedenaje rijekarna
desno-right-rechts Dravom na sjeveru, Savom na jugu, Dunavom na istoku, te
Kulturne grupe susiednih p odruii a' zapadnim rubovima Lisine, Rarme gore i Psunja na zapadu.
Cultural groups of neighbouring regions Sredi5nja Hrvatska dio je peripanonskogaprostora s rijekama
Kulturgrupp m der benachbarten Gebiete Murom i Dravom kao sjevernom granicom te Kupom i Savom

20
 W'arriors at the crossroads ol'East and Ilest

Krieger am Scheiderleg rliscften Ost und llest

I
SREDNJA GR{IPA SREDNJO. ESTE
APSOLUTNI BOSUTSKA CRUPA ruZNA DOLENJSKA LIBURNSKA GRI.'PA
fiUROPA DONJA BOSANSKA KLETNKLEI}i S]AJERSKA
DATTJMI (Reinecke) GRTIPA GLASINAC PANOMJA GRIIPA GR{,PA
DOLINA GRUPA {FREY)

I{aA2

1000
Ha Bl IIlc 1
I
900
Gsar,aee)
Ha 82 IlIc2 I i
PECS/
800 JAKABHEGY t
Ha 83
il
lVa II IIa
I
II -PODZEMEL'j
700 II 2 ------
HaC (BASARABT) ryb I a ilI *ffiI t D -
* sr*Ne. -t
KAPTOL m m
600 2a IV cl 5
_____1 u/fir
fli ZMIJOLIKE
(KANELIRANA TIBULT IV IIia
-; 2b 3
500
HaD
_Yv: *!:'-- BEREMEND ry cr:rro5rc j

L1A 3A ---
Va
ISTOCNOALPSKT
FIBULE 2 _i':__
400 SRIJEMSKA SZENTLORINC ZrvorNrsre IlIc
GRUPA (?) FTBULE nscovsxg -1
KACICE 2
Lt BI 5
3b
300 VIa
Lt 82 I

Vb a *

200 .-::'__ 6
E
LtC2 VIb
m
100

consequenceof unbalancedresearchof certain regions.More-
over, where investigations were carried out, they were almost
exclusively directed at excavation of necropolises.NeVerthe-
less,the finds show the level of modeling and technologycom-
parable to the most valuable contemporaneousfinds from the
Carpathian Danube basin, northwestern Balkans and the
Alpine region, close to the civilizations of Greece,Italy and
Etnrria.
The emergenceof the mentioned cultures was largely deter-
mined by the natural conditions of the areasthey inhabited,by
the distancesand connectionswith the centresof new events,
by the ore resourcesthey disposed with and finally by the
readinessof the communities already living there to accept
changes.
Siruated at the point of contact of several large European nat-
ural-geographicunits -the Pannonian-peri-Pannonian, Dinaric
and the Mediterranean- the geomorphological structure of the
Republic of Croatia is very varied. It consists of two large
regions: the Mediterranean-Littoral, which encompasses
northern and southernlittoral (Dalmatia) and continental Croa-
genanntenKulturen wurden fiir die Ausstellung siebenhundert
Exponate ausgewdhlt,die jede dieser Kulturen in chronologi-
scher, kulturologischer und iisthetischerHinsicht am besten
reprdsentieren.Die meistenGegenstdndestammenausNekro-
polen, wobei allerdings von einigen Gebieten entsprechende
Gegenstdnde entweder gdnzlich fehlen oder aber nur sehr
bescheiden vertreten sind. Das ist die Folge der
ungleichmiiBigenErforschung der einzelnen Regionen; auch
dort, wo die Forschungen tatsiichlich durchgefiihrt wurden,
waren sie fast ausschlieBlichauf die Ausgrabung von Nekro-
polen ausgerichtet.Die Funde weisen aber ein von Gestal-
tungsform und Technologieher derart hohes Niveau auf, daB
sie durchausmit den wertvollsten Funden dieserZeit aus dem
karpatischenDonautal, dem nordwestlichenBalkan und dem
Alpengebiet, nahe der griechischen, italischen und etruski-
schenZivilisation, vergleichbarsind.
Die Entstehungder erwdhntenKulturen war groBtenteilsdurch
die natrirlichen Gegebenheitender Gebiete, in denen ihre
Angehorigen lebten, durch Entfernungen und Verbindungen
zu den Zentren der neuesten Entwicklungen, durch Erzres-
sourcen, die ihnen zur Verfligung standen, und nicht zuletzt

21
bbi ru nnmedu Istolu i ZaPada

t Grupa Dalj / Dalj Group / Dali-Gruppe

s Grupq Martijanec-Kaptol / Martijanec-Kaptol Group / Martijanec-Kaptol-Gruppe
w Grups Budinjak / Budinjak Group / Budinjak-Gruppe
s Kolapijani / The Colapiani / Die Kolapianen
- Japodi / The Iapodes / Die Japoden

22

Rasprostranj enost kultumih gntpa kontinentalne Hrvatske
Distribution of cultural groups in continental Croatia
I Ausbreitung der Kulturgruppen Kontinentallcroatiens
tia" divided into eastern and central Croatia, and the mountain
region of Croatia. Eastern Croatia encompasses Slavonija,
Baranja and western Srijem. It is a part of southern Pannonia,
and it is bordered by the Drava river in the north, the Sava in
the south, the Danube in the east and by the western fringes of
the Lisina, Ravna Gora and Psunj mountains in the west. Cen-
tral Croatia is a part of the peri-Pannonian area with the Mura
and the Drava rivers as its northern border and the Kupa and
the Sava as the southernborder. The western border is defined
by the peaks of the Ltxrrberuk Heights and the Sutla river,
while the eastern border reaches western Slavonija, i.e. the
border with easternCroatia. South of the Kupa river it encom-
passesthe basins of the Korana, MreLnica and Dobra rivers
@anovina and Kordun). The mountain region of Croatia,
GncompassingGorski Kotar, Lika and the Ogulin-PlaSki val-
lcy, is for the most part bordered by the Kupa river in the north,
the Zrmanja in the south and the Una in the east, whereas its
western border stretchesalong the easternslopesof the Velebit
mountain. Eastern and central Croatia are mainly lowland
regions, with occasional hilly areas, with mountains up to
1000 m high. Large rivers run through their plains: the Mura,
f,hava, Danube, Kupa and Sava. In the past as today, the main
ommunication routes in the east * west direction ran along
Warriors at the crossroads of East and West
Krieger am Scheidewegnuischen Ost und West
auch durch die Bereitschaft der autochthonenGemeinschaften,
sich dem Leben in verdndertenUmsfdnden anzupassen,bedingt.
Ihrer Lage am Kreuzungspunkt einiger grofJer europiiischer
natiirlich-geographischer Einheiten - der pannonisch-peripan-
nonischen, der dinarischen und mediterranen - entsprechend,
weist die geomorphologische Struktur der Republik Kroatien
sehr unterschiedliche Zige auf. Sie besteht aus zwei groBen
Regionen, dem mediterranen Kiistengebiet, das das nordliche
und das stidliche Ktistengebiet (Dalmatien) umfaBt, und aus
Kontinentalkroatien, das in Ost-, Mittel- und Gebirgskroatien
eingeteilt wird. Ostkroatien umfaBt Slawonien, die Baranya
und Westsirmien und ist ein Bestandteil von Stidpannonien,
umschlossen von den Fliissen Drau im Norden, Save im
Si.iden, Donau im Osten sowie von den Bergketten Lisina
(westliche Abhiinge), Ravna gora und Psunj im Westen. Mit-
telkroatien ist ein Teil des peripannonischen Raums, mit den
Fltissen Mur und Drau als Nordgrenze sowie Kupa und Save
als Stidgrenze.Die Westgrenzewird von den Gipfeln derZum-
beradka gora und vom Sutla-FluB bestimmt, wiihrend die Ost-
grenzebis Westslawonien fiihrt, d.h. bis ntr Grerue mit Ost-
kroatien. Siidlich des Kupa-Flusses umfaBt dieses Gebiet die
FluBtiiler von Korana, MreZnica und Dobra (Banovina und
Kordun). Gebirgskroatien, das sich auf Gorbki kotar, Lika und
Ogulinsko-pla5danska udolina (Talebene) erstreckt, ist
gro8tenteils von den Fliissen Kupa im Norden, Zrmanja im
Siiden und Una im Osten begrenzt, wiihrend die Westgrenze
die ostlichen Abhiinge des Velebit-Bergmassivs entlang liiuft.
In Ost- und Mittelkroatien iiberwiegen die Niederungen, mit
mancherorts bergigen Gebieten, deren Gipfel bis zu 1000 m
hoch sind. In ihren Talebenenflie8en grofJeFliisse: Mur, Drau,
Donau, Kupa und Save, wo seit eh und je die Hauptverkehrs-
wege in Richtung Ost-West fiihrten. GroBe Fliichen der Tal-
ebenenwaren in der Vergangenheitstiindig oder zeitweise von
Stimpfen bedeckt, deren Resteheute noch in Kopadki rit in der
Baranya sowie Lonjsko polje und Crna mlaka im siidlichen
Teil Mittelkroatiens fortbestehen.In der Region von Gebirgs-
kroatien tiberwiegen die Gebirge mit einigen iiber 1500 m
hohen Gipfeln. Kleinere und grciBereKarstfelder sind frucht-
bare Oasen im kaum bebaubarenLand des Karstgebiets. Die
fruchtbarsten Karstfelder sind Lidko polje und Gacko polje,
durch die Lika und Gacka, die gro8ten und wichtigsten Fltisse
in dieser Region, flieBen. Im Nordosten der Lika befindet sich
der Naturpark Plitvicer Seen,bekannt fiir seine auBerordentli-
che Schonheit. Ihren geographischenEigenschaften nach bil-
den die Seen nur scheinbar eine in sich geschlossenenattirli-
che Einheit; durch dieses Gebiet fiihrt niimlich der wichtigste
und ktirzeste Verkehrsweg, der Pannonien mit der Adria und
dem Mittelmeer verbindet.
Die Offenheit und leichte Passierbarkeit der Pannonischen
Tiefebene begtinstigte den schnellen Umlauf von Giitern und
Innovationen aus dem Osten, die schon gegen Ende des 9.
23
Ratnici na razmedu Istoka i Zapada

kao juZnom.Zapadnujoj granicu odreduju whovi Zumberadke

gore i rijeka Sutla, a istodna dopire do zapadneSlavonije, tj. do
granica s Istodom Hrvatskom. JuZnood rijeke Kupe obuhvada
porjedja rijeka Korane, MreZnice i Dobre (Banovina i
Kordun). Gorska Hrvatska, koja obuhvada Gorski kotar, Liku
i Ogulinsko-pla5danskuudolinu, vedim je dijelom omedena
rijekom Kupom na sjeveru, Zrrnanjom na jugu i Unom na
istoku, a zapadna granica pruL,a se istodnim padinama
Velebita. Istodna i sredi5nja Hrvatska preteZito su nizinske
regije, mjestimidno s brdskim podrudjima, kojima su visine
gotu Oo 1OOOm. Njeznim ravnicama protjedu velike rijeke:
Mura, Drava, Dunav, Kupa i Sava, uz koje su se i nekad i
danas, pruLale glavne prometnice u pravcu istok - zapad.
Velika podrudja nizinskoga dijela u proSlosti su prekrivale
trajne i povremene modvare, kojih su ostatci Kopadki rit u
Baranji te Lonjsko polje i Crna mlaka u juZnom dijelu
sredi5nje Hrvatske. Gorska Hrvatska preteZito je planinska
regija s pojedinim vrhovima planina iznad 1500 m. Veda i
manja kr5ka polja plodne su oaze unutar slabo obradiva
kr5kogaprostora,a najplodnija su Lidko i Gacko polje, kojima
protjedu rijeke Lika i Gacka, najvalnije i najvede rijeke u toj
regrji. Na sjeveroistodnomedijelu Like smje5tenje nacionalni
park Plitvidka jezera, duven po neobidnoj ljepoti. To je zbog
svojih zemljopisnih odlika samo prividna zafrrorenacjelina, ali
preko nje prolazi glavni i najkradi pravac koji povezuje
Panoniju s Jadranom i Mediteranom.

Otvorenost i prohodnost Panonske ravnice pogodovala je

brzomprotoku dobara i inovacija s istoka, koje su ve6 potkraj
9. st. pr. Ik pristizale i na podrudja kasne kulture polja sa
Zarama. Ti kontakti, s pontsko-kavkaskim i donjopodunav-
skim prostorima, koji zactlelo nisu samo trgovadki, postajali
su tijekom 8. st. pr. Kr. sve de56i i direktniji. Otuda pristiZu
nova tehnolo5ka dostignuta u metalurgiji Zelleza, novoj i
sawsenijoj proizvodnj i r azliiltlh predmeta, posebice opreme
za sprezanjejaha6ih konja. To je omogu6avalo i nov nadin
ratovanja, s brzim i iznenadnim napadima usmjerenim i na
udaljenija podrudja. Tada5nji asirski pisani izxori, a poslije i
grdki povjesnidar Herodot, spominju Skite, koji iz pontskih
stepapotiskuju Kimerane, a oni potom svoje prodore usmje-
ravaju prema jugu u Azlju. DrZi se pouzdanim da ti dogadaji
nisu zahvatili ove prostore. Medutim, nestabilne prilike i
stalne opasnosti utisnute u svijest ljudi pokrenule su velik dio
pudanstvaprema zapaduu sigurnije alpske prostore. Tu se na
temeljima kasnobrondanodobnekulture polja sa iarama,
zahvaljuju6i bogatoj ekonomskojbazi i leZi5tima Leljezneru-
de, razvljala nova kultura, koja se prema glasovitom nalazi5tu
Hallstatt u gornjoj Austriji naziva hal5tatskom. Ona je ubrzo
svoje utjecaje pro5irila daleko izvan ishodi5nog podrudja,
ujediniv5i unutar svoga kulturnoga kruga gotovo ditavu
srednju Europu, pa i pojedine, osobito zemljopisno bliske
dijelove Hrvatske. Zalednice kasnoga brondanog doba na tim
prostorima suodenes promjenamatraLile su i prornlazlle svoje

24
Ratnici na razmedu Istoka i Zapada

26
 Warriors at the crossroads of East and West
Krieger am Scheidewegnuischen Ost und West

Najznaiajnij a nalaziita starij ega ielj eznog doba kontinentalne Hrvatske

The most important Early Iron Age sites in continental Croatia
Die bedeutsarnsten Fundstdtten der dlteren Eisenzeit in Kontinentalkroatien

I Ilok 22 Delovi 43 TroSmarija

2 Sarengrad 23 Farka5i6 44 Skradnik (Metulum?)
3 Sotin 24 Sv. PetarLudbre5ki +s Brinje (Mqnetium)
4 Vudedol 25 Goridan 46 Trojwh (Terponos?)
5 Vukovar 26 Turdi56e-Dvori56e 47 DreZnik
'48
6 Bogdanovci 27 Sigetec Hrvatsko Polje
7 Dalj 28 Martijanec 49 Drenov Klanac
8 Erdut 29 JalLabet 50 Kompolje (Avendo)
.
9 Aljma5 30 Sv.KriZ Brdovedki 5 1 Vrhovine
l0 Osijek 31 Zagreb 52 Prozor (Arupium)
ll Vardarac 1 32 Budinjak 53 Lidko Le36e
12 Yardarac 2 33 Pavlovdani 54 Kosinj
13 Darda 34 Mikleu5ka(Mari6 gradina) 55 Pe6ani
14. Zmajevac 35 Sisak s6 Siroka Kula
15 Batina 36 Klinacgrad 5 7 Vrebac (Ancus?)
l6 Vinkovci 37 Topusko(Turskakosa) 5 8 Smiljan
17 Stari Mikanovci 38 Kirin s9 Gospid-Lipe
l8 Vi5kovci 39 Dragani6i 60 Lovinac
19 Budrovci 40 Tre56erovac 6l Krbavica
20 Dakovadka Satnica 4l Karlovac 62 Udbina
2l Kaptol 42 Belaj

27
Ratnici na razmedu Istoka i Zapada

vlastite nadine izlaskaiz okvira starih poredaka. Prihva6ale su

i prilagodavale se te se napokon i transfotmirale i razvijale u
kulturne grupe s posve novim gospodarskim, druStvenim, i
duhovnim shva6anjima primj erenim LeIjeznom dobu.

U krajevima istodno od slavonskogagorja mogudeje pratiti

kontinuiran razsroj grupe Dolj, koja je od 10. st. pr. Kr.
prebivala u krajevima izmedu Dtave, Save i Dunava. Tijekom
8. st. pr. Kr. na njezin prostor podinju pristizati sve intenzivniji
kulturni utjecaji, a potom i novo stanovni5tvo doseljeno s
istoka, koje donosi nove oblike materijalne i duhovne kulture
u Zivot starosjedilaca.S tim je u uskoj vezi pojava keramike
Basarabi stila (prema istoimenom nalazi5tu u Rumunjskoj) u
okviru bosutskekulture, koja je iz dana5nje zapadneVojvodine
svoje kulturne impulse, a moLda i dio stanovni5wa odaslala
prema zapadu,d. u najistodnije krajeve Slavonije i zapadnoga
Srijema. U njihovoj je kulturi moguie uoditi i balkansku
komponentu, za koju se ne moZe ustvrditi treba li je tumaditi
kulturnim utjecajem ili populacijskim kretanjem. S tim
zbivanjima vjerojatno treba povezati i pojavu predmetakoji na
prostor zapadnog Srijema te izmedu rijeka Vuke i Bosuta
podinju stizati u 5. st. pr. Kr., objedinjeni u jednu, za sada
kulturno jo5 nedovoljno odredenu pojavu, srijemslat grupu
zapadnobalkanskoga kompleksa starijega heIleznog doba.
Medutim, elementi jugoistodnoalpske hal5tatske kulture,
blisko yezane uz srednjoeuropski civilizacrlski krug starijega
Leljeznog doba, dospijevali su i do najistodnijih podrudja
daljske grupe. Pri samome kraju tog doba, u 4. st. pr. Kr.;
panonsko je stanovni5tvo pokazivalo interes I za prorzvode
keltskih radionica, u zapadnojMadarskoj, gdje su Kelti Zivjeli
prije nogo su zagospodarilii juZnom Panonijom.

Prostor sjeverozapadneHrvatske od Mure na sjeveru do Save

na jugu zauzimalaje grupa Martijanec-Kaptol. Obuhva6alaje
predalpski prostor na zapadu.pa se preko Podravine Sirila na
istok do srednjeSlavonije, gdje je granidila s grupom Dalj. Ta
se kulturna grupa oblikovala od druge polovice 8. st. pr. Kr.,
a pritom su odludujuie bile dvrje komponente:tradicionalno,
duboko ukorijenjeno naslijede kasnobrondanodobnekulture
polja sa Zarama te nova strujanja s istoka. Istodni su utjecaji
na njihovo podrudje bili proslijedeni posredno, ponajprije
trgovinom, najvjerojatnije bez izravnih etnidkih kontakata, ali
su potaknuli niz promjena koje su dovele do razvoja Leljeznog
doba. Te su se promjene odrazile i u duhovnome Livotu, pa se
uz zadrLavanjeobreda spaljivanja pokojnika, koji je bio u
duhu prethodne kulture polja sa iarama, pojavilo i pokapanje
pod grobnim humcima (tumulima). "KneZevski tumuli", gro-
bovi ratnika s bogatom i luksuznom ratnidkom opremom i
ortrtjem, najbolje oslikavaju mod i poloLaj vojnidke aristokra-
cije, ali i potvrduju trgovinu s udaljenim, ruzvijenim sredi5ti-
ma u Italiji i Grdkoj. Grupa Martijanec-Kaptol trajalaje otpri-
like do 6. st. pr. Kr., kada na Sirem istodnoalpskom prostoru
dolazi do zamiranja Livota. Razlozi za to sadajo3 nisu posve

2B
t| -
.r.

Ratnici na razmedu Istoka i Zapada

poznati, no vjerojatno su upadi Skita, uz jo5 neke druStveno-

ekonomske procese doveli do prestanka postojanja grupe
Martijanec-Kaptol.Njezino podrudjeponovo je bilo naseueno
tek na podetku 3. st. pr. Kr., tj. u mladem Lelleznom dobu.

Na Zumberku, smje5tenu na razmedv Panonske nizine,

jugoistodnog alpskog prostora i lanca Dinarskoga gorja
smjestila se kulturna grupa Budinjak. Ime je dobila po
lokalitetu koji se nalazinedalekood selaBudinjak. Od 1980-ih
istraL,enje znatan broj tumula sa Lamim i kosturnim, bogato
opremljenim grobovima, medu kojima se izdvajaju grobovi
ratnika konjanika. Iako je istraZivanje budinjadke grupe tek na i
i
podetku, dosada5nji reniltati upu6uju na to da je oformljena
jo5 potkraj kasnoga brondanog doba, dok njezin puni razvoj
moZemopratiti tijekom 8. i 7. st. pr. Kr. Na temelju dana5njeg
stanjaistraZenostipretpostavljase daje trajala do sredine6. st.
pr. Kr., isto kao i grupa Martijanec-Kaptol. Njezin nastanak i
razvoj unmogome su ovisili o razlilitm kulturnim utjecajima,
od kojih su, sudedi prema arheolo3koj gradi, odludujudu ulogu
odigrali oni s podrudja jugoistodnih Alpa. Ona je stoga u
kulturnom smislu, jednako kao i ostala grada,nalaZ,enasludaj-
no na Zumberadkomepodrudju izvan konteksta arheolo5kih
istraZivanja, vrlo bliska dolenjskoj skupini starijega Leljeznog
doba Slovenije.

Podrudja oko srednjega toka rijeke Kupe nastanjivalo je

nekoliko zajednicakoje su se razvtlale tijekom kasnoga bron-
danog doba, a njihova je kultura bila obiljelena vrlo snaZnim
utjecajemkulturepolja sa iarama, odnosnoone su i samebile
jednim njezinim dijelom. Od 8. st. pr. Kr. sve su vi5e ja(,ali
utjecaji s juga, posebice s japodskoga podrudja, koji od tada
imaju odludujudu ulogu u nastajanju i razvitku novih Leljezno-
dobnih skupina poznatih pod imenom Kolapijani, jer su Zivjeli
uz rijeku Kolapis (Colapis), tJ. ut dana5nju Kupu. Bili su
nastanjeni na vrlo povoljnu poloZaju, izmedu jugozapadne
Panonije i Dinarskoga gorskog podrudja, rLaputovima koji
vode prema sjevernom Jadranu. Uz uobidajene djelatnosti
bavili su se i rijednim prometom i trgovinom. Kako su bili na
prostoru vrlo bogatu Leljeznom rudom, u znattroj su mjeri
razvili i metalurgiju. Skromna arheolo5ka istraZenostkrajeva
oko Kupe ne omogu6uje cjeloviti uvid u materijalnu i duhovnu
kulturu Kolapijana, iako rezultati dosada5njih iskaZivanja
upuduju na intzetno bogatstvo i vaZnost te kulturne i etnidke
skupine.

U Lici, Ogulinsko-pla5danskojudolini, dijelu Gorskog kotara

i Korduna te sjeverozapadnoj Bosni tijekom starijega Lelje-
znog doba u usponu je bila kultura Japoda. Njezin razvitak
otpodeoje u kasnombrondanomdobu, kadaje kultura polja sa
Zarama svoje utjecaje pro5irila r na tq prostor. Tek od 11. st.
pr. Kr., pojava paljevinskih grobova i ukop u Lare, Stoje na
podrudju Like bila novost, najavili su dolazak novoga, panon-
skoga stanovni5tva.Bezobzirana malobrojnostte su prido5li-

30
Ratnici na,rqzmedu Istoka i Zapada

ce sa sobom donijele nova tehnolo5ka iskustva u preradbi

bronce i trajno ih utkale u novonastalu japodsku kulturu.
Tijekom tisu6ljefire opstojnosti s japodskom se autohtonom
materijalnom i duhovnom kulturom ispreplidu i utjecaji koji su
pristizali iz panonskoga,balkanskoga,jugoistodnoalpskoga te
iz mediteranskoga svijeta. Ponekad jasni, a ponekad jedva
zamjetn| bili su temelj za stvaranje novoga osebujnog
japodskog umjetnidkog izraza, koji je u starijem Zeljeznom
dobu dosegaowhunac. Njegujudi vlastite tradicije ta je kultura
neprekinuto trajala do druge polovice 1. st. pr. Kr., sve do rim-
skih osvajanja i postupnog uklapanjau okvire antidke (rimske)
kulture, tj. u povijesna i kulturna zbivanja Rimskoga Carstva.

32
RUPADALJ
ALI Gnoup
ALT-GRUPPE
Grupa Dalj

Najuodljivija i u kulturnom smislu najtztazitrla pojava

starijega heljeznog doba u, sjeveroistodnoj Hrvatskoj jest
daljska grupa.Nastalaje u 10. st. pr. Kr. u kasnombrondanom
dobu, kao najmlada grupa unutar srednjopodunavskelailture
polja sa iarama, a opstalaje uglavnom na istom podrudju i
tijekom ditavoga starijeg Zeljeznogdoba sve do dolaska Kelta'
na podetku 3. st. pr. Kr. Ime je dobila po nalazi5tu Dalj,
odn-osno lokalitetu Busija u Daljskoj planini nedaleko od
DaIja,gdjeje od 1909.do 1911.istraZivanogroblje iz kasnoga
brondanogi starijegaL,eljeznogdoba, preslojenoi djelomidno
uni5teno ukapanjem grobova za keltsko-latenske kulture, tj. u
mladem i,eljeznom dobu.

Daljska grupa prvobifiro se prostirala na podrudju hrvatskoga

Podunavlja; od sjeveroistodneBaranje, gdje je veliko nalazilte
u Batini, pa niz Dunav na istok do Iloka, a zatim uz Dravu do
zapadnth dijelova Osijeka. JuZnu granicu daljske grupe nije
mogu6e todno odrediti, iako se nalazi s daljskim kulturnim
obiljeZjimajuZno od rijeke Bosut pojavljuju vrlo rijetko.Izvarr
ovoga podrudja obiljeZja grupe Dalj mogla bi se prepoznatiu
nekim arheolo5kim nalazima s iskopavanja u Novigradu na
Savi nedalekood SlavonskogaBroda. Izapadnaje granicajo5
nedovoljno definirana i samo nekoliko sludajnih nalaza s
dakovadkoga podrudja, iz okolice Budrovaca, Dakovadke
Satnicei Vi5kovaca, daju naslutiti prisutnost daljske grupe i na
tom podrudju. Dakov3tina i ZupanjskaPosavina arheolo5ki su
jo3 prilidno neistraZene,a u okolici SlavonskogaBroda teZi5te
arheolo5kih istraZivanja do sada je uglavnom bilo na nekim
drugim pretpovijesnim razdobljima, tako da je starije Leljezno
doba ovih krajeva prilidno nepoznato.Izgleda da je nakon 6.
st. pr. Kr. daljska grupa izg btlajedan dio svoga najistodnijeg
teritorija u zapadnomeSrijemu. Sto se tamo dogadalo tijekom
sljede6ih dvaju stolje6a do dolaska Kelta, ne zna se pouzdano,
no sudeii prema nekim arheolo5kim nalazima vrlo je
vjerojatno da je u taj prostor doselilo stanovni5wo s istoka.
Izvan Hrvatske grupa Dalj obuhvalala je jtgozapadni dio
Badke u Vojvodini, izmedu lijeve obale Dunava i porjedja
rijeke Mostonge, koja utjede u Dunav ne5to zapadnrje,
nasuprot Sarengradu,te podunavski dio Zupanije Baranya u
Madarskoj, s granicom malo sjevernije od Mohada.

O gospodarskoj podlozi i djelatnostima stanovnika daljske

grupe vrlo je tesko re6i i5ta konkretno i pouzdano, pa se
moramo zadovoljiti nekim op6enitim zakljudcima, koji
protzlaze iz zemljopisnih i topografskih obiljelja podrudja u
kojem su Zivjeli, te se posluLiti analogrjamaiz drugih, bolje
istraZenih i dokumentiranih zajednica, koje su im kulturno,
vremenski i teritorijalno bile bliske. Kako bi se dobio uvid u
gospodarstvo neke kulture ponajprije je potrebno istraZivati
njezina naselja, jer se u njima obavljala ili je uz njih bila
povezanave6ina gospodarskih djelatnosti, kao Sto su pojedini
obrti, zemljoradnja, stodarstvo te posredno lov i ribolov.
Unutar naselja mogu se pronadi npr. ostatci talionidarskih pe6i,

36
Grupa Dalj

kalupi za izradu kovinskih predmeta i troska, Sto su dokazi

metalur5ke aktivnosti, zatim ostatci keramidarskih pedi,
poljodjelsko orude: motike, srpovi i Zrvnjevi, a ponekad i
karbonizirane Litarice. Zivotrnjske kosti, riblje ljuske i kosti te
lju5ture Skoljaka otkrivaju vrste uzgalanih i lovljenih Livottrya
i njihovu zastupljenostu prehrani. eesto se mogu pronaii
alatke za obradv drva, keramike, kamena,koLe, kosti ili roZine
te poluproizvodi i sirovine pripremljene za obradu.I mno5tvo
ostalih predmeta: utezi za ribarske mreZ,e,oruLje za Iov, utezi
za tkalalke stanove, pr5ljenci za vretena i sl. pruZaju obilje
vrijednih podataka o nadinima na koje su dlanovi neke
zajednicepriskrbljivali hranu, sredstva nuLna za svakodnevni
Livot i zalihe robe kojom su trgovali.

Ponekad i grobovi sadrZ,avajupodatke o gospodarskoj

djelatnosti zajednice kojoj je pokojnik pripadao, narodito o
trgovini. Naime, u grobove su destoprilagani osobni predmeti
umrloga, medu kojima se mogu na6i i oni koji nisu nastali kao
proizvod dotidne kulture ili kulturne grupe, ve6 su tu na neki
nadin dospjeli s drugoga kulturnog podrudja, ponekad
Zenidbenim vezama a vrlo desto i trgovinom. Obidno je to
nakit, zatim oruLje ili orude, a nerijetko i keramidki proizvodi.
Analizom takvih predmeta mogu6e je ustanoviti trgovadke
veze i puteve, desto i s vrlo udaljenim krajevima. U starijem
Leljeznom dobu postojala je vrlo Livatrgovina koja se kretala
mnogim ustaljenim trgovadkim putovima, od jugoistodne
Europe, tj. od egejskoga podrudja i juLnoga Balkana do
Baltika, od crnomorskih krajeva do zapadne i jugozapadne
Europe te sa zapadne na istodnu jadransku obalu i dalje u
unutra5njost. Podrudje koje je zauzimala daljska grupa
nalazilo se na nekim od tih "medunarodnih" europskih
trgovadkih pravaca, Stoje ostavilo traga i u sadrLajunjezine
materijalne kulture.

Stanovni5tvodaljske grupe nastanjivaloje obalne terasedvrju

l. Pogled na Kopaiki rit:
ostatak nekadainjih moivsrnih podruija u Baranji
l. Wew of Kopaiki Rit:
remains of theformer swamp areqs in Baranja
I. B.lick auf Kopaiki rit:
Uberreste einstiger Sumpfgebietein der Baranya
najveiih rijeka u ovom dijelu Panonske ntzine - Drave i
Dunava te kraj zapadnood dunavskogamodvarnog podrudja u
Baranji - Kopadkog nta, koje se u pro5losti prostiralo dosta
zapadnije nego danas. Prema jugu su vjerojatno nastanjivali i
dijelove dakovadko-vinkovadkogaravnjaka, sjeverno od
bosutske poplavne doline. Topografska obiljeZja terena
omogudavala su podizanje naselja na poloi,alima zaltilenima
od poplava, no uvijek u blizini vode. Na mnogim mjestima
reljefno izrazrto konfiguriran teren pruL,ao je dobre
fortifikacijske uvjete, osobito na Banovu brdu u Baranji
(Batina), u Daljskoj planini (Kraljevac, Erdut) te jugoistodno
od Dalja (Vukovar, Sotin, Sarengrad,Ilok). Obilje dweta za
gradnju kuda i izradu razlllitlh predmeta za svakodnevnu
uporabu, plodno tlo, mnogobrojna i raznovrsna divll'ad te
mno5tvo riba i Skoljaka u rijekama bili su bitni razlozi
nastanjivanjana ovom podrudju. Medutim, sve okolnosti nisu
bile tako povoljne i dobre. JuZno od dravske t zapadnood
dunavske terase nalazilo se prostrano nizinsko modvarno

3B
Grupa Dalj
2. Bronianafigurica jelena, Sotin (kat. 33.)
2. Bronzefigurine of a stag, Sotin (cat. 33.)
2. BronzenesHirschfigiirchen, Sotin (Kat. 33.)
3. Bronianafigurica konja, Daf (kat. 43.)
3. Bronzefigurine of a horse, Dalj (cat. 43.)
3. Bronzenes Pferdefigiirchen, Dalj (Kat. 43.)
40
podrudje. Djelomice stalno zamodvareno, a djelomice
periodidno poplavljivano izlijevanjem izkorita rjedice Vuke i
podizanjem razine plitkih podzemnih voda, ovisno o
promjenamarijednogavodostaja,ne samo da nije pogodovalo
nastanjivanju i gospodarskim djelatnostima, osim molda
ribarenju i lovu na modvarne ptice, ve6 je vjerojatno bilo i
trajnim izvorom bolesti, kao 5toje malarija. Veliko modvarno
podrudje nalazilo se i u Baranji, istodno od dunavske rijedne
terase.Dana5njiKopadki rit njegov je ostatak.
Na temelju navedenih prirodnih datosti, gotovo se sa
sigurno56u moirc zakljuditi da se stanovni5tvo daljske grupe u
starijem L,eljeznomdobu bavilo zemljoradnjom kao temeljnom
privrednom djelatno56u u ovim nizinskim krajevima. Iz
vremena kasnoga brondanog doba potjede vrlo velik broj
srpova pronadenihu ostavamaili pojedinadno,od kojih jedan
dio pripada i onodobnoj daljskoj grupi. Nema razloga zbog
kojega se taj osnovni nadin pribavljanja hrane ne bi bio
zadri,ao i nakon zavrletka brondanoga doba. Medutim,
nedostajupodatci o vrstama uzgajanrhbiljaka i u jednom i u
drugom razdoblju, no analogno proudenim i dokumentiranim
nalazima sa Sireg podrudja srednjeg Podunavlja, u kasnom
brondanom,a vjerojatno i tijekom starijegaL,eljeznogdoba, to
su u najve6oj mjeri bili p5enica,jedam i proso, a zatim raL,,
zob, gralak i le6a. Takoder moZemo pretpostaviti da su za
izradu tkanina uzgajani lan i konoplja, a za rzradu odje6e i
raznih drugih predmeta (pokrivadi, torbe i sl.) vrlo je
vjerojatna i uporaba vune, Stopodrazumijeva uzgoj ovaca.
Nema podataka ni o vrstama doma6ih i divljih Zivotinja, od
kojih su prye, osim za hranu, mogle sluZiti i za vudu i pri
obavljanju nekih poljoprivrednih poslova, kao Sto je npr.
oranje. I od domadih i od divljih Livotinja kori5teni su koZa i
l<rzno te rogovi, kosti i zubi za izradu ukrasnih i uporabnih
predmeta.Vrlo je vjerojatno da su najvi5e uzgalanagoveda,a
zatim svinje, Sto se moLe naslutiti iz nalaza govedih rogova i
svinjskih odnjaka, iako je bez prethodne analize te5ko redi
pripadaju li ti ostatci divljim ili uzgojenim vrstama.
Na podetku starijegal,eljeznog doba uz ostale pojave kulture
tradko-kimerijskih nomadskih konjanika, moZ,emo pratiti i
puno de56u uporabu konja kao jaha6e Zivotinje, o demu
svjedode mnogobrojni nalazi konjske i konjanidke opreme.
Ovo je, medutim, strana pojava u okviru daljske kulturne
tradicije i rezultat je novoprido5loga stanovni5tva iz
juZnoruskih stepskihkrajeva. Jesuli stanovnicidaljske grupe i
sami uzgajali konje i u kolikoj mjeri, ne znamo. S prilidnom
sigurno56umoZemozakljuditi da su od velikih divljih Livotrnja
desto lovljeni jeleni, srnda6i, divlje svinje i divlja goveda -
turovi, iako lov vjerojatno nije bio jedan odnajvaLnijih izvora
hrane,ve6 uglavnom junadka i "sportska" aktivnost, barem za
vi5i druStvenisloj. Nalazi utega za ribarskerrreLe u naseljima
svjedodeo ribolovu, za lto su postojah izvanrednopovoljni
p
Gntpa Dalj

prirodni uvjeti na ditavom podrudju koje je nastanjivalo

stanovni5tvo daljske grupe.

Kako ve6ina dosada5nj ih nalaza ove vrste uglavnom nije

dobivena arheolo5kimiskopavanjima,ve6 je nadenasludajno
- pri gradevinskim ili poljoprivrednim radovima, postoji
podjednaka mogudnost da potjedu rz vremena kasnoga
brondanog kao i iz starijega Leljeznog doba. To je jo5
vjerojatnije jer je, sude6i prema keramidkom materijalu,
ve6ina naselja trajala tijekom obaju razdoblja. Zato 1e gotovo
nemogude pojedinadne nalaze izvan dokumentiranoga
kulturnog sloja sa sigurno5dupripisati jednome od njih.

Dobra je okolnost to Sto u daljskoga stanovniStvapostoji

4. Pogled s naselja Gradac u Batini izrazit kontinuitet kulturne tradicije, a najuodljiviji je u
na Dunav u baranjskoj ravnici
oblicima posuda, pa se s velikom vjerojatnoSdu moL.e
4. Viewfrom the Gradac settlement in Batina to
the Danube in the Baranja Plain
pretpostaviti da su svakodnevne gospodarske djelatnosti
4. Blick von der Siedlung Gradac in Batina
kojima se stanovni5tvobavilo u kasnom brondanom dobu u
aufdie Donau in der Baranya-Ebene velikoj mjeri nastavljene i tijekom kasnijega ruzdoblju. U
starijem L,eIleznomdobu do5lo je do novih kulturnih utjecaja,
pa i do doseljavanjanovih etnidkih skupina,koje su u daljsku
kulturu donijele puno novoga, ali to uglavnom nije bitno
utjecalo na temeljne i tradicionalne gospodarskedjelatnosti
stanovni5tvadalj ske grupe.

O obradi kovina i izradi kovinskih - brondanih i Leljeznih -

predmeta u okviru starijeZeljeznodobnedaljske grupe nema
nikakvih podataka. S obzirom ra op6enito malen broj
pronadenih kovinskih izradevina, valja pretpostaviti da je
metalopreradivadka djelatnost jedva postojala, ukoliko je
uop6e i postojala, avetina kovinskih predmetapovezanaje s
novoprido5lim stanovni5tvoms juga i istoka, ili je, pak, poput
srebrne nau5nice iz Erduta ili ranolatenskih fibula s
privjescima iz Bogdanovaca,vvezena. Na ditavom prostoru
daljske grupe u starijem Leljeznom dobu nema nikakvih
dokaza metalur5ke djelatnosti. Smje5teno daleko od rudnih
5. Srebrnafibula tipa Strpci-Curug, nepoznato nalaziSte (kat. 52.)
leLiSta, daljsko bi se stanovni5tvo za vlastitu proizvodnju
5. Sih,erfibuta of the Strpci-Curug Qpe, unlcnownsite (cat. 52.)
nuZno moralo oslanjati na trgovinu, tj. uvoz sirovine, za lto
5. Silberne Fibel vom Typ Strpci-Curug, unbekannte Fundstritte (Kat. 52.)
takoder nema dokaza. Jedino bi nalaz ostataka radionice, tj.
talionidke pe6i, troske, kalupa, poluproizvoda ili sirovine,
mogao pouzdanoposvjedoditipostojanjete vrste djelatnostiu
okviru mlade daljske grupe.

Pojedini predmeti u grobovima istraZivanih nekropola u

Vukovaru - Lijeva bara i u Daljskoj planini - Busiji, neki
predmeti iz uni5tenenekropole u Batini i pokoji pojedinadni
nalaz, govore u prilog postojanju trgovadkih veza s udaljenim
krajevima kroz ditavo starije 2,eljeznodoba. Podrudje daljske
grupe bilo je na stjeciStutrgovadkih puteva koji su iz grdkih i
crnomorskih radionica dopremali ruzne luksuzne proizvode u
Panonsku nizinu i dalje prema srednjoj Europi, a rijekama
Dravom i Savom te kopnenim putovima medurjedja,mogli su
stizati proizvodi jugoistodnoalpskih radionica. Otvorenost

42
Grupa Dalj

ravnice prema sjeveru i mnogobrojni prirodni putevi prema

jugu sve do Jadranskogamora, omogu6avali su komunikaciju
sa zajednicama u srednjoj Panoniji te na zapadnom i
sredi5njemBalkanu.

Proizvode istodnoalpskogakulturnog kruga, kao Sto su ludne

fibule tipa Vade i dunasteili naodalastefibule, gotovo sigurno
moZemo drL,ati uvoznom robom, iako ne moZemo potpuno
odbaciti i vrlo malu mogu6nost da su poneki primjerci
doma6ega podrijetla radeni prema uvezenim predlo5cima.
Predmeti vezaniuzbalkanski, ponajprije glasinadki te istodni i
jugoistodni kulturni krug, kao Sto su npr: ludne fibule nekih
glasinadkih tipova, srebrne fibule tipa Strpci-iurug, srebme
narukvice s krajevima u obliku zmijskih glavica, srebrne i
elektrumske filigranske nau5nice itd., odraz su etnidkih
kretanja i pojave novoga stanovni5tva,koje ih je nosilo, ali bi,
barem djelomice mogli biti i rezultat trgovine.

Na temelju svega poznatoga o daljskoj kulturi moZrc se

zakljuditi da se njezino stanovni5tvo uglavnom oslanjalo na
tradicionalnegospodarskedjelatnosti,kao Stosu zemljoradnja
i u manjoj mjeri stodarstvo.Proizvodnja brondanih r Lelleznih
predmeta moLda je postojala u malom opsegu, ali to nije
dokazano. Trgovina je sigurno postojala, iako je medu
relativno mnogobrojnim predmetima podrijetlom rzvan
kulturnoga kruga daljske grupe, osim onih pronadenih u
kosturnim grobovima, desto te5ko razluditi koji su prispjeli
trgovinom, a koji su pristigli s novodoseljenimstanovni5tvom.

O naseljimakoja su podizali stanovnicidaljskegrupe,njihovoj

organizaciji, izgledu ku6a i ostalih objekata, o fortifikacijama
6. Srebrna narukvica s lvajevima u obliku zmija, kojima su mogla bitt zaitilena, znamo vrlo malo. Ni jedno
Bogdanovci (knt. 53.2.) naselje ove grupe do sada nije bilo sustavno istraZivano, a
6. Silver necklace with endings in the shape of snakes, nekoliko za5titnih iskopavanja maloga opsega u Batini i
Bogdanovci (cat. 5 3,2.)
Aljma5u ni izdaleka nije dovoljno za koliko-toliko cjelovit
6. Silbernes Armband, schlangen/\rmi g ausI aufend,
Bogdanovci (Kat. 53.2.) uvid u organizaciju naselja, pa dak ni izgled pojedinadnog
objekta. Za leljezno doba op6enito je karakteristidan poseban
tip naselja koja nazivamo gradinama. To su utvrdena naselja
podignuta na uzvisinama, a obidno imaju za(,etak ve6 u
kasnom brondanom dobu. S obzirom na konfiguraciju terena,
7. Nauinica od elektrona,
Erdut (kat. 46.)
manje su tipidna za ravnrdarski prostor. Podrzana su na
7. Electrum earring,
pogodnim poloLalima, na prirodnim uzvi5enjima i rijednim
Erdut (cat. 46.) terasama, a takve uvjete pruLaju desna obala donjega toka
7. Elektron-Ohrring, Drave i desnaobala Dunava nizvodno od Aljma5a. U Baranji
Erdut (Kat.46.) takvih pogodnih mjesta rmana Banovu brdu. Kuie su u takvim
naseljima gradene na tradicionalan nadin vezafl uz prirodne
uvjete, kakav je u ovim nizinskim krajevima s puno zemlje i
tada s puno Sumatrajao kroz ve6i dio pretpovijesti, pa i daleko
u povijesno doba. Gradene su od drveta ili, najde56e,od
osnovne drvene konstrukcije sa zidovima od pletera
oblijepljena ilovadom i s podom od nabijene zemlje. Krov je
bio dvoslivan, prekriven trskom ili nekim drugim biljnim
materijalom.Na podrudju daljske grupe do sadanije u cijelosti

44
Grupa Dalj
8. Naselje Gradac, Batina
B. Gradac settlement, Batina
B. Siedlung Gradac, Batina
46
iskopanai istraLenani jedna kuca iz starijegaL,eljeznogdoba,
pa tako nije poznat ni njihov tlocrt, broj i rasporedprostorUa,
orijentacija, poloLaj ognji5ta, mjesto za uIaL,enjer sl. Iz
dosada5njihfragmentarnih primjera samo se moze zakljuditi
da su bile pravokutnogatlocrta.
Naselja koja se mogu obuhvatiti zajednidkrmnazivomgradine
imala su obrambeni sustav,koji su dinili zemljani bedemi s
palisadomna vrhu, a isprednjih se nalazioro% nastaoiskopom
zemlle za bedem. Kod ponekih naselja daljske grupe jo5 je i
danasu konfiguraciji terenamogu6euoditi ostatkenekada5njih
fortifikacij a,npr. na Kraljevcu u Daljskoj planint, amoZdaina
Gradcu u Sotinu. Promotrimo li poloZaj daljskih naselja iz
starijega Leljeznogdoba, uodit iemo da su podignuta upravo
na povi5enim poloZajrma,kao Sto su npr. naselja u Batini, u
Osijeku, u Daljskoj planini, Vukovaru, Vinkovcima (tel
"TrLnica"), Sotinu i dr. Ta nam dinjenica govori o nemirnim i
opasnimvremenima,u kojima se stalno moralo biti spremnim
za obranu,a naseljasu podizanaupravo na mjestima koja su to
najbolje omogu6avala. Odito je da se zbivanja koja su
prouzrodiTaznatnepromjene u Zivotu stanovnika daljske grupe
nisu uvijek odvijala mirno, bez sukobai krvoproli6a.
Grupa Dalj

9. Par askosa s drikama u obliku stiliziranih iivotinja,

Dalj - Busija (kat. 22.)
9. Pair of askoi with handles in the shape of stylised animals,
Dalj - Busija (cat. 22.)
9. Askos-Paar mit Griffen in Form von stilisierten Tieren,
Dolj - Busija (Kat. 22.)

10. Par Salica, Dolj - Busija (kat. 23.)

10. Pair of cups, Dalj - Busija (cat. 23.)
10. ThssenpaaaDalj - Busija (Kat. 23.)

desno-right-rechts
ll. Posuda (kantharos), Osijek - Ciglana,
Zelenopolje (kat. 51.)
I I. Vessel(kantharos), Osijek - Brick factory,
Zeleno Polje (cat. 51.)
11. GefrilS(Kantharos), Osijek - Ciglana,
' Zelenopolje (Kat. 51.)

4B
 Dctlj Group
Dulj-GnLppe

19
Grupa Dalj

13. Detalj Zenskogagroba 202

13.Detail of afemale grave 202
13.Detail des Frauengrabs 202

desno-right-rechts
14. Pogled na dio istraZene nelcropole s pretpovijesnim i
ranosrednjoujekovnim grobovima, Vukovar - Lijeva bara
14. Wcw of a part of excavated necropolis with prehistoric and early
medieval graves, Vukovar - Lijeva Bara
14. Blick auf den Teil der erforschten Nelcropole mit vorgeschichtlichen und
-
frilhmittelalterlichen Grribern, Vukovar Lijeva bara

Sustavno nije istraZivano ni jedno naselje daljske grupe, a

ve6ina dosada5njih istraZivanja imala su karakter za5titnih
iskopavanja na maloj pow5ini. Nalazi5ta su medutimrazarana
i uni5tavana,pa su takvu sudbinu doZivjela i ona na Banovu
brdu ponad Batine, gdje je jo5 potkraj 19. stoljeda otkriveno
nekoliko poloLaja s naseuima i grobljem (Gradac, Parlog,
Sredno). Arheololki predmeti prikupljeni uglavnom sadnjom i
obradivanjem vinograda i vo6njaka, a poslije i izgradnjom
mnogobrojnih vikendica, uglavnom su zavr5ili u inozemnim
muzejima i privatnim zbirkama. Nalazi daljske grupe imaju
vremenski raspon od 10. do 3. st. pr. Kr., a to je cjelokupno
razdoblje , od kasnoga brondanog do podetka mladega
Leljeznog doba. Jedino istraZivanje ve6eg opsega, ujedno i
prvo arheolo5ko iskopavanje naselja na Qradcu i Parlogu kraj
12. Zenski grob 202, Batine_,obavljenoje 1970.i 197I. u suradnji Muzeja Slavonije
Vukovar - Lijeva bara
u Osijeku, Arheolo5kog muzeja u Zagrebu i Smithsonian
12. Female grave 202,
Vukovar - Lijeva Bara Institute u Washingtonu. IstraLen je dio naselja iz kasnoga
12. Frauengrab 202, brondanogi starijega Leljeznogdoba, s wlo velikorn kolidinom
Vukovar - Lijeva bara razllditih nalaza, ali iskopavanje nije objavljeno, a materijal i

50

end-houses,generally ended up in foreign museumsand pri-
vate collections. The finds belonging to the Dalj group span
the period betweenthe lO'hand the 3'dcentury BC, covering the
entireperiod from the Late Bronze to the beginning of the Late
Iron Age. The only Iarge excavation,and at the sametime the
first archaeologicalexavationof the settlementsat Gradacand
Parlognear Batina, was carried out in 1970 and l97I as a joint
project of the Museum of Slavonija in Osijek, the Archaeolog-
ical MuseuminZagreb and the SmithsonianInstitute in Wash-
ington. A part of the settlement from the Late Bronze and
Early Iron Ages was excavatedyielding large quantitiesof var-
ious finds. However,the excavationwas not published,and the
material and documentation are kept in the Museum of
Slavonija. In 1976 and 1977 the then Regional Direction for
the Protectionof Cultural Monumentsin Osijek publishedsev-
eral salvagetest excavations,carried out before the building of
weekend-housesand of the memorial home of the "Battle of
Batina". The excavatedpositions were Gradac and Sredno in
Batina, i.e. the northeasternpart of Banovo Brdo above Bati-
Dalj Group
Dalj-Gruppe
Die Siedlungen,die als Wallburgen bezeichnetwerden kon-
nen, hatten ein Abwehrsystem, das aus Erdwiillen mit einer
Palisadedarauf bestand,und davor lag ein Graben,entstanden
durch den Erdaushubfiir den Wall. Bei einigen Siedlungender
Dalj-Gruppe lassensich auch heutenoch in der Bodenkonfigu-
ration die Befestigungsruinenerkennen,z.B. auf Kraljevac in
Daljska planina, und vielleicht auch auf Gradacin Sotin. Wenn
wir uns die Lage der Dalj-Siedlungen der dlteren Eisenzeit
anschauen, erkennen wir, daB sie gerade an Erhohungen
errichtetworden sind, wie z.B. die Siedlungenin Batina, Osi-
jek, Daljska planina, in Vukovar, Mnkovci (Tell TrZnica),
Sotin u.a. Diese Tatsacheweist auf unruhigeund gefahrvolle
Zerten hin, zu denen man stdndig abwehrbereit sein muBte,
und die Siedlungengeradean den Positionenerrichtetwerden
muBten, die dies am besten erlaubten. Offenbar liefen die
Ereignisse,die beachtlicheAnderungenim Leben der Bevol-
kerung der Dalj-Gruppe bewirkten, nicht immer friedlich,
ohne Auseinandersetzungen und BlutvergieBen,ab.
5I
F- Grup Dalj
I5. Muiki grob 269, Vukovar - Lijeva bara
15.Mqle grave 269, Vukovar - Lijeva Bara
15.Mrinnergiab 269, Vukovar - Lijeva bara
16. Nalazi iz muikoga groba 269, Vukovar - Lijeva bara
16. Finds from male grave 269, Vukovar - Lijeva Bara
16. Funde aus Mrinnergrab 269, Vukovar - Lijeva bara
52
dokumentacijaduvaju se u Muzeju Slavonije. Godine 1976. i
1977. tada5nji Regionalni zavod za zaltitu spomenika kulture
u Osijeku obavio je nekoliko za5titnih sondiranja pri gradnji
vikendica, odnosno spomen-doma "Batinska bitka", na
poloZajima Gradaci Srednou Batini, tj. na sjeveroistodnome
dijelu Banova brda iznadBatine, koji zbog svoga izvanrednog
p oIoLq a obiluj e pretpovij esnim arheolo Skim nalaziStima.Prvo
sondiranje, obavljeno 1976., rezultiralo je nalazom dijela
stambenog objekta s ognjiStem te znatnom kolidinom kera-
mike i drugih naseobinskrh nalaza (utezi i pr5ljenovi) mlacle
daljske grupe, a pri drugom su pronadeni samo keramidki
ulomci. Sljede6egodine ponovno je otkriven dio stambenog
objekta s trima razinama podnice, ognji5tem i otpadnim
janama te s mnogobrojnim keramidkim ulomcima. Drugim
sondiranjemiste godine otkopanoje nekoliko otpadnihjama s
daljskim nalazima, pri demu je otkriven i vrlo zanimlliv nalaz
okrugle "grobne jame" s kosturom juneta.
Posljednje za5titno sondiranje na Gradcu obavio je Muzej Sla-
vonije 2002., kada je takoder otkopan dio stambenog objekta
stradala u poZaru, s nalazima daljske grupe. U istodnome
dijelu Osijeka - Donjem gradu, ve6 se od kasnogabrondanog
doba nalazilo veliko naselje daljske grupe, smje5tenona viso-
koj obalnoj terasi rznadDrave. Iako je gradevinskim radovima
od podetka 19. stoljedanadalje, a poslije i mnogim za5titnim
i skopavanjima prikuplj ena povelika ko lidina arheoloSkih nala-
za, uglavnom keramike, o samome se naselju zna wIo malo.
Naime, daljsko je naselje razarano najprije izgradnjom laten-
ske naseobineu mladem Leljeznomdobu, potom rimske Murse
i naposlijetku grada Osijeka, pa tako od njega do danas nije
preostalogotovo niSta.
Otkri6e i ostalih naselja ove grupe u najve6em je broju
sludajeva usputni rezultat kakvih gradevinskih ili poljopri-
vrednih radova, amaterijal izvaden iz arheolo5kogakonteksta
moZe pruLiti samo djelomidne podatke.
Za razlilcuod naselja, poneka groblja daljske grupe ipak su
manje ili vi5e istral,ena.To su nekropola na Busiji nedaleko od
Dalja i nekropola na Lijevoj bari u Vukovaru, istiaLenadaleko
bolje i sustavnije te groblje mlade daljske grupe u Osijeku,
djelomidno istraZivanotijekom povremenih za5titnih iskopa-
vanja. Treba spomenuti i veliku nekropolu daljske grupe
otkrivenu i najve6im dijelom uni5tenupotkraj 19. i na podetku
20. sto1je6a,na danas nepoznatu poloZaju u blizini Dalja.
Godine 1902.K. Darnayje tu iskopaojo5 26 saduvanihLarnih
grobova, koje je odnio u Madarsku, gdje im se, zajedno s
dokumentacijom, zametnuo trag potkraj II. svjetskog rata.
Potkraj 19. stolje6a obradom vinograda na poloLaju Busija u
Daljskoj planini otkriveno je i te5ko o5te6enoveliko groblje
daljske grupe. Od 1909. do 1911. iskopavao ga je Viktor
Hoffrller, otkriv5i pri tom velik broj paljevinskih grobova u
Larama s bogatim prilozima keramidkoga posuda, nakita,
Grupa Dalj
17. Nalazi iz groba l, Sarengrad - Renovo
(prema Balen-Letunit 2004.)
17. Findsfrom grave I. Sarengrad - Renovo
(after B al en-Letunit 2 004.)
17. Funde qus Grab I, Sarengrad - Renovo
(nach Balen-Letunic 2004)
54
o
4'ffi
ffiffi
ffi
@
r;;.:'-3s,i;;"'
\re1
konjske opreme i oruLja.Groblje je bilo u upotrebi za Eitava
trajanja daljske grupe, tj. od 10. do u 4. st. pr. I(r Nalazi s tog
istraLivanja duvaju se u Arheolo5kome muzeju uZagrebu. Od
1951. do 1953. godine Arheolo5ki muzej u Zagrebu, pod
vodstvom Zdenka Vinskog, Ksenije Vinski-Gasparini i
Marcela Gorenca istraZivaoje ranosrednjovjekovnogroblje
bjelobrdske kulture na poloLaju Lijeva bara u Vukovaru, pri
demuje otkrivena i nekropola daljske grupe s istraZenim 101
larnim i 9 kosturnih grobova. Nalazi u grobovima pokazuju
vrijeme od starije daljske grupe, tj. od kasnoga brondanog
doba, do 6. st. pr. Kr., kada su se grobljem prestali koristiti.
Materijal s iskopavanja duva se u Arheolo5kome muzeju u
Zagrebu. Groblje mlade daljske grupe otkriveno je u Osijeku.
uglavnom na istodnome dijelu podrudja koje danas zauzima
kompleks Klinidke bolnice. Gradnjom bolnidkih objekata od
19. stolje6ado danasu najve6ojje mjeri uni5teno,jednako kao
i latensko naselje i rimska Mursa, Sto su se djelomidno
prostirali i na tom prostoru. Zahvaljtju6i velikim za5titnim
iskopavanjima,napose1988.i 1991.godine,mogu6eje barem
pribliZno odrediti njegov poloLaj i velidinu. Pronadena su

rtxs]rf:itr-r"
i-i
u'ith rich furnishings of pottery vessels,jewellery weapons
and items from horse harnesses.The cemeterywas in use dur-
ing the entire duration of the Dalj group, i.e. from the 10'hto
the 4'hcentury BC. The finds from this excavationare kept in
the ArchaeologicalMuseum rnZagreb.From 1951to 1953the
ArchaeologicalMuseum in Zagreb, under the managementof
Zdenko Vinski, Ksenija Vinski-Gasparini and Marcel Gorenc
c'rc&v&tedthe Early Medieval cemeteryof the Bijelo Brdo cul-
ture at the position of Lijeva Bara in Vukovar. During this
r'xcavationa necropolisof the Dalj group was discovered,with
101 cinerary and 9 skeleton graves. The finds in the burials
show dates from the earlier phase of the Dalj group, i.e. the
Late Bronze Age, to the 6'hcentury BC, when the use of the
cemeteryceased.The material from these excavationsis kept
in the ArchaeologicalMuseum in Zagreb.A cemeteryfrom the
later phaseof the Dalj group was discoveredin Osijek, locat-
ed mainly in the easternpart of the presentday location of the
Clinical hospital complex. The largest part of the cemetery
u'as destroyed during the building of the hospital facilities
tiom the l9'h century until todav. The same fate befell the La
Dalj Group
Dalj-Gruppe
Notgrabungen,eine beachtliche Menge von archdologischen
Funden - fiberwiegend Keramikgegenstdnden- gesammelt
wurde, weiB man von der Siedlung rlrr ganz wenig. Die Dalj-
Siedlungwurde niimlich zuerst durch den Bau einer La-Tdne-
Siedlung zur jringeren Eisenzeit, dann aber auch des romi-
schenMursa und letztendlichder Stadt Osijek zerstort,so daB
heute kaum noch etwastibriggebliebenist.
Auch an die EntdeckungenandererSiedlungendieser Gruppe
ist man in den meistenFiillen per Zufall - im Laufe von Bau-
oder Ackerbauarbeiten- gekommen,und aus dem archdologi-
schen Kontext herausgenofirmenes Material kann nur unvoll-
stiindigeInformationen bieten.
Im Unterschied zu den Siedlungen sind manche Griiber der
Dalj-Gruppe doch mehr oder weniger erforschtworden. Dabei
handelt es sich um die Nekropole in Busija, unweit von Dalj,
und die bei weitem besser und systematischererforschte
Nekropole an Lijeva bara in Vukovar sowie das Griiberfeldder
jtingeren Dalj-Gruppe in Osijek, das zum Teil im Laufe der
gelegentlichen konservierenden Ausgrabungen erforscht
wurde. Es sei auch auf eine groBeNekropole der Dalj-Gruppe,
entdeckt und groBtenteilszerstort Ende des 19. und Anfang
des 20. Jahrhunderts,an einem heuteunbekanntenStandortin
der Niihe von Dalj, hingewiesen.Im Jahr l902hatte K. Darnay
hier weitere 26 erhaltene Urnengrriber ausgegraben,die er
nach Ungarn brachte,wo sie wie auch die gesamtedamit ver-
bundeneDokumentation gegenEnde des II. Weltkriegs verlo-
rengegangensind. Ende des 19. Jahrhundertswurde bei Wein-
bergarbeitenam Standort Busija in Daljska planina auch ein
schwerzerstortesgroBesGrdberfeldder Dalj-Gruppe entdeckt.
Dieseswurde von 1909bis zu 19ll von Viktor Hoffiller aus-
gegraben, wobei eine groBe Anzahl von Brandgrribern mit
Urnen mit reichen Beigaben wie Keramikgef,dBe,Schmuck,
Pferdezubehor und Waffen entdeckt wurde. Das Grriberfeld
war im Laufe des gesamtenFortbestehensder Dalj-Gruppe,
d.h. vom 10. bis ins 4. Jahrhundertv. Chr. in Funktion. Die
Funde dieser Ausgrabungwerden im ArchiiologischenMuse-
um in Zagreb aufbewahrt. Von 1951 bis 1953 fiihrte das
Archiiologische Museum rn Zagreb unter der Leitung von
Zdenko Vinski, Ksenija Vinski-Gasparini und Marcel Gorenc
Ausgrabungen eines friihmittelalterlichen Grziberfeldesder
Bjelo-Brdo-Kultur am Standort Lijeva bara in Vukovar aus,
wobei auch eine Nekropole der Dalj-Gruppe mit untersuchten
101 Urnengrtibernund 9 Skelettgrtibernentdeckt wurde. Die
Griiberfundeweisen auf die Zert der dlteren Dalj-Gruppe hin,
d.h. von der Spiitbronzezeilbis zum 6. Jahrhundertv. Chr., als
man auftrorte,das Griiberfeld ntbenitzen. Das Ausgrabungs-
material wird im ArchriologischenMuseum in Zagreb aufbe-
wahrt. Ein Grriberfeldderjtingeren Dalj-Gruppe wurde auch in
Osijek entdeckt, iiberwiegend im ostlichen Teil des Gebiets,
wo heute der Komplex des Klinischen Krankenhausesliegt.
Durch den Bau von Krankenhausanlasenab dem 19. Jahrhun-
55
Grupa Dalj
18.Zarni grob, Osijek - Opca bolnica, Kirurgiia
lB. Cinerary grave, Osijek - General Hospital, Surgery
18. Urnengrab, Osijek - AllS. Krankenhsus, Abt. Chirurgie
56
samo dva nerazorena groba i nekoliko tazorenTh,a znatfli
kolidinu ulomaka daljske keramike, vjerojatno ostatke
uni5tenih grobova, sadrZavale su otpadne jame latenskoga
naselja, dija je rzgradlja zahvatlla i starijeZeljeznodobnu
nekropolu. Nekoliko je za5titnih iskopavania obavljeno i na
podrudju Vinkovaca, ali pronadeni hal5tatski predmeti u vedini
ne pripadaju daljskoj kulturi. Na poloZaju Ervenica-Silos
(1972.) otkrivena su dva kosturna groba s predmetima
srijemskekulture, anapoloLaju Robne ku6e "Na-ma" (1977.)
otkopan je dio kasnohal5tatskogagroblja, uz koje su bila tri
ukopa konja s jahadkom opremom skitsko-tradkogastila.
Groblja, pogrebni obidaji i duhovna kultura stanovnika
starijega Leljeznog doba na prostoru sjeveroistodneHrvatske,
svojom sloZeno56t odraLavaju etnidku sloZenost toga vre-
mena, koja sadrZi razlldite oblike materijalne kulture i unutar
koje se na razne nadine iskazuju pojedini aspekti duhovnoga
Livota. Isto kao i u domeni materijalnoga - svakodnevnoga
Livota, tako se i u duhovnome Zivotu na ovome prostoru
suodavajui preklapaju dva ruzlldita svjetonazora, dvarazhlita
poimanja zagrobnog Livota i odnosa prema umrlima. Prvi -
stariji, povezan s daljskom grupom, nastaoje u kasnom bron-
danom dobu i odra1avadrevnu duhormu tradiciju kulture polja
saLarama.Drugi - mladi, povezanje s novim stanovni5tvom i
nosi u sebi obidaje i duh istodnoeuropskogi balkanskog
nasljecla.Ove su razlike najuodljivije u nadinima pokapanja.
Daljsko stanovni5tvo svoje mrtve spaljuje i njihove ostatke
pokapau posudama- Larama.Novo stanovni5tvotijela svojih
pokojnika ukapa u zemlju.
U Hrvatskoj je, kao Stoje vei spomenuto, do sada sustavno
istraLivanasamojedna nekropola daljske grupe, ona na Lijevoj
bari u Vukovaru, pa najvi5e spoznaja o nadinu pokapanja,
obliku i velidini grobne rake, rasporedu grobova, sadrZaju i
dispoziciji grobnih priloga i sl. zahvaljuiemo upravo tim
istraZivanjima. Svi ostali nalazi daljskih grobova samo
nadopunjuju podatke s Lijeve bare, no radi nedostatnihistra-
Livanja u nas i u ovom se sludaju moramo sluZiti podacima s
istraLivatih groblja u susjednim podrudjima obuhvaienima
daljskom grupom.
Kontinuitet daljske grupe od mlade kulture polja sa Lararra i
l<roz(rtavo starije Lellezno doba ogleda se u mnogim oblicima
materijalnekulture, ata jetradicijavidljiva i u sferi duhovnog
Livota.lJ l,eljeznom dobu tako nema nikakve razltke u nadinu
pokapanja u Larnim grobovima u odnosu na one iz kasnoga
brondanogdoba. Jedino je, u cjelini, ne5to ve6i broj priloga.
Rake su uglavnom kruZna oblika, promjera do 1,5 m, bez
ikakve konstrukcrjeili obloge od paljevine ili garu.U grobu se
nalazi posuda - Lara sa spaljenim ostacima pokojnika,
poklopljena zdjelom s dnom prema dolje ili prema gorc.Lara
je ponekadsmje5tenau ve6u posudu,kao npr. u jednom grobu
na nekropoli Bolnica-Kirurgija u Osijeku. Uz Laru ili oko nje
Grupa Dalj
19. Askos, Sotin (kat. 20.)
19. Askos, Sotin (cat. 20.)
19. Askos, Sotin (Kat. 20.)
20. Posuda na stalku, Dalj
20. Vesselon a stand, Dali
20. Fu/3gefd/3,Dalj
5B
sloZene su keramidke posude - prilozi, kojih ponekad moze
biti i dvadesetak.Nasuprot tome, neki su grobovi bez ikakvih
priloga. Ovakve ruzlike najvjerojatnije su odraz razlika u
druStvenom i materijalnom poloZaju pokojnika. Postoje i
dvojni grobovi s po dvjema Laramai s dvama pokojnicima, a
ostatci svakogapohranjeni su u svoju Laru.
Spaljivanjepokojnika obavljalo se na posebnomspali5tu,koje
je moglo brti izvan groblja ili unutar njega, kao npr. na Lijevoj
bari u Vukovaru, gdje je na prostoru nekropole ustanovljeno
SestzgariSta.Jedno od njih nalazilo se na rubu nekropole i bilo
je namijenjeno spaljivanju pokojnika. Nepravilna je LruLna
oblika, a promjerom od 1,70 m i znatnoje ve6e od ostalih.
I ostala su zgari5ta nepravilna kruZnog oblika, a promjera su
od 0,60 do I m. SluZila su spaljivanju Livotinjskih i drugih
obrednih Lrtava povezanih s pokopom, pa se na njima prona-
laze spaljeneZivotiry'skekosti, a sama su zgari5tapoplodana
keramidkim ulomcima s tragovima gorenja. Kovinski predme-
ti stavljani u grobove mogli su biti spaljeni zajedno s pokojni-
kom ili, pak, naknadnostavljeni u grobbez spaljivanja.eini se
da se unutar pojedine nekropole primjenjivao samo jedan od
ovih dvaju nadina, pa su tako npr. svi kovinski predmeti s
vukovarske nekropole spaljeni, a u grobove na nekropoli u
Doroslow u Badkoj predmeti su prilagani nespaljeni.
Inhumacij a, U. ukapanje pokojnika, pojavljuje se u drugoj
polovici 8. st. pr. Kr. Znatnoje rjeda od kremacije i popradena
je prilozima tradko-kimerijskih ili centralnobalkanskih
,obiljeZja. Kosturni grobovi takoder su bez ikakve konstrukcije.
Pokojnici su polagani na leda s rukama opruZenimauz tijelo i
s glavom na jugu, a nogama na sjeveru ili obratno, no nikada
s glavom na istoku ili zapadu.Kosturni grobovi ustanovljeni
su u okviru nekropole Lijeva bara u Vukovaru (9 grobova),
Busija u Daljskoj planini, u Vinkovcima na nekropoli Robna
ku6a "Na-ma" (8 grobova) i poloZaju "Silos" na Eryenici
(2 groba),te po jedan grob u Bogdanovcimai na Vudedolu.
U materijalnoj se kulfuri, a to se prije svega odnosi na kerami-
ku, stanovnika starijega L,eljeznogdoba u istodnoj Slavoniji
jasno razluluje ostav5tina daljske grupe od ostav5tine svih
drugih zajednica koje su ovdje obitavale. Unatod neospornim
vanjskim utjecajima, oblici i ornamentikakeramidkih posuda
daljske grupe slijede kasnobrondanodobnutradiciju i u razvoju
grupe nisu se izmijenili toliko da ne bi bili lako prepoznatllivi.
Potpunoje drukdrla situacijas kovinskim predmetima.Kasno-
brondanodobnametalurgij a bronce gotovo odj ednom prestaje,
a na podrudju daljske grupe pojavljuje se niz predmeta, od
kojih se samo rijetki mogu pouzdano povezati s daljskim
stanovniStvom.
Iako pod pojmom keramika najde56epodrazumijevamoposu-
de, njime obuhva6amoi sve ostale proizvode od pedenezemlle
koji su bili namijenjeni za razlidite svrhe: utezi za ribarske
GrupaDaf

rnreZe i tkaladke stanove, prSljenci za preslice, kalemi za

namotavanjeupredenih niti, figurice, Zrtvenici te drugi glineni
obredni i uporabni predmeti. Posudaje ipak najvi5e, a pri arhe-
olo5kom istraZivanju bilo kojeg naselja ili groblja, keramidki
su ulomci uvijek najbrojnijinalazi. Posudeuglavnom moZemo
podijeliti na dvije temeljne skupine. Prva su posude upotre-
bljavane pri svakodnevnom duvanju, pripremanju i konzumi-
ranju hrane. Najde56e su jednostavnijih oblika i grublje ili
sasvim grube izrade. Kako su intenzivno kori5tene, desto su se
razbljale, pa su trebale biti Stojednostavnije zabrnt, inadu te
nisu bile posebno oblikovane ni ukra5avane.Druga skupina su
posude upotrebljavane prigodno u nekim osobitim okolnosti-
ma ili radenezaneltrposebnu svrhu, npr. zapolaganje u grob.
Takve su posude najde56e kvalitetnije, ponekad izrazito
kvalitetne izrade, pomno oblikovane i ukra5avane.Unutar obi-
ju skupina postoji nizvaijanti, a nerijetko medu njima i nema
jasne granice. Nekoliko je keramidkih oblika koje su stano-
vnici daljske grupe varirali tijekom njezina dugotrajnogLivota
i ranitka od kasnoga brondanog do zavrletka starijega LeIje-
znog doba i u njihovim oblicima i ukrasu vidljiv je izvjestan
tradicionalizan, ali i novi utjecaji tijekom LeIje'znogadoba.

Temeljni su oblici: wE, zdlela, 5alica i lonac. Najprepoznatlji-

viji keramidki oblik nastaoje u okviru starije daljske grupe u
razdoblju kulture polja sa Zaramakasnogabrondanog doba i u
tek malo izmijenjenu obliku trajaoje do potkraj trajanja grupe.
To je vrd s visokim ljevkastim vratom i izraL,enimzaobljenim
trbuhom, najde5des malom rudkom na njegovoj gornjoj strani.
Gornji dio trbuha uvijek je ukra5engustim okomitim kanelura-
m4 iznad kojih su ponekadurezani trokuti6i, a u nekim sluda-
jevima i motiv jeline grandice. Ponekad se na njima nalazi i
kljunasti izljev. U najmladim, kasnim stupnjevima daljske gru-
pe taj oblik posude nestaje. Ti su vrdevi desto sluZili kao Lare,
posebice u starijoj daljskoj grupi, tj. u kasnom brondanom
dobu. JoS je jedna varijanta wdeva - niLega i zbijenijega
oblika, s puno Sirim i tek blago ljevkastim vratom te dosta
ve6om rudkom. iesto su bili neukra5eni,a ponekad im je trbuh
kaneliran kao i prethodnoj varijanti.

ZdjeIe su izradivane u dvjema osnovnim varijantama. Jednasu

Sirokeplitke, konidne ili zaobljene zdjele s ravnim, facetiranim
ili koso Zlijebljenim uvudenim rubom otvora. Ponekad imaju
malu u5icu ili grbice ispod gornjega ruba, a ponekad, iako ne
desto,mogu biti na niskoj noLici. Ovakvim j e zdjelamaunutar-
nja povr5ina nerijetko ukra5avana urezanim geometrijskim
motivima, a sluZile su i kao poklopci na Larama.Drugu vari-
jantu dine duboke zaobljene zdlele s izvudenim rubom otvora,
ponekad s grbicama na trbuhu. U pravilu nisu ukra5avane.
Potkraj daljske grupe pojavljuje se jo5 nekoliko oblika zdjela,
kao Sto su vi5e ili manje bikonidne zdjele s vrlo Sirokim
otvorom, Sirim od trbuha, koje ponekad na ramenu imaju ukras
od vodoravnih faceta, a iznutra mogu biti ukra5eneurezanim
geometrijskim ornamentom.

60

Ilorvls were producedin two basic variants.The first consists
,,i rvide,shallow,conicalor roundedbowls with a flat" faceted
,'r obliquely grooved inverted rim. They sometimeshave a
.nr?11loop or lumps below the rim, and occasionally,though
:rtrtvery often,they can have a small foot. The interior surface
't' such bowls is often decoratedwith incised geometrical
::rotifs.They were also used as lids on the urns. The second
,.rriant consists of deep rounded bowls with evefied rims,
.,\ntetimeswith lumps on the belly. Theseare generallyunor-
::.rrnented. Towards the end of the Dalj group severalother
-.,s I shapesappear,for examplebiconical bowls with a very
.i ide mouth,wider than the belly. Thesebowls are sometimes
.:ecoratedon the shoulder with horizontal facets, and with
:rcisedgeometricornamentson the inside.
\. fbr cups,a typical shapeis that of a small semisphericalcup
,i:th an unpronouncedbottom and a tall handlethat is some-
:::rcs toppedby a button-like ornament.Such cups retain an
:.lr)St unchangedor only slightly modified shapefrom the
- -::c Bronze Age to the end of the Early Iron Age, even
^..'\t)Ddthe territory of the Dalj group. In the later phasesof the
jr,)up thereappearcupswith a biconicalor roundedbelly and
,r::h a pronouncedneck. The cupswere not decorated.
Dalj Gtoup
Dalj-Grup1:e
hens und ihrer Entwicklung von der Spdtbronzezeitbis zum
Ende der dlterenEisenzeitvariierten,und in ihren Formenund
Omamenten kommen ein gewisser Traditionalismus,aber
auch neueEinflusseirn Laufe der Eisenzeitzum Ausdruck.
Die Grundformensind der Becher,die Schale,die Tasseund
der Topf. Die ar.rgenftilligste
Keramikform entstandim Rah-
men der dlterenDalj-Gruppeim Zertraumder Urnenfelderkul-
tur der Spdtbronzezeit und erhielt sich in etwas abgednderter
Form bis zum Ende desBestehensder Gruppe.Es handeltsich
um den Becher mit trichterformigemHals und deutlich
gewolbtemBauch,meistensmit einem kleinen Henkel an der
oberen Wolbung. Diese ist irnmer mit dichten Vertikalkan-
neliiren verziert, oberhalb derer gele-qentlichDreiecke und
manchmalauchFichtenzweigmotiveeingeritztsind.Gelegent-
lich haben sie auch einen SchnabelausguB. In den jringsten,
spdtenStufender Dalj-Gruppeverschr,vindet dieseGef;iBform.
Diese Becherdientenoft als Urnen"vor allem in der dlteren
Dalj-Gruppe,d.h. zr,rrSpdtbronzezeit. Es gibt noch eine Vari-
ante von Bechem - niedriget und kompakter,mit viel breite-
rem und nur dezent tricliterformigem Hals und wesentlich
groBeremHenkel. Sie sind hiiufig undekoriertund gelegent-
lich mit kanneliirternBauchwie bei der ersterenVariante.
63
Grupa Dalj
2t. Otfrn zdiela,Dali - Busiia (kat. l7-)
2t. Otr,l 6r,v'[,Dali - Busiia (cat. 17.)
23.Owle khilssel, Dali - Busiia (Kat. 17.)
24. Salica, Dalj (kat. 16.)
24. Cup, Dalj (cat. 16.)
24. Tasse,Dali (Kat. 16.)
64
Podetkom starijega Leljeznog doba pojavljuje se jo5 jedan
oblik posude u osnovi nalik grdkom kantarosu bez noLice. To
je niska bikonidna posuda sa srednje visokim, prema vrhu
suZenimvratom i dvjema rudkama koje ponekad nadvisuju rub
otvora. U podetku je ukra5avana okomitim ili kosim
kanelurama na kbuhu, a poslije kanelure postaju kratke i
sloZeneu metope, izmedu kojih je desto kruZno udubljenje.
Umjesto kanelura ukras mogu diniti i zaobljena, okomita
Sirokarebra,kao na jednoj posudi iz Osijeka I Zelenogapolja.
koja na vratu ima urezanu svastiku, tj. kukasti kriZ, Stojoj daje
posebno, nesvakida5nje znader4e,jer je motiv svastike
povezansasolarnom(Sundevom)simbolikom (kat. 51.). Osim
uobidajenih, svakodnevnih posuda, pripadnici daljske grupe
ponekad su izradivali i posude koje nije mogu6e svrstati ni u
jednu od spomenutih vrsta. To su: dvojne posude, posude s
dugadkim izljevima, ovalne posude s rogolikim dr5kama,tzt'-
soljenke i sl. Jedna od malobrojnih keramidkih vrsta jesu
poklopci, koji su najde56eukraSavani.
Sasvim iznrman i za daljsku grupu vrlo neuobidajen oblik
posuda jesu dva askosa, osobita vrda za pi6e s dvjema
pripadajudim Salicama,pronadeni u Dalju (kat. 22., kat. 23.l -
Oslikani su crvenom bojom, askosima su rudke u obliku
stiliziranih Zivotinja, a Salicamau obliku vodenih ptica' Rudke
posuda ili aplikacije u obliku Zivotinja uobidajene su u
jugoistodnoalpskom prostoru i u sjeverozapadnojHrvatskoj. a
na podrudju daljske grupe ovi su askosi strani i u svakome
pogledu izvanredni predmeti. Na podrudju daljske grupe
pronaden je jo5 jedan askos u Sotinu (kat. 20.), a ne5to je
drugadijeg oblika i ima obidnu rudku. Dva predmeta
neuobidajena za daljsku grupu, diji pripadnici nisu desto
rzradlali keramidke figurice, podedu s groblja Busija u
Daljskoj planini. To su zoomorfna zvedka (kat. 18.) i mala
ko5ara (kat. t9.), a vjerojatno su bili priloZeni u djedjirn
grobovima. S groblja u Batini potjedenekoliko vrlo stiliziranih
figurica ptica i glava goveda.
Bosutska kulturna grupa, odnosno keramika stila pasarabi ne
pripada daljskom kulturnom krugu, ve6 je svojim nastankom
izrazito povezana s istokom. Njezina pojava u -najistodnijirn
dijelovima Slavonije (Vukovar, Dulj) u7. i 6. st. pr' Kr. u uskoj
je vezi s prodorom kulturnih udecaja i stanovni5tvas istoka
PosudeBasarabi stila vrlo su kvalitetne i ukra5eneosebujnom
geometrijskom ornamentikom: teku6im spiralama, girlanda-
ma, trokutima, malteskim kriZevima, S-motivima, ponekad i s
pokojim shematiziranim figuralnim prikazom. Urczam ili
Zigosanimotivi desto su bili ispunjeni bijelom inkrustacijom
Stoje dodatnopridonosilo estetskomudinku (kat. 6., kat. 10.,
kat.29.).
Ni u kasnom brondanom dobu daljsko stanovni5tvonije bilo
osobito bogato kovinskim predmetima, auLelleznom dobu to
je siroma5tvo bilo moLda jol t izrazitije. To ne zna(i da tada
r Grup Dalj

nije bilo kovinskih proizvoda, ali je vrlo malo onih koje

moZemo pripisati daljskoj grupi. Velika vedina L,eljeznth r
brondanih, a pogotovo predmeta od plemenitih kovina,
povezana je s novim stanovni5tvom s istoka ili juga te s
utjecajima iz jugoistodnoga alpskog podrudja. Ne smijemo
zanemaflti ni proizvode prispjele trgovinom, kojih je gotovo
sigurno bilo i o demu je ve6 bilo rijedi, a od kojih su barem
neki mogli pripadati pojedinim pripadnicima daljskoga
pudanstva, dovoljno imudnima da ih nabave. Op6enito,
kovinski se predmeti mogu svrstati u tri glavne skupine: nakit
i dijelovi no5nje, oruLjete konjska oprema, neovisno o tome
kojoj populaciji i kojem kulturnom krugu pripadaju.
Najstarijim kovinskim predmetima Sto se u istodnoj Slavoniji
pojavljuju ve6 u 8. st. pr. I(r. pripadaju brondani t Leljezni
predmeti iz ostava u Daljskoj planini (kat. 7.), Iloku (kat.
9.2. - 3.) i Sarengradu(kat. 3.), te prilozi pojedinih kosturnih
grobova iz nekropola I ijeva bara u Vukovaru (kat. 4., kat.
14.),Busijau Daljskoj planini (kat. 1.,kat. 2.,kat.5.) i u Batini
te par narukvica iz Sotina (kat. 11.). Ostave sadrZekonjsku
opremu tradko-kimerijskoga stila i nakit, dok se u grobovima
uz nakit (naodalaste fibule, fibule balkanskih glasinadkih
tipova i tipa Vade, narukvice s antropomorfnim privjescima)
pojavljuje iLeljezno oruLje, kao npr. listolika koplja, konl'ska
oprema te dr5ke za brus. U jednome od vukovarskih grobova
nalazio se i dijadem, nadinjen od plodicapovezanih brondanim
karidicama, poput onoga u Sarengradskoj ostavi. Pojedini
predmeti iz grobova nekropole Busija u Daljskoj planini
potjedu iz 7. i 6. st. pr. Kr., kao Sto su npr. brondana ukrasna
igla s vi5e glavica (kat. 24.) ili fibula s noZnom plodicom u
obliku "beotskog Stita" (kat. 27.).

Najpoznatlji nalaz s ove nekropole jest skupina od deset

komada zlatnoga nakita pronadena u jednome od kosturnih
grobova, Stoje etnidki opredjeljuje kao vlasni5tvojednoga od
pripadnika populacije prido5le s istoka. Skupinu su dinila dva
ukrasna predmeta - moZda aplikacije na pojasu, narukvica s
otvorenim polumjesedastimkrajevima, dio dijadema, prsten
otvorenih suZenihkrajeva, dvrje perle, dvrje stoZasteplodice i
najzanimljiviji predmet - plodica u obliku stiliziranoga vuka
nadinjena od brondanog lima obloZena zlatnim limom. Grob je
sadrZavaoi Leljezni vrh koplja poloZen na pokojnikova prsa.
Ovaj je dragocjeninalaznestaoizmuzejau Berlinu, kojemu je
bio prodan. I neki pojedinadninalazipripadaju istom vremenu,
npr. brondanadvopetljastafibula glasinadkogattpaiz Borova.

Tijekom 6. i 5. st. pr. Kr. medu kovinskim predmetima

25. Broniana zveika u obliku boino spoienih ptica,
nepoznato nalaziite (kat. 34.)
25. Bronze rattle in the shape of two birds joined at the sides,
site unknown (cat. 34.)
25- Bronzene Rasselin Form von seitlich verbundenen Vdgeln,
unbekannte Fundstritte (Kat. 34.)
pojavljuju se i brondane zoomorfne figurice, kao Stosu konjidi
izBatine, Daljske planine - Busija (kat. a3.) ili jelen iz Sotina
(kat. 33.). Takve su figurice mogle biti aplicirane na neku
podlogu ili samostoje6e.U toj malobrojnoj skupini istide se
zvedka u obliku dvrju bodno spojenih ptrca, s nepoznata
nalazllta (kat. 34.). Ptice najvjerojatnije predstavljajuvelikog
potrka ili droplju, vrstu vrlo velike ptice koja je obitavala u

66
Grupa Dalj
26. Zara i srebrna Q-igla iz groba 89,
Dalj - Busija (kat. 45.1. - 2.)
26. LIrn and silver dl-pinfrom grave 89,
Dalj - Busija (cat. 45.1. - 2.)
26. Urne und silberne Q-Nadel aus Grab 89,
Dalj - Busija (Kat. 45.1. - 2.)
68
prostranim travnatim ravnicama, kakve su se u starijem
Leljeznom dobu prostirale velikim dijelom Panonske fiIzine.
Medu mlade primjeke kovinskih predmeta, iz 5- - 4. st. pr. Kr.,
ubrajaju se dvokrake srebrneigle s glavicom u obliku slova Q
iz nekropole na Busiji u Daljskoj planini (kat- 45.2.), srebrna
dunasta nau5nica iz Erduta (kat. 46.), fibula s trapeznom
noZicom s dugmetom (tip Novi Pazar) iz Sotina (kat. 44.),
prilozi kosturnoga groba nadena na Vudedolu: detiri certosa
fibule, astragalni pojas, kopda i ogrlica od staklene paste.
Slidni su i prilozi iz dvaju kosturnih grobova iz Vinkovaca-
Ervenica/Silos, pripisani srijemskoj skupini. S kraja 5. st. pr.
Kr. potjedu predmeti iz grobova u Vinkovcima, s lokaliteta
Robne ku6e "Na-ma", medu kojima se istide nekoliko fibula
samostrelne konstrukcije i tri samostrelne certosa fibule
panonskevarijante(kat. 47.2. - 4.,kat.48.1. - 4.)- Na istome
su groblju pronadena dva ukopa konja. U jednome su bile
brondane falere raznih velidina i trakasto savijeni okovi
(kat.49.), a u drugometri brondanaokova zaptovladenjeuzda
sa stiliziranim prikazima grifona i jedan s prikazom jelona
(kat. 50.) te dva brondanazavrsetka uzdau obliku poligonalnih
tuljaca. Ti su vinkovadki predmeti odtaz povijesnih zbtvanja
potkraj petoga stolje6a,kada je stanovniStvos istoka pojadalo
priti sak prema zapadnim kraj evima.
Najmladim predmetima, onima tz 4. st. pr. Kr., pripadaju
pojedini prilozi iz groba u Bogdanovcima, medu kojima su
ranolatenske fibule tipa Dux s landidima i Stapi6astim
privjescima (kat. 53.1.) i srebrne narukvice s krajevima u
obliku dvrju zmijskih glava (kat. 53.2.) te srebrne fibule tipa
Strpci-iurug, s noZicom u obliku stilizirane zmqeve glave

The most famous find from this necropolis is a group of ten
piecesof goldenjewellery found in one of the skeletalgraves,
n'hich, in terms of ethnicity, would mean that it belongedto a
memberof the populationthat arrived from the east.The group
consistedof two decorativeitems -possibly applicationson a
belt- a bracelet with open crescent-shapedends, a part of a
diadem, a ring with narrowing penannular ends, two beads,
tu'o conical plaquesand the most interestingitem - a plaque in
the shapeof a stylized wolf made of sheetbronze and covered
s'ith sheet-gold.The grave also containedan iron spear-head,
placedon the chestof the deceased.This valuablefind disap-
pearedfrom the museumin Berlin, which had bought it. Some
individual finds also date from the same period, such as a
bronzetwo-looped fibula of the Glasinactype from Borovo.
In the courseof the 6'hand the 5'hcenturiesBC metal objects
beginto include bronzezoomorphicfigurines,suchas the small
horsesfrom Batina, Daljska Planina - Busija (cat. 43.) or the
stag from Sotin (cat. 33.). Such figurines could have been
applied to a surface,or self-standing.Prominent in this small
group is a rattle ofunknown origin in the shapeof two birds con-
nectedat the flank (caL 3a.). The birds most probably represent
a stone curlew, a Targebird that inhabited wide grassy plains,
rvhich in the EarIy Iron Age covered large areasof the Pannon-
ian Plain. Among the younger specimensof metal artefacts,
tiom the 5'nand 4'hcenturiesBC, there are two-prongedsilver
pins with O-shaped heads from the necropolis of Busija in
DaljskaPlanina(cat.45.2.),a silverearringfrom Erdut(cat.46),
a tlbula with a trapeze-shapedfoot with a button (the Novi Pazar
rrpe) from Sotin (cat.44.), goodsfrom the skeletonburial from
Dalj Group
Dalj-Gruppe
der neuen Bevolkerung aus dem Osten oder Siiden sowie mit
Einfliissen aus dem stdostalpinenGebiet verbunden.Nicht zu
vernachlSssigensind auch die Produkte, die im Rahmen des
Handels angekommen sind, die es wohl auch gab, wortber
schon die Rede war, von welchen zumindest einige einzelnen
Angehorigen der Dalj-Bevolkerung gehort haben diirften, die
wohlhabend genug waren, um sie anzuschaffen.Generell las-
sen sich Metallgegenstdndein drei Hauptkategorienuntertei-
len: Schmuck und Trachtzubehor,Waffen und Pferdezubeh<ir,
unabhiingig davon, zu welcher Population oder zu welchem
Kulturkreis sie gehoren.Ztt den dltestenMetallartefakten,die
im ostlichen Slawonien schon im 8. Jahrhundertv. Chr. vor-
kommen, zahlenBronze- und Eisengegenstdnde aus den Vor-
ratsgrubenin Daljskaplanina(Kat. 7.), Ilok (Kat. 9.2.- 3.) und
Sarengrad(Kat. 3.) sowie Beigaben der einzelnenSkelettgra-
ber aus den Nekropolen Lijeva bara in Vukovar (Kat. 4.,
Kat. 14.),Busija in Daljskaplanina(Kat. 1., Kat. 2.,Kat.5.)
und Batina,als auch ein Armreifpaaraus Sotin (Kat. 11.).Die
VorratsgrubenenthaltenPferdegeschirrdes thrakisch-kimme-
rischen Stils und Schmuck, wdhrend in den Grribern neben
Schmuck (Brillenfibeln, Fibeln der balkanischen Glasinci-
Typen und des Typus Vade,Armreifen mit anthropomorphen
Anhiingern) auch Eisenwaffen vorkommen, wie z.B. blattfor-
mige Lanzen,Pferdegeschirrund Wetzsteingriffe.In einem der
Griiber von Vukovar befand sich auch ein Diadem aus mit
BronzegliedernverbundenenPliittchen,wie dasjenigevon der
VorratsgrubeSarengrad.Die einzelnen Gegenstdndeaus den
Griibern der Nekropole Busija in Daljska planina stammenaus
dem 7. und 6. Jahrhundertv. Chr., wie z.B. die Bronzenadel
mit mehrerenKugelkcipfen(Kat. 24.) oder die Fibel mit einer
FuBplattein Form eines"Schildesvon Bootien" (Kat.27.).
Der bekanntesteFund von dieser Nekropole ist eine Gruppe
auszehn Goldschmuckstiicken,gefundenin einem der Skelett-
griiber, was dafiir spricht, daB die Gruppe in ethnischerHin-
sicht von einem ostlichen Einwanderer stammt. Die Gruppe
bestand aus zwer Schmuckgegenstdnden,vielleicht Giirte-
lapplikationen, sowie aus einem Armreif mit offenen halb-
mondformigen Enden, einem Diademfragment, einem Ring
mit offenen schmal zulaufenden Enden, zwei Perlen, zwei
konischen Pldttchen,und der interessantesteGegenstandwar
eine Platte in Form eines stilisierten Wolfes aus Bronzeblech,
belegtmit Goldblech.Das Grab enthieltaucheineeiserneLan-
zensprtze,die auf die Brust des Verstorbenengelegt war. Die-
ser wertvolle Fund ist aus dem Museum in Berlin verschwun-
den, an das er verkauft wurde. Auch einige Einzelfunde stam-
men aus derselbenZeit. wte z.B. die zweischlaufieeFibel des
Glasinci-Typusvon Borovo.
Im Laufe des 6. und 5. Jahrhundertsv. Chr. kommen unter den
Metallartefaktenauch bronzenezoomorpheFigurinen voq wie
die Pferdchen aus Batina, Daljska planina-Busija (Kat. 43.)
oder der Hirsch von Sotin (Kat. 33.). SolcheFieurinenwurden
69
Grupo Dali

@
%

@
@- ffie @-n@

\Ko<e-<. V-{

(kat. 52.). Ovi predmeti te oni pronadeni u ranolatenskim

grobovima nekropole Zeleno polje-ciglana u Osijeku (npr.
fibule tipa Dux s landi6imai trokutastimprivjescima) upuduju
na keltsku blizinu i kulturne dodire izmedu dviju clrhzacrja i
dvrju epoha, od kojih se jedna - ona starijeZeljeznodobna,
ubrzano prrbhLavala svomu kraju.

Spomenuti kovinski predmeti, a i oni koje ovdje nismo

27. Falere s konjske orme, konjski grob 1, Vinkovci, Nama
(prema Majnarit-Pandiic I 999/2000.)
27. Phalerae.fiom a horse herness,horse grave l, Vinkovci,Nama
(ofier Majnarit-Pandiit I 999/2000.)
)7. Phulerqe eines Pferdegeschirrs, Pferdegrab l, Vinkovci, l,{qme
(noch Majnaric-Pqndiit I 999/2000)
spomenuli,dine mje5avinunekoliko kultura, nekoliko etnidkih
skupina, nekoliko clrhzactja r odraLavalu vrlo sloZena
zbivanja tijekom starijegaL,eljeznogdoba. I kada govorimo i
pi5emo o tim predmetima,ne moZemo se zadri,atisamo na
daljskoj grupi jer je ona samo jedan od mnogobrojnih
dimbenika koji su dinili i stvorili ono Sto nazivamo starijim
Leljeznrmdobom istodneSlavonije.
O ostalim segmentima matenjalnekulture podloZnimpropada-
nju: odjeci i predmetimaod tkanina, vune, koL,e,drveta, Siblja
i drugih biljnih materijala, mole se samo nagadati.Pa ipak s

70

illli
Ir
,t'
il,
t,
, l
,i
\ .:i'c'dol:four Certosa-typefibulae, an astragaloidbelt, a buck-
." .rnda sand-coreglassnecklace.Similar are the grave goods
::,'nr the skeletalburials at Vinkovci-Ervenica/Silos,anributed
: :lr.' Srijem group. The gravesfrom the site of the "Na-ma"
&?rnnrent storein Vrnkovci yielded goods datedto the late 5'h
jsr:'..n BC. Prominentamong theseare severalcrossbowfibu-
;.r' .rntithreeCertosafibulae of the Pannoniancrossbowvariant
;-:: J-.2. - 4., cat.48.1.- 4.). Two horseburialswere discov-
::;J at the samecemetery.One containedbronzefaleraeof var-
...... :izes and band-like fittings (cat. 49.), whereasthe other
:. ::r.rinedthreebronzefittings for horsestrapswith stylizedrep-
:r--sntationsof griffons, and one with a representatitonof a stag
;,: -i0.).as well as two bronzebridle terminalsin the shapeof
t i gonal cones.Theseitems from Vinkovci are a reflection of
t.:.':rcAl eventsfrom the late 5'hcenturyBC, when the popula-
rr'.. :r()l'nthe eastintensifiedtheir pressureon the westernareas.
Tle 1.rrllr"leest
items, from the 4'hcentury BC, come from the
B--:J,rn,rrci grave, including early La Tdne fibulae of the Dux
Dalj Group
Dalj-Gruppe
entwederauf eine Grundlage apphziert,oder sie waren selbst-
iindig. In dieserkleinen Grupperagt die Rasselin Form zwer-
er seitlich miteinanderverbundenerVogel von einem unbe-
kannten Fundort heraus(Kat. 34.). Die Vogel stellen wahr-
scheinlichTrappenoder Brachvogeldar, eine groBereVogel-
art, derenHabitat das weitrdumige Graslandder Pannonischen
Ebenein der dlterenEisenzeitwar. Zu denjiingerenExempla-
ren von Metallgegenstdnden aus dem 5. - 4. Jahrhundertv.
Chr. zdhlenzwei silberneNadeln mit O-formigem Kopfchen
aus der Nekropole in Busija in Daljska planina (Kat, 45.2.),
der silberneKahnohrringvon Erdut (Kat. 46.), die Fibel mit
trapezformi-eemFu13mit Knopf (Typus Novi Pazar) aus Sotin
(Kat. 44.), Beigabenin einem Skelettgrab,gefundenin Vude-
dol: vier Certosafibeln,eiri Astragalgiirtel,eine Schnalleund
eine Halskette aus Glasflufi. Ahnliche Beigaben wurden auch
in zw ei der Sirmien-Gruppe zugeschriebenenSkelettgrzibern
ausMnkovci-Ervenica/Silosgefunden.Vom Ende des 5. Jahr-
hunderts v. Chr. stammen Gegenstdndeaus den Griibern in
Vinkovci, am StandortKaufhaus Nama, daruntereinige Arm-
brustfibeln und drei pannonischeVariantender Certosa-Arm-
brustfibeln (Kat. 47.2, - 4., Kat. 48.1.- 4.). Auf demselben
Griiberfeld wurden zwei Pferdebestattungenausgegraben.D i e
eine enthielt BronzephaleraeverschiedenerGr<ifJenund band-
formig gebogeneBeschkige (Kat. 49.), und die andere drei
bronzene Zaumzeugbeschkige mit stilisierten Greifdarstellun-
gen und einen Zaumzeugbeschlag mit Hirschdarstellung(Kat.
50) sowie zwei bronzene Zaumendenin Form von polygona-
len Tiillen. Diese Gegenstdndevon Mnkovci spiegeln die
historischenEreignissegegenEnde des 5. Jahrhunderts wider,
als die Bevolkerungaus dem OstenintensiverenDruck gegen
den Westenaustibte.
Zu den jiingsten Gegenstdnden- aus dem 4. Jahrhundertv.
Chr. - gehorenauch einzelneBeigabenaus dem Grab in Bog-
danovci, darunter friihlatdnezeitliche Duxerfibeln mit Ketten
oder stabformigenAnhiingern(Kat. 53.1.) und silberneArm-
reifen mit Enden in Form zwererSchlangenkopfe(Kat. 53.2.)
sowie silberneFibeln des Typus Strpci-iurug, mitFtiBchenin
Form einesstilisiertenDrachenkopfes(Kat.52). DieseGegen-
stdndesowie fnihlatdnezeitliche Griiberfundevon der Nekro-
pole Zeleno polje-Ziegelwerk in Osijek (2.B. Duxerfibeln mit
Ketten und dreieckigenAnhdngern)weisen auf keltischeNiihe
und kulturelle Beziehungenzwischen zwer Zivilisationen und
zwei Epochenhin, von welchen eine - die der dlterenEisen-
zert - schleunigihrern Ende nziherrtickte.
Die erwrihnten,aber auch sonstigen,hier nicht genannten
Metallgegenstdnde stelleneine Mischung mehrererKulturen,
mehrererethnischerGruppen,mehrererZivihsationendar,und
sie reflektierendie duBerstkomplexenEreignisseder Slteren
Eisenzeit.Daher kcjnnenwir uns, wenn wir riber dieseGegen-
stdnderedenund schreiben,nicht ausschlieBlichauf die Dulj-
Gruppe beschrdnken,denn sie ist nur einer der zahlreichen
71
( inrl,t I)ulj
Fulet'e .skonjske orme, konjski grob 2, Vinkovci, Nama
Ipt'ente Majnaric-PandZit I 999/2000.)
Pltalerae.froma horse harness,horse grave 2, Vinkovci, Nama
rttlier',\,[ojtnric-Pandiit I 999/2000.)
Plttlat'ue eirtes Pferdegeschirrs, Pferdegrab 2, Vinkovci,Nama
I nd ( h .\[u i not'it- P andiit I 999/2000)
72
il
il
H
1{1
il
lf-n
fl
1t
u
F0
fiffi
^
9-=J---j--:J-J".:*s'
'(eJl-.:\'{G).
\ rals./L
velikom sigurno5iu moZemopretpostavitida su ljudi starijega
Leljeznogdoba rzradlah tkanine, preli r,unu, i Stavili koLu za
odjeiu i obuiu. Od koZe su izradivah r razne druge predmete.
kao Stosu npr. torbe, opasadiili konjska offna. Pleli su mrei.e.
konope, koSare i prostirke, a velik dro raznovrsnih alatki i
pribora upotrebljavanih pri obradr zemlje, u mnogobrojnim
obrtima i drugim djelatnostima,bio je nadinjenod drveta ili
imao drvene djelove. I pojedine vrste oruZja imale su drvene
ili koZne elemente.Drvo je upotrebljavanoi za gradnjukuia.
izradu namjeStaja,prijevoznih sredstava(kola, damci, vesla) i
sigurno je, u ovim krajevima koji tada nisu oskudijevali
Sumama,bilo najvi5ekori5tenasirovina.Zbog kratkovjednosti
ovih materijala danas nrje mogu6 uvid u najve6i dio
materijalne kulture ne samo starijega Leljeznog doba vec
ditavepretpovijesti.
O duhovnoj se kulturi pripadnika daljske grupe ili bilo koje
druge etnidke i kulturne grupe starijega Lnljeznog doba na
podrudju istodne Slavonije ne zra puno. Gotovo sve spoznaje
o tom dijelu njihova Livota rezultat su istraZivanjagrobalja i
velika ve6ina onoga Stose zna povezanaje upravo s odnosom
Grupa Dalj
29. Broniana figurica zmije,
Dolj - Daljska planina (kat. 7.)
29. Bronzefigurine ofa snake,
Dalj - Daljskn Planina (cat. 7.)
29. Bronzenes Schlangenfigilrchen,
Dolj - Daljska planina (Kat. 7.)
74
Livih prema umrlima. To obuhva6a i neke pogrebne obidaje u
kojima se zrcali svjetonazoronih koji su ih provodili, a to je
ne5to Sto se za sada gotovo uopde ne moZe sagledati. Dva
nadina postupanja s mrtvima - spaljivanje i ukapanje - jasno
upu6uje na postojanje dvaju ruzllditih shvadanjasmrti i onoga
Stose nakon nje dogadas tijelom i du5ompokojnika. MoZe se
pretpostaviti da je i u duhovnom, slidno kao u materijalnom
Zivotu daljskoga stanovni5tva tradicija kasnoga brondanog
doba preLivjela traju6i i u kasnijim stolje6ima, unatod svim
promjenama Sto su se dogadalena tim prostorima. Upravo je
duhovni dio Zivota svakoganaroda,s njegovim vjerovanjima,
obredima i obidajima, s njegovim bajkama, mitovima i
legendama,ono Sto se najteLemijenja i nestaje,ono Sto desto
stoljedimauspijeva opstati gotovo netaknuto i ono dega se ni
jedan narod ne odride lako. I uvijek, bez izuzetaka,u svakoj
nekome narodu nametnutoj ili dak naizgled prihva6enoj novoj
religiji Live i staravjerovanja, diji obidaji i obredi pomije5ani
s novima, uvijek ostaju u nekoj mjeri saduvani, dak i kada se
izgubi sje6anjena njihovo podrijetlo i zna(,enje.Osloniv5i se
na to, moLe se s prilidnom vjerojatno56upretpostaviti da je
daljsko stanovni5tvotijekom Leljeznogadoba odrLavalobarem
neka od drevnih religijskih poimanja svojih predaka.A ona su
bila u prvome redu usmjerena na Stovanje prirodnih sila,
ponajprije vatre i Sunca.Na to se nadovezuJei kult plodnosti,
povezan s vodenim pticama - labudovima i patkama, diji se
likovi u kasnom brondanom dobu nalaze na raznovrsnim
keramidkim i brondanim predmetima ili su u obliku privjesaka
i malih figura. Ove su ptice, u kombinaciji sa Sundevim
kolutom, a ponekad i damcem,simbolizirale izmjenu godi5njih
doba,d. ciklidno jadanje i slabljenjeSunca,uz Stoje povezano
raclanje i odumiranje cjelokupne prirode sa svim njezinim
stvorenjima, posebice onih biljaka koje su bile jedan od
glavnih izvoru hrane.
Istodobnoje postojao i neki oblik Stovanjagoveda, Zivotinje
koja je svojom velidanstvenom pojavom morala izazivati
strahopo5tovanje.Tada je to bio tur, golemih rogova i puno
ve6i od dana5njih goveda, a od njega su tijekom vremena
nastale neke od doma6ih uzgojenih pasmina. Lik mu se
pojavljuje u kasnom brondanom dobu najdeS6eu obliku
privjesaka. Tijekom Leljeznoga doba daljsko je stanovni5tvo
uglavnom prestalo s likovnim prikazivar4em ovih Livotinja, za
razlik.r od pripadnika grpe Martijanec-Kaptol (zapadna
Slavonija i sjeverozapadnaHrvatska), koji su i dalje plastidno
oblikovanim likovima goveda ili samo njihovim stiliziranim
glavicamaukra5avalipojedinevrste svojih keramidkihposuda.
Potvrdu o tome da je daljski dovjek i u starijem L,eljeznom
dobu gajio poseban odnos prema Suncu, dijim je pravilnim
godi5njim ciklusima uvjetovan cjelokupanLivot prirode i ljudi
koji su ovisili o njoj, nalazimo na jednoj posudi iz Osijeka s
prikazom svastike, tj kukastoga h,riLa, odnosno Sundeva
kotada(kat. 51.). Posudanadinjenau hal5tatu,bila je poloZena
Grupa Dalj

u jedan grob na groblju iz razdoblja keltsko-latenske kulture.

d. mladega L,eljeznogdoba. To svjedodi o njegovanju religij-
ske tradicije u pripadnika daljske grupe, koja je od kasnoga
brondanogdoba preLivjelanekoliko stolje6ai oditovala sejo5
i na podetku latena, kada je spomenutaposuda poloZena u
grob, vjerojatno pripadnika doma6eg puka, kao predmet s
osobitim znadenjem.

Duhovni Livot dovjeka ogleda se i u umjetnosti. Kao i sva

umjetnost tijekom pretpovijesti i umjetnost je starijega
L,eljeznogdoba primijenjena, tj. oditovala se pri oblikovanju i
ukra5avanju predmeta koji su pripadali svakodnevnom Zivotu
ili je bila u sluZbi religije i obredate imala mistidno ili simbo-
lidko znadenje. Umjetnidki dosezi daljskoga stanovni5tva
najbolje su iskazani na keramidkim posudama. Svojim
jednostavnim, profinjenim oblicima i distim linijama, s vrlo
malo nenametljivog ukra5avanja, ova keramika pokazuje
visoke estetskedomete svojih tvoraca. Keramika stanovni5tva
bosutskegrupe, tj. Basarabistila ne5toje rasko5nijegukrasa i
moZda malo manje strogih linija, no nigdje nema prevelike
kidenosti,prederivanjai prenagla5avanja ni u oblikovanju ni u
ukra5avanju.Vrijeme u kojem su Zivjeli tada5nji ljudi bilo je
vrlo ozbiljno, obiljeZeno mnogim promjenama i desto
pogibeljno, a to se odrazilo i u ozbiljnosti predmeta Sto su ih
stvarali, a vjerojatno i u njihovu cjelokupnu Zivotu.

76
.ir
{
!
Grupa M artij anec-Kapt oI

Mnoga zajednidka obiljeLja kulturne i arheolo5ke slike

etnidkih zajednica, koje su u starijem lelleznom dobu
prebivale na Sirokom geografskom prostoru od austrijske i
slovenske Stajerske, preko Pomurja, hrvatske i slovenske
Podravine, Medimurja te do sredi5nje Slavonije, prepo-
znatljive su i tipidne za kulturnu grupu Martijanec - Kaptol. U
osnovnoj podjeli kultura starijega L,eljeznogdoba nastalih na
prostoru srednje i zapadne Europe razlikuju se dva kruga:
zapadnohal5tatski i istodnohal5tatski. Istodnohal5tatskom,
odnosno geografski joS preciznije odieclenomjugoistodno-
alpskom, pripada i kulturna grupa Martijanec - Kaptol. Prema
prijedlozima raznih autora koji su se bavili problematikom
starijega 1eljeznogdoba vi5e je puta mijenjala ime, pa je bila
poznata kao Wies - Martijanec, te Martijanec - Kleinklein, a
njezinje sada5nji,iako moLda ne i konadrLrnazivMartijanec -
Kaptol. Eponimi su grupe dva markarrtna nalazllta: Martija-
nec, nedalekood YaraLdina,gdje je 1957.istraZenprvi grobni
humak te kulture na prostoru Hrvatske te Kaptol u sredi5njoj
Slavoniji, s veiom skupinom tumula. VaZnostobaju lokaliteta
za defrniranje sveukupne slike kulturne grupe reflektira se
upravo u njezinu imenu. Naime, martijanedki tumul, kao
tipidni grobni objekt odredenogageografskog i vremenskog
prostora pruZio je uvid i u duhovnu i u materijalnu kulturu
starijega Leljeznog doba sjeverne Hrvatske, dok bogati
grobovi iz kaptolskih tumula oslikavaju proces druStvenoga
raslojavanjai nastajanjebogatoga,vojno - aristokratskogsloja
unutar zajednrce.Izdv ajanje rodovske aristokracije 1ogidan j e
slijed u razvoju druSwenih odnosa iz prethodnoga razdoblja -
kulturepolja sa iarama, a potkraj 8. i na podetku 7. st. pr. Kr.,
potaknuto procvatom dvrju najvaLnrjlh gospodarskih grana -
metalurgijom i trgovinom - ozna(,avapodetak novoga doba.

Uz lokalitete .Martijaneci Kaptol, kao istaknute todke u, zapad-

noj Podravini i sredi5njoj Slavoniji, vaLno mjesto pripada i
Goridanu u Medimurju, jo5 jednom centru nastalu dini se na
relativno gusto napudenupodrudju izmedu Mure i Drave.

l. Brda uz rub rijeine nizine, okolica VaraZdina

I . Hills along the edge of the river plain, surroundings of VaraZdin
l. Berge am Rand des Flu/3tals, Umgebung von Varaidin

desno-right-rechts
2. Tumul prije istraiivanja, Martijanec
2. Tumulusprior to excavation, Martijanec
2. Tumulusvor den Forschungen,Martijanec

BO
G^po .Van ii anec-KaPtoI
3. Breiuljkasto podruiie uzjuini rub Dravskoga polja
3. Hilly area along the southern edge of the Dravsko Polje
3. Hiigetige Landschaft am sildlichen Rand von Dravsko polje
4. Pejsai uz riieku Dravu, okolica Varaidina
4. Landscape by the Drava riveri surroundings of VaraZdin
4. Landschaft am Flu/3 Drau, Umgebung von VaraZdin
B2
Grupa Martijanec - Kaptol zauzima prostrano podrudje
sjeverneHrvatske, ali se rasprostirei izvan granica Hrvatske,
; susjednoj slovenskoj i austrijskoj Stajerskoj. Svojim
pr epoznatljivim manifestacijama obj edinjuj e nekoliko manj ih
geografskih cjelina sjevernohrvatskogaprostora: Podravinu,
na sjeveru medurjedje Drave i Mure te na istoku sredisnju
Slavoniju. Iako svaka od ovih mikroregija ima vlastite osobi-
tosti, zajednl(ka su im bitna prirodno-zemljopisna obrljezja
otvoreni, ravnidarski prostori pruLanja zapad- istok, zaltitenr
uzvisenjima koja obidno prelazeu brezuljkasto-brdskespleto-
ve, s najve6imvisinamaizmedu 600 i 1.000m. Taj prostor,kao
integralni dio jugozapadnePanonije,ispresijecanje prirodnim
putovima i prolazima koji su joS od starijih tazdoblja
omogu(avali kretanje ljudi i trgovanje, tj. Sirenjei razmjenu
raznlhroba ali i ideja. U op6oj slici prirodnih datosti posebno
su vaZni vodeni tokovi (Drava, Mura, Bednja, Orljava), jer su
upravo oni kao vodeni putovi ili pak rijedne i potodne doline
desto najkradi i najpovoljniji prirodni prolazi. zahvaljuju6i
upravo dobrim kopnenim i rijednim komunikactlama prostor
Podravine i Medimurja bio je otvoren utjecajima iz razhditth
smjerova, dok je PoZeSka kotlina, okruZena planinskim
vijencem Psunja,Papuka,Krndrje i Dilja, predstavljalamnogo
zatvoreniju cjelinu na istodnomeprostoru grupe. Razmje5taj
istraZivanih lokaliteta na karti jasno pokazuje odredenu
prazninu izmedu zapadne (Podravina) i istodne (srediSnja
Slavonija) skupine nalaziSta.Razlog ovome zasigurno treba
traLiti u nedovoljnoj istraZenosti prostora, a ne u stvarnoj
odsutnosti nalaza i lokaliteta. Granica rasprostitanja grupe
istodno od Kaptola nije definirana, a na prostoru istodne
Slavonije susjednajoj j" grupa Dulj.
Sjeverno je u dodiru s vrlo srodnom grupom Kalenderberg,
kolazauzima Donju Austriju, Gradi56e, zapadnidio Madarske
t jugozapadnuSlovadht. Zajednidke osobitosti ovih dviju gru-
pa prepoznatljive su najprije po ukrasavanju keramike istim
dekorativnim motivima, ali i u nadinu pokapanja pokojnika.
Istodno podrudje, tj. ono oko PoZeike kotline, iako djeluje
poprilidno izolirano, ipak je komunikacijskim pravcima bilo
povezanoi s juZnim, balkanskim prostorom,pa se ovi kontakti
ogledajuu nekim prilozima najbogatijih kaptolskih grobova.
Zahvaljujul povoljnu reljefu ocrtani geografski prostor
pruLaoje kroz sva razdoblja pretpovijesti dobre Zivotne uvjete,
5to potvrduju i arheolo5ki nalazi. Ovo podrudje sjeverne
Hrvatske ispresijecanoje vodenim tokovima, bogato plodnim
tlima, a njegove su velike povr$ine ranije bile prekrivene
Sumama. Stepenasto oblikovan reljef s rijednim dolinama i
uzdignutim terasama te pojedina podrudja zalti|ena vi5im
gorjem omogudavala su odabir povoljnih poloi'aja za
podizanje naselja te za sklanjanje u opasnim situacijama.
Medurjedje Drave i Save, prirodna poveznicajugoistodnoga
predalpskogi jugozapadnogapanonskogprostora,oduvijek je
Grup a M artij anec-Kapt oI

":
#ll
'" "1",':

bilo prirodni koridor za protok ljudskih zajednica,za Sirenjei

prijenos razllditih utjecaja, znania i ideja, za uspostavljanje
trgovadkih putova, a i za ratntdka osvajanja. Otvorenost
prostora i njegova izloZenost utjecajima iz razlllitih smjerova
uvjetovala je tako nastajanje, ali i nestajanje mnogih
prapovij esnih kultura.

Potkraj kasnoga brondanog doba, razdoblja koje je i tu i na

5. Veliki neistraZeni tumul, Martiianec
5. Iange unexcavated tumulus, Martijanec
5. Grcfer unerforschter Tumulus, Martijanec
Sirem prostoru dobro dokumentirano arheolo5kim nalazima
kulture polja sa iarama, doSlo je do dodira te duboko
ukorijenjene i dugotrajne kulture s novim tekovinama koje
prodiru s istoka. Kontakti s novim kulturama te nagao ruzvoj
metalurgije, osobito metalurgij e LeIjeza,a i trgovina potaknuli
su prihva6anje novih proizvoda i novih obidaja Stoje izazvalo
i promjene u druStvenim odnosima unutar zqednice. Sve je to
potkraj 8. i na pnjelanr u 7. st, pr. Ik postupno dovelo do
oblikovanja drukdije rnaterijalne i duhovne kulture, koja
obrljei,ava i podetak novoga civilizacrjskog razdoblja -
starijega Leljeznog doba. Spomenutim promj enama, migraci-

84
Gntpa M artij anec-Kapto I

jama i utjecajima bilo je obuhvadenoSiroko podrudje srednje i

zapadneEurope, na kojem se formirao cio niz starijeLeLjezno-
- dobnih kultura, a unutar istodnohal5tatskogakruga razvijala se
-,od
druge polovice & pa otprilike do polo,v-ic-e6, q!, p,1 Kr.
kulturna grupa Martijanec - Kaptol. Temeljne odrednice
njezine materijalne i duhovne kulture proistjedu iz prethodno-
garazdoblja - kasnogabrondanog doba, odnosnolailture polja
sa iarama, a te su tradicionalne vrijednosti bile oZivljene
utjecajima s istoka te iz ruzvijenih mediteranskih i egejskih
sredi5ta. U arheolo5koj ba5tini grupe Martijanec - Kaptol, a
osobito u nadinu pokapanja i inventaru grobova, mogu se
razaznatikomponente naslijedenogai uvrijeZenoga te novoga,
pa dak pomodnoga. Dosada5nje su teorije prodor istodnih
utjecaja povezivale s prodorom ratnidkih plemena Kimerana i
Tradana sa crnomorsko-kavkaskoga prostora prema Podu-
navlju, Stoje bilo potkrijepljeno i pojavom specifidne konjske
opreme istodnih obiljeZja na podrudju Panonije. Trako -
kimerijski stil postaoje u arheolo5kommaterijalu odrednicom
podetka starijega Leljemog doba. Medutim, opseZne analize
arheolo5ke grade koja pripada kulturi polja sa iarama i
starijemu i.eljeznom dobu na Sirokom prostoru jugoistodne
Panonije upuduju na dugotrajmje ivzajamne kontakte izmedu
istodnih i zapadnihprostora, na strujanja iz obaju smjerova te
mo1da na postupan prljelaz iz kasnoga brondanog u starije
Leljeno doba.

Posredno, preko nalaza bogate konjske opreme, koja se ipak

javlja u odredenome povijesnom trenutku i obiljelava novo
doba, mohe se zakljuditi da je konj zauzimao posebno mjesto
ne samo u ratnidkim pohodima ve6 i kao statusni simbol
plemenske aristokracije. Uz istodne impulse i strujanja iz
razvljenih sredi5ta, osobito iz Grdke, potaknuta Zivljim
trgovadkim vezama iz smjera juga, udedu na tradicionalna
dostignu6a kulture polja sa iarama i dovode do formiranja
nove kulfure.

Materijalna, pa i duhovna kultura svake etnidke zajednice

refleks su svakodnevnoga Livota, ekonomske sigurnosti i
proizvodnih moguinosti, Sto je pak uvjetovano i prirodnim
bogatstvima. Stoga izv ore za poznavanje, zapravorekonstruk-
ciju ekonomike na5egrupe, moramo potraliti na"vi5emjesta:
ponajprije medu arheolo5kim nalazima, zatim u istodobnih
zajednica istog ili slidnog nalina Livota te u prirodnim
vrijednostima naseljenogapodrudja. Sigurno je da se svako-
dnevni Livot i proizvodnja za temeljne potrebe zajednrce
najbolje mogu ruzaznati analizom nalaza tz naselja. Medutim,
na prostoru grupe Martijanec - Kaptol tek je malen broj
istraLivanih naselja, a i ona koja su iskopavana nisu tstraZ,ena
u potpunosti. Ipak, zahvaljujubt nalazima kao Sto su rudni
Lwnlevr, keramidki pr5ljenci za wetena, utezi za vertikalne
tkaladke stanove, brondani srpovi, utezi za nbarske mreZe te
keramidki i kameni kalupi za odlijevanje brondanih predmeta,
moZemo ipak pone5tozakljuditi o gospodarskim djelatnostima

B6
Grupa .Vartij anec-Kaptol

stanovni5tva. Zemljoradnja, ustaljena jo5 u prija5njim

razdobljima, svakakoje i u starijem Lelleznomdobu bila jedna
od osnovnih gospodarskihdjelatnosti,tim vi5e Sto su i plodna
podrudja pruL,aIasve uvjete zauzgoi Litarica i drugih korisnih
biljaka. Iako je i meso doma6ih i divljih Zivotinja bilo
zastupljeno u svakodnevnoj prehrani stanovnika grupe
Martijanec - Kaptol, pretpostavljase da je zemljoradnja ipak
osiguravala osnovne prehrambene namirnice. Iako nema
podataka o vrstama Litarica koje su se vzgaiale na prostoru
grupe,pretpostavljase da su to, kao i u slidnim sredinama,bili
p5enica,jedam i rai,, koji su se nakon su5enja,mljevenjem
rudnim Zrvnjem usitnjavali za pripremu hrane.Uzgojem stoke
osiguravali su se meso i sirovine za prorzyodnju ko5tanih
rzradevina kao Sto su: razni sitni alati. usadnici za metalne
alatke, nakit i kultni predmeti. Kao sirovina rabili su se i
7. Priljenci za vretena, Sigetec
rogovi te Zivotinjski zubi. U naselju u Sv. Petru Ludbre5kom
7. Spindle-whorls, Sigetec
nedaleko od YaraLdina u otpadnim jamama medu drugim
7. Spinnwirtel, Sigetec
odbadenimmaterijalom nadenesu i Zivotinjske kosti - ostatci
hrane tamo5njih stanovnika. Analiza je pokazala da se radi o
kostima ovca, koza, svinja, divljih svinja, goveda i jelena.
Dakle, u naselju, moLda u posebno ogradenim prostorima.
uzgajale su se te doma6e Zivotinje, a u okolnim Sumama
mu5karci su lovili divljad, osim jelena sigurno i druge vrste.

Posebno vaLnu ulogu svakako je imao korU. U prethodnom

razdoblju bio je Livotinja od sporedne vaZnosti, a tijekom
starijega L,eljeznogdoba postao je statusnim simbolom usko
povezanim s vladajudim slojem, znakom mo6i ratnrka, neza-
mjenjivim u ratnidkim pohodima, a svoga jaha(,asimbolidki
prati dak i u grob. Konj se prlkazivaoi umjetnidki oblikovanim
predmetima od razli(,itih materrjala: keramike, bronce i
jantara.Takvi prikazi ne podedu dodu5es na5egapodrudja,ali
su svojstveni susjednim istodobnim kulturnim grupama.
Medutim, konj je svakako prisutan i na podrudju ove grupe. i
to od njezinih podetaka,Sto potvrduju kalupi za odlijevanje
brondanih dijelova konjske opreme nadeni u naselju u
Sv. Petru Ludbre5kom.

Kalupi medutim dokazuju i vaLnu gospodarskudjelatnost -

B. Kalupi zajednokratnu upotrebu, Sv.Petar Ludbreiki
& a t . I . 15 . - 1 6 . )
B. Non-reusable moulds, Sv.Petar Ludbreiki
( c a t .1 . 1 5 .- 1 6 . )
B. Gu/3formenfir einmaligen Gebrauch, Sv.Petar Ludbreiki
( K a t . 1 . 1 5 .- 1 6 . )
metalurgiju. Govoreii o uzgoju doma6ih i lovu na divlje
Zivotinje, moramo spomenuti da su Zivotinjska koLa i l<rzno
bili u vrlo Sirokoj uporabi, ali predmeti izradeni od njih nisu
pronalaLeniu naseljima grupe. Ista je situacija i s drvenim
izradevrnamakoje su podjednakopodloLnepropadanjui mogu
se oduvati tek u specifidnim uvjetima. No, prostranapodrudja
prekrivena Sumamasigurno su bila bogat izvor drva koja se
najde56erabilo za izgradnju nastambi i raznrh pomodnih
konstrukcija u naselju (ograde,nadstre5nicei s1.),za izradbu
pojedinih dijelova lovadkog i ratnidkog oruLja, oruda.
najrazliditijeg kudnog inventara, sredstava za prevoZ,enjei
prijenos tereta,ukrasnih i kultnih predmeta, nakita, igra(,akate
konstrukcija i objekata povezanih s kultom i pogrebnim
obidajima. O Sirokom spektru drvenih rzradevtna koje je

88
Grupa Martij anec-Kap to I
9. Keramiika zveika, Sv.Petar Ludbreiki (kat. 20.)
9. Ceramic rattle, Sv.Petar Ludbreiki (cat. 20.)
9. Keramische Rassel aus Sv.Petar Ludbreiki (Kat. 20.)
10. Asimetriina posuda s izduienom drikom,
Sv.Petar Iudbreiki (kat.30.)
10.Asymmetrical vessel with elongated handle,
Sv.Petar Ludbreiki (cat. 30.)
10. Asymmetrisches Gefafi mit ltinglichem Griff,
Sv.Petar Ludbreiki Kat. 30.)
90
proizvodilo i upotrebljavalo stanovni5tvo grupe Martijanec -
Kaptol nema arheolo5kih dokaza. ali se slika svakodnevice i
Livota u naselju u glavnim obrisima ipak moZe rekonstruirati
uz pomoi drugih znanstvenihdisciplina, npr. etnologije. Ipak,
jedan fragmentaran nalaz iz tumula u Martijancu dokazuje
polaganje u grob drvene posude u obliku vedra s oplatom od
brondanogalima.
Na obradivim povr5inamauz naselja najvjerojatnije se uzgajao
lan, od kojega su se dobivala vlakna za izradbu tekstila, ali i
ulje. Poznataje bila i konoplja. S naSegapodrudja nemamo
dokaza za ove pretpostavkejer se sve do najnovijeg vremena
nrje posve6ivala dovoljna paLnja arheobotanidkim i
polenolo5kim analizama pri arheolo5kim istraZivanjima.
Medutirn" rezultati modernih istralivanja sa susjednih
podrudja gdje je mogude sagledati uzgoj biljnih vrsta pomaZu
donekle i u rekonstrukciji zemljoradnje na na5emprostoru.
Neki postupci izradbe tkanina, a uz konoplju i lan rabila se i
vuna, arheolo5ki su potvrdeni pojedinim skupinama nalaza rz
naselja. To su keramidki, desto ukra5eni pr5ljenci, koji su
sluZili kao zamalnjaci na vretenima te masivniji utezi,
najde56eoblika k*je piramide, kojima su se natezale niti
osnove na vertikalnome tkaladkom stanu - destom ku6nom
inventaru. U ve6em ukopanom objektu naselja u Farka5i6u
nedaleko od Koprivnice pronadenoje tridesetak piramidalnih
utega teLine izmedu 40 i 60 dag. Iako nisu uodeni tragovi
drveta,mogu6eje daje otkriveno mjesto gdje je stajaotkaladki
stan. Radi se zapravoo ukopanu ili djelomice ukopanu objektu
u kojem se tkalo.
Osim lova, takoder se pretpostavlja bavljenje ribolovotrn,to
vi5e 5to je prostor grupe Martijanec - KaptoI intzetno bogat
vodotocima. O disto6i rijeka i potoka te skupljanju Skoljakai
izlovu rakova ne postoje podatci izprapovijesnih ruzdoblja, ali
moilda se i oni iz srednjeg i novog vijeka mogu primijeniti i na
starija razdoblja.
Oko dana5njega lvanca, YaraLdrna, u Medimurju, oko
Ludbrega, Koprivnice te oko kaptolskoga sredi5ta mnogo je
IeLiStakvalitetne gline, sirovine podatne za obradu.Uvelike je
rabljena za izradbu posuda i drugih uporabnih i ukrasnih
predmeta, a unutar podrudja grupe vjerojatno su se mogle
podmiriti sve potrebe stanovniStva. Tradicija izradbe
kvalitetnoga keramidkog posuda u ku6noj produkciji Liva je i
danas u nekim selima oko Ivanca. Sol je takoder mineralno
bogatstvo koje je u zapadnom prostoru lokalno stanovni5tvo
rabilo od srednjegavijeka do najnovtjegadoba, a mogla je biti
iskori5tavana i tijekom starijega L,elleznogdoba. O kori5tenju
soli (sela-Slanje i Salinovec) iz slanih izvora koji postoje i
danas,postoje pisani dokumenti i usmena predaja. Mogude je
da su ovi slani izvon postojali i u pretpovijesti pa se kuhanjem
hrane u slanoj vodi rje5avao nedostatakkamene soli. Sol je u
Grup a M artij anec-Kap tol

Livotu ljudi i uzgoju stoke nezamjenjiva, a nabavljala se

trgovinom i iz wlo udaljenih krajeva. Stoga je bila prava
dragocjenost,a zajednicakoja je raspolagalatakvim resursima
nije ovisila o drugim zajednicama i trgovadkim karavanama.
No, mogula je i pretpostavka o pomavanju dvaju leZi5ta
- Kaptol: u
Laqeng soli na prostoru grupe Martijanec
brdovitim predjelima jugoistodno od Yaruldina i u sredi5njoj
Slavoniji na Psunju. Ovi su podalci tek mogu6nosti koje u
analizi ekonomike grupe ne bi trebalo zanemariti.

Metalurgija i s njo- povezana trgovina najvaZnije su

gospodarskegrane,a njihov nagaoprocvat obiljeZioje podetak
starijeg i,eljeznog doba. Proizvodnj a razli(,itth metalnih
predmeta i trgovina tim cijenjenim i skupim tzradevinama
potakli su procvat pojedinih kulturnih centara, omogudili
rasprostiranje kovinskih proizvoda na Sira pa i wlo udaljena
podrudja, oZivjeli kontakte medu druStvenim zajednicama,te
Sirenjeutjecaja s razliditih prostora i u razliditim smjerovima.
Trgovadki putovi povezivali su zapadne i istodne krajeve
prateli najde56e rijedne tokove Drave, Save i Dunava te
sjeverne s juZnim krajevima, koriste6i brdske prolaze.
Nadgledanim i branjenim trgovadkim putovima kretale su se
dobro organizirane karavane s dragocjenom robom. Za
putovanja i prijevoz roba koristili su se jaha6im konjima i
zaprelnim kolima. Uz glavne putove postojao je i splet
sporednih, manje vaLnlh komunikacija, namijenjenih
lokalnom prometu. O intenzivnoj trgovini, u koju je bilo
ukljudeno i podrudje na5e grupe, svjedode arheolo5ki nalazi -
luksuzni predmeti proizvedeni u udaljenim centrima. Ratnidka
oprema iz kaptolskih grobova, npr. grdko-ilirska kaciga
(kat. 12.2.), kaciga korintskoga tipa, brondani Stitnici za no3e
- knemide (kat. 12.6.), brondana prsna ploda - pektoral
(kat. 12.3.), a i neki drugi grobni prilozi primjer su trgovadkih
veza tog podrudja s prostorima drugadijih kulturnih strujanja
Istodobno oni ilustriraju i mod vladajudegaratnidkog sloja.

Metalurgija, kao osobito vaLna djelatnost, na kojoj se ne

-Ludbrgikog u Podravini. U jami na rubnome dijelu naselja
I l. Polovica kalupa za lijevanje iupljih sjekira s dujema uiicama,
Sv.Petar Ludbreiki (kat. !.3.)
11.Half of a rnouldfor casting socketed axes with two loops,
Sv.Petar Ludbreiki (cat. 1.3.)
11.Gu/Sformenhdlftefiir Tiillenbeile mit nuei dsen,
Sv.Petar Ludbreiki (Kat. 1.3.)
temelji samo prosperitet pojedinca ili odredenog sloja ved
posredno i Sire zajednice, potvrdena je na tom prostoru
inuzetnim nalazom inventara ]ievadke radionice iz Sv. Petra
pronaden je vedi broj kamenih i keramidkih kalupa za
odlijevanje brondanoga oruLja, oruda, dijelova konjske
opreme i poluizradevina(kat. l.). Kalupi se prema tehnologiji
lijevanja dijele na one za vi5ekratnu i ore za jednokratnu
upotrebu, koji su se morali razbiti kako bi se iz njih izvadio
gotov predmet. Stoga se kalupi pronalaze vrlo fragmentirani,
kao manji, neprepoznatljivi ulomci, pa ih se uglavnom i ne
prepoznajekao ljevadki inventar. Zato je nekoliko primjeraka
iz Sv. Petra Ludbre5kog (kat. 1.15.), a u kontekstu cijeloga
ljevadkog inventara, rijedak i vrlo vaLan nalaz u europskim
okvirima. Kalupima su bile pridruZene i jezgre, neophodnepri
lijevanju predmeta sa Supljinom za nasaddr5ke (kat. 1.14.) te

92
Grupa Martij anec-KaPtol

keramidka koljenasto savijena cijev dio mijeha za

potpirivanje vatre (kat. I .17.).U blizini su otkriveni i ostatci
talionidke peti. Zanimljiv je dljapazon brondanih predmeta
koji su se proizvodili u naselju, sigurno ne isklju(wo za
lokalne potrebe, vec i zarazmienu. Neki od predmeta,kao npr.
noZevi s tuljcem zanasad drske (kat. 1.6.), lovorasta koplja
(kat. 1.4.) te dijelovi konjske opreme istodnih stilskih
karakteristika (kat. 1.15.) vremenski odreduju djelatnost
radionice, ali i podetakLivota u naselju u drugoj polovici 8. i
na podetku 7. st. pr. Kr. Od ostalih proizvoda radionice
spominjemo i dvije vrste dlijeta (kat. 1.5 - 6.) te male deki6e
(kat. 1.10.)- sve alat koji se ovdje izradivao i vjerojatno dalje
rabio u proizvodnji brondanih predmeta, za iztadbu kamenih
kalupa i kod daljne, fine obradbe proizvoda od brondanoga
lima. Razvodadi zaremenjekonjske opreme,iako su proizvod
doma6e radionice, imaju oblljeLja istodnoga kulturnog kruga-
tw. tr ako-kimerij skoga koj i j e svoj im zt a(,er4em prema zapadu
ozna(io kraj jednog i podetak novoga tazdoblla. Uz ove
orijentalne tipove u Sv. Petru su se lijevale i sjekire s dvjema
usicama(kat. 1.3.),potpuno straneautohtonojkulturi, a bile su
destena crnomorskomeprostoru. Dakle, centar za produkciju
toga stranogtipa dokazanje arheolo$krmtalazima - kalupima.
ali je zanimljiv podatak da na prostoru sjeverozapadne
Hrvatske nrje pronadena ni jedna sjekira koja bi mogla
potjecati rz radionice u Sv. Petru Ludbre5kom. Nalaz
ljevadkog inventara,sa svim pitanjima koja otvara, moZe biti
zasebnai Sirokatema. osobito je zanimljivo pitanje podrijetla
sirovine, a ono ne moZe biti rije$eno bez potrebnih anahza
sastava bronce. Medutim, u okvirnom prikazu ekonomske
baze grupe Martijanec - Kaptol, zahvaljtju1 upravo
arheoloSkim pokazateljima rz Sv. Petra Ludbreikog.
metalur5koj dj elatnosti pripada istaknuto mj esto.

Podatci o naseljima stanovni5tva grupe Martijanec - Kaptol

vrlo su skromni i nepotpuni. IstraZivanja grupe na prostoru
Hrvatske zapodelasu tek u drugoj polovici 20. st.' a i bila su
vi$e usmjerenana grobove. Sustavnoiskopavanjeprovedeno
je 1960.u na naseljuu Sv. Petru Ludbreskom,a manja zaititna
istraZivanjarubnoga dijela nalazllta od I976. do 1978.U selu
Sigetec,takoder kraj Ludbrega,u vi5e kampanjasu provedena
istraZivanja,kojima nije obuhva6enocijelo, inade prostrano
naselje.Na lokalitetu Delovi kraj Koprivnice ustanovljeni su
tragovi nizinskoga naselja iz starijega L'eljeznog doba na
istome mjestu na kojem se Zivjelo i u prethodnom razdoblju.
pa se Livot nakon kasnoga brondanog doba po svoj prilici
nesmetano nastavio i dalje. Identidni kontinuirani prrjelaz iz
starijeg u mlade razdoblje moi'e se uz pomo6 keramidkoga
naseobinskog materrjala pratiti i u farkasiiu nedaleko od
I 3. Pogled nq dio istraZenoga Koprivnice. O izgledu, velidini i organizaciji naseobinske
naselja u Sv.Petru Ludbreikom cjeline ni ovdje nemapodataka,poStoje lokalitet nizinski te se
13. Iiew of a part of the excavated zemljaintenzivno obraduje. Na prostoru izmedu Drave i Mure
settlement in Sv.Petar Ludbreiki
pretelito su se istraZivali grobni humci, do sada vi5e od
13. Blick auf einen kil der erforschten
Siedlung in Sv.Petar Ludbreiki dvadeset, a naselja su gotovo potpuno zanemarer1a,iako su

96
Grupa,\[artij anec-Kaptol
14. Pogled na dio istraZenoga
naselja u Sigetcu
14. Viev'ofa part ofthe excavated
settlementin Sigetec
14. Blick auf einen kil der erforschten
Siedlung in Sigetec
98
rekognosciranjima ubicirana. IstraZena je tek jedna polu-
zemunicau Goridanu,ovalnoga tlocrta i s velikom kolidinom
keramike i Zivotinjskih kostiju. Od zanimljivtlih predmeta
spominju se pr5ljenci za vretena, utezi za tkaladki stan,
keramidka zrna ogrliae, staklenaperla, brus i LwanJ.Zemuntce
su potvrdene manjim sondaZnim istraZivanjima na jo5 dva
pololqa u Goridanu.
Iako je i brojka od tridesetakpoloZajana kojima su u novije
doba evidentirani ili pretpostavljeni naseobinski kompleksi
prilidno skromna za cijelokupan prostor grupe, broj istraZi-
vanih naseljagotovo je zanemariv.Osim Sv. Petrai Sigetcana
ostala tri lokaliteta istraLivane su neznatne povr5ine. Grobni
humci pruLaju svakako cjelovite i atraktivne nalaze, uz
izuzetne keramidke izradevine i raznolike metalne predmete,
ali su grobovi ipak refleks samojednoga Zivotnog segmenta.
Svakodnevni Zivot zajednrce,onaj koji se odvija u naselju,
sigurnoje najvjernija slika njezine fizionomije.
Iz svega spomenutogaslijedi da je na temelju dosadaSnjih
istraZivanja tesko govoriti o izgledu naselja, o njihovoj
strukturi, velidini te tipu stambenih i pomo6nih objekata,
Spoznaje su tek fragmentarne. Podrudje grupe Martijanec -
Kaptol unutar hrvatskih granica uglavnom je nizinskoga i
blago valovita reljefa, pa su i naseljanizinskogatipa,podizana
na prirodnim gredamaili malo povi5enim rijednim terasama'
uvijek u blizini vode. Na ovakvim pogodnim mjestima Zivjelo
se i u starijim razdobljim&, Pdje vi5eslojnostnaselja zapravo
potvrda optimalna odabira poloLaja. Za starije Leljezno doba
Siregpodrudjatipidna su gradinskanaselja, zakoja su se birali
povoljni strate5kipoloLali,teZepristupadnii vi5i vrhovi s kojih
se kontroliralo okolno podrudje. Gradine su nerijetko bile i
dodatno utvrdene bedemima i jarcima. Izmedu Drave i Save
gradinskanaseljabila su izuzetak.Vjerojatno su bila locirana
juZno od dravske nizine, u vi5im brdskim predjelima, no ova
podrudja do sada nisu sustavno istraZivana. Ye(a gustoda
gradinskih naselja moL,e se odekivati u istodnome dijelu
rasprostiranjagrupe, odnosnona brdima oko PoZeSkekotline.
Jednood takvih neistraZivanihnaseljajest napoloLaju Gradca
kod Kaptola. Pretpostavljase da su se na terasama,koje se i
danas dobro razabrru, nalazlle kude. Naseobina je bila
zalticena bedemom i jarkom. I blizu ovog naselja nalazi se
potok, pa su svi najvaZniji Zivotni uvjeti na polotaju Gradca
bili osigurani.
Za nizinska naselja, a to najbolje ilustriraju Sv. Petar
Ludbre5ki i Sigetec, odabirali su se poloZaji malo uzdignuti
iznad nizine. Na osobito lijepu poloZaju nalazllo se naselje u
Sigetcu- na prostranoj gredi iznad Bednje. U Sv. Petru Lud-
bre5kom, kao i na drugim nizinskim naseljima u Podravini.
gornji slojevi uni5teni su izoravanjem,pa tako nisu saduvani
naseobinskiobjekti. Ipak se prema nekim tragovima, a to stt
prije svega rupe od drvenih stupova, moLe zakljuditi da su
Grup Monijanec-Kaptol
15.Prijenosno ognjiSte iz Sv.Petra Ludbreikoga (kat. 22.)
15.Portable stovefrom Sv.Petar Ludbreiki (cat. 22.)
15. Tragbarer Herd aus Sv.Petar Ludbreiki (Kat. 22.)
r00
ku6e bile nadzemne,tadauobidajene. Bile su od drvene grade,
zidova od prepletenoga pru6a i granja, premazana glinom.
Jednostavni dvoslivni krovovi prekrivali su se trstikom,
slamom,travom ili sl. Podovi su bili od nabijene zsmlje.Nadin
gradnje zidova dokumentiran je komadima kudnoga maza ili
ljepa, koji su nadeni u obama spomenutim naseljima i na
mnogim drugim. Kudni maz lli ljep ostatak je zida, tj. glina
kojom je iznutra i izvanabio premazanpleter od Siblja, pa se
zato na komadima ljepa dobro vide otisci pru6a. Drvene kude
obidno su imale kamene temelje gradene u tehnici suhozida,
ali niti u Sv. Petru Ludbre5kom niti u Sigetcu nisu ustanovljene
takve supstrukcije. MoZda su tamo ku6e gradene izravno na
zemlji. Prema podatcima s drugih podrudja zna se da su ku6e
bile pravokutna tlocrta, s najde56e dvjema prostorijama, a
opremu jedne od njih dinilo je ognji5te, zapravo najvaLnije
mjesto u ku6i. Uz ognji5te nalazili su se keramidki lonci za
kuhanje (npr. kat. 21.), zdjele, moLda posude za sol (kat. 19.),
podmetadi za posude, keramidka cjedila, poklopci i druge
potrepStine zapipremu hrane. Zanimljiv su dio naseobinskog
inventara keramidka prijenosna ognji5ta, a dva su primjerka
potvrdena u naselju u Sv. Petru Ludbre5kom (npr. kat.22.). To
su zapravo pomidne male pe6i koje su se postavljale na vatru.
Gornja ploha na koju se stavljala posuda s hranom bila je
perforirana tako da jel<roz otvore dolazilo dovoljno topline, a
posuda ipak nije btla izlolena direktnoj vatri. Pri pedenju
hrane ponekad su se rabili masivni stalci za raLanj, a takav,
inade rijedak nalaz, potjede takoder iz Sv. Petra Ludbre5kog.
Prema istraLivanlima na drugim mjestima zna se da su se uz
ku6e nalazili ogradeniprostori za stoku, prostori za obavljanje
raznrh poslova, jame za duvanje zaliha hrane, one za otpatke,
ognji5ta za pipremanje hrane na otvorenom, te ve6e jame,
koje su zaStidene nadstre5nicom sluZile kao radne, tj. za
obavljanje odredenih poslova. U nekim naseljima, dodu5e
iz:ranna5egapodrudja, otkrivene sujame s ostatcima tkaladko-
ga stana pa je odito da su se neki specijalizirani poslovi
obavljali i u tzv. radnim jamama. No, valja spomenuti da su
tkaladki stanovi pronalaZ,enii u ku6ama. Razne radionice, a
pogotovo one zaproizvodnju metala zbog opasnostiodpoLara
nalazile su se izvan naselja ili barem na njegovoj periferiji.
Takav je sludaj zabllje1en i u Sv. Petru Ludbre5kom, gdje su
ljevadki inventar i ostatci pe6i otkriveni tek pri istraZivanju
rubna dijela naseobine.Meclutim, za obavljanje tako vaZne
djelatnosti podrazumijevaju se i odredeni uvjeti i poseban
status naselja. Metalur5ki centar mogao je postojati jedino u
dobro organiziranu i sigurnu naselju, geografski povoljno
smjedtenu te u takvu koje odrZava kontakte sa susjednim
aglomeracijama, a dobrim je komunikacijama povezano i s
bliZim i s udaljenijim podrudjima.Zato se pretpostavljada je i
naselje u Sv. Peffu Ludbre5kom bilo vaLan i dobro organiziran
centar. Ipak je pitanje o podrijetlu sirovine jo5 nerije5eno.
Naseobina je mo/da slidila istodobnom kompleksu u
nedalekom OrmoZu u Sloveniji. Tu su arheolo5kimnalazima
Grupa M an ij anec-Kap t oI

16. Koljenasta cijev mijeha u obliku konjske glave,

Sv.Petar Ludbreiki (kat. 1.17.)
16. Knee-shaped bent bellows tube resembling a horse's head,
Sv.Petqr Ludbreiki kqt. 1.17.)
16. Knierohr (Tondiise) in Form eines Pferdekopfes,
Sv.Petar Ludbreiki (Kst. 1.17.)

desno-right-rechts
17. Divovski tumul Gomila, JalZabet
17. Gigantic tumulus Gomila, Jaliabet
I 7. Riesentumulus Gomila, JalZabet

potvrdene pravokutne drvene ku6e pravilno poredanevz dvije

glavne ulice, koje su bile poplodanekamenom.Na prostorima
oko ku6a i uz ulice otkrivena su ognji5ta i nekoliko bunara s
drvenom oplatom. Svi ovi detalji otkrivaju da se naselje
planski podizalo i daje u Zivotu zajednrcevladao odredeni red.
Na lokalitetu Sigetec takoder je potvrdeno postojanje
nadzemnih ku6a, medutim istraZenaje i ve6a zemunica.koja je
kao tip objekta izuzetak u starijem 2,elleznom dobu. Ova
nastambai zemunica u Goridanu za sada su dva osamliena
primjera na prostoru grupe Martijanec - Kaptol.

Za analiz;ttpoloL,ajanaseobinskogakompleksa posebno je
zanimljivo pitanje smje5taja pripadaju6ega groblja. Neki
primjeri, kao npr. Goridan, JalLabet,Martijanec i Kaptol dobro
oslikavaju suodnos naseobinei nekropole, koje se na ovim
nalazi3tima fialazeu neposrednojblizini. Ponekad su groblja
potokom odijeljena od naselja,kao Stoje to sludaju JalZabetu.
U okolici naseuaSigetecdo sadanije otkrivena nekropola. U
Sv. Petru Ludbre5kom mozda se nalazila sjeverno od naseobi-
ne, takoder u njezinoj blizini, zaStopostoje odredeneindicije.

Slika grobnog ritusa uglavnom je ujedna(ena V'roz cijelo

razdoblje trajanja grupe Martijanec - Kaptol, tj. od kraja 8. do

102

tion, in a settlement that maintains contacts with neighbouring
aglomerations and that is connected through good communica-
tions with both near and distant axeas. We can therefore
assume that the settlement in Sv. Petar Ludbre5ki must have
been an important and well-organizedcentre. Still, some ques-
tions remain, above all about the origin of raw material. The
settlement may have looked like a contemporary comFlex at
the nearby site of Ormot rn Slovenia. Here, the archaeological
finds proved the existence of rectangular wooden houses, laid
out orderly along two main streets covered in stone. Hearths
and several wells with a wooden coating were discovered in
the area around the houses and along the streets. All these
details reveal that the settlement grew according to a plan and
that there was a certain order governing the life of the commu-
nity. At the site of Sigetec,the existenceof housesbuilt above
ground was also documented,but large pit-house was excavat-
ed as well. This type of strucfure representsan exception in the
Early Iron Age: this one and the pit-house in Goridan are two
sole examples in our group's area so far.
In the analysis of the position of the settlement complex apar-
ticularly interesting question is that of the location of the cor-
responding cemetery. Some cases, Goridan, JalLabet,Marti-
Martij anec-Kapto I Group
M ar tij anec-Kap toI- Grupp e
Herkunft des Rohstoffs gemeint - immer noch offen. Die Sied-
lung selbst war vielleicht einem zeitgenossischen.siedlungs-
komplex im nahen OnnoZ in Slowenien iihnlich. Hier wurde
durch archiiologische Funde die Existenz rechteckiger Holz-
hduser belegt, die in zwei steingepflastertenHauptstraBenin
regehn?i8igen Hiiuserreihen errichtet waren. In unmittelbarer
Niihe der Hfluser und StraBenwurden Feuerpldtze sowie meh-
rere holzverkleidete Brunnen entdeckt. Alle diese Details las-
sen darauf schlieBen, daB die Siedlung planmii8ig errichtet
wurde und da8 im Leben dieser Gemeinschaft eine klar
bestimmte Ordnung herrschte. An der Fundstiitte Sigetec
wurde ebenfalls die Existenz oberirdischer Hduser bestiitigt, es
wurde aber auch ein groBeresGrubenhauserforscht, das in der
?ilteren Eisenzeit eher einen Ausnahmetyp darstellt. Dieses
Gebiiude und das Grubenhausin Goridan sind bisher die bei-
den einzigen Beispiele dieser Art auf dem Gebiet unserer
Gruppe.
Bei der Analyse der Lage von Siedlungsanlagenist die Frage,
wo das dazugehorende Griiberfeld liegt, immer besonders
interessant.Einige Beispiele,wie z.B. Goridan, JalLabet,Mar-
tijanec und Kaptol spiegeln das Verhiiltnis von Siedlung und
Nekropole - die sich bei den genanntenFundstellen in unmit-
'r'-l-i)
Grupa M artij anec-KaptoI
18- Grobna komora tumula I, Kaptol - Gradca
18. Grave chamber of tumulus I, Kaptol - Gradca
18. Grabkammer des Tumulus I, Kaptol - Gradca
19- Prcdmeti na mjestu nalaienja u tumulu I, Kaptol - Gradca
19. Objectsftom tumulus I in situ, Kaptol - Gradca
19. Gegenstdnde am Fundort im Tumulus I, Kaptol * Gradca
t04
u 6. st. pr. Kr. Iz-tzetakje grob u JalZabetu,otkriven i istraZen
1989. koji je datacijski najmladi, a svojom arhitekturom i
grobnim pnlozima iskade iz slike uobidajeneza grryu. Iako se
unutar pojedinih skupina grobova, pa dak i na vrlo bliskim
prostorima, mogu uoditi razlike u nadinu pokapanja ili izgledu
groba, ipak osnovne karakteristike grobnoga ritusa na
podrudju grupe Martijanec - Kaptol proizlaze iz dvaju
r azliditlh ishodi5ta. Spaljiv .ie pokqinika i pokapanle nj ihovih
ostataka u urne, uvrijeZeni je i tradicionalni nadin, kojega
diktiraju naslijedeni aspekti duhovnog. Uobidajen od vremena
kulture polja sa iarama, prakticirao se kroz cijelo razdoblje
grupe Martijanec - Kaptol. Druga je komponenta pokapanja
podizanje gobnog humka - ,tlrmula, Sto je kompleksan i po
svoj prilici dugotrajni postupak. To je bila novina namijenjena
ponajprije pripadnicima logatoga sloja, a ozna(ava podetak
starijega Leljeznog doba. Kao manifestacija duhovne kulture,
razlidite od one iz prethodnoga ruzdoblje,__fumulisu na neki
nadin materijalizirani odraz noylb'kruffio-ritualnih sadrLaj4
proiza5lih iz ekonoms@,ga'razvojadruStva.Oni su markirali
pnjglaz -iz 8. u 7. st- pr. Kr. na Sirokom prostoru istodno od
)\lpa. Istodobno o pokapanju najsiroma5nijih slojeva ne
zfiamo zapravoniSta, ali bi se podatci o toj kategoriji grobova
moLda mogli prikupiti sustavnim is1.raLivanjima cijelih
pow5ina nekropola, dakle i ravnoga terena izmedu tumula.
Najve6a skupina tumula, gotovo njih trideset, rstraLivanaje u
Medimurju. Kraj Kaptola ih je izmedu 1965. i 1971. istraZi-
vano detrnaest. Unatod relativno velikom broju iskopavanih
grobnih humaka prikupljeni podatci nisu potpuni, jer dobar dio
humaka nije potpuno istraZen. U novije doba provode se
sustavna,moderna istraZivanja druge kaptolske nekropole.
Na zapadnome dijelu podrudja, trz Dravu, istra?,enasu samo
dva humka: manji od dva grobna humka u Martijancu i
Qryll__II u JalLabetu. JalZabetski je humak jako sniZen
poljoprivrednim radovima, pa se gotovo i nije nazirao u
rarmici, analazi se u neposrednojblizini divovskoga tumula. S
promjerom od oko 75 m i visinom od gotovo 12 m, taj
spomenik europske i svjetske ba5tine jedan je od najvedih
Lelleznodobnihtumula srednje Europe.
Za razliku od koncentracije grobnih humaka na nekropolama
_G,o,ridani- Kaptol, humci u Podravini osamljeni su primjerci.
Njihov stvarni broj sigurno je bio ve6i od onoga Sto je u
krajoliku danas prepoznatljivo. Ova bi se pretpostavka mogla
potvrditi suvremenim, nedestruktivnim metodama istraLiva-
nja, a odito su se nekropole juZno od Drave svojom prostor-
nom koncepcijom razlikovale od npr. medimurskih.
Spaljivanjepokojnika svojstvenoje cijeloj grupi Martijanec -
Kaptol. Pokojnik se polagaona lomadu obudenu svoju no5nju
i opremljen osobnim predmetima kojima se koristio za Livota
te darovima za drugi Livot. Lomada se mogla nalaziti na
Grup a M artij anec-Kap to I

20. Tumul II tijekom istraiivanja, Jaliabet

20. Tumulus II during excqvation, Jaliabet
20. Turyulus II wdhrend der Forschungen, JalZabet

izdvojenu mjestu u blizitti nekropole, pa bi se nakon

spaljivanja pepeo i kosti stavljali u urnu i prenosili do mjesta
odredena za ukop. U goridanskoj nekropoli ima i primjera
humaka podignutih na mjestu spaljivanja nakon Sto su grobni
pnlozi poloZeni na tlo. Kao prilozi u grobove su polagane
luksuzno izradene keramidke posude, desto premazane
grafitom (kat. 4.2.) i dekorirane plastidnim prikazima
modvarnih ptica ili Zivotinjskim glavama. Motiv modvarne
ptice vude podrij etlo iz kulture polja sa iarama, gdje je
povezan s kultom sunca, Livota i ponovnoga radanja. Dvije
posude s apliciranim pticama, koje je vjerojatno izradio isti
majstor, nadenesu u grobu nekropole Dvori56e. Prtkazi bovida
- rogatih Livotinja, najde56ebika i jelena, rjede su oblikovani
21. Zara, Turiiice - Dvoriite (prema Wnski-Gasparini 1987.)
kao plastika cijele Zivotinje (kat. 8.1.) i tada imaju funkciju
21. Urn, Turiiice - Dvoriite (after Wnski-Gasparini 1987.)
rudke askosa - posude posebna oblika i namjene, uvijek
21. Urne, Turii1te - Dvoriite (nach Wnski-Gasparini 1987) )
vezane uz pogrebne radnje_ i ritualno da5denje sudionika
posmrtnoga ceremonijala. Cesto su rogate Zivotinje kao
dekoracija na posudamapredstavljene samo prikazom glava, u
podetku realistidno modeliranih (kat. 18.), a u kasnijoj fazi
starijega Leljeznog doba stiliziranih (kat. 23.). I ovaj motiv
duboke simbolike, proizalao iz kulta sunca, daje grobnoj
keramici istaknuto mjesto u vjerovanju i religijskim
predodZbama zajednice. MoZda je indikativan podatak da se
motiv modvarne ptice javlja na nizinskom podrudju
medurjedja Drave i Mure, a prikazi bovida - goveda i jelena
de56isu na brdskim prostorima oko PoZeSkekotline.

U istraZivanim tumulima Medimurja nisu ustanovljene

kamene grobne konstrukcije, poznate izMartijanca i Kaptol4
ve6 su grobni humci jednostavni, zemljani. O redoslijedu i
trajanju kultnih radnji, o sudionicima pogrebnoga ceremoni-
jala i fazama podizanla grobnoga humka, zapravo o sferi
duhovnoga, ne znamo gotovo niSta. Vjerojatno je u ceremo-
nijalu pokopa sudjelovala cijela zajednica ili barem njezin
znatan dio, jer i izgradnja ve6ih i zahtjevnijih grobnih

106
Grupa Martij anec-Kaptol

r
22. Askos, Goriian (prema Majnarit-PandZit 1998.)
22. Askos, Goriian (after Majnarit-Pandiit 1998.)
22. Askos, Goriian (nach Majnarit-Pandiit 1998)

r0B
Grup a M ar tij anec-Kap to I
24. Shematskiprtkazi grobnih komora:
a) tumul I ftomora i plato), Kaptol - Gradca
b) tumul II (komora s dromosom i plato), Jaliabet
c) tumul (komora), Martijanec
24. Schematic representations of grave chambers:
a) tumulus I (chamber and plateau), Kaptol - Gradca
b) tumulus II (chamber with the dromos and the plateau), Jaliabet
c) tumulus (chamber), Martijanec
24. SchematischeDarstellungen der Grabkammern:
a) Tumulus I (Kammer und Plateau), Kaptol - Gradca
b) Tumulus II (Kammer mit Dromos und Plateau), Jaliabet
c) Tumulus (Kammer), Martijanec
tI0
konstrukcija, kakva je npr. veliki tumul u Martijancu,
pretpostavlja ve6u L orgafiiziranu skupinu. Naravno, svi tumuli
nisu bili tako respektabilnih dimenzqa. Dodu5e, njihove
prvobitne velidine nisu poznate, ali ih je vedina tijekom
vremena wlo sniZena. Dana5nji im se promjeri uglavnom
kredu od desetak do tridesetak metara, a visina od manje od I
m do 2 m. Do sada nije obja5njena simbolika i zna(enje
dt-vorrkrhlumula t UlqttUgr-tpl_i-lalLabeEtjer ni jedan nije
istraZivan. Istidu li oni svojom velidinom vaznost i polo2aj
pokojnika - plemenskoga vode, kneza, istaknutoga ratnika ili
se u tako monumentalnim objektima krije neka nama
nepoznata simbolika? Veliki jalZabetski tumul djeluje u
krajoliku izolirano, medutim u njegovoj neposrednoj blizini
nalaze se sigurno i drugi grobovi, u pretpovijesti raspoznat-
ljivi, a danas nevidljivi. Na ovakvu mogu6nost upu6uje i
potpuno razvudeni tumul II u blizint, izvzetan i najmladi grob
unutar grupe, Sto je pokazalo istraZivanje provedeno 1989.
godine.
Osim grobova bez ikakve konstrukcije, na podrudju grupc
postoje i druge varijante: suhozidna gradnja koja okruZujc
grob ili vi5e njih, grobovi prekriveni oblucima, pravokutm
grobna komora od kamenih ploda, velika kamena grobne
komora s prilazom (dromos). Nadini polaganja spaljenih
ostataka pokojnika u $ob takoder su raznoliki: stavljanje u
urnu, u jednom sludaju i u brondani kotli6, polagary'edirektno
na tlo, rasipanjepo povr5ini groba ili stavljanjeu jamicu. Ua
sve te raznolikosti gotovo uvijek se na podrudju grupe radi o
pojedinadnom ukopu pod tumulom ili rje<fe o 2 do 3 groba
O statusu pokojnika ili pokojnice govore grobni prilozi. U
njima se zrcali cio niz aspekatakulturne grupe Martijanec -
Kaptol: od atraktirme keramografije i njenog razvoja kroz srn
3 vremenska horizonta, preko stranih utjecaja i oblika,
socijalnoga raslojavanja i uzdizanja vojne aristokractje do
importa luksuznih predmeta te religijskih predodZbi i
vjerovanja. Najmnogobrojniji su grobni pilozi keramika, a
njezina su obiljeZja grafitiranje, plastidne aplikacije (ptice'

ty, discerniblein prehistory but invisible today. This possibili-
ty is indicated by the completely drawn out tumulus II nearby,
an extraordinary grave,revealed to be the the youngest within
the group by the investigationcarried out in 1989.
In addition to the graves lacking any structure whatsoever,
there are other variants in the area of the group: a drywall
structurebordering one or several graves; graves covered by
pebbles; a rectangulargrave chamber made of stone slabs; a
large stone grave chamber with an avenue (dromos). The
methods of placing the burnt remains into the grave also vary:
from placing them in urns - in one casealso in abronze buck-
et - to placing them directly on the ground, scattering them
over the surface of the grave and placing them in a small pit.
Even though there are so many varieties, in the area of the
group we almost always encounter a single burial under a
tumulus or, less frequently, two or three graves. The furnish-
ings of the grave speakof the statusof the deceased.A num-
ber of aspects of the Martijanec-Kaptol cultural group are
reflected in those furnishings: from the attractive ceramogra-
phy and its development through all three time horizons,
through foreign influences and shapes,the social stratification
and emergenceof the military aristocracy to the import of lux-
ury goods, and finally the religious conceptionsand beliefs.
The most numerousgroup of grave furnishingsconsistsof pot-
tery. Its featuresinclude graffiting, the already mentioned plas-
tic applications (birds, horned animals), painting in black on
the red surface,and meanderand spiral motifs. As for decora-
tive techniques,the application of lead or tin flakes to pottery
is common.A beautiful exampleof this decorativemethod are
two vessels from the Martijanec tumulus (cat. 14.1.). The
askoi from Kaptol and Goridan (cat. 8.1.), drinking vessels
unique in the area of the group, are arrextraordinary find. An
analogous find are the famous askoi from the neighbouring
area in the east, from Dalj. A frequent item in the drinking
assemblageare small cups with a handle in the shapeof a styl-
ized head of a swamp bird (cat. 14.3.).TWotripods from Kap-
M artij anec-Kap t oI Group
M ar t ij anec-Kap toI- Grupp e
25. Keramika iz grobova u Goriianu
25. Pottery from the Goriian grqves
25. Keramik aus Grdbern in Goriian
aus Stein mit Ztgangskorridor (Dromos). Auch die Formen
der Brandbestattungwaren unterschiedlich:einmal wurde die
Asche in einer Urne bestattet- einmal sogarin einem Bronze-
kessel-, ein anderesMal wurden die Leichenbrandrestedirekt
auf den Boden gelegt, auf der Oberfliiche des Grabs verstreut
oder in eine kleine Grube gelegt. Trotz aller dieserUnterschie-
de handeltees sich auf dem Gebiet der Gruppe fast immer um
Einzelbestattungenin Grabhiigeln oder, seltener,um 2 bis 3
Griiber.Uber den Statusdes oder der Toten gebendie Grabbei-
gaben Auskunft. Hier spiegelte sich eine ganze Reihe von
Aspekten der Kulturgruppe Martijanec-Kaptol wider: von
attraktiver graphitmusterverzierter Keramik und ihrer Ent-
wicklung durch alle 3 Zeithorizonte, iiber fremde Einfliisse
und Formen, soziale Differenzierung und Herausbildung einer
Kriegsaristokratie, bis hin zum Import von Luxusgiitern und
religicis-geistigenVorstellungen.Die am zahkeichstenvertre-
tene Grabbeigabe war die Keramik, mit charakteristischer
Graphitbemalung,den schon erwdhntenplastischenApplika-
tionen (Vogel, Boviden), schwarzerBemalung auf rotem Hin-
tergrund sowie Miiander- und Spiralmotiven. Im Bereich der
Verzierungstechnikbewdhrte sich bei der Keramik die Appli-
kation von Lamellen aus Blei oder Zinn; ein schcinesBeispiel
dieser Verzierungskunstsind zwei Gef;iBeaus dem Tumulus in
Martijanec (Kat. 14.1.) Die Askoi aus Kaptol und Goridan
(Kat. 8.1.), diese auf dem Gebiet der Gruppe einzigartigen
Trinkgef;i8e, stellen einen auBerordentlichenFund dar, ver-
gleichbar mit den bekanntenAskoi aus dem im Osten angren-
zenden Gebiet - Dulj. Die Garnitur der Trinkgef?iBeumfaBte
oft auch kleine Tassenmit einem Griff in Form eines stilisier-
ten Sumpfvogelkopfes (Kat. 14.3.). Zu den Keramikfunden
auBerordentlichenCharakterszdhlen auch zwei DreifiiBe aus
Kaptol (Kat. 8.2.), die mit ihrem Formkonzept Einfliisse aus
dem italischen Raum widerspiegeln und Bestandteil einer
Trinkgarnitur sind. In den Griibern dieses gatzerr Gebiets
befinden sich au8er Keramikbeigaben auch Metallbeigaben
aus Bronze und Eisen: bronzene GefdBe,Trachtteile,Kriegs-
ausrtistungund Waffen sowie Pferdegeschirr.Alle dieseKate-
IIl
Gnrp Mattijarc-I(qtd

26. Askosiz goba t, tumul XII, Kaptol - Cemernica (kat. 5.1.)

26. Askosfion grave I, tumulus XII, Kaptot - Cemernica (cat. 8.1.)
26. Askos aus Grab I, TumulusXII, Kaptol - Cemernica (Kat. 8.1.)

u2
 M artij anec-Kapto I Group
M ar tij an ec-Kap toI - Grupp e

'-
Nalazi iz tumula II u JalZabetu
'.
Finds from tumulus II in JalZabet
'.
Funde aus Tumulus II in Jaliabet

tI3
Gntpa M artii anec-Kap to I
28. Brus u bronianim koricama, Kaptol (kat' 10.1.)
28. W'hetstonein bronze sheats, Kaptol (cat. 10.1.)
28. Schleifstein in Bronzescheide,Kaptol (Kat. 10.1.)
29. Koitane kultne strielice iz tumula II,
Jallabet (kat. 26.1.)
29. Cultic bone anow-heads from tumulus II,
JalZabet(cat. 26.1.)
29. Aus Knochen gefertigte Kultpfeilspitzen aus Tumulus II,
Jaliabet Kat. 26.L)
114
rogate Zivotinje), bojanje crnom bojom na crvenoj podlozi'
motivi meandfa i spirale. Od dekorativnih tehnika udomadeno
je i apliciranje olovnih ili kositrenih lamela na keramiku, a
hjepi su primjer takvoga ukra5avanjadvije posude iz tumula u
Martijancu (kat. 14.1.). Askosi, posude za pi6e iz Kaptola r
Goridana (kat. 8.1.), jedinstveni su na prostoru gruPe, a
odgovarajuim poznati askosi sa susjednogaistodnogprostora
- izDalja. U garnituri zapile destesu i male Salice s dr5kom
u obliku stilizirane glave modvarne ptice (kat. 14.3.). Medu
iznimne keramidke nalaze ubrajaju se i dva trono5ca iz
Kaptola (kat. 8.2.) koji svojom oblikovnom koncepcijom
oslikavaju utjecaje s italskoga podrudja, a sastavni su dio
garniture zapi6e. U grobovima cijeloga podrudja uz keramidke
priloge nalaze se i metalni - brondani i Leljezni predmeti:
brondane posude, dijelovi no5nje, ratnidko naoruZanJei
oprema te konjska oprema. Sve te kategorije predmeta
zastupljene su u grobovima kaptolske n/<ropole, koja izvrsno
dokumentira raznohkost domale r uvdzne ratnidke opreme i
naoru1anla. Iz velike kolidine predmeta izdvqaju se naj-
luksuzriji, npr.: Sljem grdko-ilirskoga tipa, 51jemkorintskoga
tipa, brondani Stitnici zapotkoljenice (knemide), za(titna prsna
ploda, bimetalna bojna sjekira (kat. 12.8.), kameni brusevi s
brondanim okovima (kat. 10.1., 11.). Konjska oprema tztt-
trako-kimerijskoga tipa sa Lvalana i psalijama te razvodni-
-cima
za remenje de56i ie nalaz i na drugim nalazi5tirne
prijelaznog doba, ali se zadrLalai u starijem Leljeznom dohl
i potkraj 7. st. pr. Kr.
paje u_KaptoluzablljeLena
U pregledunekropolas podrudjagrupeMartijanec-
zavr5no, ali wlo va1no mjesto pripada nekropoli, od
tumulu lI u Jalilabetu.Tijekom istraZivanja ustanovljeno je
je tumul ispod zemljanoga sloja imao kameni pla5t od rij
oblutaka. Isti takav pla5t vjerojatno ima i divovski jalZabetski
humak, Stoje registriranopokusnim sondiranjem1963.Grobni
humak II prekrivao je specifidnu grobnu arhitekturu, koja se
sastojalaod pravokutne kamene grobne komore dimenzija oko
8m x 8m, pnlaza komori, masivne drvene konstrukcije od
greda i 10 stupova koji su nosili strop komore te prostranoga
platoa, na kojem je u sredi5tuizgradenakomora. Plato je bio
poplodenvaluticom. Ukop je bio paljevinski,bez Zare,s veli-
kom kolidinom keramidkih, brondanih i Leljeznih predmeta,
ve6inom tesko o5te6enihu vatri. Malobrojni neo5tedeniprilozi
jesu ko5tane strjelice kultnoga karaktera, dekorirane
kombinacijama urezanih koncentridnih krugova (kat. 26.I.).
Posebnu kategoriju predmeta dine nalazi karakteristidni za
istodni, skitski kulturni krug: plodice ljuskastoga oklopa
(kat. 26.8.), privjesci, ffokrilna strelica,vjerojatno i keramika.
Tumul II iz JalLabetajedinstven je nalaz na prostoru grupe, a
posebnomjesto pripada mu glede datacije, grobne arhitekture,
tipologije priloga i nekih aspekatagrobnogaritusa. Posebnosu
zanimljivi podatci dobiveni analizom spaljenih kostiju: u
grobu je pokopan kremirani konj. Mije5anje materijala
uobidajena na jugoistodnoalpskom prostoru i onoga stranih,
Grup a Martij an ec-Kap to I
30. Broniani dekorirani kolut iz tumula II,
Jaliabet (kat. 26.3.)
30. Decorated bronze ringfrom tumulus II,
Jeliabet (cat. 26.3.)
30. Dekorierter Bronzereif aus Tumulus II,
Jaliober (Kat. 26.3.)
II6
skitskih obiljeLjasvrstavajalZabetskigrob u 3. horizont grupe,
na prijelom ili u drugu polovicu 6. st. pr. Kr., u razdoblje kada
su nalazi s ostaloga podrudja rijetki i kada dolazi do, za sada
neobja5njenaga5enja grupe Martijanec - Kaptol. To je
ponovno nakon dva stoljeta,razdoblje ozna('enoutjecajima s
istodnih prostora, moZda ne samo posrednim prijenosom
odredenih kulturnih tekovina, ve6 i izravnim kontaktima s
novim etnidkim skupinama,a to su konjanici-ratnici Skiti.
Sirok pojam materijalne kulture obuhva6a razlidite skupine
predmeta,tvorevina, proizvoda, objekata povezanihsa svako-
dnevnim Zivotom i aktivnostima etnidke zajednice.Najvedu
raznolikost predmeta glede funkcije i sirovina iz kojih su
izradeni nalazimo u naseljima, iako su i nekropole i kultna
mjesta vaLan izvor podataka. Najde5dije naseobinski nalaz
keramika. Pod pojmom kudne keramike pgdrazumijeva se
posude za svakodnevnuuporabu, tJ."u duvanje,pripremanje.
kuhanje i konzumiranje hrane. Prema nalazima Lz dvaju
najve6ih istraZivanihnaselja (Sigetec i Sv. Petar Ludbre5ki).
ali i prema situaciji na slidnim susjednimkompleksima,zna se
da je kuina keramikajednostavnije izradbe,dvr56ai otpornija
od finih i paLljivlje dekoriranih posuda namijenjenih kultu i
pogrebu. Osobito su masivno bile izradenevelike posude -
pitosi u kojima su se duvale zahhe htane, najde5ie Litarice.
Pitosi su obidno bili ukopani u zemlju, tako da je hranaduvana
nanlLim temperaturama.Posudesu se poklapale keramidkim
ili drvenim poklopcima ili kamenom plodom. Mogle su se
nalaziti unutar ku6e ili rzvan nje. Neki primjerci kudnoga
posuda dekorirani su jednostavnim, najde56e plastidnim
ukrasima u obliku traka, glatkih ili ra5dlanjenihutiskivanjem
prsta (kat. 31.). Zanrmljiv je oblik mala posuda podijeljena
recipijenta,koja podsje6ana posudeza soI,a moi'daje upravo
tome i sluZila (kat. 19.). Za svakodnevnepotrebe rabile su se
Salice i zdjelice s visokom dr5kom, na koju su mogli biti
aplicirani plastidni ukrasi u obliku Zivotinjskih glavica, potkraj
trajanja grupe ve(, rzrazito stilizirani i svedeni na aplikacije s
bradavidastim ispupdenjima ili pak na sasvim jednostavan
prlkaz Zivotinjskih rogova (kat.32.). Nalazi fine crne keramike
tankih stijenki, paZljivo modelirane i ukra5ene,u naseljima
nisu desti,ali, Stoje vaLnIje,pokazuju da kvalitetno izradenoi
lijepo dekorirano keramidko posude,nije imalo samo kultnu
namjenu, ve6 se rabilo i u ku6i. I obratno,jednostavnoku6no
posudeponekadbi se upotrijebilo u posmrtnoj obrednoj gozbi
nakon degase namjerno razbqaloi bacalo u grob, na tumul ili.
kako je to zablllelcno u JalLabetu,na dromos, tj. prilaz grob-
noj komori. Grobna keramika na prostoru cijele grupe pokazu-
je uglavnom iste osobitostioblika, dekorativnihmotiva i tehni-
ka. Ipak, barem prema sada5njemstanju istraZivanja,uodavaju
se neke manje ruzl1ke.Tako su za Medimurje prepoznatljive
posude s apliciranim modvarnim pticama, na kaptolskoj
nekropoli markantne su one s glavama bovida, dok su dvrje
posude izMartilanca najljep5i primjerci sa slikanim motivom
meandra,na koji su bile apliciranemetalnelamele(kat. 14.l.).
=
lijevo-left-links
31. Zara iz tumula u Martijancu (kat. 14.1.)
31. Urnfrom the tumulus in Martijanec (cat. 14.1.)
31. Urne aus dem Tumulusin Martijanec (Kat. 14.1.)
on the results of researchto date. Thus, Medimurle is charac-
terizedby vesselsonto which swampbirds were applied; at the
Kaptol necropolisvesselswith bovine heads are prominent,
whereas two vessels from Martijanec are the most beautiful
examples of a painted meander motif over which metallic
lamellaewere applied(cat. 14.1.).
One aspectof material culture is certainly costume,but we can
rarely reconstruct it due to a lack of finds. The area of our
group is no exception:there are no preservedtraceshere either.
Only the jewellery or rather individual pieces made of more
durablematerials,can be of help in creating a certarnpicture,
but, unfortunately,neitherjewellery nor the functional-decora-
tive items for attachingclothesappearwith any significant fre-
quency. The explanation of this phenomenon is simple: the
deceasedwere cremated in their clothes and with their jew-
ellery so that it is found in excavationsin a very fragmentary
or deformed state. In addition to the general conclusion that
leather,wool and textiles made of hemp and flax were used in
M artij anec-Kap toI Gro up
M ar tij anec-Kap to I- Grupp e
.j
32. Rekonstrukcija ukrasa na iarama, Martilanec
32. Reconstruction of the decoration on urns, Martijanec
32. Rekonstruktion des Urnenornqments, Martiianec
inJalLabetder Fall war - auf den Dromos geworfen.Die Grab-
keramik auf dem ganzenGebiet der Gruppe zeichnete sich
meistens durch die gleichen Merkmale in ihrer Gestaltungs-
form und ihren dekorativen Motiven und Techniken aus. Es
wurden aberdennocheinige kleinere Unterschiedefestgestellt,
zumindestlaut dem aktuellen Standder Forschungen.So cha-
rakterisierendie Gef;iBemit Darstellungenvon Sumpfvogeln
das Gebiet von Medimurje, die Darstellungen von Bovi-
denkopfen die Nekropole von Kaptol, wdhrend zwei GeftiBe
aus Martrjanec die schonstenBeispiele fiir das gemalteMiian-
dermotiv mrt apphziertenLamellen aus Metall (Kat. 14.1.)
sind.
Eine der Ausdrucksformen der materiellen Kultur ist sicher
auch die Tracht, sie ist aber meistens aufgrund fehlenden
Fundmaterialsschwer zu rekonstruieren.So liegen auch fiir
das Gebiet unserer Gruppe keine Daten dartiber vor. Nur
Schmuck oder einzelne Schmuckstiicke,die aus bestdndigem
Material gefertigt sind, konnen uns bei der Erweiterung der
119
Grupa Martij anec-Kap toI

Jedan oblik materijalne kulture svakako je i no5nja, ali je

najdeS6ene moZemo rekonstruirati zbog nedostatkanalaza. Ni
na prostoru na5egrupe nema saduvanihpodataka. Tek nakit ili
njegovi dijelovi izradeni od trajnijih materijala mogu pomoii
u stvaranju odredene slike, ali ni nakitni oblici ni funkcio-
nalno-dekorativni predmeti za prldvr5divanje odje6e nisu
izrazito desti. ObrazloZ,enjeje te pojave jednostavno: pokojnici
su bili kremirani u svojoj odjedi i sa svojim nakitom, koji se
stoga pri iskopavanju pronalazi vrlo fragmentarno oduvan ili
deformiran. Uz uopien zakljudak da se za izradbu odjede
koristila koLa, vuna te tkanina od konoplj e i lana, Zenskoj se
no5nji mogu pripisati brondane kopde za zapinjanje odjede -
fibule raznuh tipova. Luk fibule nositelj je dekorativnog
elementa,pa se tako premaizgledu luka razlikuje i vi5e tipova:
33. Kaciga iz groba I, tumul II4 dunolika, pijavidasta, s trima kuglicama na luku, s prikazom
Kaptol - Cemernics (kat. I2.2.) ptice na luku, sa Sirokim narebrenjima itd. Pojedini oblici
33. Helmetfrom grave I, tumulus IV nakita mogli su biti i keramidki, a to su najde56eblla zma
Kaptol - Cemernica (cat. 12.2.) nanizanana uzicu, dakle ogrlice, iako su se nosile i brondane
33. Helm aus Grab l, Tumulus II4 perle te one od staklenepaste.Mu5koj su no5nji umjesto fibula
Kaptol - Cemernica (Kat. 12.2.)
pripadale igle, kojima se pridvr5divalai ukra5avalaodleta.lz
Kaptola potjede okov s pojasa, izraden od brondanoga lima i
ukra5en iskucavanjem. Iz tih se skromnih podataka ipak ne
34. Izbor nalaza iz groba I, tumul lll Kaptol - Cemernica
moZ,e sagledati cjelovitost noSnje stanovniStva grupe
(prema: hnski-Gasparini I 987.) Martijanec-Kaptol.
34. Selection of finds from grave 1, tumulus l.tl Kaptol - Cemernica
(after Wnski-Gasparini I 98 7.) Za starije L,eljezno doba, razdoblje uzdizanja i jadanja
34. Fundauswahl aus Grab l, Tumulus III Kaptot - Cemernica ratnidkog sloja, posebno su zanimljivi podacti o naoruZanju i
(nach: hnski-Gasparini 1987)
opremi ratnika. Podatci o tome c{pe se ponajprije iz
metalur5ke radionice u Sv. Petru Ludbre5kom za starije
razdoblje i sam podetak grupe te iz kaptolskih grobova za
razdoblje najve6ega procvata. Medu kalupima ljevadke
radionice nalaze se i oni u kojima su se odlijevali pojedini
primjerci oruLja. Dodu5e, neki brondani tipovi, kao npr. Suplje
sjekire s u5icom te one stranogapodrijetla s dvjema u3icama,
mogli su imati i dvojaku funkciju: kao orude, ali i kao oruZje.
U radionici su se proizvodila i lovorasta koplja, desta u

ffiffi
zavr5noj fazi kulture polja sa iarama, a sudeii prema tom
nalazu rabila su se i na podetku starijega Leljeznog doba.
Strjelice s dugim krilcima i trnom za nasad takoder su preko
kalupa potvrdene na prostoru grupe. Zanimljivo je da su
strjelice istoga tipa, aIi Leljezne, nadene u JalL,abetuu
konjskome grobu iz dosta kasnijeg vremena. JoS jedan
#h proizvod ove radionice moLe se u nekoj mjeri smatrati
oruZjem.To je noZ s tuljcem za nasaddr5ke,kakav je naden i
u grobu ratnika u Villachu, datiranu u drugu polovicu 8. st. pr.
Kr. Sliku ratnidkog oruLja i opreme za ne5to kasnije razdoblje

ffi$
upotpunjuju grobni nalazi iz KaptoIa. NaoruZanje se tada
sastoji od vi5e Leljeznlh kopalja, noLa i Leljeznebojne sjekire,
h'H
ft
a u opremi istaknutih ratnika nalazila se kaciga, dok su se
metalnim nazuvcima-knemidama Stitile potkoljenice te
$-4 velikom detvrtastomplodom, pridvr56enomna koZnu odje6u
prsa ratnika, pa je zapravo imala funkciju oklopa.
Funkcionalni predmeti s obilj eLjima statusnoga simbola jesu

120
Grup a M artij anec-Kap t oI
35. Ploiice ljuskastoga oklopa,
naiin naiivanja na podlogu (rekonstrukcija)
35.Ptatesfom a scale arrnouti
method of s'ewing to the lining (reconstntction)
35. Pldnchen eines Schuppenpanzers,
Art des Anniihens auf die Unterlage (Rekonstruhion)
122
desno-right-rechts
36. Priujesci skitskoga tipa, tumul II, Jaliabet (kat. 26.7.)
36. Pendants of the Scythian type, tumulus II, JalZabet (cat. 26.7.)
36. Anhtinger slqtthischen Typs, Tumulus II, JalZabet (Kat. 26.7.)
brusevi umemuti u raskosneusadnike ili okove. Zvale,psalije,
razvodnici za remenje, ukrasni privjesci, prstenovi i zafraradi
remenja dijelovi su konjske opreme preteZito trako-
kimerijskoga stila. Svi su ovi elementi dokumentirani u
kaptolskim ratnidkim grobovima horizonta 2 grupe tj.
razdoblja njezina najvedeg procvata. Sam podetak razvoja
grupe oznalavaJu kalupi za lijevanje razvodnika trako-
kimerijskih karakteristika iz Sv. Petra Ludbre5kog, a kraj
grupe obiljeZen je trokrilnom strjelicom i dijelovima
brondanoga i Leljenroga ljuskastog oklopa skitskih oznaka iz
J allabeta (kat. 26.8.).
Sirok pojam materijalne kulture krije u mnogim svojim
izralajima refleksije kulta, magije, vjerovanja, duboko
ukorijenjenih obidaja, ideja, kanona ponaSanjaili jednostavno
redeno - duhovnoga. Iz te veze predmeta i ideje ili predodZbe
proizlazi i "ditanje" prastarih poruka, duhovnih aspekata
Livota Leljeznodobne zajednice. Dobar primjer pruZaju nam
grobne posude s prikazima ptica ili bovida, jer se analizom
keramike i njezinih dekorativno-simbolidkih motiva, u
usporedbi s drugim kulturama, dotide solarni kult, Stovanje
Suncakao pokretadke snageu prirodi, koja 6e nakon umiranja
omogu6iti ponovo radanje, dakle plodnost. Stovanje prirode,
pojava i sila o kojima je ovisio opstanak zujednice iskonski je
bilo usadeno u vjerovanje i kult jo5 u starijim razdobljirna
civilizacljskoga ramoja. Ovi simboli, modvarne ptice, bikovi i
jeleni sjedinjuju ideju plodnosti i radanja, tj. obnove Livota-
Vjerovanje u snagu Sunca izravno je naslijedeno u kulturi
starijega ileIleznog doba iz prethodne htlture polja sa iarama.
S vjerovanjem su naslijedeni i motivi na umjetnidki
oblikovanim predmetima, pa tako i motiv sundanogakruga
Nalazimo ga na grobnoj keramici te na rijetkim oduvanim
predmetima izradenim od brondanogalima, na koj ima j e motiv
izveden iskucavanjem. Jedan takav predmet s iskucavanom
todkastom i kruZnom dekoracijom potjede iz tumula u
Martijancu, pa iako je fragmentarno oduvan predstavlja wlo
wijedan i na na5empodrudju rijedak nataz.To su ulomci situle
tipa Kurd, posude u obliku vedra, kakve su bile u uporabi od
kulture polja sa iarama do u razvij eno Leljezrrodoba. Simbol
Sunca i njegove snage nalazi se na grobnoj keramici Kaptola
--
very beginning of the group's developmentis marked by the
moulds for casting strap separatorswith Thraco-Cimmerian
featuresfrom Sv. Petar Ludbre5ki, while the end of the group
is marked by the three-barbedarrow-headand piecesof the
bronze and iron scalearmour with Scythian traits from Jal2a-
bet (cat.26.8.).
In ryany of its manifestations,the broad term of materialcul-
ture hides certain reflexes of cult, magic, belief and deeply
rootedcustoms,and materialgoodsare often a reflectionof an
idea,mode of behaviour- in other words, of the spiritual.Out
of this bond betweenan object and an idea or a notion derives
the "reading" of ancientmessages. the spiritual aspectsof the
life of an Iron Age community. A good example are the grave
vesselswith representations of birds or bovines,becausethe
analysisof the pottery and its decorative-symbolicalmotifs
leads, through a comparison with other culfures, to the sun
cult, the worshippingof the Sun as the driving force of nature,
which, after death,will bring about new birth, or fertility. From
early on in the developmentof civilization, the worship of
nature, of phenomenaand forces on which the survival of the
community depended,was rooted in beliefs and cults. These
symbols,the swamp birds, bulls and deer,mergethe ideasof
fetility and birth, the renewalof life. The belief in the force of
the Sun in the culture of the Early Iron Age was inherited
directly from the preceding Urnfield culture. Along with this
belief, motifs that appearon aftistically modelled objectswere
also inherited, such as the sun disc motif. We find it on grave
ceramics and on the rare preserved items made of sheet
bronze, where the motif is punctated.One such object with
punctateddecorationconsistingof dotsand circlescomesfrom
the tumulus in Martijanec. Even though it is preservedin frag-
ments, it representsa very valuable and rare find in our area.
Thesefragmentsbelongedto a situla of the Kurd type, a ves-
sel in the shapeof a bucket, such as had been in use from the
Urnfield culture until the developed Iron Age. Yet another
symbol of the Sun and its power appearsin the grave ceramics
at Kaptol - a grooved swastikaof a rather free conception,in
combinationwith finely modelledanimalheads(cat.9.1.).The
spiral and the meander,as the most frequently used decorative
Martij anec-Kapto I Group
M artij anec-Kap toI- Gruppe
bieten die Grabanlagenin Kaptol. Die Waffen bestehenjetzt
aus mehrerenLanzen, Messernund Kriegsbeilenaus Eisen.
Zur Ausri.istungder Krieger gehorte auch der Helm, die Knie
wurden mit metallenen Beinschienen (Knieschiitzer)
geschi.itzt,wdhrend eine groBe viereckige Platte, die an der
Lederkleidung befestigt war, die Brust des Kriegers schiitzte.
Sie fungierte eigentlich als Panzer.Als funktionale Gegenstdn-
de mit statusbezeichnender Symbolik dienten die Schleifstei-
ne, die in Behiilter mit priichtigen Beschkigen gestecktwur-
den. PferdegebiB,Psalien, Verbindungsstiickeftir das Zaum-
zeug, dekorative Anhdnger, Ringe und Zaumzeugbeschlag
sind Teile des Pferdegeschirrsriberwiegendthrako-kimmeri-
schen Stils. Alle diese Elementesind in den Kriegergrbbern
desHorizontes2 - der Bliitezeit der Gruppe- in Kaptol belegt.
Den Beginn der Entwicklung der Gruppe charakterisierendie
GuBformenfilr dre Zaumzeugbeschliige thrako-kimmerischen
Stils aus Sv. Petar Ludbre5ki,wdhrenddas Ende der Gruppe
mit dreifltigligenPfeilspitzenund Teilendes Schuppenpanzers
skythischenTyps aus Eisen und Bronze aus der Fundstiittein
Iallabet (Kat. 26.8.) geprdgtwar.
Der weite Begriff der materiellenKultur birgt in vielen seiner
Auspriigungenauch bestimmte Auswirkungen des Kults, der
Magie, der Glaubenswelt,der tief verwurzeltenBrducheund
Sitten;materielleGiiter spiegeltenoft Ideenund geistigeVor-
stellungen wider. Aus dieser Verbindung von Gegenstdnden
und Ideen ergibt sich auch die Deutung von uralten Botschaf-
ten und geistigenVorstellungenim Lebender Menschenin der
Eisenzeit.Ein gutesBeispiel daftr finden wir in Grabgef;iBen
mit Darstellungenvon Vogeln oder Boviden, weil die Analy-
se der Keramik und ihrer dekorativ-symbolischen Motive im
Vergleich zu den anderenKulturen auch den Bezug zum Son-
nenkult nachwies, d.h, zur Sonne als Bewegungskraftder
Natur, die nach dem Tod wieder die Geburtund somit auch die
Fruchtbarkeitbewirken kann. Die Verehrung der Natur, ihrer
Erscheinungsformenund Kriifte, die frir das Fortbestehender
menschlichenGemeinschaftvon entscheidenderBedeutung
waren, war schon in den fiiiheren Zeitstufen der Entwicklung
der Zivilisation in den Glaubensvorstellungenund im Kultle-
ben tief verwurzelt. Diese Symbole- Sumpfvogel,Rinder und
Hirsche - vereinten die Idee der Fruchtbarkeit, das Element
des Gebiirendenund die Erneuerungdes Lebens.Der Glaube
an die Kraft der Sonnewurde in der Kultur der dlterenEisen-
zeit von der vorausgegangenen Urnenfelderkultur direkt iiber-
nommen.Mit diesemGlaubenwurdenauchMotive geerbt,die
auf den Kunstgegenstdndenin Erscheinung treten, wie das
Motiv des Sonnenkreises. DiesesMotiv finden wir auf Grab-
keramik sowie auf den wenigen erhaltenenGegenstdndenaus
Bronzeblech,auf die das Motiv gehdmmertwurde. Ein Fund-
stiick mit punkt- und kreisformig gehrimmertemDekor stammt
aus dem Tumulus in Marlrjanec, und stellt - obwohl nur frag-
mentarischerhalten- einen duBerstwertvollen und auf unse-
rem Gebiet seltenenFund dar. Es handelt sich um Frasmente
123
Grupa Martij anec-Kap toI

37. Zara iz groba 2, tumul III Kaptot - Cemernica (kat. 9.1.)

37. Urnfrom grave 2, tumulus Il( Kaptol Cemernica (cat. 9.1.)
37. Urne aus Grab 2, TumulusII( Kaptol Cemernica (Kat. 9.1.)

124
 !

Martij anec-Kapto I Group

Martij anec-Kap tol- Grupp e

3t Zurs iz groba l, tumul II, Kaptol - Gradca (kat. IS.)

3^ L'rn.from grave I, tumulus II, Kaptol - Gradca (cat. lB.)
3t L'rne qus Grab l, Tumulus II, Kaptol - Gradca (Kat. 18.)

r25
Grupa Martij anec-Kaptol

39. Tumul Gomila. Jaliabet 40. IstraZeni tumul II s Gomilom u pozadini, Jaliabet
39. Tumulus Gomila, Jaliabet 40. Excavated tumulus II with Gomila in the back. Jaliabet
39. Tumulus
ci*it ;. ntZm-a-- 40. Erforschter Tumulus II, mit Gomila im Hintergrund, JalZabet

To je uZlijebljena, slobodnije koncipirana svastika,kombini-

rana s fino modeliranim Zivotinjskim glavama (kat. 9.1.).
Spirala i meandar, koji se kao najde5di dekorativni motivi
gotovo iskljudivo nalaze na grobnoj keramici, dakle i uz
pogrebne obidaje, kult mrtvih i odredene nama nepoznate
religijske predodZbe,svakako su simbol duhovnog._-Posmrtne
gozbe, da56enjamrtvih jelom i piiem tijekom pogrebnoga
-cererEonijqla, z1vrjgvali su, sudedi prema arheolo5kim
tragovima, tuitnim AfiI@em'posnda i baddnjem'njlhovih
drjelova u grob ili oko njega. Ovaj obidaj zabiJjeilenje i u
JalLabetu,gdje je dromos $obniee 5io prekriven nalrijerno
uni5tenim keramidkim posudem. Odredena se vjerovanja.
molda potaknuta i strahom, zrcale i u okruZivanju groba
kamenom konstrukcuom, ogranidavanju i zaltiti prostora
namijenjenapokojniku. SloZenagrobnakonstrukcijatumula II
u Jallabetu i neki njezini detalji kao i medusobni odnosi
arhitektonskihelemenataotvaraju rnnogapitanja o redoslijedu
i trajanju pogrebnoga ceremonijala te o kultnome znadenju
pojedinih todaka na prostoru ukopa. U konstelaciji skrivene
simbolike moLda se nazire posebno znalenje sjevera kao

motifs, connected almost exclusively with funerary pottery
and therefore also funerary customs, the cult of the dead and
some religious notions unknown to us, were definitely sym-
bols of the spiritual. Judging by archaeological traces, the
funerary feasts - honouring the dead with food and wine dur-
ing the funeral ceremony -.ended with the cultic breaking of
vessels and throwing their pieces into the grave or around it.
This custom was documentedin JalLabetas well. There, the
dromos of the grave was covered with deliberately broken
ceramic vessels.Certain beliefs, perhapsspurredby fear, are
reflected also in the custom of encircling the burial with a
stone construction - setting borders to and protecting the space
of the deceased.The complex grave constructionof tumulus II
in Jallabet and some of its details, as well as the mutual rela-
tionship of the architectural elements, raise many questions
regarding the order and duration of the funerary ceremony, as
well as the cultic meaning of particular points in the area of the
burial. In the constellationof the hidden symbolism, one could
perhaps discern the particular importance of the north as a
celestial direction, while the relation east-westhas already
Martij anec-Kapto I Group
M artij anec-Kap toI - Grupp e
41. Grobna komora tumula II s dromosom.
u pozadini Gomila, JalZabet
41. Grave chamber of tumulus II with the dromos,
Gomilq in the back, Jaliabet
41. Grabkammer des Tumulus II mit Dromos.
im Hintergrund Gomila, JalZabet
einer Situla des Kurd-Typs, um ein eirnerformigesGef?iB,das
von der Urnenfelderkultur bis hin zur entwickelten Stufe der
Eisenzeit genilzt wurde. Ein weiteres Symbol der Sonneund
ihrer Kraft findet sich in der Grabkeramik von Kaptol. Es han-
delt sich um eine gefurchte,frei konzipierte Swastika,die mit
fein modelliertenTierkopfen kombiniert wurde (Kat. 9.1.). Die
Spirale und der Miiander, die hiiufigsten dekorativen Elemen-
te, die fast ausschliefjlich mit Grabkeramik, d.h. auch mit
Bestattungsriten, dem Totenkult und mit bestimmten, uns
unbekanntenreligiosen Vorstellungen verbunden waren, stell-
ten ganz gewiB das Symbol des geistigen Lebens dar. Die
archiiologischenFunde lassenRiickschhissedarauf zu, daBdas
Totenmahl, bzw. das Herumreichen von Speisen und Getrdn-
ken wiihrend der Bestattungszeremonie,mit dem rituellenZer-
brechen der GeftiBeund dem Verstreuenins Grab oder um das
Grab herum endete. Diese Bestattungssitte wurde auch in
JalLabetnachgewiesen, wo der Dromos der Grabanlage mit
absichtlich zerstcirtem Keramikgeschirr bedeckt war.
Bestimmte Glaubensvorstellungen, vielleicht auch durch
Angst bestdrkt,spiegelnsich auch in der Steinkonstruktionder
Grabanlage- einem zur Begrenzvngund zum Schutz der dem
Toten gewidmetenFliiche konstruiertenBau - wider. Die kom-
plexe Grabkonstruktion des Tumulus II in JalLabet, einige
Details dieserKonstruktion sowie das Verhiiltnis architektoni-
scherElementewerfen zahlreicheFragenriber den Ablauf und
die Dauer der Bestattungszeremonie und iiber die Bedeutung
einiger sich auf der Bestattungsfliichebefindlichen Elemente
im Zusammenhangmit dem Kult auf. Diese verborgene Sym-
bolik legt vielleicht die Vermutung nahe, daB Norden als eine
wichtige Himmelsrichtung von besondererBedeutung war,
127 .:
Grupa Martij anec-Kapto I

128
 i l

Gnupn BUDTNIAK
BuotNtAK
GnouP,,

I
BUDTNIATcGRTJPPE

oi',. ,-,l
Grupa Budinjak

Kulturna gupa izdvojena u ovoj publikaciji pod imenom

Budinjak prvi je put definirana kao starijeZeljeznodobna
kulturna pojava u Hrvatskoj, zahvaljujudi velidini eponimnoga
nalazilta i vahrosti nalaza,koji su dosad samo u manjoj mjeri
objavljeni. Zbog nedovoljne istraZenosti okolnih terena,
teritorijalno se ogranidava na yLi Zumberuk Stoga je nije
mogu6e predstaviti na isti nadin kao vedinu drugih kulturnih
grupa, kojih su kulturna obiljeLja i rasprostranjenostuodeni
nrnogo prije, a istraLene su vi5e i udestalije. Za konadno
prostorno definiranje ove kulturne pojave potrebno je istraZiti
novozabilj eLena nalazilta na Zumberku kao ishodi5nom
prostoru i u Sirem prostoru sred_ilpje i sjeverozapadne
Hrvatske, tj. na-cijelom podrudju sredi5nje Fiivatske sjeverno
od Kupe i Save, istodno od Sutle te na podrudju izmedu
kilturne grupe Martijanec-Kaptol i novoizdvojene grupe
Sotaptjana; uz rijeku Kuzu. Naime, na ditavom tom prostoru
tek je prije dvije godine otkopan prvi hal5tatski grob, a manja
sondaZnaistraZivanja napravljena su samo na pet hal5tatskih
naseobinskih nalazi5ta.

Zumberak, planinski masiv orijentacije sjeveroistok-jugo-

zapad, nalazi se zapadno od Zagreba u smjeru Karlovca.
Njegovu sjeveroistodnu stranu obidava se zvati Samoborskim
gorjem, a jugozapadnu Uskodkom gorom, odnosno Zumbe-
radkom gorom ili jednostavno Zumberkom. To podrudje smje-
Stenoje na jugozapadnom rubu Panonske nrzine i obuhva6a
vedi dio prostora medurijedja Save, Krke i Kupe. Geopolitidki
pripada sjeverozapadnoj Hrvatskoj te manjim .dijelom
jugoistodnoj Sloveniji.
Tlo Zumberka dini razmjerno tanak pedolo5ki sloj, razvijen
uglavnom na tektonski veoma razdrobljenoj i karbonatnoj,
vapnenoj ili dolomitnoj, tro5noj podlozi . IzraLenamorfologij a
t ramedena topografrja strmih padina i dubokih jaraka,
posebice dolomitne stijene, podloZne su intenzivnoj i razmjer-
no brzoj erozijr. Izuzetak su samo postojane kr5ke zaravn1
gdje se akumulira ne5to deblji pedolo5ki supstratpodesanza
zemljoradnju ili ratarstvo. U tome krajoliku, na rubovima
prostranijih polja, ali i pri grebenima gorja razvijale su se
ljudske naseobine.
Klimatska obiljeZja i geolo5ki sastavgoia odredili su svojstva
tla i sastav biljnoga pokrova. Sume i proplanci Zumberka
imaju bogatu floru, koja ukljuduje i pojedine endemskewste,
a od faune najbrojniji su fazani r ze(evr, te osobito visoka
divljad: srndadi, jeleni i divlje svinje. Na tom se podrudju
izmjenjuju i preplidu utjecaji jadranske morske klime s
jugozapada i kopnene klime sa sjeveroistoka. Stoga se tu
oblikuje klima karakteristidna za toplo-umjereno-vlaZni
klimatski tip.
Kulturno razdoblje brondanoga doba obiljeZeno je, s
antropoloSkog gledi 5ta, nizom velikih klimatskih oscilacij a. Te
oscilacije, pribliZno od podetakadrugog tisu6ljedapa sve do
4. st. pr. Kr., geolo5ki pripadaju tzv. mladem subborealu.
Podetke toga klimatskog razdobLjaobiljeZila je izrazito blaga

132
GrupcrBudittiuA
desno right - rechts
2. Pogted na srediinji Zumberak; uprednjemje plonu grudittu
Zidovskekuce i Buclinjuiko polje .snekropolom
2. View of central Zurnberak; in the.front i.s
the Zidov.skeKuce hil(brt and the Btrclinjttkplain vith the ttecropolis
2. Blick o,ufdas ntittlere Zumherok; im Vordergnrnd;
die Wallburg Zidovske kuce wtd Budinjacko polie ntit .\ekropole
Lrctiiolujnogq tterrettteno
l. Zuruberok: u prednjentplanu selo S.ieievctc'
l. Zwnberak. in the.front is the fillage o/'s.jeievuc'befbre e .\tot'nt
I. Zumberek, im Vordergrund.Dofi'Sleiet'crc vor clemGetritler.sttrnn
134
klima. Prvih njegovih pet stoljeda, dak i u podrudjima
Skandinavije.vladali su takvi klimatski uvjeti koji su i ondje
omo-quciliuzgoj vinove loze. Potom je sredinom drugoga
tisu6ljeia pr. Kr. opet nastupilo malo ledeno doba, a nakon
toga,uz manjeoscilacijeod 14.pa svedo sredine5. st.pr. Kr.,
vladali su razmjerno topli klimatski uvjeti. IJnutar kasnoga
brondanogi starijegaZeljeznogdoba najtoplijeje bilo upravo
na prijelazu tih razdoblja, a pretpostavljase da je porast
prosjecnetemperature bio 3'C (na oko l5'C), pa je prosjedna
temperaturaprema dana5njim temperaturnimprosjecima u
Zumberkubila prosjednoveca za punih 7oC. MoLda je i to
jedan od razloga, rrz ve6 poznate stratesko-sigurnosne, za
nastanakvisinskih naseljai gradina rznad600 m nadmorske
vi si ne.
Si-qurno je daje Zurnberak,po prirodnomokviru, oduvijek bio
ponajpnje kraj stocarskogagospodarstva.ali su njegove
zernljopisneoznakebile terneljemI za druge nadineLivljerya.
Blizina glavnihkomunikac4skihpravacai trgoviStasigurnoje
utjecalada se uz pastirei poljodjelcepojave i mnoga druga
zantmanja.npr. razliciti zanathje,vinogradari, trgovci, rudari
'.. ',
,l :
Grupa Budinjak

itd. To je doba obiljeZeno i jednim novim zanatom -

p_t4klarstvom,a trgovadkim putovima prispijevali su i novi
materijali, od kojih je najuodljiviji jantar.
Najstarije stijene Zumberadkegore i Samoborskogagotja, rz
kojih se i5ditavajuprapodetcipostanka Lttnrberadkoga krajoli-
ka, dine taloline nastale u geolo5kom razdoblju paleozotka'.
srednjeg i gornjeg perma. Za arheologiju Zumberadke
pretpovijesti, odnosno za arheologiju bakrenog, brondanog i
Leljeznog doba posebice su znadajna orudnjenja, koja su
pavezarras geolo5ki najstarijim stijenama ovih prostora. Te
najstarije stijene su klastiti: pje5denjaci,kvarcni konglomerati
i brede, koje su desto impregnirane Leljezovitim hematitno-
limonitnim mineralima. Unutar tih talozina nalaze se ve6e ili
manje le6e ili pak proslojci rudnih tijela s rudama siderita,
hematita, halkopirita, pirita, galenita, sfalerita, barita te gips-
anhidrita.
Od bakrenih ruda nastale su razlidito isprepletenetanje ili
deblje sulfidne Zice, mjestimice i iznimno Siroke- od 1 do 3
metra. Lice su imale do 50 m dubine, a podatci iz 18. stolje6a
pokazuju kako su pojedine 1e6eili le6asteZice bile 5-30 cm.
Najrasprostranjenije su bakarne rude pirit i halkopirit.
Prema povijesnim izvorrma u Samoborskomegorju Leljezna r
bakrena ruda vadena je sve od 1210. godine do sredine
19. stoljeda.Tako je samo u Rudamau razdoblju od 1850. do
1859. iskopano 26.000 tona Leljeza i 20 do 25 tona bakarne
rude. Kvarc ili kremene sirovine, proistekli iz istih paleo-
zoiskih hidrotermalnih vreli5ta, bili su temelj za proizvodr4u
stakla. ZeIlezovito, sideritno rudno tijelo u Rudama kraj
Samoborabilo je 180 m dugo, 80 m Siroko,prosjednedebljine
3-4,pa dak i do 8 m, dok je hematitnorudno tijelo bilo mnogo
manjih dimenzija. Povijesni izvori govore i o ozbiljnom
o'izvrsnei isku5aneZeljezne ruda5e"
nastojanju iskori5tavanla
na podetku 17. stoljeia na poloZaju Goljak kraj sela Pe6no.
Sjeveroistodnood mjesta Pribidke Rude i podrudja Rudarice,
na stijenamagornjotrijaske starosti,a ispod razmjernorecent-
nih geolo5kih naplavrnanalazi se taloZno leZi5tei,ellezne rude
u formi limonita i limonitnih glina. Tu su se nekod dobivale
sirovine s visokim postotkom sastojaka Leljezne rudade. U
pisanim se vrelima spominju tragovi nekada5njegrudarenjau
Zumberku kraj sela Bude te kraj Breznika i Madkovi6 brda.
Naslage Lellezne rude u kombinaciji sa Sumskim bogatstvom
bili su preduvjet teljeznodobnog razvoja, na Sto upu6uju i
toponimi, npr.Zelezno ili Rude. Iskori5tavanjetih dragocjenih
rudada u I. tisu6ljedu pr. IG. nedvojbeno je stvorilo dobar
temelj znatne metalur5ke djelatnosti u razdoblju kasnoga
brondanog i L,eljeznogadoba na Zumberku.

Nova tehnolo5ka postignula, inovacija obradbe novog metala

- Leljeza, koju su strogo duvali kraljevi Hetitskoga Kra-
ljevstva, pojavila se u Europi tijekom posljednjegatisu6lje6a
pr. Ifr. Nova sv znanja do51au Europu trgovadkim putovima.
Preradba Lelleza mnogo je teLa i dugotrajnija od preradbe
bronce, ali pruLamnogo ve6e tehnolo5kemogudnosti.

136
Grupa Budinjak
3. Gradina Zidovske kuce s podruijem rasprostirania
nekropole tummula, Budinj ak
3. Zidovske Kute hillfort with the distribution area of
the necropolis of tumuli, Budinjak
3. Wallburg Zidovske kuce mit Verbreitungsgebietder
Tumulus- Gr ribea B udinj ak
138
I. tisu6lje6epr. Kr. bilo je razdobljevelikih druStvenihpromje-
na. Njegov podetakpripada kasnom brondanomdobu, koje je
obiljeZila uglavnom jedinstvena kultura polja sa iarama.
Promjene u gospodarstvu koje su nastupile na na5im
prostorima potkraj 9. i na podetku 8. stoljeda oznadrlaJe
uporaba novoga metala - i,eljeza. Proizvodnja se Leljeza
tijekom 8. stolje6a udomadila i uz stodarstvoi poljodjelstvo
postala vode6om gospodarskomgranom te obiljeZila ve6i dio
I. tisu6lje1a pr. Kr., koje se u veiem dijelu Europe naziva
Leljeznimdobom, i traje sljede6ihosam sto1je6a.Raslojavanje
dru5wa postajalo je sloZenijim. Nastala je nova socijalna
struktura, koja je postala nositeljem razvoJai napretka. Javio
se novi vodeii druStveni sloj, koji je ujedinio gospodarskui
vojno-politidku silu. Najbolje je oslikan u takozvanrm
kneZevskim grobovima. Upravo takve grobove prona5li smo
na dosadjedinom pretpovijesnom nalazi5tu koje se sustavno
istraZujeu Zumberku na Budinjaku.
Premdaprve obavijesti o arheolo5kimnalazi5timai nalazimau
Zumberku koji su pristizali u Arheolo5ki odjel Narodnog
muzeja u Zagrebu seZujo5 u drugu polovicu 19. stolje6a,to
podrudje prlje nrje bilo sustavno rekognoscirano, pa ni
i straZivano.Sustavneobilaske Zumb erkaarheolozi su zapodeli
1980-tihgodina. Rezultat tograda bilo je otkri6e mno5tvavrlo
vrijednih arheolo5kih nalaziSta rz ruzIld,itih razdoblla, a
sredinom 1980-tih godina otkriveno je veliko stanjeLeljezno-
dobno arheolo5ko nalazilte, koje obuhva6a nekropolu i
gradinu pokraj sela Budinjaka u sredi5njemdijelu Zumberadke
gore, pedesetakkilometara zapadnood Zagreba.
Budinjak je smjestenu sredi5njem dijelu Zumberalke gore na
nadmorskoj visini od740 m,blizu najvi5e todke na cesti koja
preko Zumberadkegore povezuje Zagreb s gradovima Ozljem
i Karlovcem. Istodno od sela prostire se zaravanBudinjadko
polje, uz cestu koja iz Budinjaka vodi na jug prema selima
Dani i Kordi6ima. DoSavSina Budinjadko polje 1984. godine,
ubrzo smo ustanovili da se na tome mjestu nalazi velika
nekropola grobnih humaka - tumula s gradinskim naseljem
neposredno iznad grobi5ta. Sedam kilometara istodno, kraj
sela Pokleka, i pet kilometara zapadno,1rlrujsela Sv. Mihalja,
takoder su pronadene nekropole s tumulima, ali mnogo
manjega opsega. Stoga moZemo suditi da je budinjadka
gradinabila glavno Leljeznodobnonaseljeu sredi5njemdijelu
Lumberadkegore, blizukojega su osnivanaimarya sredi5ta.
Budinjadko naselje (gradina Zidovske kuie) izvanredno je
strate5ki smje5teno na vrhu brijega koji dominira poljem,
a s njega je mogu6e pogledom obuhvatiti sav bliZi i dalji
okolni teren. OkruZenoje s triju stranavrlo te5ko premostivim
prirodnim strminama, dok mu je prema Budinjadkom polju,
pristupadnija strana, opasano trima redovima zemljanrh
bedema. Ukupna povr5ina naseobinskogakompleksa iznosi
oko 40.000 m'. Prilazni put na gradinu vodio je s njezine
sjeveroistodne strane. Za buduta istraLivu4a na gradini
vjerojatno ie biti najzanrmllivije njezine utvrdene (sjeverne)
Grupa Budinjak
4. Zhrni grob u revnome terenu, Budinjak
4. Cinerary grave in flat terrain, Budinjak
4. Urnengrab imflachen Geldnde, Budinjak
140
blaLe padine te juZni dio gradine, koji se terasasto spu5ta do
gotovo okomitih stijena s istodne, juLne i zapadne strane
naselja.
Nekropola tumula (grobnih humaka) nalazi se sjeverno ispod
gradine u Budinjadkom polju i rasprostire se na povr5ini od
oko 60.000 m'?.Geodetskim snimanjem ustanovljen je l4I
grobni humak. Tumuli su okrugla oblika, razliiltih velidina te
im promjer iznosi 5-20 m, a visina A,50-2,20 m. Ve6ina
grobnih priloga pronadenih na budinjadkoj nekropoli pripada
starijem Leljeznom dobu, a tek se manji broj nalazapovezuje s
krajem kasnoga brondanog doba. To su fragmenti ili potpuno
saduvan nakit (brondane i teljezne ukrasne igle, fibule,
brondane iLeljezne narukvice, brondanenanogvice te Leljezne,
staklene i jantarne ogrlice), pojasne kopde, polumjesedasta
britva, Leljezna i brondana koplja, noZevi i sjekire itd., zatim
standardni keramidki materijal, koji izradbom, nadinom
pedenjai ukra5avanjaposudapokazuje srodnosts hal5tatskim
krugom jugoistodnog alpskog prostora, premda su uodljive
velike srodnosti, posebice metalnih nalaza, sa starijeZeljezno-
dobnim grupama srednje Italije, a rzrazito Caput Adrice. No,
preko materijalne ostav3tinebudinjadke nekropole mogu6e je
uoditi i utjecaje iz drugih prostora. To se u prvome redu odnosi
na panonski, srednjobosanski,lidki te srednjoitalski prostor.
Pri iskopavanju budinjadkoga grobi5ta svake se godine
spoznavane5to novo; pokad5to se to odnosi na nadine ukopa,
katkad na grobnu arhitekturu, konstrukciju samih tumula, i na
kraju uvijek na neki novi nalaz ostataka materijalne kulture
kakav u prija5njim istraZivanjima nismo prona5li. IstraLivanla
nakon 1986. godine reniltirala su otkridem grobova na ravnom
terenu - kako Lamim grobovima, koji vremenski obiljeZavaju
zaw5etak kasnoga brondanog doba (9. st. pr. Kr.), tako i
Larnim i skeletnim grobovima na ravnome terenu, koji pripa-
daju starijem Leljeznom dobu. Vi5egodi5nji rad i uodavanja
raznolikosti pri nadinu ukapanja pokojnika i grobne arhitek-
ture tumula na nekropoli omogu6ila je njihovu razdiobu. Tako
smo na budinjadkom grobi5tu razludili deset tipova ukopa
unutar ili izvan tumula.
Kako je vedina grad,ejo5u fazi obradbe,sadanedemodonositi
konadne zakljudke o nekropoli. To 6emo udiniti kada grada
bude obradena u potpunosti te budu omogu6ene detaljne
analize i medusobne komparacije kako u okvirima grobi5ta,
tako i srodnoga mateijala s ostalih nalaziSta. Stoga jo5 ne
moZemo dati konadne ni relativne ni apsolutne kronolo5ke
odnose tumula i grobova u njima, ali moZemo odrediti
osnovnu vremensku razdiobu nekropole, od koje vjerojatno
ne6ebiti bitnih odstupanja.
Budinjak I jest pwi nzvojni stupanj budinjadke nekropole,
dokumentiran najstarijim grobovima, koji pripadaju vremenu
kasnoga brondanog doba. Vremenski ga odreclujemo potkraj
10. i 9. st. pr. Kr. Jedino u ovoj prvoj razvolnoj fazi unutar
budinjadke nekropole rijed je o iskljudivo jednom tipu
pokapanja u grobove - Larnim grobovima u ravnom terenu.
Podstupnju Budinjak IIa pripadali bi ukopi koje povezujemo s
Grupa Budinjak

5. Iskopavanje tumula u Budinjaikom polju

5. Excavation of a tumulus in Budinjaiko Polje
5. Ausgrabung des Tumulus in Budinjaiko polje

142
 Bttlitriul; GrotrTt

Butlitr.juli-Gt'uppe

6. Gradecpod Okicem, graclinctno Zutnhet'k,,

6. Gradecpod Okii'en hilllort irrZturrher,rk
6. Wallburg Gradecpod Okicem in Zunthet'ok
Grupa Budinjak

najstarijom halStatskom populacijom. To su Lami grobovi u

tumulima- i lzv4n njih te 4ajrasiji inhumaciiski g1gb,o-v_iq
, @rulima. Apsolutnokronolo5ki ovaj podstupanj gznadio bi
'
todnije wijeme.8O0- !?017?9.god.pr. Ik
yedinu 8. st._p1,_!!r.,
Budinjak -IIb, puna razvojna faza budinjafko$a grobiSta,
bimetalno je razdoblje, tijekom kojeg nestaju z31qi,ukgp1| u
i: r-- tumulima i izvan njih. _Pqevladav{iu--skeTe-tni ukopi .u
7 r l
tumulima, ali ve6 tijekom toga podstupnja moZemo uoditi i
pojedinadne inhumacijske grobove u ravnom terenu. Taj
podstupanj vremenski odredujemo posljgd-{dim dggenrjgma
A. stolje6a_i ve6im dijelom 7. st. pr. Kr., todnije izmedu
7301720.i 620. god. pr. Kr.
_BudinJakIIi (620-5t0730) posljednji je razvojni stupanj koji
je mogu6e razluditi na temelju dosada3nja iskopavanja na
nekropoli, a oznadujekraj ukopavanja i Livota stanjeZeljezno-
dobnogapudanstavana Budinjaku oko 550. god. pr. Kr. Rijed
je o iskljudivo inhumacijskim ukopima u tumutrur izvan njega
u ravnome terenu.
-Konadno,
vedina dosad pronadenih grobova bez obziraje li
rijed o incineracijskim ili inhumacijskim ukopima mo6i 6e se
pripisati stupnju II (podstupnjevimaIIa i IIb). To se odnosi na
vi5e od 80% iskopanegrade, Sto samo potvrduje vaZnosttog
nalazilta za proudavanje podetka starijega Leljeznog doba na
.,- !-umberadkom podrudju.
F*Fadi ilustracije bogaistva materijalne kulture starijeZeljezo-
i dobne populacije Budinjaka, na rzloLbi su predstavljeni nalazi
ir iz kneZevskoga groba 6 tumula 139 (kat. 3.1. - 24.).tJznjega
je izloLenai /djelasta kaciga iz kneZevskogatum-ula3 (kat.2)
te grob sal,eljeznom dvorastom ogrlicom -grob 3 izlumula2T
(kat. 1.1.- 6.), a to su nalazi koji su takoder ve6 strudnoi
znanstvenoobradeni i objavljeni.
7. Grobovi tumula 13 Zdjelasta kaciga najtipidniji je predstavnik obrambenoga
(prije i nakon otvaranja), Budinjak
naoruLanja toga tipa s podetka starijega Leljeznog doba.
7. Gravesfrom tumulus 13
(before and after opening), Budinjak PronalaLenaje unutar rasprostiranja razli(,itrh kulturnih grupa
7. Grriber des Tumulus 13 hal5tatske kulture, a njezino je ishodi5te istodni, posebice
(vor und nach der Freilegung), Budinjak jugoistodni alpski i predalpski prostor, gdje je pronadenana

144
Grupa Budinjak

146

lijevo-left-links
9. Zdjelasta kaciga iz kneievskoga groba 6,
tumul 139, Budinjak (kat. 3.24.)
9. Bowl-shaped helmetfrom princely grave 6,
tumulus 139, Budinjak (cat. 3.24.)
9. Schiisselfdrmiger Helm aus Filrstengrab 6,
Tumulus 139, Budinjak (Kat. 3.24.)
10. Bogata oprema lcneievskogagroba 6,
tumul 139, Budinjak (kat. 3.1. - 24.)
10. Rich inventory ofprincely grave 6,
tumulus 139, Budinjak (cat. 3.1. - 24.)
10. Reiche Ausstattung des Filrstengrabs 6,
Tumulus 139, Budinjak (Kat. 3.1. - 24.)
lus and outside in the flat terrain.
Finally, the majority of the graves discovered so far, cinerary
and inhumation burials alike, can be attributed to phase II
(sub-phasesIIa and IIb). This amounts to more than 80% of
excavatedmaterial,which goesto show the importanceof this
site for the researchof the Early Iron Age beginnings in the
Zumberakregion.
To illustrate the wealth of the material culture of the Early Iron
Age population of Budinjak, the exhibition presentsthe finds
from the princely grave6 of tumulus 139 (cat. 3.1. - 24.).In
addition, a bowl-shaped helmet from the princely tumulus 3
lcat. 2.) and a grave with a knobbed iron necklace- grave 3
from tumulus 27 (cat. 1.1. - 6.). All these finds have already
beenprofessionallyand scientifically analyzedand published.
The bowl-shapedhelmet is the most typical representativeof
defensive arrns of that type from the beginning of the Early
Iron Age. Such helmetshave been found within the territories
of various cultural groups of the Hallstatt culture. Its place of
origin is the eastern,particularly the southeasternAlpine and
pre-Alpine area,where the sites which yielded such helmets
are most numerous. The entire material remains attributed to
bowl-shaped helmets have been discovered on twenty sites,
and only five out of those are situatedoutside the mentioned
original area.
The discoveriesof bowl-shapedhelmetsin the princely graves
of tumuli 3 and 139 (cat. 2., 3.24.) representfinds that have
attractedparticular attention among the professionaland cul-
tural public. Their technologicalanalysishas provided insight
into a highly complex technique of manufacturing bowl-
shaped helmets, opening thus new possibilities for analysis
and a more precisedating of this group of earliestHallstatt hel-
mets. Although the lack of technological researchhas meant
that there are still severalhelmets that we cannot classify, we
can neverthelessestablishthe existenceof 6 groups indicating
different workshops (the groups: Budinjak, Molnik, Brezje
Hol lstatt.Smarjeta, Libna).
The new finds from Budinjak also enabledthe more precise
dating of the bowl-shapedhelmets.Theseappearat the begin-
Budinjak Group
Budinjak-Gruppe
von der spdterwahrscheinlichkeine wesentlichenAbweichun-
gen nt erwarten sind.
Budinjak I ist die erste Entwicklungsstufeder Nekropole vori
Budinjak, die in den iiltesten Grdbern aus der Spiitbronzezeit
dokumentiert ist. Diese Entwicklungsstufewird auf das Ende
des 10. und ins 9. Jahrhundertv. Chr. datiert. Nur in dieser
ersten Entwicklungsstufewurden die Toten ausschlieBlichin
Urnengriibern im flachen Geliinde bestattet.
Der Unterstufe Budinjak IIa sind Bestatfungsarten zuzuord-
nen, die wir mit der dltestenHallstattbevolkerungverbinden.
Es handelt sich um Urnengrdberinnerhalb und auBerhalbder
Tumuli sowie um die ersten Inhumationsgrdber in den Tumu-
li. Im Hinblick auf die absolut chronologischeDatierung hiitte
diese Unterstufe den iiberwiegenden Teil des 8. Jahrhunderts
v. Chr., d.h. noch genauerdie Zeit von 800 bis 7301720v. Chr.
gepriigt.
Budinjak IIb, die Vollentwicklungsstufe der Grabanlage, war
eine Bimetallzeit, in der die Urnenbestattungen,innerhalb und
auBerhalb der Tumul| ganzlich verschwunden waren. Die
Toten wurden iiberwiegend als Skelettein den Tumuli beige-
setzt,es konnenjedoch auch in dieserUnterstufe schon einige
Einzelinhumationsgrriberim fl achenGel2indebeobachtetwer-
den. DieseUnterstufedatierenwir in die letzten Jahrzehntedes
8. Jahrhundertsund den Gro8teil des 7. Jahrhundertsv. Chr.,
d.h. genauervon 7301720bis 620 v. Chr.
Budinjak III (620 - 550/530) ist die letzte Ent'wicklungssrufe,
die anhand der bisherigenAusgrabungenin der Nekropole
festgestelltu'erden konnte. und aufgrund derer das Ende der
Bestattungenund iiberhauptdes Lebensder zur dlterenEisen-
zeit lebenden Ber'<ilkerungvon Budinjak etwa auf das Jahr
550 r'. Chr. datiert u'ird. Es handelt sich ausschlieBlichum
Inhumationsbestattungen im Tumulus oder au8erhalb,im fla-
chen Geldnde.
Die meisten bisher gefundenenGrdber - sowohl Kremations-
als auch Inhumationsbestattungen- werden letztendlich der
Stufe II (UnterstufenIIa und IIb) zugeordnetwerden konnen.
Dies betrifft iiber 80% des ausgegrabenen Fundmaterials,was
die Bedeutung dieser Fundstritte fiir die Erforschung des
147
Grupa Budinjak

najve6em broju nalaztlta. Sveukupni materijalni ostatci koje

pripisujemo zdjelastim kacigama pronadeni su na dvadeset
nalazilta, od kojih je samo pet izvat spomenutogaishodi5nog
prostora.
Nesumljivo je da otkride zdjelastih kaciga u kneZevskim
grobovimatumula 3 i 139 (kat.2.,3.24.) oznadavanalazekoji
su pobudili posebnu paLnju strudne i kulturne javnosti.
Njihovo tehnolo5ko ispitivanje omogu6ilo je uvide u vrlo
sloZenutehniku izradbezdjelastekacige, te tako otvorilo nove
mogudnostira5dlambeiprecizniju dataciju te grupe najstarijih
hal5tatskih kaciga. Premda se zbog nedostatka tehnolo5kih
istraZivanjanekoliko kacigajo5 ne moZemorazvrstati,ipak se
moLe utvrditi postojanje 6 grupa, koje ukazuju na ruzhdrte
radionice (grupe: Budinjak, Molnik, Brezje Hallstatt,
Smarjeta,Libna).
Novi nalazi iz Budinjaka dopu5taju takoder i precizniju
dataciju zdjelastihkaciga. One sejavljaju na podetku starijega
Lelleznog doba, na podetk-u8. st., a najveii broj potjede tz
druge polovice 8. i prve polovice 7. st. pr. Ifr. Budinjadku
zdjelastu kacigu iz kneZ,evskogatumula 3 (grupa Libna)
datiramo u prvu polovicu 8. st. (Budinjak IIa), dok kacrgu iz
kneZevskoga groba 6 tumula 139 (grupa Budinjak) prema
kraju 8. st. pr. Kr. (rani Budinjak IIb).
Budinjacki grob sa 1eljeznomdvorastom ogrlicom i vadkom
', fibulom datiramo u podetke stupnja Budinjak IIb, Sto bi
q..zngfilopotkraj 8. st. pr. Kr.

Zumberadka su pretpovijesna naselja ili gradine (utvrdena

I L Rekonstrukcija kneievskoga groba 6,
rttmul 139, Budinjak
ll. Reconstructionof princely grave 6,
tumtrlus139, Budinjak
/ I. Rekonstruktion des Fiirstengrabs 6,
Tunrulus139, Budiniak
naselja) prema na3im spoznajamaveiinom nastala upravo
tijekom kasnoga brondanog i starijega Leljeznog doba.
Zwberadko podrudje prepunoje toponima gradina,gradi56e,
gradi5te,gradec, gradec,budim, ttd. Za mjesta koja se tako
nazivaju u praksi je mnogo teZe dokazati da nisu arheolo5ko
nalazi5te negoli suprotno. Posebice su zanimljiva naselja i
gradine na rubnome pojasu Zuntberka. Od Bregane preko
Okiia do Vivodine zabiljeZili smo ih vi5e od trideset,Stoznadi
da se u prosjeku na svakih 3-5 km nailazi na naselje.
Manjim pokusnim istraLivanjima ili rekognosciranjima
nedvojbenoje utvrdenLivot u starije Leljeznodobau sljededim
naseljima: Kosovac i PodkosovacrznadBregane,dvojna gra-
dina (rekognosciranjei iskopavanje);Gradi56e,selo zapadno
od Samobora (rekognosciranje);monumentalni Gradec pod
Okidem (rekognosciranje); Gradec na Ple5ivici iznad sela
Poljanica Oki6ka (rekognosciranje);Grid u Sv. Mariji pod
Okiiem iznad Lupne crkve (rekognosciranjei iskopavanje);
PavlovdaniDonji, velika gradina Majdek, stotinjak metara od
crkve sv. Pavla i naseljeKrd (rekognosciranje);Gradi5(,eiznad
selaPrilipje (rekognosciranje);Ivandiii, naselje,poloZaj rznad
selapokraj kojegaje Sumski dvor (rekognosciranje);Grabarak
zapadnood Japetida;Gradi56eiznad Nor5id Sela (rekognosci-
ranje); Kider kraj sela Poklek (rekognosciranje);Zidovske
ku6e (budinjadka gradina, rekognosciranje i iskopavanje);
Novakovi6 Gorica - Smrekarov brijeg, na putu od Kra3iia

Il's
Grupa Budinjak

12. Kaciga iz hteZevskogagroba, tumul 3, Budinjak (kat. 2.)

12. Helmetfrom the princely grave, tumulus 3, Budinjak (cat. 2.)
12. Helm aus dem Fiirstengrab, Tumulus 3, Budinjak (Kat. 2.)

desno-right-rechts
I3. Nalazi iz groba 3, tumul 27, na mjestu nalaZenja, Budinjak
13. Findsfrom grsve 3, tumulus 27, in situ, Budinjak
13. Funde aus Grab 3, Tumulus 27, am Fundort, Budinjak

r50
Grupa Budinjak

14. Dio grobnoga inventara kneZevskoga groba 6,

tumul 139, na mjestu nalaienja, Budiniak
14. Part of the grave inventoryfrom princely grave 6,
tumulus 139, in situ, Budiniak
14. Teile des Grabinventars atis Filrstengrab 6,
Tumulus 139, am Fundort, Budinjak

desno-right-rechts
15.Rekonstrulrrija konjske orme iz kneZevskogagroba 6,
tumul 139,Budinjak
15.Reconstruction ofa horse harnessfrom princely grave 6,
tumulus 139,Budiniak
I 5. Rekonstruhion'des Pferdezaumzeugs aus Filrstengrab 6,
Tumulus"l39, Budiniak

prema Vivodini iza mjesta Kuder (rekognosciranje);_Bubano-

.rrieb.do kraj Peinoga (rekognosciranje);
!-udim.{ivodiniFi
ijeveroistodno od Vivodine (rekognosciianje); -Zo-ffofiI
Lljgui - PoloZaj Gavanovi dvori.
Rekognosciraju6i, 1988. godine, u5li smo Utlj" ktq_l{u
"
-Qerovlc4 (nedaleko od Budinjaka). Na kraju Spilje nalazi se
izvor, a u njegovoj blizini pronadeno je vi5e fragmenata
keramike koju moZemo pripisati starijem Leljenrom dobu, pa
5pi lj a i ry ezina bllla oko li ca zasluZuju p ozorno st arheo1oga.

Prema obavij estima o,sludajnim nalazima, toponimim a, zatim

rekognosciranjem, probnim iskopavanjima i dr., s vi5e ili
manje dokaza zabtljeLlli smo vi5e lokaliteta koje pripisujemo
i,eljeznodobnim eglfqpolama. To su: 3gk19k - poloL,aj
"Gomile"; SV.Mihali-Kalje) - tumuli na padini ispod groblja;
Japeti6,tumuli istodno od planinarskoga doma (rekognoscira-
6.1-O--ttt ,- tumuli kraj groblja (rekognosciranje); !!i-cj,
nekropola grobnih humaka (rekognosciranje); Siliki, tumuli
sjever,no od sela (rekognosciranje); Ltg€gligl, na padini
breZuljka Markova glavica, zapadno od sela Draganrla,
pronaden je 1966. brondani mad s punom kovinskom dr5kom

152

\lrhel.j(Kalje) - tumuli on the slopebelow the cemetery;
'-irr'. tunrulieastof the mountainhut (survey);O5trc,tumuli
.: :irc ccrnetery (survev); Sti6i, a necropolis of grave
.r.rj.(\Lrr\ey); Slryn,tumuli to the norlh of the village(sur-
. [)r ' . r ganicin i, 196 6 ,a b ro n z e s w o rdw i th a s o l i d metal
.: -' .i.r: tbr"rndon the slope of the Markova Glavica hill,
. rhc r rllage of Dragani6i.It belongsto the Morigen
I. ri hich is distributedin the westto the right bank
.:r'r.urt
- li.:.'rn.and in the eastto the Oder and the Mstula. The
-,' :il.c sri'ords.However, it does not come from a
.- : ^:.:: :r\ tircre were no accompanyingfinds. In other
. .\.1\tound u,ithoutan archaeological context.It can
-.: , :iri \r-condhalf of the 9'hcenturyBC or the begin-
- ' - \ icrltllr\. BC" to the transitionbetweenthe Bud-
. ''.:..' .intl thc- Budinjak II a subphase.Pavlovdani
' - ..,,.lilr,n:trf Tr-rrsko Groblje and Mn5dakovVino-
). e s u c hp l a c ei s the vi l -
. r - : t i. : .: lndsa n d s r-rn ' e yOn
r . . . . . r : ll r n th c r i c i n i tv o f J a s tre b a rs k T
o .he fi rst
- - . -':. '.i' tir. \rchac-ological Museumin Zagrebtn
.:rt.r,'.,.::ci'I)urtr \-inicak fiorn Jastrebarsko. The
Budinjak Group
Budinjak-Gruppe
r erbreitetwar - gefunden.Das Schwert von Dragani6i stellt
dassiidlichsteSchwertexemplar vom Typ Morigen dar,ist aber
kern Bestandteileiner geschlossenen Grabanlage,sondern
u urde ohne Begleitfunde.d.h. ohnearchdologischen Kontext,
Es kann in die zweite Htilfte des 9. Jahrhunderts
alrf_sctintden.
oder ar-rfden Beginndcs 8. Jahrhunderts v. Chr.,in die Uber-
gangszeitzwischender ZcitstLrt-e Budinjak I und der Unterstu-
fe Budinjak IIa, datiertrverden.Par'lovcaniDonji, Lagen Tur-
sko groblje und Vin5cakovvinograd (Zufallsfundeund Reko-
gnoszierung).Eine solcheOrtschaftist auch das Dorf Pavlo-
vdani unweit von Jastrebarsko. Die erstenFundehat der Besit-
zer Duro Mn56ak ausJastrebarsko im Jahr 1896dem Archzio-
logischenMuseumin Zagrebgeschenkt.Gegenstdnde ausvor-
Zeit, ausschlieBlichKeramik (26 Fragmente),
geschichtlicl-rer
wurden in seinemWeinbergnebender kleinen Kirche des hl.
Paulus gefundenund zeugen somit von der hallstattzeitlichen
Besiedlungauf dem Gebiet des Dorfes. Der interessanteste
Keramikfund ist ein kleiner Becher - das ernzigeerhaltene
FragmenteinesseltenenGef,i8esgenanntkemos. Die GeftiBe
mit kleinen Bechern an der GeftiBschultergab es schon seit
dem Ende des Neolithikums. In Mitteleuropa stammen die
bekanntestenaus der Bronzezeit,am hdufigstenanzutreffen
waren siejedoch in der Eisenzeit,wo sie auf dem ausgedehn-
ten Gebietvom Kaukasusbis hrn zur IberischenHalbinselver-
folgt werden konnen. Dieses Becherchenvon Pavlovdani
unterscheidet sich in einemDetail von den ndchstenvergleich-
barenEremplarender Hallstattkulturim benachbartenGebiet
Dolenjska(Novo Mesto, Sticna,Smarjeta,DolenjskeToplice).
An allen sirdostalpinenExemplarensind ntimlich die Becher
durch Kanrile bzw. Locher mit dem ZentralgeftiBverbunden.
Bei unseremExemplar ist der Boden des Becherchensvollig
geschlossenund ohne Verbindungzum Inneren des Zentralge-
f;iBesan der GeftiBschulterangebracht.So steht das GeftI3 mit
den Bechenr an der Gefti8schulterdem griechischenKernos
eigentlich ndher. Alle sudostalpinenExemplare wurden in
Nekropolengefunden.Dies gilt auch ftir Fundeim ostalpinen,
vorpannonischenoder pannonischenRaum (2.B. Gemeinleb-
arn, Rabensburg,Sopron, Nove Ko5ariska,Vukovar usw.).
Eine Ausnahmesind die FundeausBatinaund Vudedol,die in
der Siedlung gefunden wurden. Auch andere europdische
Exemplareaus Spanien,ausder Sch'uveiz und ausDeutschland
stamrnenaus Siedlungen.Das einzigebisherbekannteExem-
plar einesKemos aus Europa (mit Ausnahmevon Italien und
Griechenland),das seiner Form nach dem Exemplar von
Pavlovdanigleicht und Becherchenmit geschlossenem Boden
auflrreist,wurde an der FundstdtteMaiersch,Niederosterreich.
entdeckt.
Das Pavlovdani-Becherchen des Kernos datierenwir nach der
ernzig vorhandenenmitteleuropdischenAnalogie, und z\\'ar
nach dem bereitserwdhntenExemplarausMaiersch:zwischen
das8. bis zum Ende des7. Jahrhunderlsv. Chr. (Budinjak IIb)
Im Dorf Malunje, nordlich von Jastrebarsko, wurden g!'sL-n
Ende des letztenJahrhundertsnebender StraBeJastrebar.k..,-
Grupa Budinjak
16. I'lakit od bronce i stakla, najieiii ukras
budinj aike ienske hal|tatske noinj e
16. Brcnze and glassjauellery, the mostfrequent
decoration of the Early lron Age female costume
16. Brorce- und Glasschmuck, der hdufigste Schmuck
der hallstateeiilichen Frauentracht in Budinj ak
154
- tipa Morigen, varijante I, koja je na zapadu bila
rasprostranjenado desne obale Rajne, a na istoku do Odre i
Visle. Mat, iz Draganila najjuLniji je primjerak mada tipa
Morigen, ali ne pripada zatvorenoj cjelini, ve6 je bez popratnih
nalaza, tj. bez arheolo5koga konteksta. MoZe se datirati u
drug,, polovicu 9. st. ili na podetak 8. st. pr. Kr., na priJelaz
stupnja Budinjak I i podstupnja Budinjak IIa. Pavlovdani
ponji, poloLajiTursko groblje i Vin56akov vinograd, (sludajni
nalazi i rekognosciranje), nalaze se nedaleko od Jastrebarsko-
ga. Prve nalaze poklonio je posjednik Duro Vin56ak iz
Jastrebarskoga1896. Arheolo5kome muzeju u Zagrebu. Pret-
povijesni predmeti, iskljudivo keramika (26 fragmenata),
nadeni su u njegovu vinogradu pokraj crkvice sv. Pavla i svje-
dode o hal5tatskojpopulaciji na podrudju sela.Najzanimljiviji
je primjerak keramike da5ica- jedini saduvanifragment rijetke
posude koju nazivamo kernos. Posudesa da5amana ramenima
pojavljuju se ve6 potkraj neolitika. U srednjoj Europi poznate
su iz brondanogadoba, a najde56esu iz Leljeznogadoba, te ih
je mogude pratiti na Sirokome prostoru od Kavkaza do
Iberijskoga poluotoka. Ova se pavlovdanskada5icau jednom
svom izvedbenom detalju razlikuje od najbliZih hal5tatskih
komparacijskih primjeraka u susjednoj Dolenskoj (Novo
Mesto, Stidna,Smarjeta,Dolenjske Toplice). Naime, svi jugo-
istodnoalpski primjerci imaju da5e pridvr56ene tako da su
kanalima, odnosno rupama spojene sa sredi5njom posudom.
Kod na5egje primjerka da5icaposve zafrorcna dna, a bila je
aplicirana na ramena posude bez sadrLajnogakontakta sa sre-
di5njom posudom. Tako je ta posuda sa da5amana ramenima
bli1a grdkom kernosu. Svi su jugoistodnoalpski primjerci
pronadeni u nekropolama. Isto vrijedi i za nalaze u istodno-
alpskom, pretpanonskom ili panonskom prostoru (npr. Ge-
meinlebarn, Rabensburg, Sopron, Nove Ko5ariska, Vukovar
itd.).Intzetak su nalaziizBatine i Vudedola koji su pronadeni
u naselju.I ostali europskiprimjerci iz Spanjolske,Svicarskei
Njemadke potjedu iznaselja. Jedini dosada poznati primjerak
Grupa Budinjak
17. Igla s viie glavica, Budinjak
17. Multi-headed pin, Budinjak
I 7. Mehrkopfnadel, Budinj ak
18.Britva iz lcneievskogagroba, tumul 3, Budinjak
18.Razorfrom the princely grave, tumulus 3, Budinjak
18.Rasierklinge aus dem Filrstengrab, Tumulus 3, Budinjak
156
kernosa iz Europe (s izuzetkom Italije i Grdke) koji je oblikov-
no jednak pavlovdanskom, s da5icom zatvorenadna, pronaden
je na nalazi5tu Maiersch, u Donjoj Austriji.
lavlovdansku da$ieu kern-qsa datiramo prema jedinoj
srednjoeuropskoj analogiji, a to je primjerak iz fVlaierscha,te
ga vremenski odredujemo od 8. st. do potkraj 7. st. pr. Ifr.
(Budinjak IIb).
U selu V4*4L., sjeverno od Jastrebarskog,potkraj pro5loga
stolje6apronadeni su grobovi uz cestu Jastrebarsko- Ivani6 na
imanju Franje Budin56aka, 1882. godine, i ponovno 1900.
godine, a ukopani su bili u hal5tatski tumul. Da su keltski
nalazi prispjeli u Arheolo5ki muzej u Zagrebu doista bili
ukopani u hal5tatski tumul, mogao bi svjedoditi i manji
keramidki fragment (cijeli profil posudice), koji je s latenskirn
nalazima iz Malunja prispio u muzej potkraj 19. stolje6a.Rijed
je o nalant zdlelice malih dimenzija. Bikonidnog je oblika,
cryenosmede boje s crnim premazom te podsjeta na ve6e
zdjele vrlo slidna oblika iz grupe Martijanec-Kaptol. Kao
novost u grupi Martijanec-Kaptol pojavljuje se i bojanje
keramike, najde5de crnim motivima na crvenoj podlozi.
Bojenje posuda i ornamenatate grafitiranje, tipidna je pojava
od istodnih Alpa do zapadne Panonije za trajanla starijeg
halStata. Posude ovog oblika proistjedu iz velikih lonaca
visokoga vrata koji su bili u Sirokoj upotrebi joS pri kraju
kulture polja sa iarama. Najbolje paralele ovim malim
zdjelicama pronalazimo u rubnopanonskim i panonskim
grupama. Smatramo da ovaj nalaz nesumnjivo moZemo
pridodati nalazima ranijih kronolo5kih stupnjeva hal5tatske
kulture. Unutar na5e novoizdvojene grupe odredili bismo ih
podstupnjevimaBudinjak IIa - IIb, odnosno,vremsnom 8. i7.
st. pr. Kr.
Na jo5 nekoliko mjesta pretpostavljamo grobi5ta koja
povezujemo s prvim milenijem pr. Kr., a prikupili smo ih
tijekom rekognosciratja. To su: G.rabarak, G_radacSlavetidki,
Pednoi Jezernicezapadnood Soiica.
Kada razmatramo mjesta koja moZemo pripisati nekropolama
iz tog ruzdoblja, valja spomenuti neke pololaje koje dosad
nismo sa sigurno56uubicirali, no podatci koje biljeLi starija
literatura upu6uju na vaLna nalaziSta.Prvo je takvo mogu6e
nalazilte u_ blizini sela Vrhovdak, sjeverozapadno od
Samobora.Kod Vrhovdaka je nadeno ognji5te i dvije Lare, ali
su uni5tene. Mogude je da se radi o nekropoli iz mladega
Leljeznog doba, jer se u prvom opisu nalaza ovih 2,ara
spominju i svinuti madevi. Drugo je negdje u dolini potoka
Gradna (lipovedka ili rudarska?). "(I dolini Gradne nadenesu
dvije iare i ieljezni predmeti, no spasio sam samojedan noi.",
navodi BoSnjak 1943., pi5u6i dlanak "Predpoviestni nalazi u
okolini Samobora".
Defi niranj e grupe Budinj ak kao starijeLeljeznodobnekulturne
pojave u sredi5njoj Hrvatskoj nastalo je rz potrebe
objedinjavanja velikoga broja utvrdenih i pretpostavljenih
nalazi1ta iz istoga vremenskog perioda na ui,em prostoru
 Budiniak Group
Budinjak-Gruppe

from large pots with tall necks that were in wide use already 19. Nalazi iz groba 7, tumul 139, Budinjak

i near the end of the Urnfield culture. The best parallels for 19. Findsfrom grave 7, tumulus 139, Budinjak
these small bowls can be found in the Pannonian groups and 19. Funde aus Grab 7, Tumulus 139, Budiniak
groups inhabiting the Pannonian rim. In our opinion, this find
can undoubtedly be added to the finds from the earlier chrono-
logical phases of the Hallstatt culture. Within our newly-
defined group we would attribute them to the Budinjak IIa -
Ilb sub-phases,i.e. to the 8ft and 7'hcenturiesBC.
During surveyswe documentedseveralmore locationsof pos-
sible cemeteries connected with the first millennium BC.
These are: Grabarak,Gradac Slavetidki, Pednoand Jezernice,
west of So5ice.
lrl'benconsideringsitesthat canbe attributedto the necropolis-
cs from that period, mention must be made of certainpositions
that we have not been able to locate with certainty so far, but
tbat are indicated as important sites in the data documented in
crrlier literature.The first such site possibly lies in the vicini-
ty of the village of Vrhovdak, to the northwest of Samobor.A
bth and nno urns were found near Vrhovdak, but these were
&oyed. It is possible that a Late Iron Age necropolis lay
tctG, becausethe first description of the finds of these urns
& mentions bent swords.The secondsite lies somewherein

157
Grupa Budinjak

20. Mai tipa Mdrigen, Draganiti

20. Sword of the Mdrigen type, Draganici
20. Schwert vom Typ Mdrigen, Draganiti

Zumberka. iinjenica da su i u pretpovijesti, kao i danas,

ljudske zajednice na Sirem podrudju jedne regUe Zivjele u
medusobnoj komunikaciji i tako stvarale zajednidki kulturni
identitet, omogu6ujenam zakljudak o postojanju odredenoga
stupnja kulturnoga zajednl5tva i na podrudju Zumberka u
starijem Leljeznom dobu. Trenutadno stanje istraZenosti, kao
Sto je prije istaknuto, ne dozvoljava preciznije tvrdnje o
pojedinim elementima, koji, poput ostataka materijalne
kulture, dine jednu od glavnih odrednica pri definirdnju
fizionomije neke kulturne grupe. Budu6im 6e istraZivanjima
biti prikupljeni podatci koji 6e moZda pokazati drugadiju
vremensku ili kulturnu sliku ponekog od nalazi5ta,spomenutih
pod zajednidkim nazivom grupa Budinjak. S druge pak strane,
predloZeni popis nalazllta nadopunjavat 6e se novootkrivenim
naseljima, grobi5tima ili sludajnim nalazima istih kulturnih
oznaka. No, to je pitanje stanja istraZenosti, odnosno
znanstvene obradenosti arheoloSke ba5tine, a revizlje
dosada5njihspoznaja uobidajena su pojava i u sludaju onih
kulturnih grupa dije je postojanjeuodenopuno prlje. Ono Sto
se s velikim stupnjem sigurnosti ve6 pri dana5njem stanju
istraZenostimoZe ustvrditi jest vaZnost i uloga nalazi5ta po
kojem je cijela grupa dobila ime. Bogatstvo do sada
pronadenih nalaza na nekropoli u Budinjaku, svjedodi o
ekonomskoj snazi starijeZeljeznodobnepopulacije koja je
Livjela na budinjadkoj gradini. Ta je ekonomska snaga
usporediva s onom najbogatijih i,eljeznodobnih nalazi5ta s
jugoistodnoalpskoga prostora. Nesumnjivo je, da je na
podrudju Zumberka u starijem leljeznom dobu Budinjak bio
veliko regionalno sredi5te, koje je odigralo vaLnu, a vrlo
vjerojatno i dominantnu ulogu u formiranju kulturnog
identiteta cij eloga kraja.

ISt
 h'agovi starijega :elje:nog doba sredisnje Hrvatske u prostoru izmedu definiranih kulturnih skupina

Jedno od rijetkih nalazllta na kojemu je utvrden i

l,eljeznodobni kulturni sloj jest -Mari6 gradtna pokraj sela
Mikleu5ka. Ta je gradina smjestena na juLnim obroncima
sredi5njegadijela Moslavadkegore (dvadesetakkilometara od
Kutine). Na nalaziStusu napravljenaprva probna rstraLivanja
1964.godine te nakon toga u dvanavrata 1990.i 1995.godine.
Pokretni materijal pronaden tijekom spomenutih kampanja

il
svjedodi o Zivotu na gradini od kasnoganeolitika do u starije
Leljeznodoba. BiljeZimo je u prvome redu zbog roga ito uz
nekoliko zagrebadkih hal5tatskih nalazilta i Sv. KriLa
Brdovedkog, ozna(ava jedine sigurno poznate tragove
starijega Leljeznog doba u jo5 kulturno nedefiniranome
prostoru sredi5nje Hrvatske, medu definiranim kulturnim
skupinama: Martij anec-Kaptol na sjeveroistoku i sjeverozapa-
du, skupine Donja Dolina - Sanski Most na jugu, dolenjske
skupine na zapadute kolapijanske r budinjaike na jugozapadu.

Premda sustavno istraZivanih naselja iz kelje:znogadoba na

podrudju Zagrebanema,probna su iskopavanja,sludajninalazi
i rekognosciranja potvrdila njihovo postojanje. To je
ponajprije Gradi5ie u Starome eidu pokraj Velike Gorice,
primjer nizinskoganaselja.Druga nizinska naseljana teritoriju
Zagreba nisu nam poznata.Prema dana5njemstanju iskaZeno-
sti, to je Gradi5de najzanimljiviji naseobinski lokalitet s
podrudja grada.Vi5eslojnonaseljesmjestenoje na uzvi5enome
platou, dobro StidenupolukruZnim tokom potoka Sigeta te
Sirokim prirodnim jarkom. Manja probna istraLivanja na
lokalitetuprovedenasu 1982.,1985.i 1986.godine.Pronadeni
materijalni ostatci pokazuju da se na tome mjestu Zivjelo u
mladem kamenom,bakrenom,brondanomi L,eljeznomdobu.
Premda su kasnobrondanodobnii hal5tatskislojevi u prilidnoj
mjeri oSte6enii izmije5anitebez tragovaku6a ili nekih drugih
zdanja, obilje keramike svjedodi o Zivotu i u starijem
ircljeznom dobu. O prijelazu brondanog u Leljezno doba na
ovom nalazi5tu svjedodi i nalaz igle sa stoZastomglavicom,
tipa Vadena.
NajvaZnije gradine lele na juZnim padinama Medvednice
(Zagrebalke gore), prijevojima, odnosno najvaZnijim
strate5kimtodkama, s kojih je bilo mogude kontrolirati velik
dio okolnoga prostora.
JoS 1909. godine radnici tada5njetvornice cementa"Croatia"
u Podsusedukopaju6i zemlju nai5li su na ulomke keramike i
komadideku6nogalijepa, preostalaod prapovijesnihnastambi.
Premda oskudan, pronadeni materijal dokazao je Livot na
poloZajuGoljak u 7. st. pr. Kr. Slidni dokaziprikupljeni su i na
lokalitetu Dolje iznad stenjevca. Kratkotrajni halstatski sloj
otkriven je i na vi3eslojnoj gradini Kuzelin.
Rekognosciranjai sludajni nalazi dopu5tajupretpostavku da bi
)) Poeled nu iskopavanja u podrumskim se materijalni ostatci iz razdoblja hal5tatske kulture mogli
pnt s t o r i i u m u .l [u:ej a grada Zagreb a
prona6i i na mnogobrojnim sljemenskim i podsljemenskim
j-' lic'x ol lht, e.\cuvation in the cellars of
rhc Z'tgrcb Cin' .ltuseunr
gradinama. Nabrojit 6emo samo neke: Gradedek - Gornji
-'-' 8/rcl aul die .{u-sgrabungen in
Marku5evac, Gradina - Laz, Gradina - euderje, Gradina -
Xellertoumen des Zagreber Stadtmuseums Simundevec(Marku5evec),Gradi56e- Remete,Gradi5dekrai

I 6(t
D'agovi starijega ieljeznog doba srediinje Hrvatske u prostoru izmedu definiranih kulturnih skupina

OStrca,Gradi5ie (Cikov gradidek)- Trnava Marku5evadkate

Veliko Gradi5de- Planina.
Prigodom prilagodbi prostorija Muzeja grada Zagreba u
samome srcu grada na najvi5em dijelu zagrebadkogGradeca
pronadeni su i ostatci dobro organrziranogahal5tatskognaselja
uz ostale nalaze iz razdoblla kulture polja sa Zarama i latena.
Od pretpovijesnih nalaza najmnogobrojniji su upravo
hal5tatski.To potvrduju i mjestimice dobro oduvani bedemi,
tragovi naseobinskih objekata, i dosta nalaza fino radene
keramike te moilda ostatci londarske i talionidke pedi.
Dosada5nje spoznaje upuduju na to da je Livot u naselju
hal5tatskekulture na Gradecu trajao gotovo tijekom ditavoga
starijeg Lelleznog doba, tj. sve do potkraj 5. st. pr. Kr.
U novije doba otkrivena je na zagrebadkome Gradecu jo5
jedna stratigrafski oduvanija, lokacij a park Grid, pa moZemo
odekivati da 6emo tu dobiti mnoge nove podatke o Zagrebuu
posljednjemtisu6lje6ustareere.

Sveti KriZ Brdovedki jest selo-brijegna nadmorskoj visini od

)J Gradua Sr: Krr: 310 m, analazi se 30 ltnzapadno odZagreba,blizu hrvatsko-
-'J 5r An: hilU'on slovenskegranice neposrednorznadu56arijeke Sutle u Savu.
:3 r'ailtnrg 5r. r(n: U selu stoji drevna crkva, koju su bosanski franjevci prognani

I6:
Tragovi starijega ieljeznog doba srediinje Hrvatske u prostoru izmedu definiranih kulturnih skupina

za osmanhjskih osvajanja, Lzgradilina uzvi5enju s kojeg puca

prekrasan pogled na dolinu Save, na Samoborsku goil,
Zumberak, dolinu Sutle i Kr5ko polje. Odatle se najbolje
motri, pa stoga i kontrolira Siroki i valni prostor BreZidkih
vrata, suZenogadijela savskedoline, koja se iz Slovenije Siri
prema Zagrebu i dalje na istok. Tuj vaLni strate5ki i
komunikacijski dvor zasigurno je oduvijek bilo upori5te
mnogih kultura. Na tom smo poloLaju pwi put zapodeli
istraZivanja 1987. godine. Probna arheolo5ka istraLivanla
provodena su izmedu 1987. i 1995. te nastavljena nakon
otkrida konjanidkogagroba potkraj 2001. godine.
Prva probna sondabila je u neposrednojblizini crkve. Tom su
prilikom pronadeni arhitektonski ostatci crkve koja je
prvobitno imala oblik \<riLa. Ispod kasnosrednjovjekovnih
grobova naiSli smo na fragmentehal5tatskihposuda.To nasje
udvrstilo u uvjerenju da se na tom terenu nalazi pretpovijesno
naselje,pa smo nastavili s istraZivanjem.Otkopanoje 9 sondi
ukupne povr5ine270 m'. Pronadenesu dobro oduvanepodnice
ku6a od zape(ene zemlle, mnogo fragmenata naseobinske
keramike te brondani i heIlezni nalazi, koji su potvrdili
naseljenostuzvisine u starijem Lelleznomdobu.
Naseljeje izvamedno strate5kismje5tenona vrhu brijega koji
dominira dolinama rijeka Save i Sutle. OkruZenoje s tri strane
prirodnim strminama,dok je sa sjeverne,pristupadnijestrane,
opasano sa dva rcda zemljanih bedema. Izravno vizualno
kontaktira s velikim Leljeznodobnimnaseljima Kosovac iznad
Bregane, Velike Malence i Libna. Ukupna povr5ina nase-
obinskoga kompleksa prema na5im dosada5njimsaznanjima
iznosi oko 40.000m'.
Istodno od naselja nalazi se zaravan i padina Tursko groblje,
poloLaj koji je svojim toponimom i sludajnim fragmentarnim
keramidkim nalazima upu6ivao na mjesto nekropole. No,
prilikom triju manjih sondaZnihistraZivanjaupravo na tom
poloZaju nismo uspjeli otkriti pretpovijesnegrobove. Tijekom
mjesecalistopada200I. godine gospodinAdam Tursan,rade6i
iskop za garaLu,uz svoju ku6u u Tursanovoj ulici, koja se
nalazi na poloLaju Tursko groblje, nai5ao je na brondanu
kacigu. Zahvaljujud ljubaznosti i razumljevanju vlasnika
zemlji5ta, strudnoj ekipi bilo je omogudeno da odmah po
izlasku na teren istraLi Siri kontekst samoga nalaza, Sto je i
udinjeno tijekom druge polovice listopada i na podetku
studenoga2001. godine.
Iskop za temelje garaln koji su izveli radnici iznosio je
6 x 4 m. Mjesto na kojem je pronadenakaciga nalazilo se u
sredini iskopa. Ci5denjem su otkriveni i drugi grobni prilozi.
Osim ostataka skeleta pokojnika grob je sadrZ,avao i skelet
konja, dijelove konjske opreme(Lvale,falere - ukrasneplode),
vi5e keramidkih priloga, pravokutnu brondanupojasnu kopdu
te jo3 nekoliko brondanih i Lsljeznrh nalaza koji su podignuti
sa zemljofiI, p& ih za sada ne moZemo sa sigurno56uopisati.
NaoruZanje, konjska oprema i dijelovi no5nje upuduju na
najvi5i ugled i druStveni status pokojnika. Unatod tomu Sto
nismo bili u mogudnostipotpuno rekonstruiratinadin ukopa u

161
Tragovi starijega ieljeznog doba srediinje Hrvatske u prostoru izmedu definiranih kulturnih skupina

I
I
t -
I
I

I
I

grob, iskopom smo istraZili grob u cijelosti. Restauraclja I

konzervacija cjelokupnoga grobnog inventara jo5 nije
zavriena.
Medu mnogobrojnim iznimnim grobnimnalazima, posebno se
istide brondana kaciga, koja je svojim oblikom rijedak i
jedinstven nalaz (kat. 4.). Iako svojom rzradbom pripada
tradiciji kulture polja sa Zarama,kaciga zbog svog Zeljeznoga
trna i ostalih prate6ih naLaza pripada vremenu starijega
leljeznog doba.
Zanimljiv je i jedinstven nadin nlezine izradbe. Nadinjena je
od triju brondanih kalota razlilitih velidina, posloZenihjedna
na drugu i medusobno povezanih brondanim Siljatim'zakovi-
cama. Na dnu glavne (najve6e) kalote, po njezinu obodu
pridvr5dena je takoder Siljatim zakovicama uska traka
brondanoga lima, koja dodatno udw56uje obod kacige. Na
25. Kaciga tipa Sv.KriZ iz konjaniikoga gtoba, tjemenu kacige nalazi se L,eljezni trn kuglasta oblika, koji s
Sv.KrE Bdoveiki (kat. 4.)
unutra5nje strane zavrlava zakovicom piramidalna oblika.
2J. Sv- KriZ type helmetfrom the equestrian grave,
Su.Krii Bdoveiki (cat. 4.)
Brondana trakate druga inetakalota (tjemena ploda) ukra5eni
25- H€In vut Typ Sv.Krii aus dem Reitergrab,
su nazubljenim ukrasom. Zbogjedinstvenosti oblika i nadina
*. Ktil Brfuvedki (Kat,4.) inadbe nazvanaje kacigom tipa Sv. KriZ.

I6
Tragovi starijega Zef eznog dbba srediinje Hrvatske u prostoru izmedu definiranih kulturnih skupina

Usporeduju6islidne,dosadpronadenekacige, mozemo re6i da

su na podrudju rasprostiranja hal5tatske kulture zablIjel,enr
malobrojni nalazi koje moZemo usporediti s ovom kacigom.
MoZemoje usporediti s primjercima dvrju kaciga (ili njihovih
dijelova) pronadenih u Panoniji, odnosno rubnim panonskim
podrudjimananalazi5timaG. Radgonau Stajerskoji Csongeu
Transdanubiji.
Nalazi su iz radgonskihtumula naZalostzagubljeni;poznati su
nam samo prrlozi iz velikoga tumula, aiti, samotz crteLapwe
objave. Primjerak s lokaliteta Csonge u Transdanubiji
pronadenje u tumulu 1, tijekom iskopavanja zaII. svjetskog
rata. Dio je bogatoga metalnog inventara pronadena rzvan
istodnoga zida drvene grobne komore - Lamoga groba s
keramidkim posudama.Dok je kompletan izgled kacige iz G.
Radgone nepoztat jer je saduvan samo crtei' tjemene plode
nadinjeneod bronce,kacigu s lokaliteta Cscingedini kalota od
2B. Zeljezno koplje, Sv.KriZ Brdoveiki jednodijelnoga brondanog lima s naknadnim popravcima
28. Iron speari Sv.KriZ Brdoveiki
o5te6enja izvedenim takoder u bronci te tjemena ploda
28. Eisenlanze, Sv.KriZ Brdoveiki
nadinjena od Leljeza i uska Leljezna traka aplicirana na donji
rub kalote. Oba su dijela na kalotu pridvr5dena okruglim
Siljastim zakovrcama.Ve6 je H. Hencken upozorio na ovaj
iznrman primjerak, vidjev5i mu prethodnike na podrudju
Transdanubijeu Nagytetenyju i Batini.
Za-razllku od navedenih, kaciga iz Sv. KriLa svakako je
najoduvaniji primjerak, a prednjadi po sloZenosti rzradbe.
Vidljiv je i Leljeznitrn na vrhu demeneplode, pa se name6ese
razmi5ljanje o slidnosti s nalazima iz G. Radgone i s lokaliteta
Csonge.Njihove tjemeneplode imaju cjevastooblikovan vrh s
rupom u sredini, a ne moL,ese iskljuditi ni mogu6nostda su
obje imale i Leljezm trn.
Taj nalaz pouzdano moZemo datirati u razdoblje hal5tatske
kulture, koja je obiljeZila starije L,eIjeznodoba srednjeEurope.
Spominjani usporedivi nalazi brondanih kaciga s lokaliteta
G. Radgonai Csongedatirani su u 8. - 7. st. pr. Kr., todnije u
vremenski raspon od oko 800. do 660. god. pr. Kr.
(G. Radgona)ili 800. do 620. god.pr. Ifr. (Csonge).Iako 6e se
preciznrja datacrja konjanidkoga groba sa Sv. KrtLa mo6i
udiniti tek nakon restauracije svih predmeta pronadenih u
grobu, vei sadaje mogudegrob okvirno pripisatirazvilenijem
starijem l,elleznom dobu, odnosno vremenu ne starijem od
6. st. pr. Kr. Argumente za takvo razmi5ljanje pronalazimo u
pojedinim nalazima iz grobnoga inventara, primjerice
pravokutnoj pojasnoj kopdi i Lvalama kao dijelu konjske
opreme. Iako do zavr5etka restauracije Lvale nije mogu6e
preciznije tipolo5ki determinirati, sigurno je da one ne
pripadajutipovima s obiljeZjima trakokimerijsketradicije, koji
dine standardni dio konjske opreme ranohal5tatskekulture.
Na temeljurstraLivanjakonjanidkogagroba sa Sv. KriLanismo
u mogu6nosti zakljudivati o nadinima ukopa na nekropoli
Tursko groblje, ved samo iznijetinekazapaLunsu. Ne moZemo
iskljuditi da su na mjestu nekropole postojali tumuli promjera
ve6eg od 20 m, jer unatod intenzivnoj obradbi zemlje na
lokalitetu su jo5 i danasvidljiva blaga uzvi5enja na njivama.

168
 -

Tragovi starijega ieljeznog doba srediinje Hrvatske u prostoru izmedu definiranih latlturnih shtpina

Iskopavanje konjanidkoga groba bilo je ogranideno na

dimenzije postoje6egiskopa i premda smo sam grob istraZili u
cijelosti, pitanje postojanja grobne arhitekture tumula i odnosa
prema drugim grobovima ostaje otvorenim

Otkride nekropole na Sv. KriZu od velike je vaZnosti i u Sirem

kontekstu poanavanja hal5tatske kulture na ovom podrudju.
Pritom mislimo na prazninu, odnosno nepoznavanje nadina
ukopa tog wemena u podrudju sjeverno od rijeka Kupe i Save.
Jedina imfunka je nekropola Budinjak u Zumberku, koja
zahvaljuju6i suwemeno dokumentiranim grobnim cjelinama i
nadinima ukopa, upotpunjuje na5e spoznaje o naseljenosti i
materijalnoj kulturi jednog uZeg prostora unutar hal5tatske
kultrne - grupe Budinjak na prostoru izrnedu Ktpe, Krke i
Save.
Nalazi s lokaliteta Sv. Kr:dla zrrrrEajni su i zbog toga Sto
pokazuju (slidno kao i skitski tumul II u JalZabetu, neki nalazi
s lokaliteta Gradec - samostan Klarisa, te najnoviji nalazi s.
gradine Spidak kod Bojadnoga) da u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj postoji i kasnohal5tatski horizont. To nagla$avamo
upravo zbog pretpostavke da su kulturne grupe Manijanec-
Kaptol i Budinjak trajale do kraja prve polovice 6. st. pr. Kr.
Sira istraZivanja ove nekropole trebala bi pojasniti nadine
ukopa i dati nove nalaze i spoznaje o hal5tatskoj kulturi
sjeverozapadne Hrvatske.

r70
 IIANI
COTNPIANI
KOTNPIANEN
Kolapijani

Milovidne doline, blagi breZuljci, mnogobrojni izvori, potoci,

rijeke, livade i pitomi Sumarci iznad zemlje, a izobilje rudnih
bogatstavaispod zemlje bili su prirodna pozornica na kojoj se
razvijala panonsko-ilirska plemenska zajednica Kolap iana.
Nazvani su tako po rijeci KupiA(olpi (antidki Colapis), oko
koje su bili nastanjeni. Strabon pod imenom Colapis
podrazumijevarijeku koja je plovna, a izvire u Alpama, Stoje
u skladu s tada5njim shva6anjima da su Alpe sezaledo Udke,
te utjedeu Savukod Siska (Siscia).Po mi5ljenju jezikoslovaaa
ime rijeke nije ni keltsko ni latinsko, Stoupuduje na to da mu
je podrijetlo autohtono. Kolapijane spominju Plinije i
Ptolomej, a podatke najvjerojatnije crpu iz starijih rzvora i na
temelju oskudnih vijesti koje su im s toga podrudja bile
dostupne. Tvrde da se Kolapijane ne moZe pribrojiti nekomu
keltskom plemenu, ve6 prije kakvu juZnopanonskomu,koje je
bilo povezano sa Segestanimai Japodima. Zanimljiva su
njihova opai,atja o glavnim gospodarskim granama
Kolapijana, a to su rijedni promet, trgovina i dijelom
metalurgija.

U doba nastankaprvih pisanih vijesti o ovim prostorimau2. i

1. st. pr. Kr. kao zasebtaskupinaspominju se Segestani,manje
juZnopanonsko pleme nastanjeno na podrudju dana5njega
Siska.Njihovo sredi5njenaselje Segestikasmjestilo se unutar
zadnjega meandra Kupe pred njezinim utokom u Savu. U
mladem Leljeznom dobu, pogotovo nakon doseljavanje Kelta,
razvilo se u snaZno trgovadko sredi5te, koje nrje bilo
zanemarivo fir za mo 6ne Rimlj ane.Neprij atelj sko raspo1oL,enje
prema Rimljanima i poku5aj zadrLavanlakontrole nad vaZnim
vodenim putovima (Sava i Kupa) ved je zarana(159. god. pr.
Kr.) izazvalo rimske kazneneekspedicije.U blizini Segestana
spominju se i druga manja juZnopanonskaplemena:Andizeti,
Varciani i Oseriati, koja su ve1 tada bila jako keltizfuana.Ta su
plemenadobro upozorenjeda i unutar kolapijanskogakorpusa
treba traliti vi5e manjih razliditih skupina kojima se ne znaju
imena jer su u doba prvih pisanih vijesti bile objedinjene u
kompaktanplemenski savezKolapijana. Ti su oskudni podatci
bili glavna nit vodilja u arheolo5kim istraLivanjima kulture
Kolapijana od 1980-ih. Uglavnom se za sve teze antidkih
pisaca naiSlo na poneki oblik materijalne potvrde u kulturnim
slojevima arheolo5kihnalazi5taporjedja Kupe. Odigledno je
naime postojanje vrlo snaZnih naselja kasnobrondanodobne
panonskekulturepolja sa iarama, koja je odigrala odluduju6u
ulogu pri formiranju zajednice Kolapijana. Vidimo da se
keltski materijal pojavljuje sporadidno,p& je podatak iz ranih
pisanih izvora da se radi o nekome juZnopanonskome,a ne o
keltskome plemenu todan. Spominjana povezanost sa
susjednim Japodima i Segestanimatakoder je izraLena,pa je
stoga desto te5ko odrediti pravo mjesta razgrani(,enja tih
plemena.Bavljenje rijednim prometom i trgovinom logidnaje
posljedica geografskogapoloZaja,a tu djelatnost oditavamo i
pri analizi rzbora mjesta za podizarye naselja na mjestima
vaLnimzaije(ni promet, pretovar robe i trgovinu. Metalur5ka

174
Kolapijani
l. Maketa lokaliteta na podruiju Karlovca
t. Model of sitesin the area of Kariovac
l. Modell der Fundstritte im Gebiet von Karlovac
2. Nizinsko naselje Gradac,
Karlovac
2. Lowland settlementof Gradac,
Karlovac
2. Talsiedlung Gradac,
Karlovac
176
je djelatnost dosada5njim arheolo5kim istralivanjima
potvrdena, a dosezi i razmjeri te proizvodnje bit 6e poznati tek
kada istraLeni uzorak bude vedi. I konadno, prida o velikoj
vaZnostimjesta gdje Kupa utjede u Savu, a gdje se smjestila
pretpovijesna Segestika(antidka Siscia, dana5nji Sisak) ima
sve vi5e potvrda u arheolo5kimnalazima.
Razvoj plemenske zajednrceKolapijana pratimo od nzdoblja
kasnogabrondanogdoba, posebiceod-10. st. pr. Kr., kada su
povijesne okolnosti postajale sve pogodmje za formirat4e
etnidkih zajednica. Ovladavanje proizvodnjom brondanih
predmeta i njezino usavr5avanjedovelo je do sve masovnije
uporabe metalnog oruLja i oruda, a to opet do stvaranja novih
stalela i raslojavanja stanovniStva, a kako bi se pojedina
skupina mogla oduprijeti novim izazovima to je u konadnici
nametaloi sve ve6u potrebu za jedinstvom. Stogase !0, i 9. st.
pr. Kr., tj. prljelazni period izmedu brondanoga t ileljeznoga
doba, smatra prvom razvojnom fazom kulture KaLap4wa, Za
Lellezo su ve6 bili duli i pone5to o njemu znali, ali jo5 nisu
ovladali njegovom proizvodnjom. Stvarao se modan ratnidki
sloj koji je imao sve vedu vaZnost, pa tako i za strate5ki
osjetljivo podrudje Pokuplja, na kojemu su se Panonija i
Mediteran geografski najvi5e pribliZili. Tako je tok rijeke
Kupe kao pretpostavljena linija razgranidenjaizmedu Balkana
i Panonije bio mjesto ruzdvqanja, aIi i prostor dodira ve6ih
kulturno-etnidkih skupina. Sjeverno dominiraju kulturne grupe
kulture poAa sa Zarama) a na jugu su, pak, ve6 dijelom
formirana ilirska plemena koja su imala razvljene veze s
Mediteranom. Smatra se da su sjeverne skupine u pwoj fazi
bile nadmo6nije i imale odluduju6u ulogu u formiranju jake
kulturne grupe oko srednjegatoka rijeke Kupe sa sredi5temna
mjestu gdje se razvio dana5nji Karlovac. Mogli bismo je
nazvati grupom Karlovac radi lak5eg uklapanja u ve6
postoje6u klasifikaciju kulture polja sa Larama,prihvadenu u
strudnoj literaturi. Q*pu Karlovac bila bi vedim dijelom
'tQlika
istodobna.s grupQtu Gorica, za koju se do nedavnih
novih otkri6a u samome Karlovcu smatralo da je matidna
kultura i za ovo podrudje. Izgleda da su antidki pisci (Ptolomej
i Plinije) imali pravo kada su na podrudju dana5njega
Turopolja i oko njega, odnosno na matidnome podrudju grupe
Velika Gorica, locirali juZnopanonsko pleme Andtzeta,
smatraju6i da su oni ostatci starosjedilaca,koji su u njihovo
doba bili jako keltizirani. Isti pisci na prostor srednjega
Pokuplja smje5taju Kolapijane, a rra u56e Kupe Segestane.
Sude6i prema arheolo5kim nalazima nije iskljudeno da je
ovakav raspored pribliZno zacrtan ve6 potkraj brondanoga
doba u 10. i 9. st. pr. Kr., kada je kljudnu ulogu u forniranju
budude kompaktnije etnidke zajednice imala mnogoljudna
grupa Karlovac.
Sljede6i, 4-gi stupanj kulture Kolapijana, okvirno datiran u
!. st, pr. {r., moLe se smatrati odludujutim za formiranje
posebnih skupina na prostoru Pokuplja, Sto se odituje u sve
Kolapijani

ve6oj diferencijaciji oblika materijalne i duhovne kulture. I

tada su bili vrlo snaZnipritisci i poku5aji dominacije nad tim
podrudjima s juga i to narodito od Japoda,sadaved velike sile,
a i sa sjevera, odnosno istoka, otkuda prodiru novi konjanidki
narodi i namedu nova pravila. To su u prvom redu bili Trako-
Kimerani, koji su pokrenuli posljednje veliko gibanje
stanovni5tva Panonije i Balkana i veliku gospodarsku,
socijalnu, politidko-vojnu i s tim u svezi kulturnu revoluciju.
Otvorenost Pokuplja prema Karpatskoj kotlini, relativna
blizina Mediteran a i iznimna mnogobrojnost nalazllta Leljezne
rude bili su glavni razlozi velikog interesado5ljakas istoka za
taj prostor.No, to je interesnasfera i Japodas juga, kojima je
metalur5ko umije6e i vojno-politidka organizacija vjerojatno
inspirirana ruzvijenim mediteranskim kulturama, u pryom
redu Grdke i sjeverne Italije. Upravo ta motna za(lita s juga
omogu6ila je da autohtono stanovni5tvo Pokuplja ipak saduva
dio svog identiteta. Sjevernija panonska plemena, koja nisu
imala vlastita nalaziStaLeljezne rude, u idu6im stolje6ima to
uglavnom nisu uspjela, a u doba prvih pisanih izvora gotovo
im nije bilo traga. Kolapijani odito kroz ditavu svoju povijest
dijele slidnu sudbinu s Japodimazbogobostranainteresa,pa je
tako sjeverna granica Japodajo5 nedefintana i predmetom je
mnogih znanstvenih rasprava. Stoga u preglednoj kronolo5koj
tabeli i donosimo identidnu podjelu na faze ili stupdeve
razv oja obiju plemenskihzajednica.Dopu5tamomogudnostda
se istraZivanjimata slika dopuni i sasvim izvjesno preciznije
izdvoji i bolje definira ved spomenutagrupa Karlovac, koja bi
obuhva6ala prvu i drugu fazu (10. - 8. st. pr. Kr.), ovdje
apostrofirane, kulture Kolapij ana.

Treii stupanj razvoja (7. st. pr. Kr.) obiljeZen je zavr5etkom

procesa velikoga preseljavanja i prilagodavanja novim
uvjetima Livota. Naizgled je to neobidna konstatacija,jer su
gotovo sva kolapijanskanaseljanastalave6 u prvom stupnju i
trajalau gotovo neprekinutu kontinuitetu do dolaska Rimljana.
Medutim, ako zavirimo u danas dostupne kulturne slojeve tih
naselja, vidimo da su u velikim naseljima na sutoku Kupe i
Korane te na susjednimgradinama,naseobinskislojevi prvoga
i velikim dijelom drugoga stupnja izuzetno izraLeni i bogati. S
druge pak strane, na gradinama brdskoga podrudja Zivot je
bujao od 7. st. pr. Kr., odnosno od na5egapretpostavljenog
tredegstupnja razvoja.Dijelomidno napu5tanjei osiroma5enje
nizinskih naselja, osim jedne iznimke, a to je Segestika,na
posljednjoj okuci Kupe prije utoka u Savu, ima vi5e uzroka.
Jedan i moZda nalvaLnljtjest pomicanje stanovni5tva prema
\odrudjima bogatim nalazi5tima Leljezne rude. Neku ulogu
imala je i poprilidna izloZenost tih naselja neprijateljskoj
vojsci, koja je zahvaljuju(i razvoju konjani5tva sve brLa t
pokretljivija, pa su im za iznenadni napad pogodovale
otvorene ravnice. Po svemu sude6i klimatske su se prilike bile
ponestoizmijenile i zavladaloje jako ki5ovito razdoblje,pa ie
i to izazvalo povladenje prema brdima. Tako se jaka i, s
obzirom na velidinu naselja, odito mnogoljudna grupa

I'8
Kolapijarti
3. Gradina (lmka, Toiak kraj Slunja
3. LImka hillfort, Tbiak near Slunj
-1.Wallburg Umka, Toiak bei Slunj
;\/,
Karlovac raselila na prostore bogate nalazi5timai,el1eza,kao
5to su Bela krajina (grupa Podzemelj), Zumberak (grupa
Budinjak) te izmedu Petrove i Zrinjske gore (grupa Topusko).
Uodljivo je i pomicanjepremajugu, gdje jadaju mnogobrojna
gradinskanaseljana povi5enim breZuljcima, zalticena samom
strminom brda, ali i modnim bedemima.Osim toga to je bilo i
granidnopodrudje s Japodimd,p&je tu doSlodo proZimanja
kultura i stanovni5tvai prevladavaju6egajapodskog udecaja
na dalji razvoj tog podrudja. Smatra se da je negdje tu bila
linija razdvajanjarimskih provincija Dalmacije i Panonije, a
valja pretpostaviti da su pri odredivanju granice vodili raduna
i o nekim bitnim etnidkim pitanjima, koja su velikim dijelom
ve6 bila zacrtanau prethodnim stoljedima.
Pun procvat i osebujan umjetnr(kt rzraz kulture Kolapijana
zbiva se u detvrtom i petom stupnju razvoja,pribliZno od 6. do
4. st. pr. Kr. Prema trenutno raspoloZivimpodatcimaposebice
bujan razvoj doZivljavaju krajevi medu Kupom, Petrovom i
Zrinjskom gorom. To je prostor s najbrojnrjrm nalazi5tima
L,eljeznerude u Hrvatskoj, a mogu mu se pribrojiti i susjedna
podrudja u Bosni i Hercegovini, takoder iznimno bogata
Leljeznom rudom. NUe zanemariv ni prometno-strate5ki
poloLaj prostora na vaLnom rijednom te rra kopnenim
 Kolapijani

i
t
I

t'
t
I

T -

IE2

Ivale, Sisak (kat. 33.)
bits, Sisak (cat. 33.)
Pfedegebifi, Sisak(Kat. 33.)
biga, Sisak (kat. 13.)
Hnct, Sisak (cat. 13.)
Helm, Sisak (Kat. 13.)
to a large extent the traditional economic
as caffle-breeding,agriculture, hunting and fish-
centres are located in Sisak and Topusko. A
settlement existed at the site of Pogorelec in
fu millenniumBC. Webelievethat this siterep-
istoric town of Segestica,the centre of a minor
tribe - the Segestani.The size of that town,
space it covered, does not diminish its power
The verv factthat it is the onlv town in these
is mentioned in the earlv Classical sources
ebout its importance.This means that they
ivities different from those of the surrounding
much more lucrative. These were certainlv
crafts,which broughtprosperity,good rela-
neighbours and influence on them. We can
ian polis of sorts.We know very little
Scgestani gave to these lands, becauseno sys-
lns of their centre were carried out. On the
fmds we can suppose that they created an
ic production and initiated the develop-
The Colapiani
Die Kolapianen
Beute. Es wird auBerdemvermutet, dafJsich die klimatischen
Verhiiltnisse etwas verdndert haffen und daB eine Zeitperiode
mit starken Regenfiillen einsetrte,was ebenfalls eine Ursache
fiir die Ubersiedlung der Bevolkerung in Richtung Berggebiet
war. Es scheint, daB die starke und von der GroBe ihrer Sied-
lung her offensichtlich populationsreiche Karlovac-Gruppe in
die an Eisenerz reichen Gebiete tibersiedelte, etwa nach Bela
krajina (Podzemelj-Gruppe), hxrberak (Budinj ak-Gruppe)
und in das Gebiet zwischen den Gebirgen Petrova gora und
Zrinjska gora (Topusko-Gruppe).Erkannt werden konnte auch
eine Bewegung in Richtung Siiden, wo zahlreiche Wallburgen
auf durch steile Abhiinge, aber auch durch miichtige Befesti-
gungsmauerngeschiitztenHrigeln errichtet wurden. Auf3erdem
grenzte dieses Gebiet nrgleich an das Land der Japoden, so
daf3 sich hier die Kultur und die Bevolkerung miteinander
mischten, wobei der japodische Einflu8 die weitere Entwick-
lung dieses Gebiets entscheidendpriigte. Wahrscheinlich ver-
lief irgendwo hier auch die Trennungslinie zwischen den rrimi-
schen Provinzen Dalmatien und Pannonien; es ist ebenfalls
anzunehmen, daB bei der Bestimmung der Grerze zudem eini-
ge ethnischeFakloren beriicksichtigt wurden, die sich grofJten-
teils schon in den vorausgehendenJahrhundertenherausgebil-
det hatten.
Die Bliitezeit und die eigenartigen Gestaltungsformen der
Kunst in der Kolapianenkultur verfolgen wir in der vierten und
fiinften Entwicklungsstufe, bzvt. etwa seit dem 6. bis nrm 4.
Jahrhundert v. Chr. Laut den uns derzeit zur Verfligung stehen-
den Daten fand in den Gebieten zwischen dem Kupa-FluB und
den Gebirgen Petrova gora und Zrinjska gora diese Bliitezeit
eine besondersstarke Auspriigung. In diesem Gebiet befindet
sich die gro8te Zahl an Eisenerzlagern in Kroatien. Hinzu
kommen die an Eisenerz reichen benachbartenGebiete Bosni-
en und Herzegowina. Nicht zu vergessenist auch die verkehrs-
strategische Bedeutung dieses Gebiets, das von wichtigen
FluB- und Landverkehrsadern zwischen Pannonien und dem
Mittelmeer durchzogenwird. Metallurgie, Verkehr und Handel
ergdnrten die traditionellen Wirtschaftszweige - Viehzucht,
Ackerbau, Jagd und Fischerei - in betriichtlichem MaBe. Die
groBten Zentren befanden sich in Sisak und Topusko. Am
Standort Pogorelec in Sisak bestand im ersten Jahrtausendv.
Chr. eine grofJe und wohlhabende Siedlung, in der wir die
urgeschichtliche Stadt Segestica,das Zentrum des kleinen stid-
pannonischen Volksstammes der Segestanen,vermuten. Die
geringe Grofe ihres Siedlungsgebiets bedeutete keinesfalls,
daB ihre Milchtund Bedeutung gering waren. Selbst die Tatsa-
che, daB Segestica die einzige Stadt war, die in den friihen
antiken Quellen erwiihnt wurde, spricht deutlich von ihrer
Wichtigkeit. A1l das weist darauf hin, dafJdieser Stamm ande-
re, viel lukrativere Wirtschaftszweige betrieb als die benach-
barte Bevolkerung. Es handelte sich sicher um Verkehr, Han-
del und Handwerksproduktion, auf denen ihr Wohlstand, ihre
guten Beziehungen nx benachbarten Bevolkerung sowie
/,83
 4,,..;.',..,
clesrro right - rechts
-
Grldina Kiringrad, Kirin
-.
Kiringrad hillfort, Kirin
-
Ithllburg Kiringrad, Kirin
' (trttilitttt .\ikolino brdo u Topuskome
, \ jkolitto Brdo hillfort in Topusko
, Illllhurg )'likolino brdo in Tbpusko
putovima izmedu Panonijei Mediterana.Metalurylja, promet i
trgovina u velikoj su mjeri nadopunjavale tradicionalne
gospodarskegrane,kao Stosu: stodarstvo,poljodjelstvo,lov i
ribolov. Najveia sredi5tanalazlla su se u Sisku i Topuskom.
Na poloZaju Pogorelecu Sisku postojaloje veliko i bogato
naseljeu prvom tisu6lje6upr. Kr., za koje se drZi da je bilo
pretpovryesnigrad Segestika,sredi5temanjegajuZnopanon-
skogplemenaSegestana. Velidina,odnosnomalenprostorkoji
posjeduje,ne umanjuje snagu i znadenjetoga roda. Ve6 sama
dinjenicada je to jedini grad na ovim prostorimadrje se ime
spominje u ranim antidkim rzvorrma govori dovoljno o
njegovuznadenjui upu6ujena to da su se bavili nedim daleko
unosnijim nego okolno stanovni5tvo.Svakako su im promet,
trgovina r zanatska proizvodnja omogucavali blagostanje,
dobreodnosesa susjedimai udecajna njih. MoZe se govoriti i
o nekoj vrsti polisa na juLnopanonski nadin. Sustavna
istraZivanjanjihova sredi5tanisu obavljena,pa sene zfla Stosu
sve Segestanidali ovim krajevima. Na temelju keramidkih
nalazamoL,ese pretpostavitida su stvorili osebujnukeramidku
proizvodnju i bili inicijatori razvoja prepoznatljivoga
istodnokolapijanskogumjetnidkog stila. Velika gradina

nrent of a recongrzableartistic style of the easternColapiani,
.rboutwhich more will be said in the chapteron the material
.rndspiritual culture of the Topuskogroup. The large hillfort at
\ikolino Brdo in Topusko,with its correspondinglower town
bu-neath the hill, hasthe appearance
of the central settlementof
the rich Early Iron Age group betweenthe mountainsof Petro-
r a Gora and Zrinska Gora, and their rich iron ore sources.The
Topuskogroup is a separategroup within the tribal communi-
rr of the Colapiani,with the evidently strong influence of their
rrnrnediate neighboursthe Andiseti,the Segestani, the Iapodes
.rndthe Mesei; with somewhatlesspronouncedcontactswith
th,-.developedHallstatt cuhure of Dolenjska from the west,
.rnd with the Sanski Most - Donja Dolina group in the Sava
rir er basinfrom the east.The distinctionfrom the othercultur-
.rl groupsaroundthe Kupa is increasinglypronounced,but the
.rnSe of unity and the easy formation of a strong alliancein
..r:c- of danger from abroad remained constant,which will
vt)lneto the fore in the subsequentdevelopmentalphases.
sirth and the seventh phases, roughly dated to the 3rd- lst
ie> BC erc characterizedby strong pressure on the part
Tltt' Colttpicttti
Die Kolapiunen
deren Beeinflussungberuhten.Man kann von einer Polis auf
si.idpannonische Art sprechen.Bisher wissen wir sehr wenig
davon, in welchem Umfang die Segestanenzu den Emrngen-
schaftendieser Gebiete beigetragenhatten, weil keine syste-
matische Erforschung ihres Zentrums stattgefunden hatte.
Aufgrund der Keramikfunde ist anzunehmen,daBsie eine sehr
spezifischeKeramikproduktion betrieben und den eigenarti-
gen ostkolapianischenKunststil, der im Kapitel iiber die mate-
rielle und geistige Kultur der Topusko-Gruppeausflihrlicher
beschriebenwird, entwarfen. Die groBe Wallburg Nikolino
brdo in Topusko mit der dazugehorigenUnterstadt im unter-
halb desBergesliegendenFlachlandwar anscheinenddie zen-
trale Siedlung der wohlhabendeneisenzeitlichenGruppe zwi-
schenden Gebirgen Petrova goraund Zrinjska gora mit ihren
reichenEisenerzlagern. Die Topusko-Gruppe ist einebesonde-
re Gruppe innerhalb des Stammesverbandsder Kolapianen,
geprdgtvon offensichtlich starkemEinfluB der Andizeti, Sege-
stanen, Japoden und Mesei in unmittelbarer Nachbarschaft
sowie von etwas schwdcherenKontakten mit der hochent-
wickelten Hallstattkultur in Dolenjska im Westen und der
,SanskiMoshDonja Do/ina-Gruppe im Osten. Die Differenzie-
185
Kolapijani

Nikolino brdo u Topuskoms pripadajuiim podgrademu dolini

ispod brda doima se kao sredi5nje naselje bogate
staroLelleznodobneskupine izmedu Petrove i Zrinjske gore i
njihovih bogatih leLlsta i,eljezne rude. Grupa Topusko bila je
zasebna skupina unutar plemenske zajednice Kolapijana, a
imala je jak utjecaj Andizeta, Segestana,Japodai Mezeja iz
neposrednogasusjedstvate ne5to manje izraLenekontakte s
razvijenom hal5tatskom kulturom Dolenjske sa zapada i
posavskom grupom Sanski Most - Donja Dolina s istoka.
Diferencij acija od ostalih kulturnih skupina oko Kupe
postajalaje sve izraLenijom, ali je osje6aj zajedniStvai lako
ostvarenjejaka savezni5tvau sludajuvanjske opasnostii dalje
bio konstantom, koja je do5la do izrai,aja u sljededim
rczvojntm fazama.

Sesti i sedmi stupanj, okvirno datiran u 3. - l. st. pr. Kr., bili

su obiljeZeni jakim pritiskom nove velike sile -- Kelta.
Kolapijani, vjerojatno ponovno potpomognuti Japodima s
juga, uspij evaju odolj eti na1ezdi. Predmeti keltskoga p odrij etla
nadeni su u manjem broju u kolapijanskim naseljima, avelina
predmeta je i dalje bila tradicijskoga podrijetla. Izgleda da
Kelti nisu uspjeli prije6i rijeku Kupu. Nova je opasnostnajvje-
rojatnije potaknula stvaranjejoS jade zajednice Kolapijana,
iako je odito da je razvoj pojedinih udaljenijih skupina imao
svoje posebnosti.Rimljani u svojim pohodima na Segestikui
na Japode nailaze na otpor tog saveza, koji ima elemente
etnidki konsolidirane skupine. Na potonjim rimskim epigraf-
skim spomenicima zapisanaj e pripadnost narodu Kolapij ana.
Ve6 smo spomenulida postoji mogu6nostda je granicaizmedu
provincija Dalmacije i Panonije bila i juLna granrcaKolapi-
jana. MoLda i razvoj velikih rimskih gradova u sredi3tima
Andizeta (Andautonia Sditarjevo), Segestana (Siscia
Sisak)i istodnihKolapijana(Ad Fines IIi Quadrala - Topusko)
ide u prilog po5tovanja zatedenepretpovijesnesituacije, koja
se postupno izgradivalal<rozditavo prvo tisudlje6epr. Kr.

Naselja Kolapijana donedavno su bila slabo poznata,a sada

raspolaZemogradom koja ipak pone5togovori kako i gdje su
Livjeli pripadnici toga naroda.Evo nekoliko primjera.

Pri rubu doline rijeke Korane nedaleko od njezina utoka u

. R;:r z'tlt,nio'tt,: su:djele iz Treiterovca (kat. I.)
. I-'tr.'n,,lt,r/Jruxing.li'orn the Treiterovac cup (cat. 1.)
\ {rrrg(,4&'rtt'tt'Zeithnungdes Gefci/3es
aus Treiterovac (Kat. I,)
Kupu u selu Belaj bilo je naselje smje5tenona vrhu breZuljka
koji ima sve padine strme i lako branjive. Gradina je
zanimljivajer je imala izuzetnobogat sloj 10. - 8. st. pr. Kr.,
zarazlTkuod onih, slidnog tipa, koji su podalje od Karlovca, a
imaju snaZnije izraL,enepotonje kulturne slojeva. Belajski
nalaz ponovno potvrduje tezu o gospodarski snaZnoj i
razvijenoj zalednici u kasnome brondanom dobu oko
Karlovca, koja je mogla biti nukleus budu6epanonsko-ilirske
zajedniceKolapijana.
Kiringrad je izdvojeni strmi tirijeg izmedu potoka Mala i
Velika Trepda oko tri kilometra juZno od Kupe. Dakle,

l\6
Kolapijani

prirodno je dobro za5tidenomjesto, kao i gradina u Belaju, a

obrana mu je bila pojadana drvenom ogradom. Vidljive su,
naime, mnogobrojne okrugle rupe ukopane u Zivu stijenu, a
mogle su sluZiti za postavljanje okomitih balvana koji bi
trebali nositi ostalu obrambenu konstrukciju, ukljudujudi i
masivna wata. S obzirom na neprekinut Zivot na gradinil<roz
vi5e tisu6ljeda nije mogu6e pouzdano utvrditi vrijeme njihova
nastanka, ali su nalazi iz hal5tatskoga razdoblja najmnogo-
brojniji, te postoji velika mogudnost da su navedene rupe iz
toga doba. Gradina nam je zanimljiva i stoga jer su ovdje
podjednako zastupljeni nalazi iz svih razdoblla kulture
Kolapijana, pa su tako mnogi nalazi slidni onima grupe
Karlovac i grupe Topusko. To je bilo posljedica pololaja
naselja u neposrednoj blizini kupske nizine i brdskoga
podrudja bogata Leljeznom rudom.

Nikolino brdo je izdvojeni brijeg na rubu toplidke kotline

medu mnogobrojnim izvorima termalne vode prilidno visoke
temperature. Gradina imajedan zaravnatplato, na dijem rubu
ima ostataka suhozida od lomljena kamena. Sondiranja na
vrhu brda nedaleko od platoa pokazala su da kulturni sloj nije
posebice bogat. Blizu povr5ine otkriveni su tragovi kude koja
je imala pod ukopan dvadesetak centimetara u zdravicu, a
ostatak je bila nekakva drvena konstrukcija. Okvirno je
datiranauT. - 6. st. pr. Kr. Nepostojanjebogatijegakulturnog
sloja s obiirom na pretpostavljenuvaZnost mjesta nije bilo
iznenadenje,jer se prilikom izgradnje hotela u podnoZju brda
naiSlo na mno5tvo arheolo5kih nalaza. Rijed je o juZnom
za5ti6enom dijelu podnoZja Nikolina brda, gdje ima i
termalnih izvora, Sto je dovoljan razlog za organizaciju
svakodnevnoga Livota, a brdo je sluZilo kao refugij, tj mjesto
zbijega za kakve opasnosti. Ovaj primjer otkriva sklonost
Kolapijana organizaciji Zivotnih aktivnosti u nizinskim
naseljima.

Gradacje karlovadko prigradsko naselje uz lijevu obalu Kupe,

u kojemu se nalazi veliko pretpovijesno naselje. Danas ima
oblik manjega razvulena breZuljka nastala od dugotrajne
ljudske graditeljskeaktivnosti.Ku6e su najdeS6e bile od kolaca
i isprepletena Siblja te premazaneblatom. Brzo su propadale i
bilo ih je nuZno desto obnavljati, Sto je znadilo da se uvijek
iznova donosio novi materijal, koji je povisivao breZuljak.
Tako nastali breZuljci nazivaju se arapskom rijedju tell.
ObliLnja, takoder nizinska naselja ([amensko, Mahidno i dr.),
nikada nisu formirala tako ogroman umjetni brijeg, pa se stoga
s pravom drti da je ovo gledi5nje naselje grupe Karlovac.
Naselje je s juga bilo za5ti6enorijekom Kupom, s istoka i sa
sjeveristoka dubokim potokom, a sa zapada je izgleda bio
prokopan zaltitnt rov, koji se danas naslu6uje na terenu u
obliku plitke depresije.Ulazilo se sa sjeverapreko uske rampe.
Kako pokazuju novija rstraLivanja, nizinska naselja u
Kolapijana nisu bila rijetkost. MoZda je to u vezi s njihovom
vaLnom privrednom djelatno56u, a to je rijedni promet. JoSu

188
Kolapijani

19. st. u neposrednojblizini Gradca bila je vaLna pretovarna

luka tog dijela Europe za Lito, koje je iz Litonosne Panonije
stizalo rijednim Iadama,a tu se pretovarivalo na kola i prevozi-
lo do mora. Nema razloga da to nije bilo tako i u pretpovijesna
doba. Navedena tumadenja moLda potkrepljuje i narativni
pikaz na kupi nanozi iz obliLnjegaTre5derovca(kat. 1., sl. 8),
datiranoj u 8. st. pr. I(r.

Gradina Dubovac smijestila se nasuprot Gradca na omanjem

jezidcu brijega izbad,enupremaKupi. Ovakav polo1aj najde56a
je pozicija kolapijanskih gradina. Mjesto je obidno za5ti6eno
strminom brijega i jakim zemljantm bedemima, na kojima su
jo5 bile podignutedrvenepromatradnicei ograde.Pozicionira-
ne su na strateSkivahrim mjestima, otkuda se lako kontroliraju
i kopneni i rijedni putovi, a obidnoje u blizini bio i gaz (plitki
pnjebz) preko rijeke. Posebnoje zanimljiv neprirodni humak,
na kojemu danas stoji srednjovjekovni ka5tel Dubovac.
Humak je gotovo pravilna l<ruLna oblika, strmih padina i
relativno visok. Podignutje na rubu manjegaplatoa,na mjestu
otkudaje pristup platou najlak5i.Utvrdenoje daje to manji tel.
Humak je prvobitno bio neznatno povi5en i opasanjarkom, a
posluje je na njemu btla intenzivna gradevinska aktivnost, pa
je rastao na isti nadin kao i susjedni Gradac. Rub humka bio je
dodatno obrambenopojadavandrvenim palisadama.eini se da
je dubovadki humak bio prototip slidnim obrambenim sustavi-
ma u Kolapijana.

Slidan poloLa| organrzaciju i izgled ima naselje na Turskoj

9. L'tezi tkalaikoga stana na mjestu nalaZenja,
Turska kosa kraj Topuskoga
9. Loom x'eights in situ,
Turska Kosa near Topusko
9. llebsruhlgeu'ichte am Fundort,
Turska kosa bei Tbpusko
kosi u selu Velika Vranovina kod Topuskog. UZi toponim gdje
su ostatci naselja naziva se Pogledafo. To je posljednje stra-
te5ki zanimljivo uzvi5enje naulant u toplidku kotlinu s juga.
Ovdje je najvjerojatnije bio jedan od glavnih prijelaza (eaz)
preko rijeke Gline. Glina se probila izmedu dvrju niZih gora
(Petrov a i Zr inj ska), gdj e su najbroj nij a naIazlStaL,eIjezne rude
u Hrvatskoj, a osim toga tuda prolazi vaLan put koji spaja
Sisak i Senj,na Jadranskommoru. Samo,brdoPogledalo zalti-
6enoje s jedne strane rijekom, s dvije strane dubokim jarcima
tamo5njih potoka, a na lako pristupadnu dijelu podignut je
zemljam bedem, ispred kojega je jo5 iskopan i obrambeni
jarak. Sam bedem - humak slidan je poloLajem i oblikom
onomu na gradini Dubovac u Karlovcu, ali mu je sastavneSto
drukdiji. Sastoji se od vrlo tanka sloja iz kasnogabrondanog
doba, bez vidljivih tragova ku6a duboko unutar humka, a
ostatakje nanesenazemlja bez arheolo5kih nalaza.Dakle, nije
kao u Dubovcu nastao od ostatakaporuSenihku6a, ved je na
njemu moLdabila podignuta samo kakva drvena osmatradnica.
Unutar za5ti6enoga dijela na zaravrratome platou bile su
nastambe.Otkrivenaje jedna poluzemunicas trima prostorija-
ma u kojima je bilo dostaulomaka keramidkogaposudai jedan
kameni Lwary s rupom po sredini, Stoje rijetkost u pretpovi-
jesnome razdoblju. Osim zemunice tu se nalazlla i ve6a
nadzemnaku6a, koju nazivamo lkaladkom ku6om zbognalaza
utega za tkaladki stan. Samu ku6u nije mogu6e vjerodostojno

t90
Kolupi.fani

:. ...,'-; t , l;rtttrtt'ukcijo poloiaja naselja i svetiita

. .'.,,.., , i.,t,i kro.f Topuskoga
, ,: . ',';,( ::,,rt ol the position of the settlement and the sanctuary
. ' . . . ; A ' / \ . / , 1 . , a /T/ 'O p t t S k O
, .- , .:. - ,'"r':rktirttt der Lage der Siedlung und Kultstcitte
 ? ,0.t., - Skeieton Skeletr 3 Zara Um - Urne

-r
tl

t 2 Skica poloiaja st,etiita i grobovct na Turskoj kosi

t 2 Sketchof tlte position of'the sanctLtqn and graves at Ttrska Kosa
I 2 Lageskizze der Kultstiitten uncl Grabanlagen in Turska kosa
tj
--:t 13.Kultno mjesto I, Tursko kosa krcj Topttskoga
r-
13.Culric plac'e I, Tttrska Kosu near Topusko
t 3 . Kultstcitte I, Tursku kosq bei Topusko

193
Kolapijani

rekonstruirati. Od tkaladkoga stana ostali su utezi u obliku

krnje piramide od keramike. Zatekli smo ih poredane jedan
kraj drugoga u duLini od oko 3 m, a u jarku dubine od oko
80 cm. Jarak je omogutavao produZvanje tkanina na tom
vertikalnom tkaladkom stanu.Na rubu platoa nadenesu rupe u
kojima su bile sagradenetalionidke pe6i.

Zanimljivje i poloZaj nekropolena Turskoj kosi. Smje5tenaje

u blizini ulaznogapredjela prema naselju. Slidno je bilo i na
drugim kolapijanskim naseljima, pa bi se to moglo pripisati
osobitostimanjihove kulture. Jednoje od mogu6ih obja5njenja
za to vjerovanje da duhovi pokojnika, ukoliko ih se udobro-
volji dadama i obrednim radnjama, mogu pomo6i u za5titi
naselja. U nekropoli su podjednako zastupljeni paljevinski i
kosturni grobovi. Neki istraZivadi drLe da su u zapadnih
Kolapijana (Bela krajina u Sloveniji) paljevinski grobovi bili
mu5ki, a kosturni Zenski. Na Turskoj kosi to nije mogude
potvrditi jer su kosti pokojnika wlo slabo oduvane.Saduvalisu
se samo keramidki prilozi i jako nagrrL,enbrondani nakit.

Unutar nekropole posebnu patnju privlade kultna mjesta,

mjesta za spaljivanje pokojnika i sveti5ta ili hramovi na
otvorenom. Izmedu grobova bilo je jedno spali5tepokojnika
(kultno mjesto III), na kojemu se saduvao sloj pepela i
zapedenezemlje, a od predmeta malo ulomaka keramidkoga
posuda i jedan trapezastikeramidki amulet. Keramidko posude
ovdje nije bilo poloZeno,kao Stoje to sludaju grobovima i oko
njih, ve6 je izgleda bilo badeno i namjerno razbijeno, Sto nije
neobidno,jerje obred libacije (Lrtve ljevanice),destopopra6en
ritualnim razbrlanjemposuda u kojima se nalazila tednost,bio
omiljen kod Ilira. SadrZajposuda nije mogu6e utvrditi, pa tako
ni vrstu prinesene Lrtve ili da6e, dara radi udobrovoljavanja
zhh i dobrih duhova. Libacrja je primije6ena i na drugim
kultnim mjestima. Pri vrhu nekropole nalazilo se jedno malo
kultno mjesto (kultno mjesto II) u obliku duboko iskopane
ljevkaste rupe. Na rubu rupe nailen je mali kriZni idol
(kat. 16.), a u rupi je bila manja kolidina namjerno razbijena
posuda.U blizini je bilo jo5 jedno ve6e, slidno kultno mjesto
(kultno mjesto IY) iz mladega Leljeznogdoba. Najzanimljivtje
je veliko sveti5te kraj nekropole (lqrltno mjesto I) iz starijega
Leljeznog doba.

Veliko ilirsko sveti5teili moZdahram na otvorenom na Turskoj

kosi (kultno mjesto I) danasima oblik elipsastogarazvudenog
umjetnog humka od oko 35 x 20 m. Neko6 je htpa bila puno
viSa, ali su erozija i obradba zemlje udinili svoje, tako da je
velika kolidina materijala skliznula niz padinu brda. Prostor
sveti5ta bio je omeden jarkom obliZnjega potoka i niskim
zemljanim nasipom od nabijene ilovade te malo ukopan u
zemlju. Na tom je prostoru kroz dugi vremenski period
odlaganjem raznovrsnoga materijala nastao visok umjetni
humak. Dublji, dakle stariji slojevi (9. - 7.st. pr. Kr.) sastoje
se uglavnom od ilovadastezemlje, a mladi (6.- 3. st. pr. Kr.)

194
Kolapijani

sastoje se gotovo u potpunosti od kvarcnoga pijeska, koji je

bio izloLen utjecaju vrlo visoke temperature.Kvarcni pijesak i
visoka temperatura mogli bi biti povezani s metalurgijom
Lelleza.U prilog idu i nalazi troske (sl. 15-16) u tom sloju te
mnogi talazi kratkih keramidkih cijevi, koje su mogle sluZiti
kao otvori mjehova. Tako drastidna promjena sigurno je bila
povezanai s ovladavanjem novim tehnologijama,pa tako i s
promjenom u kultnim radnjama, Sto se moZe i3ditati i na
promjenama arheolo5ke grade, odnosno obrednih da6a na
svetiStu.

Najstariji slojevi nastali su od nizamw4ih vatri5ta, pa se moLe

pretpostaviti da su podetci sveti5ta bili povezani sa spaljiva-
njem pokojnika ili je to isprva bilo posebno mjesto za Lrtve
paljenice lli za obrednu i vjednu vatru. Slijedi snaLansloj sive
masne zemlje, u kojemu je bilo puno ugaraka, ali se ne vide
fo'rmirana vatri5ta. U tom su sloju zanimljivi mnogi nalazi
Zivotinjskih kostiju, koje su tu dospjele kao Lrtvem darovi.
Analizakostiju pokazuje da se radi o zdravim (deformacljana
kostima nije bilo) i desto mladim Zivotinjama, a takoder i o
odabranim dijelovima tijela Zivotinja, pa su npr. medu kostima
doma6e svinje najde56ebutne kosti. Rogovi srne, jelena i
goveda imali su simbolidno znadenje, Sto se pretpostavlja na
temelju toga Sto su odigledno namjerno otpiljeni, a s druge
strane kosti glave tih Zivotinja gotovo i nema. Medu kostima
ovce i koze desti su nalazi glave. Odnos doma6ih i divljih
Zivotinja je 2 : I u korist doma6ih. Od domadih Zivotinja pre-
vladavaju ovca i koza, potom svinja i govedo. Od divljadi je
najde5dijelen, a zatim srna i divlja svinja. Medu keramidkom
nalazima ima dosta zdjela s uvudenim obodom, kakvi su desto
grobni prilozi u nekropolama kulture polja sa iarama te na
Turskoj kosi. Realistidni pnkazi ljudske noge (kat.2.l.- 2.)
takoder podsjedaju na grobne priloge s kraja brondanogadoba
u Panonskoj nizini. Moglo bi se zakljuditi da ovaj prostor
prerasta u mjesto darivanja u svrhu nekog, nama danas
nejasnog,obredakoji je najvi5e povezan s kultom pokojnika i
zagrobnim Zivotom.

Slijede slojevi kvarcnoga pijeska, u kojima je sve manje

Zivotinjskih kosti, ali se pojavljuje vElika kolidina rcznth
keramidkih predmeta, medu kojima se istidu mnogobrojni
nalazi figurica od pedene zemlle. Neke su figurice Zivotinja
vjerojatno zamqenile Lrtvene darove iz prethodne faze.
Op6enito je zavladao svijet keramidkih minijatura iz Livota,
kojima su se uvelike koristili u obredu. Tako su pronadene:
minijaturne posude, mali utezi. kalemovi, pr5ljenci, pogadice
desto gusto izbodene kao Sto se to radilo i na pravim
pogadama,mali damdi6i,ljudske i Zivotinjske figurice L raznr
drugi predmeti. Daleko najmnogobrojniji predmeti jesu
ulomci namjerno ruzbijenihkeramidkih posuda. Lako se moZe
I1.Zom s po*lopcem, Turska kosa kraj Topuskoga uoditi da je keramika puno finija i bogatije ukra5enaod one u
11. Itrr wirt a lid, Turska Kosa near Tbpusko naselju ili u grobovima. Velika je zastupljenost Salica
11- It E llit Mel.Tunka kosa bei Topusko ukra5enih raznovrsnim urezanim motivima. Izgleda da su

196
Kolapijani

urezi destobili ispunjeni bijelom inkrustacijom, ali su se i ona

i crno bojadisanjeposuda rijetko saduvalijer su ulomci bili
izloLeni vrlo visokoj temperaturi, pa su se boja i inkrustacija
istopili. Prevladavaju6isu ornamentsnopovi linija popra6enih
ubodima, pa ga kao i druge motive popra6ene ubodima
mozemo smatrati stilom Kolapijana. Najkra6e bi se mogao
objasniti kao stil koji razvija vlastitu produkciju u keramici
prema vzorcima iz tada5nje metalne proizvodnje srednje
Europe, posebice ukrasa izvedena punktiranjem u limu.
Posebice je izraL,enu istodnih Kolapijana i susjednih im
Segestana(Sisak, Klinac Grad, Kiringrad, Turska kosa). Taj
prostor i lokalitete objedinjavai druga zanimljiva pojava, a to
su nrnogobrojni nalazi figurica od pedene zemlje.

Ljudski lik Kolapijani prikazuju na vi5e nadina. TeLnja

15.Detalj paljevinskih slojeva kultnoga mjesta I,
Turskakosa kraj Topuskoga'
15. Detail o.f burnt layers of the cultic place I,
Turska Kosa near Topusko
t 5 Detail der Brandschichten der Kultstritte I.
Tunko kosa bei Topusko
l6 Salo: drc:ge iz kultnoga mjesta I, Turska kosa kraj Topuskoga
16.Slagfrndltorn cuhic place I, Turska Kosq near Topusko
16- fiIoc*atfund ous Kultstritte I, Turska kosa bei Topusko
realistidnom prikazu vidljiva je u antropomorfnim nogama
posuda.Jasnosu nagla5eneanatomskeosobineljudske noge, a
precizno je izveden i metalni nakit, tj. nanogvice (kat.
2.1. - 2.). Na figuricamaizmladih slojeva prlkaz se tjelesnosti
pbjednostavnjuje,ali se i dalje razvija osnovni ikonografski
koncept, a to je precizno prtkazivanle metalnoga nakita. Lrjep
primjer isticanja nakita vidljiv na figurici iz Kiringrada
(kat. 6.). Tijelo figure sasvimje pojednostavnjenoi nepropor-
cionalno radi oslobadanja prostora za prikaz cjelokupna
nakita. Da bi mogao stati sav nakit koji je trebalo prikazati,
vrat figurice izrazito je pove6an. T*p, ruke i noge kratki su,
ali dovoljni za prikaz pojasa,narukvica i nanogvica. Spolnost
je sumarno nazna(,ena dvjema malenim kvrLicama koje
prikazuju dojke Lene.Najde5desu figurice pojednostavnjena
tijela s plastidno izvedenim prikazom nakita, obidno samo
ogrlice. U velikom su broju pronadenena Turskoj kosi, ali i na
drugim srodnim lokalitetima starijega L,elleznogdoba, kao Sto
su Kiringrad (kat. 6., 7.), Pogorelecu Sisku (kat. 10.l. - 4.),
Mari6 gradina kraj Kutine (kat. 9.) i ddlje prema istoku
Poljanacna Savi kraj SlavonskogBroda. Ikonografski element
nagla5avanjametalnoga nakita svakako imaveze s druStvenim
okolnostima u Ilira, gdje se druStveni status desto isticao
bogatstvom nakita i za Livota i nakon smrti. Pretpostavka o
povezanosti glinenih figurica s kultom pokojnika, pa tako i
pretpostavka da figurica predstavlja pokojnika ili-njegov duh
ima dosta upori5ta, ali ne treba zanemaiti ni mogudnost
sloZenijegapanteona i obreda. Slojevi kvarcnoga pijeska na
Turskoj kosi, koje lako moZemo povezati s metalur5kom
dj elatno56u, sadrZavaju velik broj fi guri ca. Kada tomu dodamo
podatak o rasporedenosti nalazilta s ve6im brojem figurica u
blizinr ve6ih IeLiSta L,eljezne rude, otvara se mogu6nost
njihova povezivanja s obrednim radnjama koje bi trebale
pomo6i pri sloZenom procesu izradbe L,eIleznih predmeta.
Otuda, moZda,tolika opsjednutostprikazima metalnoga nakita
kao glavnog obiljeZja figurica kulture Kolapijana.
Zivotinjske figurice pokazuju nesto drugadiji koncept.Na pri-
kazima rogatih Livotinja(kat. 25.1.- 2.,31.) vidljiva je teLnja

I9E
 Kolapijani

l-. Zettsko ligurica, Kiringrad (kat. 6.)

l-. Fenrule.figurine, Kiringrad (cat. 6.)
l-. Frauenfigtirchen, Kiringrad (Kat. 6.)

realistidnosti,Stoje moldapovezano s pretpostavljenomdinje-

nicom da ove figurice zamjenjuju Lrtvene darove. Prikazi ko-
nja nisu uvijek realistidni,ve( se delesnostpojednostavnjuje
na isti nadinkao i na ljudskim figuricama.Razlogzatojest Sto
su figurice konja destobile u kombinaciji s jahadem,odnosno
s ljudskom figuricom, pa se nastojaloujednaditi prrkaz.Osim
toga, po nalazima kostiju konj nqe zabiljeZen kao Lrtvena
Livotirya, pa nue bilo potrebe za isticanjem anatomskih
detalja. Medu prepoznatljivim Zivotinjskim fi guricamanajvi5e
je konjskih, a na Turskoj kosi zastupljenje s 85% primjeraka.
lJ zapadnih Kolapijana u grobovima grupe Podzemelj od
ukupno pet poznatih figurica detiri prikazuju konja, a od toga
su dva bila postavljena na kotadiie. Neki ulomci figurica i
kotadida s Turske kose takoder upu6uju na mogu6nosttakvih
prlkaza i u istodnih Kolapijana. Dominacija kulta konja molc
se povezati s jakim nomadskimutjecajima s istoka, a otuda su
r znanja o proizvodnji L,eljeza,pa se dini opravdanim
povezivanjena5ih kultnih mjesta i obrednihpredmetau njima
s metalurgijom te sa snagom,ugledom i mo6i koju Zeljezo i
konji omogu6avaju.

Slijedom misli u navedenimpravcima dolazimo do razlogaza

veliku omiljenost prrkaza konjanika, koji najvjerojatnije
simbolizir aju herorziranogapokojnika. Figurativne kompozi-
cije konjanika rijetko imaju vidljive tragove koji bi pouzdano

:Ut)

Srva river near Slavonski Brod. The iconographical ele-
of indicating metallic jewellery certainly has to do with
ncial circumstancesamong the Illyrians, where the social
is often indicatedby the wealth ofjewellery as much in
as in life. The assumptionabout the connectionbetween
clal' figurines and the cult of the dead, and similarly the
ion that the figurine representsthe deceasedhimself or
rpirit. has many strong points, but one should not neglect
possibility that our sanctuariesmay have been the sceneof
u'hat more complex pantheonand rites. The layers of
sandon TurskaKosa, which we can easily connectwith
urgical activity, contain a large number of figurines. If
rdd to this the distribution of siteswith numerousfisunnes
in the vicinity of significant iron ore sources,the pos-
iq is open to link them to the ritual acts intendedto help
frc complex processof manufacturing iron artefacts.This
perhaps,the sourceof such an obsessionwith representat-
metallic jewellery that is the main trait of the figurines of
Colapiani culture.
animal figurines reveal a somewhatdifferent concept.In
representations of hornedanimals(cat. 25.1. - 2 . , 3 1 . )t h e
lent intentionto representthem realistically may have to do
the supposedfact that these figurines are used in lieu of
ificial gifts. In the representationsof the horse, realism rs
The Colapiani
Die Kolapianen
18.Muikafigurica, Marit gradina kod Kutine (kat. 9.)
18.Malefigurine, Marit Gradina near Kutina (cat. 9.)
18.Mrinnerfigilrchen, Mqric gradina bei Kutina (Kat. 9.)
Es wurden viele mit verschiedeneneingeritztenMotiven ver-
zierte Tassengefunden.Allem Anschein nach waren die Ein-
rrtzungen oft mit weiBer Inkrustation ausgefi.illt, die aber
genausowie die schwarze Bemalung der GefiiBe nur selten
erhalten geblieben ist, weil die Fragmente einer sehr hohen
Temperatur ausgesetztgewesen waren und die Bemalung
sowie die Inkrustation folglich weggeschmolzenworden sind.
Das iiberwiegende Ornament ist das Banddekor mit Einsti-
chen. Dieses sowie auch andere mit Einstichdekor verzierte
Motive k<innenwir mit gutem Grund als typischen Kolapia-
nenstil betrachten.Der fiir die Kolapianen typische Stil kann
ampragnantestenals Stil beschriebenwerden, der eine eigene
Keramikproduktion nach den Vorbildern der damaligen
Metallproduktion Mitteleuropas - besonders mit in Blech
gehdmmertenYerzierungen- entwickelt hatte. Dieser Stil war
bei den ostlichen Kolapianen und bei ihren Nachbarn, den
Segestanen(Sisak, Klinac Grad, Kiringrad, Turska kosa)
besondersstark ausgepriigt.Dieses Gebiet und die darauf lie-
gendenFundstiittenhaben noch eine interessanteEigenschafi
gemeinsam:zahkercheFunde von Kleinfiguren aus gebrann-
tem Ton.
Die Menschenfigur wird in der Kultur der Kolapianc'n \ cr-
schiedenartigdargestellt.Die Neigung zum Realisnrusmacht
sich an den anthropomorphenGefiiBfiiBen bemcrkbar. Klar
ili
Kolapijani

19. Glinenefigurc. kultno mjesto I, Turska kosa krai Topuskoga

19- Clzrrfiguritw. cultic place I, Turska Kosa near Topusko
19. Totftgua. Kalrcdne I, Turska kosa bei Topusko

202
 The Colapiani
Die Kolapianen

figurica, Turska kosa kraj Topuskoga (kat. 21.)

ine, Turska Kosa near Topusko (cat. 21.)
, Turska kosa bei Topusko (Kat. 21.)

. Turska kosa kraj Tbpuskoga (kat. 20.6.)

fturine. Turska Kosa near Tbpusko (cat. 20.6.)
bchen. htrska kosq bei Topusko (Kat. 20.6.)

203
i l i l
!iil
 The Colapiuni
Die Kolupiuttett

betont sind die anatomischenEigenschaftendes menschlichen

Beins, auch die metallenen Schmucksfiicke,bzw. die Bein-
schienen(Kat. 2.1. - 2.) sind praziseausgearbeitet. Bei den
Kleinfiguren aus den jiingeren Schichtenwird die Darstellung
des Korperlichen vereinfacht, das ikonographischeKonzept
wird aber in den prdzisen Darstellungen der metallenen
Schmuckstiickeweitergeftihrt. Ein schones Beispiel fiir die
stark betonteDarstellung des Schmucksist die Kleinfigur aus
Kiringrad (Kat. 6.). Der Korper der Figur ist stark vereinfacht
und unproportioniert,,aus dem einfachen Grund: um mehr
PIatz fiir die Darstellungdes Schmuckszu schaffen.Deswegen
ist der Hals der Figur besondersausgeprAgt,damit der ganze
hier darzustellende Schmuck genrigend Platz finden kann.
Andererseits sind der Rumpf, die Arme und Beine kurz,
jedoch immer noch groB genug, um die darauf dargestellten
Gtirtel, Armbdnder und Beinschienen zu tragen. Die
Geschlechtsmerkmale sind nur summarisch,mit zwei kleinen,
die weiblichen Brtiste darstellendenAuswolbungen angedeu-
tet. Am hiiufigsten kommen die Kleinfiguren mit vereinfach-
tem Korper und plastisch ausgeftihrter Darstellung des
Schmucks - meistens nur Halsketten - vor. Sie wurden in
groBerZahl am Turska kosa gefunden,aber auch in den ande-
ren verwandten Fundstiitten der dlteren Eisenzeit, etwa im
schon erwdhnten Ort Kiringrad (Kat. 6., 7.), in Pogorelec in
Sisak(Kat. 10.1.- 4.),inder WallburgMari6 gradtnabeiKuti-
na (Kat. 9.) und dann weiter nach Osten in Poljanac an der
Save, bei Slavonski Brod. Das ikonographischeElement des
deutlich hervorgehobenenMetallschmuckswar sicher mit den
Eigenarten der illyrischen Gesellschaft verbunden, wo der
gesellschaftlicheStatusoft mit rippigem Schmuck- sowohl zu
Lebzeiten getragen,als auch im Tode ins Grab beigegeben-
hervorgehobenwurde. Die Annahme,daBdie Kleinfiguren aul
Ton mit dem Totenkult verbunden waren und daB sie den Ver-
storbenen selbst oder seinen Geist darstellten, ist vielerorts
sehr wohl belegt, man darf aber nicht ausschlieBen,daB das
Pantheonund die Bestattungritenin unserenKultstiitten viel-
leicht sehr komplex waren. Die Quarzsandschichtenam Tur-
ska kosa,die mit der Metallurgie sehrleicht zu verbindensind,
enthalteneine groBeZahlvon Kleinfiguren. Die Tatsache,daB
sich die Fundstiittenmit einer groBerenZahl von Kleinfiguren
ausgerechnetin der Niihe der wichtigeren Erzeisenlagerbefin-
den, legt die Vermutungnahe,daBsie in rituellenHandlungen
als eine Art Untersti.itzungim Zusammenhangmit dem kom-
Fryuro konjanika, Turska kosa kraj Topuskoga plexen Proze8der Fertigungvon Eisengegenstdnden dienten.
b:eman.figurine, Turska Kosa near Topusko Damit kann vielleicht diese nahezt besesseneArt, den Metall-
&aerligru', Turska kosa bei Topusko schmuck als Hauptmerkmal der Kleinfiguren in der Kolapia-
nenkultur darzustellen, erkldrt werden.

Ulnct keramiikih posuda s figurativnim prikazima, Die Tierfiguren weisen allerdings ein etwas anderesKonzept
fu mjesto I, Turska kosa kraj Topuuskoga
auf. Bei Darstellungenvon Horntieren(Kat. 25.1.- 2.,31.) ist
o.l'cerami c vessels with f gu r a tiv e representa tions,
& place I, Turska Kosa near Topusko die BestrebungzuernerrealistischenWiedergabesichtbar,was
von K eramikg efciJien mi t fi gur at iv en D ar st eI lung en, vielleicht Riickschliisse darauf zuld[Jt, daB die Kleinfiguren
btatte I. htrska kosa bei Topusko vielleicht ein Ersatz flir Opfertiere waren. Die Pferdedarstel-

205
Kolapijani

)1 L lttmti kerqmiikih posuda s figurativnim prikazima,

kulrn,tntietto I. Turskakosa kraj Topuuskoga
-'J .t/rt,ril' ()l ( t t'untic vessels with figurative representations,
,ulttt 1tla11 1'I. htrska Kosa near Tbpusko
) -! f' ra{mt'ntt t ()t, KeramikgeJii/3enmit figurativen Darstellungen,
Kulr,t,tnt' l. htr:ku kosabei Toousko

:( )6
Kolapijani

povezivali pojedine figurice. Na povezanostfigurica konja i

jahad,aupuduju plitka udubljenja, tragovi jaha(,a na konju i
polumjesedastooblikovane noge ljudskih f,rguricakako bi se
lako mogle nasaditi na figuricu konja. PoloZaj ruku na
figuricama, koje su poluuzdignute i lagano povijene, takoder
otkriva neko dinamidno kretanje, a moglo bi se povezati s
poloZajem ruku pri jahanju konja ili moLda obrednom plesu.
To je jedna od osobina figurica istodnih Kolapijana. Drugdje
su deiie statidnefigurice s kriZno postavljenimpatrljcima ruku
ili s uzdignutim rukama u sta\u molitve (adoranti).

Z amlllj enep oruke desto su bi I e naznadenevr ezanrmm otivi ma

na keramidkim posudama. Izdvajamo nekoliko figurativnih
prlkaza. Vei smo spomenuli, zasad nedovoljno obja5njenu,
scenu na kupi na nozi rz Tre56erovca (kat. 1.), gdje se
naslu6uju Zivotinjski i ljudski likovi te najvjerojatnije vodeni
tokovi. Slidni narativni prrkazi nastavljaju se i u sljede6im
stolje6ima, ali sve vi5e prevladava pojednostavnjivanje
poruke. Zanimljl je ulomak neobidnoga predmeta koji bi
mogao biti dio modela bojnih kola na dva kotada (kat. 27.).
Naizmjenidno se pojavljuju prikazi ljudi i konjanika. Najde56i
su frizovi vrlo jednostavno nacrtanih ljudskih likova, koji na
krajevima ruku, nogu i glave imaju l<ruLnaudubljenja, a ditav
motiv je gotovo redovito popra6ensitnim ubodima.Ako se zna
da su te posude prvobitno bile crno obojane, a urezi i ubodi
ispinjeni bijelom inkrustacijom lako se mol,e predoditi
zvjezdano nebo. Medutim, na5e znanje o duhovnom svijetu
Kolapijana jo5 je nedovoljno za dono5enjekonadnih zakIlu(,a-
ka. Ponavljanjeistovjetnogamotiva ili naizmjenidnoponavlja-
nje dvaju motiva oko posude sasvimje u skladu s onodobnim
poimanjem ornamenta,ali postavljanje dvaju poj ednostavnje-
nih ljudskih likova jednoga rznad drugoga u neskladnom
odnosugovori da je poruka trebalabiti jasna i nedvosmislena.
Odvajanje motiva horizontalnom linijom moZda upuduje na
onodobni duahzam,gornji i donji svijet, podzemni inadzemni
Livot, - - svijet livlh i svijet mrtvih (sl. 26).
- - - . tj.

Te5kiuvjeti Livota, ovisnosto prirodnim silama, strahovi,desti

susreti sa smr6u, ali i radostt rad,anjai Livota bili su svako-
dnevnica koja je ostavila traga u svijesti i kulturi onda5njih
ljudi, a to se zrcah na predmetimakoji su seuspjeli saduvatido
danas.Dio tih predmetapredstavljenje na ovoj izloZbi.

) ^ ( .r tntak kL'rumiike posude s Jiguralnim prikazom,

\;1,':,'ttt ntit,\trt L Turska kosa kraj TopuUSkOgA
't'
f'rjgni.',t! (t d Leremic vessel with figurative representation,
.:r,I.'. ;r,'.1,,' I. htrska Kosa near Tbpusko
) 4 f' r;gaa rrl r'rrrr'\ Kerumikgefd/3en mit fgurativen Darstellungen,
A:r.:.r.rru. I Turskt kosa bei Topusko

l//A
JnnoDEN
Japodi

Od mnogobrojnih zajednica kojima je tijekom prvoga

tisu6lje6a prije Krista kontinentalna Hrvatska bila Zivotnim
prostorom, jedino se Japodima ve6 odrana znaju glavna
podrudja prebivanja. Ona su donedavno bila poznata
iskljudivo iz antidkih pisanih izvora, a tek nakon
mnogobrojnih arheolo5kih istraLivar4a, zapodetih u 19. st.,
s neprekinutim trajanjem do danas, ta su podrudja gotovo
posve definirana. S njih potjede obilje predmeta specifidnih
oblika, koji njihovu materijalnu kulturu izdvajalu od susjednih
kulturnih skupina. Posebicese to odnosi na nakit i kovinske
dijelove no3nje, koja ih ve6 na prvi pogled dine
prepoznatljivima. Posve je sigurno da je njihovo matidno
podrudje bila Lika s pet prostornih cjelina: S_rednjaLika,
Gacka, Krbava, JuLna Lika i Lidko Pounje, a Livjeh su i na
dijelu podvelebitskoga primorja te na prostoru Ogulinsko-
pla5danskeudoline s dijelom Gorskoga kotara i Korduna te
izvan granica Hrvatske, u sjeverozapadnojBosni sa srednjim
tokom rijeke Une (Bihatka i Cazinska krajina). Svako od tih
podrudja zasebna je geomorfolo5ka cjelina, koja se zbog
planinskih masiva dini posve zafrorenom. Ma koliko izgledali
neprohodni, planinski su lanci ispresijecani prijevojima,
kojima su od davnine kolali trgovadka roba, razhdrta znanla i
inovacije, ne samo iz bliskih, ve6 i rz Japodima udaljenih
podrudja. eetrdesetakprijevoja preko Velebita, Velike i Male
Kapele te Plje5evice povezivali su suplemenikenaseljeneu
japodskome dijelu priobalja s njihovim matidnim, lidkim,
prostorom, a isto tako i s podrudjem Ogulinsko-pla5danske
udoline, ravnice otvorene prema sjeveru i Panoniji. Bogata
vodom, zemljom i Sumamata su podrudjabila, s vi5e ili manje
itenziteta, naseljena ikroz starija pretpovijesna razdoblja. Tek
od posljednjih stoljeda drugoga i tijekom ditavog prvoga
tisu6lje6apr. Kr. na tom seprostoru,poglavito lidkom, formira
i ranrlja japodska kultura. Nastala je srazom dvaju jakih
etnidkih zajednica,starosjediladkei novopridolle kulture polja
sa iarama s prostora Panonije. Pod tim se imenom krije niz
kasnobrondanodobnihregionalnih grupa, koj ima j e zajednidko
obiljeZje spaljivanje umrlih i pokapanje u Lare.Kako je tekao
sam proces njezina nastajanja i kada se taj prijelomni trenutak
todno dogodio ne moZe se precizno odrediti. Ono Sto je
sigurno i kroz arheolo5kenalazepotvrdenojest da je doma6e
stanovni5tvo ostalo i dalje u ve6ini, a novoprido5lo, dija je
uloga vaL,na,ali ne i odludujuta prr formiranju ove kulture
unijelo je novosti i svjeZine u razlilite zanatske djelatnosti.
Posebice se to zapaLa u metalurgiji, odnosno lijevanju i
obradbi predmeta od bronce, prve umjetno proizvedene
kovine, nastalemije5anjembakra s kositrom. Razdoblje.od 8.
do kraja 4. st. pr. Kr. vrijeme je nastajanjatemeljnih vrjednota
ove kulture i snaZna poleta doma6e produkcije u bronci,
jantaru ili staklu. Tada i nastaje mno3tvo rzrazito japodskih
oblika nakita i metalnih dijelova noinje, ne samo
proizvedenih,ved i kreiranih u vlastitim radionicama.Ni prije
ni poslije tog razdoblja u njihovoj se materijalnoj kulturi ne
zapaLa takav zanos, koji tijekom mladega Leljeznog doba

lt2

za personirtcirani prikaz japodske etnije s uklesanim
natpisom E@NOYE IAIIO4ON Qapodski narod)
Augustova hrama u Afrodizijasu u Maloj Aziji
R.R.R.Smithu I9BB.)
for a personified representation of the Iapodian
with the carved Greek inscription E@NOYDIAIIO4AN
Iapodian ethnos),from August's temple in Aphrodisias in
Minor (after R. R. R. Smith 1988.)
fir die personifizierte Darstellung der japodischen
mit eingemei/Seltergriechis cher Ins chrift E @NOYD
l,{ (Volk der Japoden) aus dem Augustus-kmpel
ias in Kleinasien (nach R.R.R. Smith 19BB)
figuralni prikaz japodske etnije na postolju
stupovima Augusteuma (Sebasteion)u Afrodizij asu
R.R.R.Smithu 1988.)
dted./igurative representation of the Iapodian ethne on
pestal between the pillars of the Augusteum (Sebasteion)
lphrcdisias (after R.R.R. Smith 1988.)
iertefigilrliche Darstellung der japodischen Ethnie
dem Sockel nvischen den Stiulen des Augusteums
ion) in Aphrodisias (nach R.R.R. Smith 19BB)
The lapodes
Die Japoden
archbologischeFunde belegt - daB die einheimische Beviilke-
rung auch weiterhin die Mehrheit stellte, wiihrend die neuen
Ansiedler - deren Rolle zwar wichtig, bei der Bildung dieser
Kultur jedoch nicht entscheidendgewesenwar - neue Trends
und frisches Blut in verschiedeneHandwerkszweige einbrach-
ten. Besondersstark davon gepregt war die Metallurgie,bezie-
hungsweisedie GieBereikunstund die Verarbeitung von Bron-
zegegenstdnden,des ersten ki.instlich erzeugten Metalls, das
durch Mischen von Kupfer und Zinn gewonnen wurde. Die
Zeit vom 8. bis zum Ende des 4. Jahrhundertsv. Chr. ist die
Zeit der Entstehung der wichtigsten Merkmale dieser Kultur
und die Zeit desAufschwungs in der einheimischen Produkti-
on von Gegenstiinden aus Bronze, Bernstein und Glas. Zu
jener Zeit entstanden auch zahlreiche, fiir die Japodenkultur
typische Formen von Schmuck und metallenen Trachtteilen,
die in eigenenWerksstiittennicht nur hergestellt, sondern auch
kreiert wurden. Einen derartig starken Aufschwung ihrer
materiellen Kultur hatte es noch nie zuvor - auch spiiter nicht
mehr - gegeben,und in der jtingeren Eisenzeitkam es zrr Sta-
gnation. Jedoch weisen die meisten von ihnen gefertigten
Gegenstdnde auch weiterhin die Gestaltungsmerkmale der
Japodenkultur,die sich auch noch nach den romischen Erobe-
rungen hielten, auf. Die Eroberungenbegannenmit dem romi-
schen Kaiser Oktavian (der spiitereAugustus) im Jahr 35 v.
Chr. Er besiegtedie Japodenund stellte den RcimischenFrie-
denQtax romana) heq was bedeutete,da8 damit ailmAhhchdie
Romanisierung und die Anniiherung dieses Gebiets an den
historischenund kulturellen Kontext des Romischen Reiches
begonnenhatte.
Bei den Geschichtsschreibernder Antike - meistens Autoren
der romischen Geschichte- waren die Angaben tiber die Japo-
den (Iapodes, Iapudes) fast ausschlieBlich in den Kapiteln nt
finden, die i.iber Auseinandersetzungen mit den Romern
berichteten. Diese Aufzeichnungen - um hier nur einige davon
nt er\t\ldhnen- reichten von sehr bescheidenen, daher aber
nicht weniger wichtigen - wie beispielsweiseder romische
Historiker Titus Livius iiber die friihen Kontakte der Japoden
mit der romischen Welt schrieb -, bis hin zu umfangreichen
Schilderungendes griechischenGeschichtsschreibers Appian
(Appianos,Appianus) aus Alexandria. In seinemX. Buch der
Historia Romana (Romaika) schrieber iiber die Kriege in Illy-
rien -, deswegenauch Illyrische Geschichte(Illyrike) genannt
- wo er unter anderem auch die Eroberungen in den Japoden-
gebieten,besondersden Fall von Metul (Metulum, Metulon),
ziemlich detailgenau beschrieben hatte. Er hielt sie fiir die
Hauptstadtder Japoden,die auf dem Gebiet der 'Jenseitsder
Alpen lebenden" oder der 'Jenseitigen" Japodenlag. Ftir die
Romer, die dieseGebietevon der Kiistenseiteher betrachteten
- und von dort aus auch ihre Eroberungsziigeunternahm€o-,
lag Lika "auf dieser Seite" der Alpen - wie sie die Bergkette
von Velika und Mala Kapela und das Velebit-Bergmassiv
nannten -, wdhrend die Ogulinsko-Pla5danska-Talebene" in
215
Japodi
-1.Janturna ogrlica,
Kompolje h"aj Otoica (kat. 5.1.)
-1..\'ecklace. heads made of amber,
Kon1xtlje near Otoiac (cat. 5.1".)
-1.Hal-skette.Perlen aus Bernstein,
Konpolje hei Otoiac (Kat. 5.1.)
216
stagnira. No ve6ina njihovih predmeta i dalje zadrLava
japodska obillelja, koja se naziru i nakon rimskih osvajanja.
Zapo(eo ih je 35. god. pr. Kr. Oktavijan (poslije rimski car
Augtst\koji je skr5io otpor Japoda i uspostavio rimski mir
QtaxT{omana), Sto je zna(,ilo postupnu romanizaciju i
uklSpanje tog prostora u povUesna i kulturna zbivanja
R(mskoga Carstva.
Kod antidkih autora, uglavnom pisaca rimske povijesti, o
Japodima (Iapodes, Iapudes) se gotovo iskljudivo govori u
poglavljima knjiga koja se odnosena sukobe s Rimljanima. Te
vijesti, a spomenut 6emo tek neke od njih, variraju od
skromnih, ali ne zato manje vaLnih, kakve primjerice daje
rimski povjesnidar Tit Livije (Titus Livius), o ranim
kontaktima Japoda s rimskim svijetom, do onih opseZnihkoje
potjedu od grdkog povjesnidaraApijana (Appianos, Appianus)
iz Aleksandrije. U njegovoj X. knjizi Rimske povijesti
(Romaika) daje se opis krajeva i ratova u Iliriku nazvanoj
stoga Ilirskom povije5du (Illyrike), gdje prilidno detaljno
opisuje i osvajanjajapodsklh zemalj4 posebice pad Metula
(Metulum, Metulon). O.r ga smatra njihovim glavnim gradom,
smje5tenim na prostoru "prekoalpskih" ili "onostranih"
Japoda. Za Rimljane naime, gledajudi s obale, odakle i
zapodinjunjihova osvajanja,Lika je s "ovu stranu"Alpa, kako
su nazivali masive Velike i Male Kapele te Velebita, a
Ogulinsko-pla5danskaudolina, gdje se nalazio Metul, bila im
je s "onu stranu" toga gorja. Od mnogobrojnih opisa ratovanja
i osvajanjajapodskih zemalja jedva da se i nazire poneka vijest
koja ne5to vi5e govori o njima, njihovoj zemlji ili obidajima.
Medu rijetke pisce antidkoga svijeta koji, premda Sturo,daju i
takve podatke ubraja se Strabon (Strabo), geograf i autor
znamenitoga djela Geografija (GeograJia, Geographia). IJz
navod da su Japodi ratoborno pleme naorui,ano galskim
oruZjem spominje da se tetoviraju, Stoje kako kaZebio obidaj
svih Ilira i Tradana. Takoder spominje i nekoliko njihovih
gradova i da im se zemlja, zakoju tvrdi da je siroma5na,pa
stoga veiinom Zive od jedma, protei,e od Jadrana pa sve do
Dunava. Zanemarc li se netodnosti o prostranstvu i granicama
zemlje, s rezervom takoder valja uzeti i podatak o siroma5tvu
stanovnika. eini se da je rijdd o subjektivnom prosudivanju
dovjeka, podrijetlom iz posve ruzIi(ita kulturnog okruZenja.
navikla na drukdije vrednote rrazli(,itnadin Livota. Potrebnoje
stoga spomenuti nekoliko podataka koji 6e uz materijalnu
kulturu ovog naroda biti argumenti koji bi tu njegovu tvrdnju
mogli, ako ne i posve negirati, ali ipak staviti u realnije okvire.
Sudedi po gusto6i njihovih naselja, a registrirano ih je oko
dvije stotine, Sto jo5 nue konadan broj, Japodi su bili
mnogoljudan narod, a unatod tomu ta ih je zemlja stolje6ima
prehranjivala. U njihovim se naseljima prilikom istraZivanja
nailazilo na mnogobrojne kosti doma6ih i divljih Zivotinja te
lju5tura morskih Skoljki i puLeva, Sto dakako upu6uje na
raznolikost prehrane. Strabonovu tvrdnju o siromaStvu
japodskoga stanovni5tvaponajbolje ipak opowgava njihova
Japodi

no5nja. Slikovitost joj daju mnogobrojni detalji od bronce,

primjerice kapra,oglavlja, Siroki pojasevi od brondanoga lima
te raznorodV{,nakit medu kojim uz broncu dominira jantar.
Treba nap{asiti da Japodi ni broncu ni jantar nisu imali, a
koristili'su th, za ono vrij eme, u zavidnim kolidinama. Name6e
se stoga pitanje kakvim su to resursima raspolagali kad su za
cjelokupna trajarya svoje kulture te materijale nabavljali
trgovinom.

Inroz sirovina karakteristidnih za ovaj kraj - ko1e, I<rzna,

vune, mesa, mlijednih proizvoda i meda - zasigurno je bio
inror njihova blagostanja. Medutim, takvim su resursima
uglavnom raspoJagali i susjedni narodi, jer su i njima
stodarstvo, zemljoradnja, lov i ribolov svakako btli vaLna
gospodarska grana. Sirovina koje su Japodi imali u izobilju i
njome nedvojbenouspje5notrgovali bilo je drvo. Pritom se ne
misli na uobidajenu kvalitetu drva, iako je i ono bilo potrebno
u velikim kolidinama, napose pri taljenju metala, ved o drvu
visoke kvalitete od kojeg se dobivala grada za izradbu
razliiltih plovila. Sjeda Suma i transport trvpaca do mora po
svoj su se prilici odvijali na isti nadin kakav nam je poznat iz
"recentne" povijesti, tim vi5e Sto se uvjeti za to nisu znatno
razlikovali od onih koje su imali Japodi. Sve se svodilo na
vje5tinu i snagu ljudi te pomo6 tegle6ih Livotinja. U doba
Vojne krajine, posebice za vladavine Marije Terezije (1740 -
1780), transport drva odvijao se ne samo prekovelebitskim
cestama,ve6 i mnogobrojnim vlakama, jo5 i danasmjestimice
vidljivim utrtim stazamaza izvladenje trupaca. Uz debla od
kojih se radila gradaza gradnju brodova na cijeni su osobito
bila vitka, preko 30 metara visoka crnogoridna stabla, posve
glatke i neo5te6enepovr5ine, iz kojih su izradivani nadaleko
poznatijarboli i vesla. Taj nimalo lak posao (u Lici iskrivljeno
zvan janrbora5enje),zahtijevaoje znanje, ne samo pri odabiru
ve6 i sjedi stabala,koja se obavljala u sijednju,kad drvo u sebi
sadrZi najmanju kolidinu sokova, pa pri su5enju ne puca, ve6
ostajeposve glatko i neo5te6eno.Podjednakoje bilo zahtjevno
i vlakanje, tj. odvladenje trupaca niz kameniti velebitski
\ krajolik do mora. Kakvoda i vrijednost takve grade zacijelo je
\ bila uodena i tijekom razdoblja kad su na lidkome prostoru
Zivjeli Japodi.Njome su mogli uspje5notrgovati, tim prije Sto
su im neposrednisusjedibili Liburni i Histri, sjajni, u antidkim
izvorima posvjedodeni, pomorci. eni se da su trgovadki
kontakti na relaciji obala - zalede bili uhodani, jer su to
nalagale i Zivotne potrebe, a osim drva najvaLniji trgovadki
artikl bila je sol. Naime, opstanakstodaraovisio je o tome, za
ljude i stoku, Zivotno vaLnu mineralu, dopremanu s obale, koji
je bio potreban u znatnim kolidinama zakonzerviranje mesa,
ali i za pro1i56avanje bronce pri taljenju. Za odrlavanje
prednosti na moru odluduju6a je bila kvalitetna grada za
gradnju j popravak brodova i drugih plovila, koju je imalo
zalede. Zivost trgovine nagla5avaju i mnogobrojne gradine,
naselja Japoda podignuta u blizini glavnih komunikacijskih
pravaea, preko kojih je ova relativno velika zemlja bila

2IE
Jupodi
J Grudinu Stru:benica u Vrepcu kraj Gospica
J Stra:tx,ntt,o hilllbrt in l/rebac near Gospit
t ll'ollhury Stro:tenica in Ii'ebac bei Gospit
::0
poyezanas panonskim prostorom na sjeveru i jadranskim na
jugu te balkan$,im na istoku, a predalpskim i italskim na
zapadu.Kakg4ei na koji nadin se trgovalo, koja su sve naselja
pritom 1ry61aposrednidkuulogu, pitanja su za koja nemamo
konkretne arheolo5ke podatke. Nemamo ih ni o sastavu
trgovadkih karavana i o tome kako su one funkcionirale.
Realno je pretpostaviti da se tim putovima nisu kretali samo
doma6i, ve6 i strani trgovci i zanatlije, a s njima i odredena
vojna zaltita, vjerojatno i Sarolika skupina ljudi razliditih, na
putovanju korisnih znanlate oni skloni pustolovinama. Tim se
prostorima zacjelo nije samo prolazilo, vei je odreden broj
ljudi tu i ostajaote se srodio s lokalnim stanovni5tvom.Naime,
u pojedinim sejapodskim grobovima iz cjelokupnograzdoblja
njihove kulture nailazi na skromne 1za trgovinu neatraktivne
ukrasne predmete strane provenijencije, koji su mogli
pripadati no5nji upravo takvih stranaca.
Svoja su naselja Japodi najde5depodrzali na uzvisinarna uz
rubove polja, tokove rijeka ili u neposrednojblizini trgovadkih
putova. Sva su locirana na poloi,ajima s kojih je bila mogu6a
kontrola Sire okolice. Tragove takvih utvrdenih naselja narod
po tradicijr naziva gradinama,podsjedajudiimenom da je tu
nekad bio "grad" ili utvrdeno naselje.Njihov izgled ovisio je
iskljudivo o konfiguraciji terena, Jerse prednost davala onim
poloZajima koji su pruZali najve6u prirodnu zaltrtu. NezaSti-
6ene dijelove naselja opasivali su bedemima,najde5degracle-
nim od kamena u tehnici suhoga zidanja, tj. bez vezivnoga
materijala. Bila je to naime vje5tina u dvorednome slaganju
krupnoga kamenja i zapur4avanju meduprostora sitnijim
lomljenim kamenjem. U nekim sludajevima,ovisno o prirodi
tla, bedemi su gradenii u kombinaciji suhozidas drvenim kon-
strukcijama. Padine su gradina rudr zaitite ponekad zasipah
velikom kolidinom sitno tucana kamenja. Njime se naime
usporavalo brzo prodiranje na gradinu, jer je pri penjanju,
zbog sipkosti kamenja, teren klizio. U svakoj od mikroregia,
kao Sto je primjerice Lidko, Vrebadko, Smiljansko, Gacko,
Hrvatsko, Krbavsko, Carevo ili Pla5ko polje, nalazila se po
jedna markantna gradrna,koja je dominirala tim prostorom i
zacrjelo mu bila sredi5njim naseljem. Takve su gradine
nerijetko dvojnoga tipa, tj. naseljeje bilo podignuto na dvama
vrlo blizim breZulj cima, razdvojenim samo uskom uvalom.
Oba su bila objedinjenazajednidkim utvrdama i funkcionirala
su kao jedinstvenonaselje.Sve su bile okruZenenizom manjih
gradtna, razmje5tenim u vidokrugu, podignutim na visokim
breZuljcimaili na rubovima terasa.Vedinaih je bila naseljena,
a one na vi5im poloZajima sluZile su kao straZ,arnice,odnosno
"signalne postaje", smje5tenena strateiki vaZnim todkama
unutar Sirega obrambenog sustava. Stitile su prilaz polju i
glavnomu naselju, nedvojbeno svjetovnomu i religijskomu
centru Sire rodovske zajednice. Registrirano je mno5tvo tih
dominantnih gradina,kao Sto su: Cvitu5a i Piplica u Lovincu.
Masnikosinagradinau Pedanima,TrsiSteu Tro5mariji, dvojna
gradina Velika i Mala Karaula u Sirokoj Kuli, Veliki i Mali
 Japodi

: P, tgled s I elehita premo Jadranskomu morLr

.; I it,rr lntnt tlte Ilelebit mountain to the Adrietic Sea
: llittk v,tttt Iblebit-Gebirge auf das Adriatische Meer

::2
 [)tt'Jupotlett

; Crh'ina u Kompolju kraj Otoica

; itilllort in Kompolje neqr Otoiac
,: Crkvina in Kompof e bei Otoiac

223
Japodi

7. Dvojna gradina Veliki i Mali htal u Prozoru kraj Otoica:

u prednjem je planu reljefni prikaz Mitre
isklesan u Zivoj stijeni u selu Covitima
7. Double hillfort of Veliki and Mali mtul in Prozor near Otoiac:
in the front is a relief representation of Mythra
camed in a rock in the village of Coviti
7. Zveiteilige Wallburg Veliki Wtal und Mali l4tal in Prozor bei Otoiac;
in Vorderyrund: die Reliefdarstellung von Mitra,
eiagemcifelt in den anstehenden Fels im Dorf Coviti

224

tcmelj kute s dujema prostorijama,
leliki liral u Prozoru krai Otoica
tudations of a house with tuvorooms,
litol hillfort in Prozor near Otoiac
eines Hauses mit nuei Rciumen.
leliki lital in Prozor bei Otoiac
sith timber construction. The hillfort slopes were
coveredwith large quantitiesof tiny crushedstone,
Fposes of defense.The rationale was that the stones
&nn those wishine to reach the hillfort. becausethe
made the terrain slippery. Each microregion, e.g.
Plain. the Vrebac Plain, the Smiljan Plain, the Gacka
t fln'atsko Plain, the Krbava Plain, the Carevo Plain
ndd Plain. contained one prominent hillfort, which
the area and certainly representedits central settle-
hillforts are often of the double type, meaning that
/
The lapodes
Die Japoden
umschlossenund funktionierten als eine einheitliche Sied-
lungsanlage.Sie waren von einer Reihe kleinerer Wallburgen
umgeben,die in Sichtweite entweder auf hohen Hiigeln oder
am Rand von Terrassenerrichtetwaren. Die meistenvon ihnen
waren bewohnt. Die Hohenburgen dienten als Wachtposten
mit Signalfunktionund besetztenstralegischwichtige Stellun-
gen innerhalb eines breiteren Verteidigungssystems.Sie
schiitzten den Zugang zum Feld und zur Hauptsiedlung, die
zweifellos das Zentrum der weltlichen Macht und des religio-
sen Lebens einer breiteren Bevolkerungsgemeinschaftwar.
Registriert wurde eine Vielzahl von solchen Wallburgen, die
ihre Umgebung beherrschten,z.B: Cvitu5a und Piplica in
Lovinac, Masnikosina gradina in Pe6ani,Trsi5te in Tro5mari-
ja, die zweiteiligen Wallburgen Velika und Mala Karaula in
Siroka Kula, Veliki Obljaj und Mali Obljaj in Vrhovine. Eini-
ge von ihnen wurden auch in den schriftlichen Quellen der
Antike erwiihnt: die zweiteilig angelegteWallburg Veliki und
Mali Vital bei Prozor (Arupium), die Wallburg Crkvina in
Kompolje (Avendo),StraZbenicabei Vrebac (Ancus?),Humac
in Brinje (Monetium) und die zweiteiligen Wallburgen Velika
und Mala Vinidica bei Josipdol (Metulum) sowie Veliki Vrh
und Velika Metaljka bei Pla5ko (mit groBter Wahrscheinlich-
keit krponus, Terponos).Bisher waren sie zu wenig erforscht
- es wurden nur Probeforschungendurchgefiihrt - so daf3nicht
viele Daten iiber die Organisationder Siedlung, d.h. riber die
Verteilung der Wohnanlagen, Werkstiitten und Kultstritten,
vorliegen. Noch weniger bekannt sind Daten iiber die Unter-
stddte, d.h. tiber die Stadtanlagen,die wegen Platzmangels
unterhalb der Wallburgen gebaut wurden, und die als Wohn-
oder Werkrdume- die aus praktischensowie aus Sicherheits-
gninden nicht innerhalb der Siedlung errichtet werden konnten
- dienten. Es kann mit Sicherheitfestgestelltwerden, daB die
Hduseriiberwiegendauf Terrassenauf der siidlichen Seite der
Wallburgen errichtet wurden, weil diese Lage den besten
Schutzvor kaltem Wind bot. Diese Terrassenentstandendurch
waagerechtenAbbau der Felsen, deren Gestein dann fiir den
Bau der Befestigungsmauernund der Fundamenteder Hduser
verwendet wurde. Auf den Wallburgen, die nur eine Terrasse
hatten,wurden die Hiiuser an den Befestigungsmauernerrich-
tet, wobei sich manchmal eine ihrer Seiten sogar an die Befe-
stigungsmauernanschloB (Wallburg Trsi5te in Tro5marija).
Das Baugeliindewurde mit kleinen Steinen geebnet,und die
Fundamente flir die groBtenteils rechteckigen Hduser mit
einem oder zwei Wohnrdumenwurden auf dieselbe Art und
Weise wie die Befestigungsmauerngebaut: aus Steinen
ungleichmiiBigerForm, in mortelloser Bautechnik. Ftir eine
oder zwei Mauern ihrer Hiiuser wurde dort, wo das moglich
war, das natiirliche Gestein genutzt (die Masnikosina gradina
in Pe6ani,einige Hduser am Veliki Vital in Prozor, Crkvina in
Kompolje und Mala Karaula in Siroka Kula). Alles andere
wurde aus Holz gebaut,einschlieBlichdes schindelgedeckten
Dachs. Dabei achteteman bei der Auslegung des Dachs dar-
auf, da8 die im Winter darauf liegende Schneemassevom
225
Japodi
-
9. Pogled s gradine Rudine u Sincu na Gacko polje
i dvojnu gradinu Veliki i Mali Wtal
9. liew fiom the Rudine hillfort in Sinac of Gacko Polje
atd the double hillfort of Veliki and Mali htal
9. Bri& tult der Wallbury Rudine in Sinac auf Gacko pofe
td dic nviteilige Wallburg Veliki I4tal und Mali Wtal
226
Obljaj u Vrhovinama. Neke od njih spominju se i u pisanim
antidkim izvortma: dvojna gradina Veliki i Mali Vital kod
Prozora (Arupium), gradina Crkvina u Kompolju (Avendo),
StraZbenica kraj Vrepca (Ancus?), Ilumac u Brinju
(Monetium) te dvojne gradine Velika i Mala Vinidica kraj
.Josipdola (Metulum) te Veliki Vrh i Velika Metaljka kraj
Pla5koga(najvjerojatnije Terponus,Tbrponos).Vrlo su slabo
istraLene,jer su na njima obavljena samo probna istraLivanja,
pa se stoga malo zna o organizaciji naselja, tj. o rasporedu
stambenih, radionidkih i kultnih objekata. JoSmanje se zna o
podgradima, tj. objektima koje su fuog skudenostiprostora
podizali podno gradina, 1 to za stanovanje lli za radionice,
kojima iz praktrdnih i siguronosnih razloga nije bilo mjesto
unutar naselja. Sa sigurno56u se moZe re6i da su ku6e, zbog
zaltite od hladnih vjetrova, u vedini sludajeva gradene na
terasama juLne strane gradina. Te su terase nastajale vodo-
ravnim odvajanjem stijena, kojima su se potom koristili za
izgradnju bedema i temelja kuca. Na gradinama sa samo
jednom terasom na vrhu breZuljka ku6e su bile smje5teneuz
bedeme, a ponekad i jednom stranom priljubljene uz njih
(gradina Trsi5te u Tro5mariji). Teren za gradnju izravnavali su
sitnim kamenjem, a osnove ku6a, koje su mahom pravokutne,
s jednom ili dvije prostorije, gradili su takoderkao bedeme,od
kamenja nepravilna oblika, u tehnici suhoga zidanla. Za jedan
ili dva zida svojih ku6a, ukoliko je bilo mogu6e,koristilili su
prirodnu stijenu (Masnikosina gradina u Pe6anima, pojedine
ku6e na Velikome Vitlu u Prozoru, Crkvini u Kompolju i
Maloj Karauli u Sirokoj Kuli). Sve ostalo bilo je od drveta,
ukljuduju6i i krov koji su prekrivali daSdicama (Sindra),
slaganim tako da niz njih lakSe klize nakupine snjega, a nije
iskljudena ni mogu6nost da su krovove prekrivali i slamom.
Podniceku6a bile su od nabijene ilovade, a unutar svakeku6e
nalazilo se ognji5te, tj. prostor polukruZno ograden kamenjem,
smje5ten u kutu ili u sredrni uz pregradni zid u ku6ama s
dvjema prostorijama. Osim kostiju razliditth doma6ih i divljih
Livotinja,primjerice svinja, koza,jelena i ptica, oko ognji5tase
pronalazi i obilje ulomaka od razliiitih keramidkih posuda za
pripremanje i posluZivanje hrane. Uz njega su nerijetko
poredani i mnogobrojni grijadi s trima i detirima kracima ili u
obliku koluta, na koje se stavljalo posude pri kuhanju hrane.
Na taj bi se nadin izhjegavao direktan dodir sa Zeravom i
smanjivalo njegovo pucanje. Oblikovni spektar i ornamentika
japodske keramike kroz cijelo razdoblje starijega L,eljeznog
doba rzrazito su skromni. Najde5de kori5teni oblici jesu:
situlasti lonci razli(,itih dimenzija, u rasponu od velikih, za
duvanje Litarica, do manjih, za kuhanje hrane, zatim Salice s
jednom dr5kom, zdjele ravna ili uvudenaoboda, razna cjedila
i sl. Ponekad su u ku6ama pronalalene i minijaturne posude,
koje su sluZile za rgru. Radene su po rrzortJ na one za
svakodnevnu uporabu, a izradivali su ih odrasli ili, Stoje bilo
de56e,djeca,koja su kroz igru svladavalavje5tinekoje 6e im u
zreloj dobi biti dio svakodnevice. Posude su najdeSic
ukra5avali plastidnim trakama prelomljenim pritiskom prsta tc
Japodi

10. Dvojna gradina Velika i Mala Wniiica u Slcradniku lvaj Josipdola:

u prednjem je planu grobni humak (tumul), tzv. Sultanov grob
Grob 5 tumula u Slcradniku s kamenom grobnom konstrukcijom
(prije i nakon otvaranja groba)
I0. Double hillfort of Velika and Mala Wniiica in Skradnik near Josipdol:
in thefront is a grave mound (tumulus), the so-called Sultan's Grave
Grave 5 of the Skradnik tumulus with a stone grave construction
(b"fore and after opening the grave)
10. Zweiteilige Wallburg Velika Wniiica und Mala Wniiica
in Slwadnik bei Josipdol; im Vordergnmd:
Grabhi)gel (Tumulus), das sog. Sultanov grob (Sultansgrab)
Grabanlage von 5 Tumuli in Skradnik, mit steinerner Grabkonstruhion
(vor und nach der Offnung des Grabs)

vedim ili manjim bradavidastim ispupdenjima. Inventar

japodskih kuda bio je i tkaladki stan, o demu svjedode nalazi
vedih i manjih glinenih utega. SluZili su za napinjanje osnove,
odnosno gusta niza uspravno napetih niti, obje5eniho gredu ili
pridvr56enih na okvir uspravnoga tkaladkog stana. eest su
nalaz i zamalnjaci (pr5ljencl) za ravnomjerno namotavanje
prede na vretena, zatim utezi za ribarske rnrehe te razhdite
alatke od kosti za obradbu ili SivanjekoZe.

Mjesta na kojima su Japodi pokapali svoje mrtve bila su u

bliziqi, nerijetko podno samih padina breiiljaka na kojima su
bila njihova naselja.Tako su locirane i dvije velike nekropole,
jedna ispod dvojne gradine Veliki i Mali Vital u Prozoru
(nekropola I i II), a druga podno Crkvine u Kompolju (nekro-
pola I i II). I jedna i druga imale su nekoliko stotina grobova
(kompoljska preko 500, a prozorska oko 200), pa stoga pru-
Laju dobar uvid u nadin njihova pokapanja, ali i u materijalnu
i duhovnu kulturu tog naroda. Iako svojim izgledom nalikuju
velikim humcima, to su ravne nekropole, koje su pkapanjem
umrlih jednog unad drugog poprimile breZuljkastoblik. Osim
u ravne nekropole, Stoje de56e,Japodi su svoje umrle ukapali
i pod humke-tumule (Vrebac, $miljan, Siroka Kula, lro5
marija, Skradnik, Prgu Gora). Isto tako i oni su u grupama od
tri do detiri bili smjeStenipodno padina naselja. Koristili su
dva nadina pokopa: inhumaciju (ukapanje) i incineraciju
(spaljivanje). Inhumacila, koja se na tom prostoru mo1e pratiti
od fanoga brondanog doba, stari je autohtoni nadin pokopa,
koJi na matidnom lidkom prostoru i prevladava, dok
lAcineracrjapodede tzI<rugapanonskekulture polja sa Larama
/' i rjedi je nadin pokopa. Pri inhumaciji tijela su polagali na
zemllu; dasku ili smwljeni kamen i potom ih ograclivali ve6im
kamenjem, a ponekad su kamenje polukruZno slagali samo
oko glave umrloga. Takve su grobne konstrukcije pokrivali
kamenim plodama, a tek ponekad daskama,i onda ih zasipali
zemljom. Pri incineraciji kosti i pepeo, zajedno s nakitom,
stavljali su u Zare, koje su pokrivali zdjelom i ograclivali
kamenjem ili samo zasipali zemljom. Nerijetko su pepeo i
kosti uz koje su stavljali predmete polagali rzravno na zemlju

228
Japodi
I l. Broniani priujesci u obliku Zenskih stiliziranih figura,
Prozor kraj Otoica (kat. 28.1.)
I I . Bntnze pendants ln the shape of stylized female figurines,
Pntzor near Otoiqc kaL 28.1.)
I l. honzene Anhringer iyForm von stilisierten weiblichen
Figuren, Prozor bei Otoiac (Kat. 28.1.)
I ]. B roni arti priuj esak sa 1enskim sti lizi rarnimJigurama,
Kompolje kraj Otoica (kat. 29.1.)
I I Bntn:e pendant with stylized female figurines,
Komplje near Otoiac (cat. 29.1.)
II &rcn:ener -4nhtinger mit stilisierten weiblichen Figuren.
Konplje bei Aocac (Kat. 29.1.)
230
i njome ih zasipali. U zasipu iznad grobova desto se nailazi na
ulomke keramidkih posuda, zacljelo razbljenlh za obreda
povezanih s ceremonijompokopa ili s kultom mrtvih.
Svoje mrtve Japodi su za "drugi svijet" odijevali u no5nju i
kitili ih nakitom koji su nosili za Livota. O cjelokupnom
izgledu njihove no5njei promjenamanastalim na njoj tijekom
stolje6a, mole se tek nagad,ati.Naime, osim nakita ostali su
saduvanisamo neki njezini dijelovi, napravljeni od otpornijih
materijala,primjerice od bronce,od koje su izradivali oglavlja,
kape, pojaseve,puceta ili kopde za pojas. Odje6a i obu6anije
saduvanajer je Sivanaod tkanina, vune ili koZe, tj. od materi-
jala organskoga podrijetla sklona propadanju. Likovne
informacije o njihovoj odjedi potjedu tek s kraja 7. st., kad se
datiraju plosnate figurice L,ena(kat. 28.1. - 3.), dest nalaz s
mnogih lokaliteta Like. Premda su veoma stilizirane, ipak se
nazire da su odjevene u dugu ko5ulju stisnutu u pasu sa
zvonoliko pro5irenim donjim dijelom. Odjeda slidna kroja
vidljiva je i na japodskim spomenicima u dolini IJne,
primjerice na kamenoj skulpturi, moLda idolu ili nadgrobnoj
steli s prilelaza iz 8. u 7. st. pr. Kr. iz Golubi6a te na Zenskim
likovima s kamenih urni iz Ribi6a, prema prikazima ratnika i
njihove opreme, datiranim na kraj 6. i u 5. st. pr. Kr. Isti kroj
koSulje opasane Sirokim pojasom ima i Lena, nedvojbeno
Japotka, prikazana na ulomku reljefa, najvjerojatnije s dijela
sanduka sarkofaga s podetka 2. st. nadenau Carevu polju kraj
eakovca. Dug kontinuitet no5enjaistoga tipa odjede dopu5ta
pretpostavkuda je ona bila svojina i starijih generacija,za lto
naLalostnema potvrda ni u njihovoj materijalnoj ni u likovnoj
ostavStini.Na temelju saduvanihukrasa i ponekoga funkcio-
nalnog predmetas odjede,poput puceta, fibula, igala te razli-
ditih kopda zapojas,pinceta i tome slidno, sa sigurno5duse ne
moLe rekonstruiratr ni odjeda mu5karaca.U svakom sludaju,
mnogobrojni detalji, i Zenskei muike no5njeupu6uju na to da
je bila kidena i nadasvema5tovitate da se nije sastojalasamo
od jednoga odjevnog predmeta.To dakako nisu dopu5taleni
klimatske prilike, jer je japodska zemlja na podrudju
kontinentalne klime s o5trim i dugim zimanta, pa su stoga
mnogi odjevni predmeti morali biti radeni od punijih i toplijih
materrjala, kao Sto su vuna, koLa ili krzno. Na to upuduje i
njihov nakit, koji se odlikuje masivno56u,posebice fibule i
kopde zapojazeves kojima se zakopdavalaodjeda,pa su prije
'funkcionalnu
svega rma@ namjenu, a zbog svoje uodljivosti
ubrzo s.q/postale i destimukrasnim detaljem njihove no5nje.
ZeI(ezoje prilidno kasno dobilo prioritetno mjesto u proizvod-
nji predmeta, posebice oruda i oruLja, a uzrok tomu leLi u
sloZenostiprocesapreradbete kovine. Tek postupnim otkriva-
njem tehnike obradbe, proku5anom metodom poku5aja i
proma5aja,ta je kovina naposljetku dobila Zeljenu dvrsto6u i
elastidnost, ali unatod tomu ona zadugo iz uporabe nrje
istisnula preradbu bronce. Svu sloZenostkoja prati proizvod-
nju te kovine puno su prije svladavali narodi s resursima
Japodi

Leljezne rude, dobivaju6i pred drugima prednost Sto ju je

nosila ta kurentnaroba. To se dogodilo i na prostoru centralne
i sjeverozapadneBosne, nadomak zemlji Japoda, gdje prvi
tragovi samostalne proizvodnje \eljeza i predmeta od te
kovine podedu rz 9. st.pr. IG. Jesuli i Japodi, s obzirom na to
da su imali vlastita leZiStaLeljeznerude oko Donjeg PazarIilta,
Trnovca, Doljana i Rudopolja, poku5ali samostalnoproizvo-
diti i obradivati leljezo za sadaje tesko re6i. Naime, podrudja
oko rudnika nisu istraZivana,a ni naselja gdje bi se mogle
odekivati potvrde o toj djelatnosti, i to kao nalazi drozge,
mjehuraste mase s tragovima kovine dobivene taljenjem, ili
gotovih uporabnih predmeta Lzradenrhod LeIjeza. To pitanje
ne ruzrrle5avajuni istraZivanja nekropola, jer u grobove nisu
prilagali oruije ni orude, a sitni su uporabni predmeti propali
jer je zbog kiselosti zemlje L,eljezokorodiralo, ostavljaju6i
samo tragove, o kojima stara istraLivanja nisu vodila raduna.
Mala je vjerojatnost da vrsni metalurzi kao Sto su bili Japodi,
nisu zaranauodili prednosti nove kovine. MoZda je i u njih,
premda to arheolo5kimispitivanjima nije potvrdeno, autohto-
na proizvodnja zapolela tijekom 9. st. pr. Ifr. (faza_.!b_),u
razdoblju usponanjihovih radionica,u kojima majstori ljevadi
tope broncu r rzradr4unakit i metalne dijelove no5nje osebuj-
nih oblika, koji se razlikuje od ukrasakakve su nosili i kojima
su se kitili njihovi susjedi.Tadasu prepoznatljiv detalj njihove
no5njebile kalotastekape (s1.20: I.) izradeneod suknaili koZe
prekrivene sitnim na5ivenim brondanim pucetima. Takve su
kape ponekad dodatno ukra5avali kolutastim tordiranim
obrudom (torques),a tu su vrstu ukrasanosili i oko vrata. Sve
su se de56eza ogrlice rabila krupna tamnoplava i siva zrna s
Lutim koncentridnim krugovima, izradena od staklene paste.
Radeih u doma6imradionicamaod smjese(kremeni pijes4k sa
znatnim primjesama olovnog oksida), taljive ve6 na
temperafuri od 650oC, koja se mogla posti6i i na otvorenim
ognji5tima. Sve su se vi5e nosile i ogrlice od krupnlh zrrra
jantara, uvezena s Baltika (baltidki succinit), koji tijekom
vremena, u obliku ruzLiditihukrasa, postaje gotovo obveznim
dijelom njihove noinje. Odjedu kopdaju i ukra5avajuludnim
jednopetljastim ili spiralnonaodalastimbrondanim fibulama s
osmicom te ukrasnim iglama, najde56eokruglih glavica,kakve
su tada nosili i njihovi susjediLiburni.

JoS su i r,8. st.,F. Kr. (faza 2) vai,an dio Zenske,a po svoj

prilici i mu5kd noSnje, bile kalotaste kape naiivene sitnim
brondanippucetima. Sve su ih de56enadopunjavalidetaljima,
kao lty{u ve6apucetasa Siljkom na5ivenauokolo i na tjemenu
kapa'ili s jednim ve6im pucetom na potiljku s ovjesenim
Stapidastimprivjescima, a rubove su ukra5avali landidima od
sitnih karidica ili su kroz njihprobadali srpastooblikovane igle
I 3. Prika: ienske noinje iz B. st. pr. Kr. s krajevima u obliku vaza. Ponekadsu na tjeme kapa pri5ivali
(prema L. Bakari6)
plosnatetuljce od brondanogalima s Stapi6astimprivjescima,
I 3. Reprcsentation of a female costumefrom the 8'hcentury BC
tafter L. Bakarit) koji 6e poslije, blago izmijenjeni, biti dest ukras njihovih
I I funtellung einer Frauentracht aus dem 8. Jh. v. Chr. oglavlja(s1.20: 2-4,6.).Uztakve su kape Lene,u visini sljepo-
(nach L. Bakaric) odnica, nosile na trakama priv ezanedvodij elne slj epoodnidar-

232
Japodi
l1 Ogrlica od staklene paste,
Prc:or kraj Otoica (kat. 7.1.)
l1 \'ecklac-e.heads made of sand-core glass,
ho:or near Otoiac kat. 7.1.)
l1 Hakkeae. Perlen aus Glosflu/3,
Pro:u bei Adac (Kst. 7.1.)
:34
ke (kat. 19.2.) ili kolute od vi5e puta savijene Zice. Sitna
kalotastapuceta pri5ivali su i na koLnate pojaseve (kat. 15.)
koje su kopdali okruglim plosnatim alkama.Alke su koristili i
za ovjes razll(,rt1hpredmeta, kao Sto su pincete i noZi6i, kao
dodatni ukras na fibulama ili su ih povezivali trakama i nosili
kao ogrlice. Oko vrata su nosili i kolutaste tordirane ili glatke
ogrlice otvorenih krajeva (torques),desto vi5e njih odjednom
(kat. 10.), a na tu vrstu nakita nanizavali su i zrca od
prozirnoga bijelog ili zelenkastogastakla (kat. 8.). U modi su
bile i ogrlice od zrna 1antaru(kat. 5.1. - 2.) ili tamnoplave
staklene paste sa Lutim koncentridnim krugovima (kat.
7.1. - 2.),koja su nanizavali i na lukove fibula (kat. 19.4.).
Kitili su se takoder i lunulasto oblikovanim pektoralima,
rubova ukra5enihStapidastimprivjescima (kat. 13.1.),a odjedu
su i dalje kopdali spiralnonaodalastimfibulama. Tada su one
bile ve6ih dimenzqa, pa su ih zbog teLine na poledini
udvr5iivali Sirokombrondanomtrakom. Taj se nakitni oblik u
japodskoj Zenskoji mu5koj no5nji zadrLaotijekom cjelokupna
trajanjanjihove kulture. Povedavalisu mu dimenzije i mjenjali
tehnike rzradbe,ali osnovni oblik ostajao im je isti. Isprva su
radene savijanjem brondane Lice u diskove spojene petljom
savijenom u obliku "osmice" (spiralnonaodalastefibule), a
poslije su ih lijevali u jednom ili dva dijela (plodastonaodalaste
fibule),koja su spajalizakovicama(kat. I2.,33.,45.,50.1.).Iz
njihovih radionica potjedu i dvodijelne fibule tipa Prozor
(kat. 14.), nazvanetako po lokalitetu gdje ih je najvi5e nadeno
i gdje su, po svoj prilici, i prorzvedene.Odjedu su sve vi5e
kopdali i ukra5avali, tropetljastim fibulama sa zrnima jantara
ili staklenepaste(kat. 19.4.),a vrlo su destonosili ludne fibule
sa zrnom jantara (kat. 17.) ponekad impozantnih dimenzija, a
one se u sljede6em7. st. pr. I(r uvrijeZuju u njihovu nolnju.
Posebnostima Zenske japodske no5nje i ki6enja pripada i
ukra5avanjenogu nanogvicama(kat. 16.). Ponekad ih nose i
po Sezdesetak pari odjednom, tako da im prekrivaju noge od
gleLnjevado koljena (sl. 13). Uz te osnovneoblike ukrasnih i
funkcionalnih predmeta nosili su i mno5wo sitnih ukrasa:
okrugle privjeske radene na proboj s dugim trnom ili
spiralnonaodalastete igle kojima su glavice bile stoZaste,
okrugle ili u obliku vaze.Remenjeod koZe ili suknakopdali su
raznolikim okruglim kopdama.
Tijekom .7. st. pr. \r,/(faza 3) raznovrsnost i ma5tovitost
njihovih ukrasa!ile su gotovo neiscrpne.Pokrivala za glavu i
dalje su bllg)rtajjapodskiji" dio noSnje. Izradivali su ih od
bezbroj sitriih brondanih, medusobnospojenih karidica, koje se
na potiljku produZuju u rese spu5tene gotovo do ramena
(kat.23.). Sve su de56enosili i oglavlja od brondanogalima sa
Stapidastimprivjescima oko ditavog oglavlja ili samo na
potiljku iIi bez njih (kat. 20.1., 21., 19.1.).Zbog pomidnosti
vje5ali su ih na sitne alkice, tako da su pri hodu, uz titravi,
davale i zvudni zveckavi efekt. PovrSine takvih oglavlja, bez
obzira na to jesu li jade ili slabije konidno oblikovane,
prekrivene su ornamentikom izvedenom tehnikom iskuca-
Fffiii{fi#-..
Japodi
I5. Ukras za kosu, Prozor leraj Otoica (kqt. 30.)
15.Hair ornament, Prozor near Otoiac (cat. 30.)
15.Haarschmuck,Prozor bei Otoiac (Kat. 30.)
16. Broniana fibula s trima fibulama kao priujescima,
Kompolje lcraj Otoica (kat. 40.)
16. Bronzefibula with threefibulae as pendants,
Kompolje near Otoiac (cat. 40.)
16. Bronzefibel mit drei Fibeln als Anhcingern,
Kontpolje bei Otoiac (Kat. 40.)
:36
vanja. Najde5desu to ispupdenja (bukle) jednakih velidina,
posve nalik na kalotasta puceta kakvima su krasili lape u
prethodnim razdobljima. Istom tehnikom i motivima ukra-
Savalisu i Sirokepojaseveod brondanogalima (kat. 31.1.),pa
je stoga mogude da su no5eni zajedno s kapama, dinedi tako
skladnu cjelinu slikovite noSry'e.Ljepotom se odlikuju i
spiralnonaodalastekopde s ukosnicama vrhova ukra5enih
tamnoplavim zrnima sa Zutim kruZiiima (kat. 30.), s kojima se
na potiljku glave kopdala kosa ili molda marame. Ma5tovi-
to56u oblika ne zaostaJuni razli(,iti kompozitni pnvjesci, koje
vje5aju ili na igle fibula ili kao prsni nakit na trake od koZe i
sukna.Ta je vrsta nakita, koju su nosili i mu5karci i Zene,bila
vaZan detalj njihove no5nje tijekom starijega i mladega
Leljeznogdoba. U podetku su bili jednostavno konciprani, a
poslije su nastale sloZenije i dekorativnije varijante toga
nakita. Na njima su vazan detalj plodice, koje su pri vrhovima
gonuih rubova imale antitetidno postavljene prlkaze Livotinja,
u podetku ptice (kat. 18.), a zatim su ih zamjenjlah glavama
ljudi, zmrja te najde5dekonja, koji su i prevladavali sve do
kraja njihove kulture. Na donje rubove vje5ali su landide s
razliditim privjescima: trokute, amforice, ko5arice, Stapiie s
kuglastim i kapljastimzadebljanjimai sl. Na njih destovje5aju
i bule, okrugle kutijice od brondanogalima, nalik nabubrenim
kesicama u koje su radi zaltite od uroka i neda(a stavljali
razhdttetvari (kat. 46.2.). Posvejednako oblikovane bule izra-
clivali su i od jantara (kat. 48.), dime su dodatno nagla5avali
njezinu mo( zaltite, jer su jantaru uz ljekovita pridavali i
magidna svojstva. Svi ti detalji s kompozitnih privjesaka,
posebice prrkazi Livotinja, malokad su bili iskljudivo samo
ukras. Vedina ih je imala sasvim odredenusimbolidku poruku
povezanus magijskim ili religijskim vjerovanjima.Uz ogrlice
od jantara i staklene paste, koje su tradicionalni dio no5nje,
imali su i ogrlice sastavljenesamo od bula (kat. 47.), a nizali
su ih i u kombinaciji s razliditim zrnima. Od fibula, uz vet
spomenutespiralnonaodalastei ludne glatkoga ili brondanom
trakom omotana luka sa zrnima od razliiltlh materijala.
pretkraj stoljeia sve vi5e u modu ulaze ludne fibule s dugom
nogom (protocertosa)te fibule s trima kuglicama na luku (a tre
bottoni). Taj se nakit nosio od gornjojadranskogado istodno-
alpskoga prostora, Stoje rczultiralo nastankom mnogobrojnih
lokalnih ina(rca. Jedna od takrrih nastala je i na japodskome
prostoru, gdje one poprimajlr obiljelja primjerena ukusu i
no5nji domaiega stanovni5tya.Metlu privjescima prevlada-
vaju spiralnonaodalasti(kat/ 24.) te najatraktivnui - plosnati
lijevani privjesci u oblik/ Zenskih i mu5kih likova (kat.
28.1. - 4.). eetvrtaste mabivne pojasne kopde te igle s vi5e
glavica, zatimprimjerci s glavama od jantara ili dvokrake igle.
glave oblikovane nizom osmica (kat. 43.), tek su nadopuna
uvrijeZenim oblicima Zenskoga i mu5koga nakita ovoga
razdoblla.
Kroz.6. st. pr. Kr. (faza 4) u modi i nadalje ostaje nizpoznatih.
ali na posebannadin no5enihukrasa.Medu takvima je i fibula
Japodi
17. Fihula s prigeskom iz groba 47,
Kompolje kraj Otoica (kat. 35.2.)
l'. Fihula v'ith a pendantfrom grave 47,
Kompolje near Otoiac (cat. 35.2.)
I'- Fitel mit.lnhiinger aus Grab 47,
Kompolje bi Adac (Kat. 35.2.)
238
detvrtastaluka, na diju su iglu ovje5enetri manje fibule sa
zraima jantara(kat.40.) ili pak lunulasti privjesak s ovje5_enim
stiliziranim Zenskimfigurama (kat.29.1.). Takve i njima slidne
figure no5enesu kao pojedinadni privjesci ili gusto poredane
na ogrlicama)a nalivane su uz rubove oglavlja, prsne dijelove
no5nje ili na pojasima. Od fibula su nosili ludne s razliditim
zrttima, kojima je luk omotan brondanom trakom, a sve su
uvrjeZenije bile i ludne fibule s dugom nogom. Najvi5e je
primjeraka fibula s trima kuglicama na luku (a tre bottoni)
(kat. 50.2.), koje uz spiralnonaodalastei plodastonaodalaste
postaju najno5enijim nakitom. Kao privjesci vrlo su desto
no5eni punolijevanipnkazi Livotinja: ptrca - najde56ekoko5i i
pijevaca (kat. 49.1. - 2.), zatim konja, dupina ili, zbog
stiliziranosti, neprepoznatljivlh vrsta Livotinja, u kojima neki
prepoznajukonja, psa ili mitsku Zivotinju grifona (kat. 34.). U
njihovoj je no3nji dominirao jarrtar, Sto je dakako odraz
njihove gospodarskestabilnosti i blagostanja,a potkraj 6. st.
pr. I(r il<roz 5. st. pr. Kr. (faza 5) sve su vi5e nosili rezbarcne
ili urezivanjem ukra5enepredmete od te dragocjene fosilne
smole. Zma za fibule, jednostavnijeprivjeske u obliku konji6a
ili glava ovnova, puceta te ukrasneplodice izradivali su sami.
Sve su ostalo dobavljali rz stranih radionica, uglavnom
italskih, koje su obradbu i rezbarenje jantara bile podigle do
zavidnevisine. Djelid tog umije6a vidljiv je i na nakitu Leneiz
groba 47 kompoljske nekropole. Naime, na prsima je imala
ogrlicu od 225 zrna jantara(kat. 35.9.), a medu njima je bilo i
zrno u obliku ptice, u kojem neki prepoznaju labuda
(kat. 35.7.), zatim tri izradena u obliku Zenskih glava (kat.
35.3. - 5.) i vedi privjesak s urezanim likom Zeneumotane u
naboranutkaninu (kat. 35.6.). Slidno, ili gotovo jednako obli-
kovane glavice desta su tema rezbarskih radionica janlara
smjestenih uzduL, zapadneobale italskoga poluotoka, kuda je
prolazio jedan od vaZnih putova, kojim se uz ostalu robu i
dragocjenostiprenosio i jantar. Takve glavice no5enesu kao
amuleti, a prrkazivale su boZanstva nadleLnaza Zenski svijet,
pruLajud mu zaStitu od roclenja do smrti. Metlu r4eznim
ukrasima bilo je i vede ovalno zrno jantara(kat. 35.8.), vjero-
jatno s fibule, na kojem su s obje straneuz prirodne napukline
posvejasno vidljivi urezanislovni znakovi,najslidniji grdkim.
No to nije i jedini nalaztakve vrste na japodskom prostoru,jer
su urezani znakovi zapaLeni i rta zrnu jantara iz groba 6
nekropole u Jezerinama kraj Bifiata. Ni jedno ni drugo zrno
nije proSlopaleografskuanalizg pa su stogamnoga pitanja,jo5
bez odgovora. U grobu je bif i par fibula, kojima su lukovi
ukra5eni zrnima jantara, a nf iglama su objeseni kompozitni
privjesci. Jednom su primjefku gornji krajevi plodice zavria-
vali nasuprotno postavljenim zmijskim glavama, a rra donjem
rubu plodice nalazese landidi na kojima su trokutasti privjesci
(kat. 35.1.). Drugi kompozitni privjesak ima jednu saduvanu,
od nekod dvrje ljudske glavice, a na donjem rubu plodice
ovje5enje par bula (kat. 35.2.). Glavica je zbog si6u5nostii
skromne likovne tzra1ajnosti gotovo neprimjetna, no unatod
tomu njezinrzduLen oblik daje naslutiti glavu Zenes konidnim
Japodi

IB. Oglavlje od bronianoga lima, I

Kompolje kraj Otoica (cat. 20.1.)f
IB. Head covering made of sheet bry'nze,
Kompolje near Otoiac (cat.20.tr.)
1B. Kop/bedeckung aus Bronzeblech,
Kompolje bei Otoiac (Kat. 20.1.)

19. Oglavlje od bronianoga lima,

Prozor kraj Otoica (kat. 21.)
19. Head covering made of sheet bronze,
Prozor near Otoiac (cat. 21.)
19. KopJbedeckung aus BronzebLech,
Prozor bei Otoiac (Kat. 21.)

210
JaNi

oglavljem, koje se po svoj prilici i tada nosilo. I fibule

privjesci iz ovoga bogato opremljena groba, a vjeroiatno
ogrlica od jantarnih zma, radeni su u domadim radionicama
posvesu prilagodenijapodskojno5nji i ukusu.Bogatai po
stilu raznolika opremasvrstavaovu Zenuu krug japodskih
uglednika.No, vzme li se u obzir mnogobrojnostnjezinih
ukrasa stranogapodrijetla, posveje mogu6eda nije bila Japot-
ka po rodenju. Ako bi to bilo tako, nlezin najdragocjeniji dio
nakita, a to su rezbaije u jantaru, daje naslutiti da je doSla sa
suprotne, italske strane Jadrana,molda iz Spine, koja je bila
jedan od tada5njih vode6ih trgovadkih i proizvodnih centara
grdko-etrurskog svijeta, ili rz t4ezine okolice. Sklapanja veza
kao zalog miru i sigurnoj trgovini obidaj je imanentan svim
kulturama, pa zacijelo nije bio nepoznat ni kulturama s ovih
prostora. Stovi3e, novija su isfiaLivanja pokazala da su
uglednicimarzvladajudeg sloja koji su kontrolirali i upravljali
trgovinom darivani, ne samo skupocjeni predmeti, ved i Lene.
U svakome sludaju najrealnije rje5enje i njezina statusa i
dolaska u srce japodske zemlje trebali bi dati zapisi na zrnu
jantara, ukoliko ih bude mogu6e proditati i rammjeti njihovu
poruku. Naime, pismo je najde56ebilo u sluZbi kulta pa su
/ stoga slova mnogo puta gubila i oblik i znalenje, te naprosto
bila svedenana magidneznakove.Moglo bi se stoga dogoditi
danjezinatajna i nadalje ostanesamo njezinom.

Meclu jantarnom plastikom istide se izrazito velik konji6

(kat. 38.), koji je neko6 bio ukras na luku tropetljastefibule.
Zbog svoje velidine i teZine taj je ukras morao imati neke
dodatke, mo1da od koZe ili tkanine, koji su ga &L,aIi
osovljenim i dobro vidljivim. Prikazima Zivotinja ukra5avali
su noZice i lukove fibula, ponekad i onih uwijeZena oblika,
kao Sto je to primjerice fibula s trima kuglicama na luku
(kat. 44.), kojoj stavljajudi na luk pticu umjesto kuglice daju
nov izgled. Punolijevani privjesci u obliku Livotinja te
kompozitni privjesci na kojima dominiraju glave konja, i dalje
su bili omiljen nakit, koji je zacrlelo uz ukrasnu sadrZavaoi
magidnu ili kultnu poruku. Oni u izvornome smislu nisu
autohton nakit, ved su zbog bliskosti teme preuzeti iz
'doma6im
mediteranskoga kruga, a radeni g radionicama
poprimaju posve vlastitu likovgtl i duhovnu interpretaciju.
Osim lijevanih naodalastih frbyh ili fibula sa zrrrma jantara,
stakla te sa zmima s tnma ldetirima rogovima od staklene
paste, Japodi su nosili r tzv. certosa fibule (kat. 46.1. - 2.),
nazvane tako po talijanskom lokalitetu Certosa di Bologna,
gdje je naden znatarrbroj fibula ove vrste. Taj dugotrajan i na
Sirokome prostoru rasprostranjen nakit s velikim brojem
lokalnih oblika, koji se na ruzlilitim podrudjima razlikuje u
detaljima, preuzimaju i Japodi, ali i njima daju osobnu notu te
ih u 4. st. pr. Ik. (faza 5) nose kao vlastitu kreaciju. I dalje
koriste vet poznate oblike ukrasa, a tek tijekom mladega
N. fipll japdskih kapa i oglavlja Leljeznogdoba, tj. od kraja 4. do kraja 1. st. pr. Kr. (faza 6-7)
fr- Typ { Iapodian caps and head coverings u njihovoj no5nji dolazi do uodljivijih promjena. Udestaliji
il- typ wn japodischen Kappen und KopJbedeckungen dodiri s Mediteranom na jednoj i s Panonijom na drugoj strani,

212
Japodi
) I Koniic od jantara s luka fibule,
I'rc'hut kraj Gospita (kat. 38.)
] I lmher <'oh.fi'om the bow of a fibula,
l'n,hoc neur Gospic (cat. 38.)
) | Benrreinplerdchen vom Bilgel einer Fibel,
lrelw<' lrci Gospic (Kat. 38.)
:44
desto ostvarivani l<roz pljadka5ke i ratne pohode unijele su
promjene u njihovu materijalnu i duhovnu kulturu. Medutim ti
utjecaji, koliko god bili snaZni nisu bitno promijenili
autohtonejapodske crte. Uglavnom su bili poticajem za nove,
vremenuprimjerenije i tehnoloSkidotjeranije detalje.
O duhovnoj sferi naroda koji iza sebe nisu ogtavljali pisanih
tragova,pa tako i Japoda,malo se moLg;mfii. Sve se svodi na
interpretaciju predmeta materijaln5>Kulture, posebice nakita,
koji sadrLava ditav splet simbola religijskog i magijskog
sadrLaja,a tek se tu i tamo nailazi na poneki dvr56i oslonac.
U tom su smislu narativni, premda rijetki, i figuralni prikazi s
metalnih predmeta,ili kamenih spomenlkarazli(,rtihnamjena,
a u skladu s tim i razh(,rtih likovnih sadtlaja. Kult mrtvih va-
Lna 1e komponentanjihove duhovne kulture, pa su nekropole
bogat izvor podataka.To se vidi u nadinupokopa, konstrukciji
grobova, rasporedu i vrsti priloga u njima te po ulomcima
razasutekeramike od obreda,tijekom kojega su se na povr5ini
groba ostavljalecijele ilirazbtlene keramidkeposude.U njima
su bili hrana i pi6e koje se prinosilo mrtvima u dast.Na prvi
pogled uodljiv je nedostatak oraLja u mu5kim grobovima.
Naime, pokapanje bez oruLja tada je bio duboko uvrijeZen
obidaj. Tu zanimljivu pojavu mogu6eje tumaditi specifidnom
Japodi

-'-' \,rlir s iopodske noinje iz 5. st.pr. Kr

tlrrenruL. Bukaric) / r i
I i
t"\ \e' --- "-,.,r l
)) Jttt'llen'.liorn the lapodian costumefrom the 5'hcent. BC i
,,
I j*-
rulrer L. Bakarit) i
,.-!: _.-
-.
I
\ /a::--
'.
"
i \ 'i',
St'hnrut'keiner japodischen Tracht aus dem 5. Jh. v. Chr.
:::\

))
ttrd(h L. Bakarit) ItI \'. ,"! ",
,/
,.'',
j \...
\
desno- right rechts "\--.,*,_._------
)-l Pekroral (prsni ukras), Kompolje kraj Otoica (kat. 46.2.)
i
)-1. Pectoral (chestpiece), Kompolje near Otoiac (cat. 46.2) t
.rl
--- t:p,'\t
''-lt
)-1. Pektoral (Brustschmuck),Kompolje bei Otoiac (Kat. 46.2.) |i

"5,\r
o.rii,_
_ -"r:t!j"
'\.

religijskom tradicijom kojoj je te5ko naneti prave razloge.

Moguie je, premda ne i posve sigurno, da je izostavljanje
oruLja iz grobnog inventara bio obidaj nametnut Zivotnim
potrebama,pa je u pitanju svojevrsnaodredbakoju je trebalo
po5tovati. Za potrebe sigurnosti i oduvanJarelativlo velika
Zivotnog prostoranije bila dostatnasamo hrabrost,ved i velik
broj oruZjem opremlj enih stanovnika v tdni\ratovanj u. Budu6i
da je rijed o zemljr relativno skromnihzddnih bogatstava za
proizvodnju oruZja bio je nuZdanstalan dotok metala,koji su
medusobne nesuglasice i ratovi desto ometali. Mogu6e je
pretpostavitida oruLjekao prava dragocjenostnije bilo svojina
pojedinaca,yee je pripadalo odredenoj zajednici, a moLdaje
bilo i nasljedivano. Bez obzira na to koja je pretpostavka
todna, valnoje istaknuti da su ti obidaji bili striktno po5tivani
tijekom (,itava starijegaL,eljeznogdoba. Njegove podetkenije
mogu6e odrediti, jer za oruLje rz ranljlh razdoblja nema
podataka o okolnostima nalaza, tj. fle zna se podedu li iz
grobova,naseljaili s kultnih mjesta.Tek od razdobljamlaclega
L,eljeznog doba,potkraj 4. do 1. st. pr. Kr. (faza6-7),u grobove
Seratnika, i tadavrlo rij etko, priIaL,eoruLje. ZeIj a za i sticanjem
pripadnosti ratnidkom sloju odredenje nadomjestaknaSlau
njihovoj likovnoj umjetnosti. Naime, dijelovi njihove no5nje,
primjerice pojasnekopde (s1.24), zrna jantaras fibula (sl. 25)

:16

found a certain substitute in their art. Namely, parts of
costume,such as belt buckles (fig. 24.), amberbeadson
(frg.25.), and applicationson knives, were decorated
incised,more or less stylized representationsof warriors.
', a certain demonstration of power and prestige of war-
inces in full equipment, which included helmets,
(leg guards),shields,spearsand swords, is visible on
incised representationsof funeral rites, connectedwith the
of the dead, on the stone urns from Ribi6 and Golubi6,
near Biha6.
by the symbolsrepresentedon their artefacts,whether
an animal figure or a celestial body, the Iapodes wor-
various divinities. whose names remain unknown to
The only divinity with a known name is Bindus, who under
domination was equatedwith Neptune. Much like the
Poseidon, Bindus was at first a god of the waters, and
o of the sea as well. He gave moisture to the earth and
plants to grow, which is why in Greek mythology he
initially the divinity responsible for fertility, but for the
as well. Alongside this, he gave humansthe horse,
was the shape he sometimes took. He also taught
how to tame horses and harness them. Beside the
The Iapodes
Die Japoden
nen Denkmdlern mit verschiedenen Verwendungszwecken-
und daher auch mit verschiedenen Inhalten der bildenden
Kunst - einen narrativen Wert. Der Totenkult ist eine wichtige
Komponente ihrer geistigen Kultur, so daB die Nekropolen
eine reiche Datenquelle darstellen. AufschluBreich sind die
Art und Weise der Totenbestattung,die Konstruktion der Grii-
ber, die Anordnung und die Art der Beigaben und die Kera-
mikfragmente im Zusammenhang mit dem Bestattungsritual,
wiihrend dessenauf die Oberfliiche der jeweiligen Grabstelle
ganze oder zerbrochene KeramikgefiBe gelegt wurden. Die
GefiiBe enthielten Nahrung und Getriinke, die zu Ehren der
Toten dargebracht wurden. Auf den ersten Blick kann man
feststellen, daB in den Miinnergriibern jegliche Waffen fehlen.
Die Bestattung der Toten ohne Waffen war damals ntimlich ein
tief eingewurzelter Brauch. Diese interessanteTatsachekann
moglicherweise mit der spezifischen Religionstradition
begriindet werden, deren Ansdtze schwer zu erahnensind. Es
ist mciglich, aber nicht sicher, daB das Fehlen der Waffen im
Grabinventar auf eine Lebensnotwendigkeit zurtickzufiihren
ist, und daB da eine entsprechendeRegel eingehalten werden
muBte. Fiir die Sicherheitund die Verteidigung diesesrelativ
groBen Lebensraumswar nicht nur Mut, sonder auch eine
groBe ZahI an bewaffneten und fiir den Krieg beftihigten Men-
schen erforderlich. Da die Erzlager mit dem Rohstoff fiir die
Waffenproduktion in diesem Land relativ bescheidenwaren,
war deswegenein kontinuierlicher Metallimport notwendig,
der durch Auseinandersetzungenund Kriege oft verhindert
wurde. Es ist anzunehmen,daBWaffen sehr kostbar waren und
daher nicht den einzelnen Menschen, sondern der Gemein-
schaftgehortenoder sogarvererbt wurden. Ungeachtetdessen,
welche Annahme richtig ist, muB hier hervorgehobenwerden,
da8 dieser Brauch die ganze dltere Eisenzeit hindurch strikt
eingehalten wurde. Seine Anftinge konnen nicht datiert wer-
den, weil fiir die Waffen aus den frtiheren Zertperioden keine
mit dem jeweiligen Fund zusammenhiingenden Daten vorlie-
gen, d.h. es ist nicht bekannt, ob sie aus den Grdbern, Sied-
lungsanlagenoder den dem Kult gewidmeten Orten;tammen.
Erst seit der jiingeren Eisenzeit, Ende des 4. Jahrhundert bis
zum l. Jahrhundert v. Chr. (Phasen6-7), wurde/ in die Krie-
gergriiber - wenn auch nur selten - Wafferyheigelegt. Der
Wunsch, die Zugehorigkeit zur Kriegerschicht zum Ausdruck
zu bringen, fand aber doch einen Weg zur Darstellung in der
bildenden Kunst der Japoden.Einige Teile ihrer Tracht, z.B.
die Giirtelschnallen(Abb. 24.),Bernsteinperlenauf den Fibeln
(Abb. 25.) oder Appliken auf den Messern,wurden mit einge-
schnitaen, mehr oder weniger stilisierten Darstellungenvon
Kriegern geschmiickt.Eine gewisseDemonstrationder Macht
und der Wtirde der Kriegerfiirsten in voller Kriegsausriistung,
d.h. mit Helm, Beinschienen,Schild,Lanze und Schwert,ist in
den geschnitzten Darstellungen der Bestattungsrituale im
Zusammenhang mit dem Totenkult und den Steinurnen -
gefundenin Ribi6 und Golubid bei Biha6 - zu sehen.
247
Japodi

t}

f{
r
t\
l{
t\
il
u

ti
t l
ll
\il t
n
1 t
I I

t l
\l
JI
U

ili aplike na nozevima ukra5avanesu urezanim,vi5e ili manje

24. Pojasne kopie s prikazom ratnika,
Prozor kraj Otoica (kat. 36.)
),1. Belt buckles with a representation of warriors,
Prozor near Otoiac (cat. 36.)
)1. Giirtelschnallen mit Darstellung der Krieger,
Prozor bei Otoiac (Kat. 36.)
dc'sno right rechts
)5. Juntanrc zrno s prikazom ratnika
tpreDteR. Drechsler-Bitit 1988.)
) j .lmhet' beqd with a representationof warriors
rittitr R. Drechsler-BiZit I988.)
) j Btntsteinperle mit Darstellung der Krieger
trtutlt R. Drechsler-BiZit 19BB)
stiliziranim, prrkazima ratnika. Naposljetku, svojevrsna
demonstracijamodi i ugleda knezova-ratnikau punoj opremi, ,
5to je podrazumijevalo kacige, knemide (Stitnike za noge),
Stitove, koplja i madeve, vidljiva je na urezanrm prikazima
pogrebnih obreda povezanih s kultom mrtvih s kamenih urna
nadenihu Ribi6u i Golubi6u pokraj Biha6a.
Sude6i po simbolima s njihovih predmeta, bilo da je to lik
Zivotinje ili nebeskih tijela, Japodi su Stovali razli(,ita
boZanstvanama nepoznatih imena. Jedino, imenom poznato,
boZanstvojest Bindo (Bindus), pod rimskom dominacijom
poistovje6ens Neptunom,koji je kao i grdki Posejdon,prvotno
bog voda, a poslije i mora.Podarioje zemlji vlagu i omogu6io
rast bilju, pa je u grdkoj mitologiji isprva bio i boZanstvo
plodnosti,ali i podzemlja.Uztoje ljudima dao konja, u diji se
lik ponekadpreobraZ,avao, te ih naudiokrotiti iuprezati konje.
Osim konja, njemu su posvedenii dupin i bik. Bindu su, po
svoj prilici, pridavaneiste vrline, pa je on boZanstvovoda, ali

:18

the animals dedicated to him were the dolphin and the
The Iapodesprobablyattributedto Bindustheir qualities,
was the divinity of waters, but also of life and fertility.
Dust have been close to the top of the Iapodian pantheon.
was worshipped for a long time, and his name did not
even during the Classical period. His open-air sanctuary
divo\ was discoveredat the source of the Privilica river,
vicinitv of Biha6. where altarswere found bearins traces
ificial fire and a multitude of bonesbelonging to the he-
and bovines sacrificed to him. Such altars were erected
honour during the lu century by the Iapodian princes
itus et princeps lapodum). Judging by the artefacts
near the sanctuary it must have been in use in the pre-
centuriesas well. One can expect to find such sanctu-
at the river-headsof and the springs in Lika, especially
the Plitvice Lakes. The Lakes are an area of striking
with a string of sixteen lakes one below the other, with
s runnins over their lime barriers. The mvstic atmos-
the power and sparkling brilliance of the waterfalls
The lapodes
Die Japoden
Aus der Symbolauswahl- sei es eine Tierfigur oder ein Him-
melskorper- liiBt sich schlieBen,daB die Japodenverschiede-
ne Gotter verehrten, deren Namen uns nicht bekannt sind. Die
einzige,mit Namen bekannte Gottheit ist Bindus, der unter der
rcimischen Herrschaft mit Neptun identifiziert wurde, der
genausowie der griechischeGott Poseidonzuerstder Gott des
Wassersund spdter auch der Gott der Meere war. Er brachte
das Wasser auf die Erde und ermoglichte dadurch, daB die
Pflanzen wuchsen, so daB er in der griechischenMythologie
urspriinglich auch als Fruchtbarkeitsgott,aber auch als Gott
der Unterwelt verehrt wurde. AuBerdem schenkte er der
Menschheit die Pferde - in deren Gestalt er sich selbst auch
manchmal zu verwandeln pflegte - und zergte ihnen, wie sie
das Pferd zu zahmen und einzuspannen hatten. AuBer dem
Pferd sind ihm auch der Delphin und der Stier gewidmet. Bin-
dus wurden wahrscheinlichdieselbenAttribute zugeeignet,so
daBer als Gott desWassers,aber auch als Gott desLebensund
der Fruchtbarkart galt. GewiB nahm er im Pantheon der Japo-
den eine sehr hohe Stellung ein und wurde eine sehr lange Zert
verehrt. Sein Name war noch in der Zeit der Antike zu h<iren.
Seine Kultstiitte im Freien (sub divo) wurde an der Quelle Pri-
vilica, unweit von Biha6, enteckt; dort wurden Opferstiitten
dieser Gottheit mit den Spuren des Opferfeuers sowie Kno-
chen von zahlreichen zum Opfer dargebrachtenTieren (Stein-
bocke und Rinder) gefunden.SolcheOpferstiittenwurden hdu-
ftgzu Ehren des Bindus im Laufe des l. Jahrhundertsvon den
Fi.ihrernder Japoden(praepositusetprinceps lapodum) errich-
tet, und die im Umkreis der Opferstdtten gefundenen Gegen-
stdnde zeugen davon, daB sie auch in den vorausgegangenen
Jahrhunderten genutzt wurden. Man kann davon ausgehen,
daB solche Kultstiitten auch an den FluB- und anderenWasser-
quellen im Lika-Raum gefunden werden konnten. Dies gilt
besondersfiir das Gebiet der Plitvicer Seen,wo in einer Land-
schaft von atemberaubenderSchonheit insgesamt sechzehn
Seen iiber Stufen ineinanderflie8en, mit zahkeichen, iiber die
Rauhwacken abstiirzenden Wasserftllen. Die Mystik dieser
Landschaftund die Kraft der spnihendenWasserftlle bildeten
die ideale Szeneriefrir die Kultstiitte desBindus, desHerrn der
Wasser.Die Kultstdtten wurden bis zum heutigen Tage nicht
gefunden,weil dieser Teil des Naturparks mit dichtem, man-
cherorts vollig undurchdringlichem Wald bewachsen ist.
AuBerdem ist auch das Volumen der Seen im Laufe der Zeit
groBergeworden.Eine wichtige Rolle in der Gemeinschaftder
Japoden-sofern das aus dem Spektrum ihrer Schmuckmotive
(Kreis, konzentrische Kreise und Vogeldarstellungen- vor
allem Sumpfuogel) ersichtlich ist - spielte auch der Sonnen-
kult. Auch wenn dieseMotive nicht bekannt gewordenwdren,
kcinnte man trotzdem annehmen,daB sie auch die Sonne ver-
ehrten, weil es kaum ein Volk gibt, das dieseslicht - w-drme-
und lebenspendendeKultobjekt nicht ehren wiirde. Da die
Landwirtschaftnebender Viehzucht eine wichtige Rolle in der
Wirtschaft der Japodenspielte, wffi der Sonnenkultbestimmt
von sehr groBer Bedeutung. Diese Gottheit mit uns nicht
249
Japodi

i Livota i plodnosti. Jamadnoje bio pri vrhu japodskoga pante-

ona, te se dugo Stovao, a ime mu nije zamrlo ni u razdoblju
antike. Njegovo_sveti5tena otvorenome (;ub divo) otkriveno je
na,izvoru Privilipc, nedaleko od Biha6a, gdje su nadeni Lrtve-
nici s tragovima Zrfrene vatre te mnogobrojne kosti njemu
Zrtvovanih jaraca i goveda. Te Zrwenike njemu u dast podizali
su tijekom 1. st. japodski pryaci .(praepositus et princeps
Iapodum), a sudedi po predmetima nadenim u krugu sveti5ta
ono je bilo kori5teno i u prethodnim stolje6ima. Nalalenje
takvih sveti5ta trebalo bi odekivati i na izvorima rijeka ili
vrelima na lidkom prostoru, poglavito oko Pliwidkih jezera, na
podrudju fascinantneljepote, gdje sejedno ispod drugoga niZe
Sesnaestjezera,preko dijih sedrenihbarijera preskadu slapovi.
Mistidnost ambijenta, snagai pr5tavost slapova koji se smiruju
u jezerima vi5e su nego idealna mjesta za sveti5ta Binda,
gospodaravoda. Ona do danasnisu nadena,jer je taj prostor
Nacionalnog parka prekriven gustom, mjestimice neprohod-
nom Sumom, a i 1ezeru su tijekom stolje6a povedala svoj
obujam. Istaknutu ulogu u japodskoj zajednici, koliko je to
vidljivo iz repertoara njihovih ukrasa (kolut, kruLnica,
koncentridni krugovi i pikazi ptica, ponajprije modvarica),
imao je i kult sunca.Ibeztihnaznaka moglo bi se pretpostaviti
da su bili poklonici toga kulta, jer rijetko da i postoji narod
kojemu sunce ne ulazi u sfere Stovanja zato Sto zemlli, daje
svjetlo, toplinu i Livot. Kako je u Japoda poljedjelstvo, uz
stodarstvo,imalo znatanudio u gospodarstvu,i heliolatrijski ili
solarni kult morao je imati osobitu vaZnost. To bi boZanstvo,
nama nepoznataimena, bilo povezano, kao i Apolon, s kultom
plodnosti i vegetacija,p& u skladu s tim i sa suncem.Unutar
raznollka i bogata repertoara njihovih ukrasa najbrojnije su
zastupljeni privjesci, antropomorfni i kompozitni s prikazima
konja. Ve6 njihova mnogobrojnost, a kod kompozitnih
privjesaka i dugotrajnost, govore u prilog tomu da je rijed o
predmetima sa simbolikom koja je u religiji i kultu Japoda
imala osobitu vaZnost.Za antropomorfneprivjeske, posebiceu
obliku ZenskihsiluetauwijeZenoje mi5ljenje da su simbolidka
oznaka za domate boZanstvo plodnosti. Oni se u detaljima
razlikuju, a medu njima malobrojnije su zastupljeni primjerci
s prikazom Zenskoglika koji umjesto ruka ima ptice (kat.27.).
Takvi prikazi koji dine spoj Zenskoga lika i Zivotinje, po
mnogim bi autorima bili likovni odjek mitskih predodZbi
Gospodarice zvijeri Qtotnia theron), odnosno boZice Livota i
smrti, Stovanekod mnogobrojnih naroda egejskog i mediteran-
skog prostora.Njezini su pratioci pas ili ptice grabljivice, koji
su simboli smrti, ali i Laba i zmr1a,simboli rudanja i Livota-
Prikazima konja na nakitu te5ko je sa sigurno5du odrediti
simbolidko znailenje i poruku. Kako prevladava mi5ljenje da
su Japodi bili sjajni uzgalivali konja, vjerojatno je ved stoga
konj bio Zivotinja koja je u njihovu religioznom i simbolidkom
sustavu zauzimala valno mjesto. Za jedne bi likovi konjq
posebice oni prlkazani na kompozitnim privjescima, bili
reduciran prikaz Gospodarice konja (potnia hippon), a a
druge je on pratnja, Stovi5e olidenje Binda, boga voda i

250
Japodi

26. Jantarna plastika iz groba 47, Kompolje kraj Otoica (kat. 35.3. - 6.)
minijaturne ienske glave i priujesak s prikazom iene u hitonu
26- Ambr plastic from grave 47, Kompolje near Otoiac (cat. 35.3. - 6.)
LJinianrcfenale heads and pendant with
a Eprwrtation of a chiton-clad woman
26 bl*ilflastik aus Grab 47, Kompolje-bei Otoiac (Kat. 35.3. - 6.)
@e ftw*opfe und Anhringer mit
M&ciM in Chilon gekleideten Frau

252
The lapodes
Die Japoden

253
Japodi

vrhovnika japodskogapanteona,Stoje rezultiralo mnoZinom i

dugotrajno5duprikazana njihovu nakitu. Takva bi se interpre-
l---- taclja ukrasa te5ko mogla primijeniti na privjeske od bronce i
jantara koji prikazuju dupine (sl. 27), bi6a koja prate boga

'#&
i
-%*q_
mora, a isto su tako i pratry'aumrlih u podzemno carstvo smrti.
Oni su najvjerojatnijenabavljeni trgovinom i bili su ukras bez
odredene simbolike, koji izgleda zadudno u zemlji koja je
gotovo pola godine bila okovana snijegom. Cijelom nizu pri-
vjesaka, poput posudica, zvondida, kauri puLi(,a,bula, trokuta,
kuglica ili 5tapi6a,s velikom se vjerojatno5dupridaje
pejsko znalenie, tj. nosili su se kao zaitita od uroka i
Vedina tog nakita bila je pomidna, pa je stoga proi
zvudni efekt, koji je dodatno apotropejski djelovao rasrj
-demone i duvajudi vlasnika. Luksuzniji nakit i oglavljt
bljena Stapidastimprivjescima nosili su u posebnim.
prilikama u kojima je ples bio uobidajen dio
obreda, pa su zvukovi koje su pri pokretu proizvodili
ukrasi bili i ritmidka pratnja njihovih plesova.

Japodi su vjerojatno, kao i mnogi tada5njinarodi, svoja

17. Broniani priujesci u obliku dupina, Prozor kraj Otoica
)'. Bronze pendants in the shape ofdolphins, Prozor near Otoiac
)'. DelphinJi)rmige Bronzeanhcinger,Prozor bei Otoiac
stva darivali ostavljaju6i im ruzlidite dragocjenosti (
nakit i predmete svakodnevneuporabe) na za tu svrhu i
i posve6enamjesta: sveti5ta,pedine, korita rijeka, j
moZda i bezdaneponora. Skromne naznakeo takvim
kod Japoda, pruLaju predmeti s kraja kasnoga brondanog ilG
podetka starijega i,elleznog doba iz Gajine pe6ina kraj
DreZnika. Ve6ina istralivada pripisuje im votivni (zavjetni)
karakter, djelomice zbog mjesta nalaza, a to je pedina iznad
rijeke Korane, a djelomice zbog karaktera predmeta koje je
sadrLavala.Medu njima se istide izrazito velika fibula, koja
podede iz radionica sjeverozapadnogaBalkana (tip Golinje-
vo), na drjoj je trokutnoj nozi trezan ljudski lik uzdignutih
ruku (kat. 1.1.). Prema jednoj interpretaciji bio bi to prikaz
plesa, a prema drugoj prikaz dovjeka uzdignutih ruku pri
molitvi (orant). Ritualni karakter pripisuje se t nalazu ve6ega
broja oruLja, Lelleznihkopalja i kratkih madeva izkontarijeke
Klokot u Biha6kome polju, koji su bacani u vodu rijednomu
boZanstw, a to je na japodskome prostoru neospornoBindu.
Medutim predmeti, koji su bili bacani u vodu ili odloZeni u
pedine, sami po sebi ne mogu otkriti tijek obreda, njegove
sudionikeni oblike rituala - molitvu, ples ili svirku. Japodi su
zacljelo imali, kao i njihovi suvremenici niz vi5e ili manje
vaLnih boZanstava,ali o tome za sadane znamo niSta.Novim
istraZivanjima svaki 6e naIaz,poput kockica u mozaiku, nado-
puniti sliku o materijalnoj i duhovnoj kulturi toga dugovjeko-
ga, vitalnog i osebujnognaroda,Stosu Japodi nedvojbenobili.

lt;t. Broni'ani priujesak u obliku stilizirane Zenskefigure,

Drenov klanac (kat. 27.)
)x. Brcn:e pendant in the shape of a stylizedfemalefigurine,
Drenot Klanac kat. 27.)
)X. Bron:eanhiinger in der Form einer stilisierten Frauenfigur,
Drcnor klanac (Kat. 27.)

254
 Japodi

./
|t
ffi

256
 i'l
i
,.t
TheIapodes
Die Japoden

Jantar (gri. ilft,pov, elektmn; lat. glaesumL fosil aje biAna smola tercijomoga cmagonhog dneca, tisuiljecina cijenjena u gotovo svim hrlttana. Njegov
tjaj opjevoEomer,a o njemugoyorei mitoyi, od kojihje rajrymattji i nedwjbenonojAepii zapisaoinski pjesnik Otidije, prcwev1i ga iz prebogaEriznice
li-;totosiie. . On
Orl govori
sowri oo Faetonu,
Faetonu.sinu
sinu boga
bopa Helija, koii je
Heliia. koji ie Zivotom platio mladenaikujurnjavu
Zivotomplatio nebomuu sunievim
iurniavt nebom sunierim kolima. Nevieit uu voinii
kolina. Neujeit voinii oievih
oievih kola
kala
gaseti njihov sjaj, a potom i Zemlji, paleti je. Mnogi su izvori presahnuli, mora se smanjila, a stanovnici Afrike postali su crni. Kako
-laniar Zeus ga pogada strijelom i on pada u rijeku Eridan. OZaloicenu majku Klimnenu i sestre Helijade bogovi pretvore u jablane, a njihove suze u
Osi; velita ja lj,pote jantara, o njemusupisani i mnogobrojninaprtci izfarmakalogije, u kojima musepiilajlt Uekovita,ali i mogiina swjstva. Njime
se kitilo.
lo, lijeAlo
liieAlo i Stitilo od
oil zala; stopaje
zala: stoga ie za Etruiiane imao vijednost Rimlianeje
viiednost zlats, a za Rinljane pah kako nawdi Plinije Staiji,
ie pak, StaiiL samojedna fiwrica od tago
iednafgurica
datefijala wijedila i'e od nekolikoljudskih bita. Siguno je deje jqntar i za Japodebio rhqa rcba, bilo daje ijei o simini kalt fl sami oblikavali, najieice
t zma za ogrlice ifrbule, ili wk o gotoimyedmetima, pretezitonakitu, izradenuu stranim tadio icama.Medu takvevaAaubrojiti zrna u obliku Zenskihglava,
^allena u KompoAt, vijedna lihowa djela italskih radionica, raitena u duhuarhajskeumjefiosti

Anber (Greek .titpov, elehft)n; Latin glaesun), is a fossitptant rcsin of terciary conikrcus nEes.valuedlor nittennia in almosrevery drhure. Homer
celebratedits shine; it is mentionedin the myths,the mostfamous and certainu the most bea tiful ofwhich is the one takendown by the Romanpoet Oidiu'
vho took it!|om the v$t treasuryof Grcekmytholog. It speab ofPhaetan,son ofthe god Eelios, whopaid with his W for boyishl! raci g acrossthe sky itt
hisfather's san chaiot. Unsdlled ider that he wat, he epptuachedthe staft, extingufuhitEthe shi e, and later the earth, buni g it. Ma ! sourcesdlied out,
the seasshrunk, a d the hhabitants of A"fica tumed blach In ordet to save the world, Zeushit Phaetonwith an arrow, llpon which the latter fell into the
Erida us river. me gods tuned his ltour ing mother Clwene attd his s^ters the Heliadesinto poplars and theil tearsinto amber.In dddition to praises to its
barty, nanerousfarmacological irlstructions )erewfitten about ambet,attibutittg healing, but also magical qualities to it. It was usedfor omamentation,
kaling andwtection Irom evil; thercforefor the Etrusca s it hail the ralue of gold, whercasfor the Ronan' as Plin! the Elder nentioned,just one ambet
lgurine wqs ulorth morethan severalhumanbeings.Amber wastndoubtedlyan expensivegoodfor the Iapodesas well, whetheras a raw mateial which they
vorked o their ow , mostly into bead.s for necuacesandJibulae, or asfnished prod cts, mainb)jewellery manufacturedin foreign workshops.Ihe beadsin
tle shapeoflemale headsfound in Kompoue,wluable wo*s of ltalian wo*shops, createdin the spirit ofthe Archoic art, certainly belongto the lafter goup.

Bet stein (Griechisch Enpov, Elektron; Lat. glaesum)ist ein pllanzlichesFossilhaz awgestorbenerNadelholzbdume, das schonseit Jahrlawenden infast
allen Kulturcn sehrhochgachiiEt wtd. SogarEomer ilichteteiber ilen Glanziles Bemsteins.Benstein w rde auchzu mema der Whologie; dm schdnsten
schriebdariber der rdmischeDichter Ovid, der diesesThemaaw der reichenmttholagischenSchaatmheder Griecheniibenommenhatte.Saschrieber iber
Phaeton,denSohndesSonnengottes Helios, dendiejugendlicheRaserei ,it ilemSonnenwagendasLebenkostete.Den Sonnenwagen seinesUaters 4geschickt
lenkend,fihr er zu wh an die Stemeheran,liischte denStemenglanzaus,stidte zur Erile und steeae siein Brand. Dia Que en veryiegten,Meerczogensich
alriick nddieMe sche in Aftika wurdenschwwz. Da grifzats ein nd trafden Gottessohnmit seinemDonnerkeil,woraulhin der in den FW Efidanus
saii/zte.Die Gi;tler verwandelel seinetra emdeMutter Klwene und seineSchwestem,die Heliaden,,in PappelbAume,ihre TtAnenin Bernsteinperle. Die
*h6nheit det Benstebts Mrde nicht nur bewundert,so dem ih t w tde auch heilendeund nagische Wrht:ngzugeschrieben;iber Bemsteinwurde auch in
vielenpharnakabgischen Schiften geschrieben.Bernstei wurde ak SchmuckHeilmiftel ntd SchuE,,or Mifrgeschickverwendet;fir die Etntsker war er
Eenausokostbt wie Gold ffidft die Rdmetiso Pliniusder Alterc, seinur eine einzigeHeineFigur ausBernsteinmehrwert gewesefialsmehrctente schliche
Wesen. Sicherwar Bernsteinauchfb die Japode ei kDstbarctGtt, egal ob essichtrt Rohstofhandelte, densie ilann weiter tvlarbeiten mqften - meiste s
zu PerlenJiir Ealskettenund Fibeln - oder mfertige Eneugnisse,iiberwiegendSchnuck,der infremden Werkstiitte4gdertigt.t.wde. Dan zdhlenilie Pe e
in Fom wn Frauenkdpfen,urcrtvolle Verkeder italische bilde de Kunst im archaischenStil die inder Funhtdtte Kompoljegefundenwurden.

257
 Dali G

R IZ GROBA 1. SELECTION FROM A GRAVE ASSEMBLAGE

- Busija,Erdut (7), Dalj - Basija, Erdut (7),
1909.0grob 39
iskopavanje systematic excavation in 1909, grave 39
-:
r 8. st. pr. I<r. Dat-: 8'hcentury BC
: VINSKI-GASPARINI1973.T. I 19: 14-15. Bibl.: VINSKI-GASPARINI1973, Pl. 119: I4-15.

Par psalija, Pair of horce cheek-pieces,

bronca: duZ. 15,3 cm, 1415cml bronze: L 15,3 cm, I4r5 cm;
AJ'[.Z,inv. 7267,7268 AMZ, inu 7267,7268

Par psalija, dijela Zvalakoji dola- Pair of cheek-pieces, the bridle

ze sa strane gubice konja. Vrhovi
psalija imaju klobudast zavrle-
tak. U visini svake od triju perfo-
racija za spajanjeLtala najednoj
strani nalaze se mala ispupdenja.
parts fitting the side of the
horse's head. The tips have a
bubble-like ending. On one side,
tltere are small projecting lmobs
in level with the three perfora-
tions for connecting the bridle.

S.M.

IZ GROBA 2. SELECTION FROM A GRAVEASSEMBLAGE

lrrija, Erdut (7), Dalj - Busija, Erdut (7),
bkopavanje 1911.0grob 1 0 systematicexcavationin 1911,gruve 70
$. pr. Kr. Dat.: 8'hcenturyBC
KI-GASPARINI1973.T. ll9: 16-17. Bibl.:'|/INSKI-GASPARINI 1973.Pl. 119: 16-17.

Par psalija, Puir of horse cheek-pieces, on one side, in level with the
bronca: dui.15,7 cml 1507cm; bronze: L. 15,7 cm, 75r7 cml three perforations for connecting
AJi[.Z, inv. 7526 AMZ, inv. 7526 the bridle.

Par psalija (dio Zvala) s klobuda- Pair of cheek-pieces, the bridle

sto oblikovanim vrhovima. Na parts fitting the side of the
jednoj strani, u visini svake od horse's head. The tips have a
triju perforaclja za spajanje Zva- bubble-like ending. There are
la, stoje plastidni gljivasti ukrasi. smal I mushro om-like decor atio ns

S.M.

lz osTAvE (SKUPNANALAZA) 3. SELECTION FROM A HOARD

- Ba5dineoIlok (2),
pronadeno 1897. prigodom rigolanja,
1900, T. II, ilI; VINSKI - VINSKI-GASPARINI
I-GASPARINI1973.T. 130: 1: T. 131: 16-18.
Sarengrud - Baltine, Ilok (2),
uccidental find in 1897 daring vineyard cultivation,
purchased in the sume yean
Dat.: 8'hcentury BC
BibI.: BRUNSMID 1900,PI. il, il; T/INSKI -'|/INSKI-GASPARINI
1962, Pl. I; VINSKI-GASPANNI 1973, Pl. 130: I; PL I3I: 16-18,
21-23.

m
O rf,
,G
co
 1. Fibule,
bronca: duZ. 8 - 24 cm; AINIZ,
inv. 4373,,4374o4377, 4379
Naodarastefibule (4) s osmidas-
tom petljom,izrad.eneod spiralno
namotanebrondaneZice.
2. Torques,
bronca: A 18 x 16 cm; AN4Z.
inv.4372
Tordirani torques (kolutasta ogr-
lica).
3. Falerao
bronca: @ ll,5 cm;.LNI.Z,
inv.4394
Okrugla ukrasna ploda (falera),
probu5enapo sredini te ukra5ena
dvama redovima iskucanih kru-
gova.
4. IZBOR IZ GROBA
Vukovar - Lijeva bara (5)o
sustavnoiskopavanie1f5_3.,grob 269
Dat.:8. st.pr. Kr.
Lit.: VINSKI 1955,sl. 11;VINSKI 1959,T.XXXVI: 11;VINSKI -
VINSKI-GASPARINI1962. T. III: 42-47: VINSKI-GASPARINI1973.
T.1 2 5 :1 - 4;DE M O1996sl
, .1 6 .
4.1.- 4. 1. Brus.
EionCa, kamen: dui.24,7 cmi
ANIZ, inv. 17698
Brus s brondanom drSkom. KriZ-
ne i okrugle zakovice na tijelu
dr5ke upu6uju na to da je bila
obloZena organskom materijom,
najvjerojatnije drvom ili koZom.
t
$'fkt 2. Koplje,
ileljezoz dui,.26,5 cm; AMZ,
inv.17699
I Koplje listolika oblika s nagla5e-
nim sredi5njimrebrom.
3. Fibula,
broncao ileljezoz duZ. luka
9 cm; AIIZ, inv. 17700
Fibula tipa Vade, Zeljezne kon-
strukcije te s brondanim pla5tom.
Na krajevima luka fibule smje-
Stene su dvije plodice, izmedu
kojih se nalaze detiri veia dvora-
-==_ sta zadebljanja.
262
4. Narukviceo
bronca: O8- 13cm; ANIIZ,
inv. 4396, 4400, 4401, 4402,
4403,4404,4407
Narukvice (7) od tanka lima s
prebadenim, nesastavljenim kra-
jevima.
I. Fibulae,
Bronze: L. I - 24 cm; AMZ,
inv. 4373, 4374, 4377,4379
Spectacle-fibulae(4) with a "/ig-
ure-of-eight loop, made of coiled
bronze wire.
4. SELECTION FROM A GR,IIVE
Vukovur - Lijevu Bara (5),
systematic excavation in 1953,grave 269
Dat.: 8'hcentury BC
Bibl.: VINSKI 1955, Fig. II; VINSKI 1959, Pl. XXWI: 11; VINSKI -
VINSKI-GASPARINI 1962, Pl. III: 42-47; VINSKI-GASPANNI 1973.
Pl. 125: 1-4; DEMO 1996, Fig. 16.
4. Zrno,
bronca: @ 2oScm; AMZ,
inv.17701
Zmo kuglastog oblika, sa Siro-
kom perforacijom u sredi5njem
dijelu.
7. Whetstone,
bronTe, stone: L. 2417cm;
AMZ, inv. 17698
Whetstonewith a bronze handle.
Round and cross-shaped rivets
on the handle indicate that it was
coated with organic matter, most
likely with wood or leather
2. Spear,
iron: L. 26,5 cm; AMZ,
inu 17699
Leaf-shaped spear with a pro-
nounced middle rib.
2. Tbrc,
bronze: @ 18 x 16 cm; AMZ,
inv.4372
Torded torc (neck ring).
3. Phalera,
bronze: O 11,5cm; AMZ,
inu 4394
Discoid decorative
(phalera), perforated in the
tre and decorated with two
of embossedcircles.
4. Bracelets,
bronze:O8-13cm;AMZ,
inv. 4396, 4400, 4401, 4402,
4403,4404,4407
Bracelets (7) of thin sheet-metal
with overlapping ends.
3. Fibula,
bronze, iron: L. of bow 9 cm;
AMZ, inu 17700
Fibula of the Vaie type, with an
iron core and bronze mantle-
There are two small plates at
both ends of the bow, with fow
large lmots between them.
4. Bead,
bronze: O 2r5 cm; AMZ,
inu 17701
Spherical bead with a wide per-
foration in the middle.

ODNICI REMENJA I PRIVJESCI
- Busija,Erdut (7),
nalaz, broncal ANf.Z.,inv. 7306-7309, 7 407 (2x), 7 408'
7411,7413(2x)
l: t. st. pr. I(r.
T. 119:8-11.
: VINSKI-GASPARINI1973,
Razvodnici s remenja konjske
oo
opreme,
1. Dva mala razvodnika u obliku
malteSkogal<rlLa;,@ 2,1 cm.
2. Razvodnik u obliku malte5ko-
gahrlLa sa zaobljenim vrhovi-
ma: @ 3,3 cm.
I|l 3. Dva razvodnika kruLna oblika.
s visokim sredi5njim trnom;
@ 2,7 cm.
o o
4.Tt''raz:rodnika u obliku malte-
SkogakiLa;A 2,9 cm.
5. Dva razvodnika k'ruLna oblika
s upisanim motivom malte-
Skogal<rrLa;@ 4,7 cm,4,9 cm.
t decorated with a Maltese
Drdut (7),
1910.; keramika: vis. 7,8 cm, @ trbuha 9,2 cm,
8,5 cml djelomiino restaurirano (ruika i dio oboda),
bv.6229
Vrdi6 s rudkom koja neznatno
prelazi visinu oboda. Vrat je ci-
lindridan, lagano povi5en na dije-
lu nasuprot rudki, a od zaobljena
trbuha dijeli ga udubljena linija
te tri gukice rasporedenetako da
s rudkom dine vrhove kvadrata.
Dno je u sredini udubljeno (tzv.
'omfalos' dno). Ukras od sitnih
spirala, oividen urezanim linija-
ma, tede pravolinijski uz obod
posude te u obliku girlande po
sredini trbuha.
Dat.: 8. - 7. st. pr. Ik.
Lit.: HOFFILER 1938,T. 33:3.
Daf Gro
5. STR,/IP SEPARATORS FROM HORSE HARNESS
Dalj - Busija, Erdut (7),
Accidental find, bronze: AMZ, inv. 7306-7309, 7407 (2x)' 7408'
7410, 7411, 7413 (2x)
Dat.: 8'hcentury BC
Bibl.: VINSKI-GASPAMNI 1973, Pl. 119: 8-11.
Horse harness strap
separators,
I. Two small strap separators in
the shape of the Maltese
Cross; @ 2,1 cm.
2. Strap separator in the shape of
the Maltese Cross with round-
ed tips; O 3,3 cm
3. Two discoid strap separators
with a high central spike;
O 2,7 cm.
4. Three strap separators in the
shape of the Maltese Cross;
@ 2,9 cm.
5. Two discoid strap separators
Cross motif; @ 4,7 cm, 4,9 cm.
6. SMALL JAG
Dalj, Erdut (7),
purchased in 1910;pottery: H. 7,8 cm, @ of belly 9,2 cm,
@ of mouth 8,5 cm; partially restuurated (handle and a purt
of the rim), AMZ, inv. 6229
Small jug with a handle that ex-
tends slightly above the rim. The
neck is cylindrical and slightly
rqised on the part opposite the
handle. It is divided from the
rounded belly by a sunken line
and three lugs, placed in such a
manner that together with the
handle they form a square. The
base is raised in the middle (so-
called'ompltalos' base). The dec-
oration, consisting of small spi-
rals bordered by incised lines,
extends in a rectilinear pattern
beneaththe vesselrim and in the
form of a garland in the middle
part of the belly'.
Dat.: 8'h- 7'hcentury BC
Bibl.: HOFFILER 1938.PL 33: 3.
S.M.
263
7. FIGURICA ZMIJE
Dalj - Daljska planina, Osijek (7),
sluiajni nalaz, dio ostavel bronca: dtti,.3r9 cm,,A 006cm;
restaurirano, MSO, inv. 12106
Mala figuica zmlje, prlkazana
vrlo realistidno,savijenau obliku
slova S.
Dat.: 8. - 7. st. pr. Ik
Lit.: Neobjavljeno.
8. IZBOR IZ GROBA
Dalj - Busija, Erdut (7),
sustavnoiskopavanje 1909.,grob 59
Dat.: 8. - 7. st. pr. Ifu.
L i t . : H O F F I L E R 1 9 3 8 .T . 3 2 : 2 a b .
Zdjela,
keramika: vis. 10,3 cm,
@ ofrora36,7 cm; djelomidno
restaurirano, AMZ, inv. 6911
Velika zdjela uvudena oboda koji
je ukra5enkosim udubljenjima u
stilu tzv.'turbanastog'ukrasa. Po
sredini trbuha stoji u5ica. Unu-
tra5njost zdjele ukra3enaj e urezi-
vanjem. Sredi5nji dio zauzima
motiv kruga rz kojega na detiri
strane rzlaze po tri ravne linije,
9. OSTAVA(SKUPNTNALAZ)
Ilok (l),
sluiajni nalaz,,1960.
Dat.:8. - 7. st.pT.Ifr.
Lit.: MAJNARIC-PANDZIC1966-68,T. 1-3.
9.1. 1. Lonac,
keramika: vis. 18,2 cm,
@ trbuha 20,9 cm,
Q otvora 10,3 cm; djelomidno
restaurirano, MGI, inv. A.-66
Lonac grube fakture s primjesa-
ma pijeska. Obod je lagano raz-
grnut, a niski cilindridni vrat na-
glo prelazi u Sirok zaobljen trbuh
posude, koji se zatim postupno
suLava prema ravno odsjedenu
dnu.
264
7. SNAKE FIGARINE
Dalj - Daljska Planina, Osijek (7),
accidentsl Jind, part of a hoard; bronze: L, 3,9 cm, @ 0,6 cm;
restuurated, MSO, inv. 12106
Small figurine of a snake, por-
trayed very realistically, bent in
shape of the letter 'S'.
Dat.: 8'h- 7'hcentury BC
Bibl.: Unpublished.
8. SELECTION FROM A GRAVE
Dalj - Busija, Erdut (7),
systematic excavation in 1909, gruve 59
Dat.: 8'h- 7'hcentury BC
Bibl.: HOFFILER 1938,Pl. 32: 2ab.
drjele6i unutra5njostna (etirr zo- decorated with sloping indenta-
ne. Unutar svake zone, kao i unu- tions in the style of the so-called
tar sredi5njegakruga, dominira 'turban'pattern. In the middle of
motiv sirlanda. the belly there is a pierced lug.
The interior of the bowl is dec'o
rated with incisions. On the t'en-
tral part there is a motif of a t'ir-
Bowl, cle from which groups of three
pottery: H. 10,3 cm, straight lines extend in four di-
@ of mouth 36,7 cm; partially rections, dividing the inside into
restaurated, AMZ, inv. 6911 four zones. The garland moti.f
dominates within each zone, as
Large bowl with an inverted rim well as within the central circle.
s.ti.
9. HOARD (COLLECTIVE FIND)
Ilok (1),
uccidentsl find in 1960
Dat.: 8'h- 7'hcentury BC
BibI.: MAJNARIC-PANDZIC 1966-68, PI. ]-3.
1. Pot,
Pottery: H. 18,2 cm,
@ of belly 20,9 cm,
@ of mouth 10,3 cm; partially
restauruted, MGI, inv. A-66
Pot of crude make with sand ad-
ditions. The rim is slightly evert-
ed. The low cylindrical neck
abruptly changes into a wide
rounded belly, which gradually
narrows towards the flat base.
 2. Razvodnici remenja s
konjske opreme (3),
O
bronca: @ 5,0 cm1'
dielomii.no restaurirano,
MGI, inv. ,4.-68(2x), A-69
?.
o
* o Dva raztodnika imaju aLurirani
krlLm motiv, na dijim je kracima
ryezan ukras koncentridnih kru-
o
govu a rub je ukra5en todkanjem
(punktiranjem). Tre6i razvodnik
ee takoder nosi ukras lcrlLa, izvede-
na u niskome reljefu.
C lief.
3. KriZni privjesci,
bronca: @ 1,3 cm;
MGI, inv. A-70
Privjesci (17) s prstenom kroz
koji se provladio remen. Vanjska
vidljiva strana nosi plastidni
ukras malte5koga kstLa.
IZBOR IZ GROBA
- Renovo, Itok (2),
ninalaz, kupljeno 1901. godine posredovanjem
Gjipanovi6a; grob I
Vri,
keramika: vis. 1318cm,
@ trbuha 18 cm, A otvora
9 x L0,8 cm; djelomiino
rekonstruirano (obod i ruika);
ANI.Z, inv. 6528
Vrd s jednom rudkom koja laga-
no prelazi visinu oboda. Lagano
prema van uvijen obod prelazi u
cilindridan vrat koji se lagano Siri
prema dnu. Prijelaz je prema vrlo
zaobljenu trbuhu izrazit. Vrd je
ukra5en linearnim motivima na
nekoliko mjesta - uz obod te na
prijelazu u trbuh nalazi se teku6a
spirala,oividena dvjema udublje-
nim linijama, dok se sredinomtr-
buha pruZa vijenac sastavljen od
pet paralelnih girlanda. Rudka je
ukra5enaokomitim Zli ebovima.
2. Strap separatorsfrom a
horse harness (3),
bronze: @ 5,0 cm;
p arti ally r estawrated,
MGI, inv. A-68 (2x), A-69
Two separators bear a cross mo-
tif in openwork, the arms of
which are decorated with incised
concentric circles, while the rim
is decorated with punctated dots.
The third separator is also deco-
ratedwith a cross motif in low re-
3. Cross-shapedpendants,
bronze: @ 1,3 cm;
MGI, inu A-70
Pendants (17) with a ring
through which a strap ran. The
visible outer side bears a relief
decoration in the shape of the
Maltese cross.
R.C,
10. SELECTION FROM A GRAVE
Sarengrad - Renovo, Ilok (2),
Accidental find, purchased in 1901 through the mediation of
S. Gjipanovit; grave 1
Dat.: 8'h- 7'hcentury BC
Bibt.: BALEN-LETUNIC 2004. Pt.6; t.
Jog,
pottery: H. 13,8 cm,
@ of belly 18 cm, @ of mouth
9 x 10,8 cm; partially
reconstructed (rim and handle);
AMZ, inv. 6528
Jug with a single handle that ris-
es slightly above the rim. The rim
is slightly everted. The cylindri-
cal neck gradually widens to-
wards the base. The transition to
the very rounded belly is pro-
nounced. The jug is decorated
with linear motifs .in several
places: beneath the rim and at
the transition to the belly there is
a running spiral, bordered by two
sunken lines; the middle of the
belly is decorated by a band of
five parallel garlands. The han-
dle is ornamented with vertical
grooves.
S.M.
265
Grupa Dalj
11.PAR \ARUKVICA
Sotin. \'ukovar (3),
sluiajni nalaz, kupljeno 1907. od Georga Haupta; bronca:
vanjski A 9,,7cm, unutarnji @ 6,1 cml Ai.s{Z,inv. 5798, 5957
Par lijevanih narukvica s prilju-
bljenim krajevima. eitava povr-
Sina, osim na unutarnjem dijelu
obruda,ukra5enaje nizovima od
po sedam okomito urezanih tan-
kih paralelnih linija, oividenih
sitnim vodoravnimurezima.
Dat.: 8. - 7. st.pr. Ik
Lit.: Neobjavljeno.
12.POSUDA
Dalj - Busija,Erdut (7),
sluiajni nalaz,kupljeno 1911.godineod JosipaKrausal
keramika: vis.2413cm,A trbuha 29,7cm,A otvora8r5cml
restaurirano.AMZ. inv. 7087
Posudaloptasta trbuha, ljevkasta
vrata te razgrnuta oboda. Na pri-
jelant. ramena u trbuh nalazi se
koljenastarudka s rogolikim pro-
duZetkom. Unutra5njost oboda
posudeukra5enaje facetiranjem,
dok je na donjem rubu ramena,
oko ditave posude,niz Srafiranih
trokutova. Siroki trbuh u cijelosti
je ukra5engustim okomitim Zlje-
bovima.
13.GROB
Dalj - Busija,Erdut (7),
sustavnoiskopavanje1909.,grob 3
Posuda (iara),
keramika: vis.45 cm.
A tbuha 50 cm,
A otvora 29 cm;
rekonstruirano,
ANIZ, inv. 6941
Posuda (Lara) izrazito razgmuta
oboda te ljevkasta vrata koji ne-
naglaSenoprelazi u trbuh, od ko-
jega ga dijeli tek lagano udublje-
na linija. Dno Zareoblikovano je
u vidu niske prstenastenoZice.
Jedini ukras su dva niza odpo de-
tiri grbice, simetridno postavlje-
266
11.PAIR OF BR,/ICELETS
Sotin, Vakovur (3),
accidental find, parchased in 1907 from Georg Haupt; bronze:
outer O 9,7 cm, inner O 6,1 cm; AMZ, inv. 5798,5957
Pair of cast bracelets with abut-
ting ends. The entire surface, ex-
cept on the inner side of the
hoop, is decorated with bands of
seven vertically incised thin par-
allel lines, bordered by tinv hori-
zontal incisions.
Dat.: 8'h- 7'hcentury BC
Bibl.: Unpublished.
S.M.
12. VESSEL
Dalj - Busija, Erdut (7),
accidentalftnd, purchasedin 1911from JosipKraus;
pottery:H. 24,3cm, O of belly29,7cm, @ of mouth 8,5cm;
restaurated,AMZ, inv. 7087
Dat.: 8. - 6. st.pr Kr sion. The inner side of the rim is
Lit.: HOFFILER 1938.T. 3: 3. facetted, while on the lower part
of the shoulder there is a series
of hatched triangles running
along the entire vessel.The entire
surface of the broad belly is dec-
Vesselwith a round belly,funnel- orated with dense vertical
type neck and everted rim. On the grooves.
transition from the shoulder to
the belly there is a knee-shaped Dat.: 8'h- 6'hcentury BC
handle with a horn-like exten- Bibl.: HOFFILER 1938.Pl. 3: 3.
S.M.
13.GRAVE
Dalj - Busija, Erdut (7),
systematicexcavationin 1909,grave 3
ne rznad i ispod naj5iregadijela Vessel (urn) with a strongly
trbuha tako da tvore kvadrat. everted rim and funnel-type neck
that inconspicuously runs into
Dat.: 8. - 6. st. pr. Ifr. the belly,from which it is divided
Lit.: HOFFILER 1938.T. 3: 5. with only a slightly sunken line.
The baseofthe urn has the shupe
of a low roundedfoot. The onlr
decoration consists of fwo series
of four lugs, placed symmetri-
Vessel (urn), cally above and below the widest
pottery: H.45 cm, portion of the belly, forming a
@ of belly 50 cm, square.
@ of mouth 29 cm;
reconstructed, Dat.: 8'h- 6'hcentury BC
AMZ inv. 6941 Bibl.: HOFFILER 1938,PI. 3' 5
I'. ZENSKI GROB
lblovar - Lijeva bara (5),
rvno iskopavanje 1,953.,grob 202
: 8. - 6. st. pr. Kr. : Dat.: 8'h- 6'hcentury BC
f,-. v.
i-: VINSKI 1955,sl. 12;VINSKI1959,T. XXXVI: 12;VINSKI -
SKI-GASPARINI 1962. T. IV: 56-57:"VINSKI-GASPARINI
f973.T. 125:Il-12.
l.-2. 1. Dijadem,
srebro, bronca: ANIZ,
inv. 17695.
Dijadem sastavljen od konveks-
nih limenih plodica te karidica od
brondaneLice.
2. Fibula.
bronca: AM.Z" inv. 17693.
Naodalasta fibula s osmidastom
petljom, izradena od spiralno na-
motane Lice.
NA POSUDA
- Busija,Erdut (7),
nalaz, kupljeno 1906. od J. Schmiederer;
: vis. 9,6 cm, @ trbuha 10 cm, @ asta 3r4 cml
inv.4988
Posudasastavljenaod dviju isto-
vjetnih posudica, spojenih na
predjelu trbuha,gdje je postavlje-
na i trakastarudka. Posudiceima-
ju okomito kaneliran loptast tr-
buh, ljevkast vrat te pro5iren za-
ravnjen obod.
Dat.: 8. - 5. st. pr. Ifu.
Lit.: HOFFILER 1938,T. 34:6.
A 16. CUP
Erdut (7),
na,lazovj erojatno ciglana Banjkas,
1931.;keramika: vis. 5,2 cm (7,8 cm s ruikom),
a6 cm, @ otvora9,9 cml ANI.Z,inv.7130
Salica s jednom rudkom, na di-
jem se gornjem dijelu nastavlja
depoliki produZetak.
Dat.: 8. - 5. st. pr. I(r.
Lit.: HOFFILER 1938.T. 24: I.
14. FEMALE GR./IVE
Vukovar - Lijeva Bara (5),
systematic excavation in 1953,grave 202
'|/INSKI
Bibl.: 1955,Fig. I2; VINSKI 1959, Pl. XXWI: 12; VINSKI -
VINSKI-GASPANNI 1962, Pl. IV: 56-57; VINSKI-GASPANNI 1973,
Pl. 125: I 1-12.
1. Diadem,
silver, bronze: AMZ,
inv. 17695.
Diadem made of convexplates of
sheet metal and rings of bronze
wire.
2. Fibula,
bronze: AMZ, inv. 17693,
Spectaclefibula with a figure-of-
eight loop, made of coiled wire.
S.M.
15. DOABLE VESSEL
Dalj - Busija, Erdut (7),
accidental ftnd, purchased in 1906 from J. Schmiederer;
pottery: H. 9,6 cm, @ of belly 10 cm, @ of mouth 3,4 cm;
AMZ, inv. 4988
Vesselmade up of tv'o identical
smaller vessels,connectedin the
belly,area, v'here a band handle
also lies. The smaller tessels
have a vertically cannelured
round belly,funnel neck and en-
larged flat rim.
Dat.: 8'h- 5'hcentury BC
Bibl.: HOFFILER 1938,Pl. 34: 6.
S.M.
Dalj, Erdut (7),
uccidental Jind, probably the Banjkus brick factory,
purchased in 1931;pottery: H. 5,2 cm (7,8 cm with handle),
@ of base 5,6 cm, @ of moath 9,9 cm; AMZ, inv. 7130
Single-handed cup. wilh a but-
ton-like protrusion on the upper
part.
Dat.: 8'h- 5'hcentuty BC
Bibl.: HOFFILER 1938.Pl. 24: 1.
s..1/
Grupa Dalj
I7.IZBOR IZ GROBA
Dalj - Busija,Erdut (7),
sustavnoiskopavanje1909.,grob I
Dat.:8. - 5. st.pr. Ifo. i Dat.: 8'h- 5'hcentury BC
Lit.:HOFFILER1938.T. 3l:12.
Zdljela,
keramika: vis.615 cm,
@ otvora2Tr3 x24r3 cm,
dui,.32 cmo Sir. 25 cm;
ANIZ, inv.6909.
Plitka ovalna zdjela s dvjema
dr5kama na duZim stranama.
Obod zdjele nosi narebreni ukras,
izveden utiskivanjem (prsta), dok
su dr5ke ukra5ene nizom kanelu-
18.IZBOR IZ GROBA
Dalj - Busija,Erdut (7),
sustavnoiskopavanje1909.,grob 84
Dat.:8. - 5. st.pr. Ifu.
Lit.:HOFFILER1938,T. 36: 13.
ZveLka,
keramika: vis. Tol cmo
duZ. 8,9 cm, 5ir. 416cml
dj elomiino rekonstruirano,
AM.Z, inv. 6917
Sitna plastika u obliku ptice kojoj
nedostajeglava. Promatran s uZih
strana,predmet nalikuje Zivotinj-
skoj glavi,s uodljivom gubicom
te u5ima. Suplji sredi5nji dio sa-
drLava kamendi6, tako da pred-
met funkcionira kao zve(ka.
19. KOSARICA
Dalj - Busija, Erdut (7),
sluiajni nalaz, kupljeno l9ll.; keramika: Q dlna 6,3 x 4,6 cm,
A otvora7,7 cm; djelomiino restaurirano (ruika), AJ$IZ,inv. 7105
Posudica
u oblikuko5arice.
Dat.:8. - 5. st.pr. Kr. "
Lit.:HOFFILER1938,T. 34:5.
268
17. SELECTION FROM A GR,/IVE
Dalj - Busija, Erdut (7),
systematic excavation in 1909, grave 7
Bibl.: HOFFILER 1938.Pl. 3l: 12.
\
ra. Na jednoj od uZih stranaposu- Shallow oval bowl with two han-
de na trbuhu je postavljenau5ica dles on the longer sides. The rim
zapivezivanje. is ribbed and decorated with (fin-
gertip) impressions. The handles
are decorated with a series of
cannelures.In the area of the bel-
Bowl, ly, on one of the narrower sides
pottery:H.6,5 cm, of the vessel, there is a suspen-
@ of mouth 27,3x 24,3 cm, sion loop.
L. 32 cm, W 25 cm;
AMZ, inv. 6909.
S.M.
18. SELECTION FROM A GRAVE
Dalj - Busija, Erdut (7),
systematic excavution in 1909, grave 84
Dat.: 8'h- 5'hcentury BC
Bibl.: HOFFILER 1938,Pl. 36: 13.
Rattle,
pottery: H, 7,7 cm,
L. 8,9 cm, W 4,6 cm;
p artially rec onstracted,
AMZ, inu 6917
Small object in the shape of a
bird with the head missing. Ob-
served from the narrower sides,
the object resembles an animal
head with a conspicuous muzzle
and ears. The hollow central part
contains a pebble, so that the ob-
jectfunctions as a rattle.
S.M.
19. SMALL VESSEL
Dolj - Busija, Erdut (7),
accidentalfind, purchased in 1911; pottery: @ of buse 6,3 x 4,6 cm,
@ of mouth 7,7 cm; partially restauruted (handle), AMZ, inu 7105
Small basket-shapedvessel.
Dat.: 8'h- 5'hcentury BC
Bibl.: HOFFILER 1938.Pl. 34: 5.
S.M.
20. ASKOS
SotinoVukovar (3),
sludajni nalaz, kupljeno 1904. od Nikodema Vla5ida; keramika:
vis. 6,4 cm, @ ofvora 615x 4r8 cm, dui. 9,1 cm, Sir. 6,7 cm;
AN{Z, inv. 5070
Mali askos s rudkom ukra5enom
pseudo-tordiranjem (Zljeblj enjem
koje ostavlja dojam tordiranja).
Dat.: 8. - 5. st. pr. I(r.
Lit.: Neobjavljeno.
2I. POSUDA
Sotin, Vukovar (3),
\eramika: vis. 11,2 cm, A trbuha 16,3 cm, A otvora 8,7 cm;
AIIZ. inv. 19905
Bikonidna posuda s jednom ko-
ljenastom rudkom, diji je prlje-
lom izveden u obliku malenih
ro5di6a.Na gornjem dijelu trbuha
oko cijele posudenalazi se2,5 cm
Sirok pojas, na kojemu ukras od
triju udubljenih nakoienih linija
alternira s malenim grbicama,
odnosnos kruZnim udubljenjima.
Dat.: 8. - 5. st. pr. I(r.
Lit.: Neobjavljeno.
'A P.{R ASKOSA
Ij - Busija,Erdut (7)'
-trjni nalaz,kupljeno l9ll.; keramika: vis. 15,7cm, 1618cm,
!. 23.1cm,23,8cm; lijepljeno,AMZ, inv.7103,7104
Par askosa s dr5kama u obliku
stiliziranih Zivotinja (bovida). Na
crvenoj povr5ini askosa mjesti-
mice je zamjetljiv motiv meandra
izveden crnom bojom.
Dat.: l. st. pr. Kr.
Lit.: HOFFILER 1938,15,
T. 34: 3 ; VINSKI-GASPARINI
196I,T.IX: 3,4; BALEN-
LETUNIC 1991,96(kat.36 a-b).
20. ASKOS
Sotin, Vukovar (3),
accidentul Jind, purchased in 1904 from Nikodem Waii6; pottery:
H. 6,4 cm, @ of moath 6,5 x 4,8 cm, L. 9,1 cm, W 6,7 cm;
AMZ. inv. 5070
Small askos with a handle de-
corated with pseudo-torsion
(grooving that leaves the im-
pressiortof torsion).
D a t . : 8 i - 5 " 'c e n t u n , B C
Bibl.: L-npublished
S.M.
21. VESSEL
Sotin, Vukovar (3),
pottery: H. 11,2cm, @ of belly 16,3 cm, @ of mauth 8,7 cm;
AMZ, inv. 19905
Biconical vessel with a knee-
shaped handle topped by small
horns. A 2,5 wide strip runs
along the upper part of the bell.v.
The strip bears a decoration irt
form of three sunken sloping
lines, alternating x'ith small lugs
and circular indentations.
Dat.: 8'i'-5"'centun'BC
Bibl.: Unpublished.
S.M.
22. PAIR OF ASKOI
Dalj - Busija, Erdut (7),
accidentalfind, purchused in 1911;pottery: H. 15,7 cm, 76,8 cm,
L. 23,1 cm, 23,8 cm; restuurated, AMZ, inv. 7103, 7104
Pair of askoi with handles in the
shape of stylised animals (bovi-
nes). On the red surface of the
askoi there are occasional motifs
of black-paintedmeanders.
Dat.: 7'hcentuty BC
Bibl.: HOFFILER 1938, 15.
Pl. 34: 3; VINSKI-GASPARINI
1961, Pl. IX: 3, 4; BALEN-
LETUNIC 1991,96 (cat. 36 a-b).
D.B.-L,
269
Gtryhlj
23. SALICE
Dalj - Busija, Erdut (7),
slutajni nalzz, kupljeno l9ll.; keramika: vis.6,7 cmo609cm,
A trbuha 11 cm, 11,9 cm; lijepljeno, AN|.Z, inv. 7101,7102
Salice(2) s dr5komu oblikupti-
dje glaves vrlo dugimkljunom.
Na crvenojpovr5iniSalicemje-
stimiceje zamjetljivmotiv mean-
dra izvedencrnombojom.
Dat.: 7. st. pr. Kr.
Lit.: HOFFILER1938,T. 34:
1,2; VINSKI-GASPARINI1961,
T. tX: 1,2; BALEN-LETUNIC
1991,96(kat.37).
24. PAR UKRASNIH IGALA
Dalj - Busija, Erdut (7),
sluiajni nalzz, kupljeno l9ll.; bronca: duZ. 30,3 cm,27,8 cm;
restaurirano, AMZ, inv. 7 402, 7 403
Par ukrasnih igala s vi5e glavica.
DuLa igla ima tri glavice, ra5dla-
njene s po dva, odnosnotri prste-
na, ana njih se nadovezujetruba-
sti nastavak. Stitnit za iglu, tako-
der prstenasto ra5dlanjen, srastao
je s vrhom igle. Kraia igla je go-
tovo posvejednaka, ali ima detiri
glavice.
Dat.:7. st. pr. Kr.
Lit.: VINSKI -
VINSKI-GASPARINI 1962,
T. VII: 82; VINSKI-GASPARINI
1913. T. 120: 7.
25. ZDJELICA
Erdut, Osijek (8),
sluiajni nalazl keramika: vis. 4,9 cm, A trbuha 9,2 cm,
@ ofi'ora 4,5 cml restauriranooMSO, inv.3155
Mala zaobljenazdjelicabez vra-
ta. Gornja polovica ukra5enaje
Sirokim, okomitim kanelurama.
Dat.:7. - 6. st. pr. Kr.
Lit.: SIMIC 1995,59.
:70
X. CAPS
Dulj - Basija, Erdut (7),
accidental find, purchased in 1911; pottery: H. 6,7 cm, 6,9 cm,
@ of belly 11 cm, 11,9cm; glued, AMZ, inv. 7101, 7102
Cups (2) with a handle in the
shape of a bird's head with a very
long beak. The motif of a black
meander is visible in someplaces
on the red surface.
DaL: 7'hcentury BC
Bibl.: HOFFILER 1938.Pl. 34:
1, 2; VINSKI-GASPARINI 1961,
Pl. IX: l, 2; BALEN-LETUNIC
1991,96 (cat.37).
D,B.-L.
24. PAIR OF DECORATIVE PINS
Dalj - Busija, Erdut (7),
uccidentalftnd, parchased in 1911;bronze: L. 30,3 cm, 27,8 cml
restaurated, AMZ, inv. 7402, 7403
Pair of decorative pins with sev-
eral heads. The longer pin has
three heads, separated by two
and three rings respectively.
Below the lowermost head there
is a trumpet-shaped addition.
The pin cap also has rings, and
due to coruosioncannot be sepa-
rated from the tip. The shorter
pin is almost identical but has
four heads.
Dat.: 7'hcentury BC
'I/INSKI -
Bibl.:
VINSKI-GASPARINI 1962,
Pl. VII: 82; VINSKI-GASPAfuINI
1973,Pl. 120: 7.
S.M.
25. SMALL BOWL
Erdut, Osijek (8),
accidental find; pottery: H. 4,9 cm, @ of belly 9,2 cm,
O of mouth 4,5 cm; restaarated,MSO, inv. 3155
Small rounded bowl without a
neck. The upper half is decorated
with wide, vertical cannelures.
Dat.: 7'h- 6h century BC
Bibt.: StutC lgg5, 59.
ls.
L Sarrc.t
Dtina - Gradac/Parlogo Beli Manastir (15)'
iskopavanjelg70.; keramika: vis.4 cmr@ trbuha 9,6 cm,
arvora 8,5 cm; restaurirano, MSO, inv. 10704
Niska bikonidna Salicas visokom
rudkom koja je na vrhu obliko-
vana u dva ro5di6a. Rub otvora
malo zadebljan, a vrat od trbuha
odvojen je tankim urezom.
Dat.: l. - 6. st. pr. Ifr.
Lit.: SIMIC 1995,45.
FlBULA
- Busija,Erdut (7),
i nalaz, kupljeno 1909.; bronca: duZ. 9,6 cm;
inv.7293
Ludna dvopetljasta fibula, masiv-
nog luka s dvjema prstenastim
zadebljanjima povi5e petlji. No-
Lnaplota u obliku beotskogaSti-
ta ukra5enaje nizom udubljenih
koncentridnih kruZi6a.
Dat.:7. - 6. st. pr. Itu.
Lit.: VINSKI -
VINSKI.GASPARINI 1962,
T. VII: 79; VINSKI-GASPARINI
1973,T.120:5.
IZBOR IZ GROBA
- Lijeva bara (5),
iskopavanje 1953., grob 86
:7. - 6. st.pr.Kr.
: Neobjavljeno.
Posuda,
keramika: vis. 11 cm,
Q trbuhalT,T cmo
Q otvora 10,5 x 12 cm;
djelomitno rekonstruirano,
AM.Z' in* 17636
Posuda s jednom trakastom rud-
kom. Prema van izr,uden obod
prelazi u vrat, koji se postupno
Siri prema izrazito zaobljenu tr-
buhu, od kojega ga dijeli udublje-
na linija, povrh koje je urezan
ukras od iscrtkanih obrnutih sir-
26. CUP
Butinu - Gradac/Purlog, Beli Munastir (15),
trial excuvation in 1970; pottery: H. 4 cm, @ of belly 9,6 cm,
@ of mouth 8,5 cm; restaurated, MSO, inv. 10704
Short biconical arp v'ith a raised
handle v'hose top takes theforms
of two small horns. The rim is
somewhat thickened. A narrov'
incision separatesthe neckfr"om
the belly.
Dat.: 7'h- 6h centurv BC
Bibt.:StutC Iggs,4s.
-r..i.
27. FIBULA
Dulj - Basija, Erdut (7),
accidental Jind, purchased in 1909; bronze: L. 9,6 cm;
AMZ, inv. 7293
Double-loop bow fibula. The
bow is massiveand has two ring-
like knots above each loop. The
catch-plate in the form of a
Boeotian shield is decorated with
a sequenceof indented concen-
tric circles.
Dat.: 7'h- 6'hcentuty BC
Bibl.: VINSKI -
T/INSKI-GASPARINI 1962,
PI. WI.. 79,. VINSKI-GASPARINI
1973,Pl. 120: 5.
S.M.
28. SELECTION FROM A GRAVE
Vukovar - Lijeva Bara (5),
systematic excavation in 1953,grave 86
Dat.: 7'h- 6h century BC
Bibl.: Unpublished.
landa. eitav trbuh ukra5enje us- Vesselwith a strap-handle. The
kim okomitim kanelurama. Dno rim is everted and runs into the
posude udubljeno je po sredini neck, which gradually widens to-
(tzv. 'omfalos'dno). wards a very rounded belly. The
neck and belly are divided by an
indented line, topped by the in-
cised decoration ofhatched gar-
lands inverter The entire belly is
Vessel, decorated with narrow vertical
pottery: H. 11 cm, cannelures. The base of the ves-
O of belly 17,7 cm, sel is raised in the middle (the so-
O of mouth 10,5 x 12 cm; called'omphalos' base)
p artially reconstracted,
AMZ, inv. 17636
S.M.
271
Grupa Dalj
29.IZBOR IZ GROBA
Vukovar - Lijeva bara (5),
sustavnoiskopavanje 1953.,grob 73
Dat.: 7. - 6. st. pr. Kr
Lit. : BALEN-LETUNIC 1996,92 (kat. 56.2).
30. IZBOR IZ GROBA
Vukovar - Lijeva bara (5),
sustavnoiskopavanje1953.,grob 89
Dat.:l. - 6. st.pr. Ifr.
Lit.: VINSKI-GASPARINI 1973.T. 122:9-13.
30 .1 -. 4 .
l. \'ri,
keramika: vis. 14,7 cm,
Q trbuha 17,9 cm, Q otvorz
t0.{ cm: AMZ,inv.17644
KruSkoliki vrd s trakastom rud-
kom koja malo nadvisuje obod.
ls@ samog oboda, vrh blago
ljerkasta rrata oividen je nizom
urezanih iscrtkanih trokuta.
'ta)
Posuda,
keramika: vis. (s ruikama)
l4r7 cmrAtrbuha 18,3 cm,
@ otvora 14,8 cm;
dj elomiino rekonstruirano,
A]N4Z.inv. 17583
Posuda s dvjema rudkama koje
nadvisuju obod. Na prijelazu go-
tovo cilindridna vrata prema za-
obljenu trbuhu smje5tenaje rz-
medu rudki na svakoj strani po
jedna grbica. Ukras od tekuie
spirale, oividen ravnim linijama,
tede u trima nizovima. Prvi niz
urezanje odmah ispod oboda po-
sude, dok ostala dva teku izmedu
obje rudke, ispod iiznad grbica.
2.1. - 2. Saficeo
keramika: vis.7 cmo6 cmo
A trbuhaT cm,6 cm,
A otvora 6 cm,5 cm;
A|t{Z, inv. 17646,,17647
Salice (2) lagano izvljena oboda,
cilindridna vrata i zaobljena po-
lukuglasta trbuha. Rub svake 5a-
lice spojenje s trbuhom rudkom
koja znatno prelazi obod.
29. SELECTION FROM A GR /lVE
Vukovar - Lijeva Baru (5),
systematic excuvation in 1953,grave 73
Dat.: 7'h- 6'hcentury BC
Bibt.: BALEN-LETUNIC 1996,92 (cat. 56.2).
Vessel,
pottery: H. (with handles)
74,7 cm, @ of belly 78,3 cm,
@ of mouth 14,8 cm;
p artially r econ stru cted,
AMZ, inv. 17583
Yesselwith two handles that ex-
tend above the rim. At the transi-
tion of the almost completely
cylindrical neck to the rounded
belly, between the handles on
each side there is a small lug.
The ornament of successivespi-
rals, bordered by straight lines,
runs in three rows. Thefirst one
is incised immediately below the
rim, while the remaining two are
placed between both handles,
above and below the lugs.
S.M.
30. SELECTION FROM A GRAVE
Vukovar - Lijeva Bara (5),
systematic excavation in 1953,grave 89
Dat.: 7'h- 6n century BC
Bibl.: VINSKI-GASPARINI1973, Pl. 122: 9-13.
3. Safica. 4. Narukvicao
keramika: vis.4,1 cm, bronca: @ 4 cm;
A ftbuha 6 cm, AIJI{Z,inv. 17649
A otvora 4,5 cm; Nesastavljena narukvica ukra5e-
djelomiino rekonstruirano, na dvorastim zadebljanjima po
AIJI{Z,inv, 17645 ditavoj vanj skoj povr5ini.
Salica polukuglasta oblika s je-
dnom rudkom kojaprelazi obod.

I. Jug,
pttery: H. 14,7 cm,
Q of belly 77,9 cm, @ of moath
10,4 cm; AMZ, inu 17644
\'rform jug with a strap-handle
that extends slightly above the
dm. Below the rim, the top of the
fannel-shaped neck is bordered
\' a sequenceof incised hatched
uiangles.
IZBOR IZ GROBA
ar - Lijeva bara (5),
no iskopavanje 1953., grob 63
: 7 , - 6 . s t . P r . K r [. ' - c t
: VINSKI 1955,sl. 4; VINSKI 1959,T.XXXIV: 4; VINSKI -
-GASPARINI1962,
125:ll-12.
2.1. - 2. Cups,
pottery: H. 7 cm,6 cm,
@ of belly 7 cm, 6 cm,
@ of mouth 6 cm, 5 cm;
AMZ, inv. 17646, 17647
Cups (2) with a slightly everted
rim, cylindrical neck and roun-
ded semispherical belly. A handle
extending well above the rim
connects the rim with the bellv of
each cup.
T. III: 42-47;VINSKI-GASPARIM1973, I/INSKI-GASPANNI 1962, Pl. III: 42-47; VINSKI-GASPARINI 1973,
l. Zdjela na nozi,
keramika: vis. 1418cm,
A trbuha 39 cm,
@ otvora 35,3 cm;
restaurirano, AMZ, inv. 17543
Velika zdjela na niskoj ljevkastoj
nozi. Obod posudeukraien je uti-
skivanjem prstom tako da tvori
nako5en, 'turbanasti', motiv. Na
donjem dijelu trbuha nalazi seje-
dna u5ica.
2. Lara,
keramika: vis.22 cm.
A trbuha 38 cm,
A otvora22,S cm;
Ajrlfz, inv. 17542
Velika duboka Laraloptasta trbu-
ha, ljevkasta vrata s jednom
rudkom koja spaja rame i trbuh.
Obod je razgrnut, iznutra faceti-
ran, a na rubu ukra5en utiskiva-
njem (prstom). Trbuh je ukra5en
Sirokim okomitim Zliebovima.
Dalj Group
3. Cup, 4. Bracel?t,
pottery: H.4,1 cm, bronze: @ 4 cm;
O of belly 6 cm, AMZ, inv. 17649
O of mouth 4,5 cm; Penannular bracelet decorqted
partially reconstructed,
with knot-like thickenings on the
AMZ, inu 17645 entire outer surface.
Semispherical cup tt'ith a single
handle that extends above the
rim.
S.M.
31. SELECTION FROM A GRAVE
Vukovar - Lijeva Bura (5),
systematic excuvation in 1953,grave 63
Dat.: 7'h- 6h century BC
Bibl.: I/INSKI 1955,Fig. 4; VINSKI 1959, Pl. XXilV: 4; VINSKI -
Pl.125: II-12.
I. Bowl on foot,
pottery: H. 14,8 cm,
@ of belly 39 cm,
@ of mouth 35,3 cm;
restaurated, AMZ, inu 17543
Large bowl on a short funnel-
shapedfoot. The rim is decorated
with fingertip impressionsso that
it forms an oblique 'turbanJike'
motif. On the lower part of the
belly there is a pierced lug.
2. Urn,
pottery: H. 22 cm,
@ of belly 38 cm,
@ of mouth 22,5 cm;
AMZ, inv. 17542
Large deep urn with a spherical
belly, funnel-shaped neck and
one handle that connects the
shoulder with the belly. The rim
is everted,faceted on the inside,
and its edge is decorated v'ith
fingertip impressiorts. The belly
is ornamented with v'ide verticdl
grooves.
S.M.
273
Grupu Duli
32.IZBOR IZ GROBA
Dalj - Busija. Erdut (7),
susta\no iskopavanje 1909.,grob 85
-.
Dat.. - -i. st. pr. Ik.
L i t . : H O F F I L E R1 9 3 8 ,T . 3 : 6 .
32.1. 1. Posuda,
keramika: vis.42,3 cm,
A trbuha 41 cm,
A otvora27,S cm;
djelomiino restaurirano,
AI IZ, inv. 6830
Velika posuda ljevkastoga vrata.
Na prijelazu vrata u rame nalazi
se ukras od triju horizontalnih
kanelura. Trbuh posude ukra5en
je Sirokim kanelurama koje u
okomitome nizu teku cijelom 5i-
rinom trbuha. Na prijelazu rame-
na u trbuh nalaze se detiri sime-
tridno postavljenaroSdi6a.
32.2. 2. Stalak.
keramika: vis. 14 cm,
@ trhuha 7,8 cm,
A otvora 17 cm;
restaurirano, AMZ, inv. 6913
L i t . : H O F F I L E R 1 9 3 8 ,T . 3 3 : 8 .
Stalakposudeizvedenje u obliku
dvostrukoga stoica. Donji dio
nosi ukras od dvaju redova iscrt-
kanih trokuta. Povrh gornjegate-
de niz od triju paralelnih kanelu-
ra, dok je donji oividen dvjema.
33. FIGURICA JELENA
Sotin, Vukovar (3),
sluiajni nalazqbronca: vis. 6,6 cm, duZ. 8,4 cml
restaurirano, MSO, inv. 1164
Stiliziranafiguricajelenas odlo-
mljenimrogovima.
Dat.:9. st.pr. Kr.
Lit.: SIMIC 1995,48.
32. SELECTION FROM A GRAVE
Dalj - Busiju, Erdut (7),
systematic excsvation in 1909, grave 85
Dat.: 7'h- 5'hcentury BC
Bibl.: HOFFILER 1938,Pl. 3: 6.
1. Vessel,
pottery: H,42,3 cm,
@ of belly 47 cm,
@ of mouth 27,5 cm;
partiully restuurated,
AMZ, inv. 6830
Large vessel with a funnel-
shaped neck. On the transition
from the neck to the shoulder
there is a decoration of three hor-
izontal cannelures. The belly is
decorated with wide cannelures
that run in a vertical sequence
along the entire width of the
belly.
2. Vesselstand,
pottery: H. 14 cm,
@ of belly 7,8 cm,
@ of mouth 17 cm;
restaurated, AMZ, inv. 6913
Bibl.: H)FFILER 1938.Pl. 33: 8.
Vessel stand in the shape of a
double cone, with a joint at the
narrower ends of the cones. The
lower cone bears a decoration of
two rows of hatched triangles.
On top of the upper cone there is
a sequenceofthree parallel can-
nelures, while the lower one is
bordered by two cannelures.
S.M,
33. FIGURINE OF A STAG
Sotin, Vukovar (3),
accidental"find; bronze: H. 6,6 cm, L. 8,4 cm;
restauruted, MSO, inv, 1164
Stylised figurine of a stag with
broken off antlers.
Dat.: 6e century BC
Bibl.: slMrc 1995,48.
.r..i.

rdrziSte.
7,7 cm, dui,.4,7 cm; Sir. 6 cm;
MSO. inv. 1616
Zvedkau obliku dviju bodno spo-
jenih ptica (vjerojatno potrk) s
dugim vratovima i nogama te
kratkim kljunovima. Svaka ptica
ima po jednu nogu. Tijela su per-
forirana, a u unutra5njosti je sva-
ke ptice po jedna kuglica.
Dat.: 6. st. pr. Kr.
Lit.: SIMIC 1995,49.
ar (3),
relaz: keramika: vis. 3.8 cm. @ trbuha 6 cm.
6,1 cml MSO, inv.2862
Mala Salica zaobljena trbuha, s
visokom rudkom koja spaja rub
otvora s prijelazom vrata u trbuh.
Vrat je visok, a rub otvora izvu-
den.
Dat.: 6. - 5. st. pr. Ift.
Lit.: Neobjavljeno.
DA S RUEKAMA
Yukovar (3),
ngilaz: keramika: vis. 6 cm. A trbuha 8.2 cm.
6,8cm; MSO, inv.2866
Mala bikonidna posuda s rudka-
ma koje nadvisuju rub otvora.
Gornji dio trbuha ukra5enje oko-
mitim snopovima kanelura, od-
vojenih s po jednim okruglim
udubljenjem.
Dat.: 6. - 5. st. pr. Kr.
Lit.: SIMIC 1995,60.
34. RATTLE
unknown site,
bronze: H. 7,7 cm, L. 4,7 cm; lI1 6 cm;
restaurated, MSO, inv. 1616
A rattle in the shape of nuo birds
(probably a stone curlau) joined
at the sides, with long necks and
legs, and short bealrs. The birds
have one leg each. The bodies
are perforated, and in the interi-
or of each bird there is a small
ball.
Dat.: 6'hcentun'BC
Bibt.:stutc tggs,49.
J,S.
s5. caP
Sotin, Vukovar (3),
accidental jind; pottery: H. 3,8 cm, A of belly 6 cm,
@ of mouth 6,7 cm; MSO, inv. 2862
Small cup with a rounded belly,
and a raised handle connecting
the rim with the transition of the
neck into the belly. The neck is
high and the rim is everted.
Dat.: 6h - 5'hcentury BC
Bibl.: Unpublished.
J.s.
36. VESSEL I'I/ITH HANDLES
Sotin, Vukovar (3),
accidental frnd; pottery: H. 6 cm, @ of belly 8,2 cm,
@ of mouth 6,8 cm; MSO, inv. 2866
Small biconical vesselx'ith han-
dles extending above the rint. The
upper part o./'thebellr is decorat-
ed x'ith vertical hands of' can-
nelurcs, separated v'ith a round
indentatiort.
Dot.: 6'' - 5'' centun'BC
Bibt.:stutc rggs.60.
J.S.
275
Grupa Dali

37. IZBOR,IZ GROBA 37. SELECTION FROM GRAVE

Osijek - Bolnica/Kirurgija (10), Osijek - HospitaUSurgeryWard(10),
zaStitnoiskopavanje1988.,Zarni grob salvageexcsvationin 1988,incinerationgrave
Dat.:6. - 5. st.pr.Kr. Dat.: 6h- 5'hcenturvBC
Lit.: stMIC 2001.36. Bibt.:stutc 200r,36.

37.t. 1. SaHca, 1. Cup,

keramika: vis. 5,9 cm, pottery: H. 5,9 cm,
A fibuhz 9,5 cm, @ of belly 9,5 cm,
@ otvora7,7 cm; O of mouth 7,7 cm;
restaurirano, MSO, inv. P-1897 restaurated, MSO, in* P-1897

Mala Salica zaobljenatrbuha i iz- Small cup with a rounded belly, a

rai,ena wata, s rudkom Sto malo prominent neck and a handle ex-
nadvisuje rub otvora. Rub otvora tending slightly above the evert-
je izvuden. ed rim.

rit.: slrrlrc 2001,36. Bibt.:stutc 2001.36.

37.2. 2. Posuda s ruikama. 2. Vesselwith handles,

keramika: vis. 1405cm, pottery: H. 74,5 cm,
A trbuha 2l cm, @ of belly 21 cm,
A otvora 14,6 cm; @ of mouth 14,6 cm;
restaurirano, MSO, inv. P-1898 restaurated, MSO, inu P-1898

Bikonidna posuda s dvjema pro- Biconical vessel with two pro-

filiranim rudkama Sto malo nad- filed handles extending slightly
visuju rub otvora. Trbuh je ukra- above the rim. The belly is deco-
Senrijetkim i vrlo blagim okomi- rated with thinly scattered verti-
tim rebrima cal ribs in low relief.

Lit.: SIMIC t995,45; Bibl.: StutC 1995,45;

Sttvnc2oor,34-35. StutC2oor.s4-ss.

J.s.
38. LONAC S GRBICAMA 38. POT WITH LUGS
Batina - Gradac/Parlog (15), Batina - Gradac/Parlog (15),
pokusno iskopavanj e 1970.; keramika: vis. 3213 cm, @ trbuha trial excavation in 1970; pottery: H. 32,3 cm, O of belly
35,5 cm, @ otvora 2118cm; restaurirano, MSO' inv. 10706 35,5 cm, O of mouth 27,8 cm; restaurated, MSO, inu 10706

Velika bikonidna posuda s viso- Large biconical vesselwith a tall

kim ljevkastim vratom i izvude- funnel neck and everted rim.
nim rubom otvora. Na ramenu su There are four lugs ortthe shoul-
joj detiri grbice. der

Dat.: 6. - 5. st. pr. Ik Dat.: 6'h- 5'hcentury BC

Lit.: Neobjavljeno. Bibl.: Unpublished.

276
'. POSUDA S RUEKOM
Drljska Planina - Kraljevac, Osijek (7),
-tejni nalazl keramika: vis.8,7 cmrA trbuha 14,5 cm,
O on'ora 9,5 cml restaurirano, MSO' inv. 15019
Niska, Siroka posuda s niskim
vratom i trbuhom ukra5enim gu-
stim okomitim kanelurama.Mala
rudka spaja vrat i gornji dio trbu-
ha.
Dat.: 6. - 4. st. pr. Ifr.
Lit.: Neobjavljeno.
FOSUDA(Z.tna)
- Bolnica/Interna kirurgija (10),
iskopavanjelggl.; keramika: vis.38 cm,A trbuha 35 cm,
24,2 cm; restaurirano, MSO, inv.P-1732
Velika bikonidna posuda u funk-
clji L,ares niskim ljevkastim vra-
tom i otvorom facetiranim s unu-
tarnje strane.
Dat.: 6. - 5. st. pr. I(r
Lit.: SIMIC 1995,45;
Srvrc200r.36.
:DA S RUEKAMA
- Gredac, Beli Manastir (15),
ufaz 1973.; keramika: vis. 1,513cm, @ trbuha 1916cm,
It,5 cm; MSO, inv. 10654
Bikonidna, nepravilna posuda s
ljevkastim vratom i izvudenim
rubom otvora. Dvije blago profi-
lirane rudke spajaju rub otvora s
ramenom. Na trbuhu su plitke 5i-
roke, okomite kanelure.
Dat.: 6. - 4. st. pr. Ifr.
Lit.: Neobjavljeno.
39. VESSEL WITH HANDLE
Daljska Planina - Kraljevuc, Osiiek (7)'
accidentallind; pottery: H. 8,7 cm, @ of belly 14,5 cm,
@ of mouth 9,5 cm; restaurated, MSO, inu 15019
Short, wide vessel with a low
neck and a belly decorated with
dense vertical cannelures. A
small handle connects the neck
and the upper part of the belly.
Dat.: 6h - 4'hcentury BC
Bibl.: Unpublished.
J.S.
40. VESSEL @RN)
Osijek - Hospital/fnturnul Surgery Department (10),
salvage excavation in 1991;pottery: H. 38 cm, @ of belly 35 cm,
O of mouth 24,2 cm; restaurated, MSO, inv. P-1732
Large biconical vesselserving as
an urn with a low funnel neck
and a mouth with afaceted inner
side.
Dat.: 6'h- 5'ocentury BC
stutc rsgs,45;
Bibt.;
StutC2oor,36.
/.,s.
41. VESSEL II/ITH HANDLE
Butina - Gradac, Beli Manastir (15),
accidental find in 1973; pottery: H. 75,3 cm, @ of belly 79,6 cm,
@ of mouth 11,5cm; MSO, inv. 10654
Biconical, unsymmetrical vessel
with a funnel neck and an evert-
ed rim. Two gently profiled han-
dles connect the rim with the
shoulder. Shallow, wide vertical
cannelures appear on the belly.
Dat.: 6'h- 4'ocentury BC
Bibl.: Unpublished.
JS
271
 Grupa Dalj
42. POSUDA S RUEKOM
Daljska planina - Kraljevac, Osijek (7),
sludajni nalaz; keramika: vis. 12 cm,,A trbuha 18,5 cmo
@ on'ore 14 cm; restaurirano, MSO, inv.12092
Posuda zaobljeno-bikonidna tr-
buha s jednom rudkom koja nad-
visuje rub otvora i spaja ga s ra-
menom.
Dat.: 6. - 4. st. pr. Kr.
Lit.: Neobjavljeno.
43. FIGURICA
Dalj - Busija, Erdut (7),
sluiajni nalaz, kupljeno l9ll.; bronca: vis.3,5 cm, duZ. 4,3 cm;
AN{Z^inv.6379
43. Punolijevanafigurica u obliku
vrlo stiliziranakonji6a,na ledima
vertikalnoprobu5ena.
Dat.:5. st.pr. Kr.
Lit.:VINSKI 1950,331,T. VII;
STIPEEVIC1963,T. 67: 2;
BALEN-LETIINIC1991,98
(kat.42).
44. FIBULA
Sotin, Vukovar (3),
srebro: duZ.4,5 cm; AMZ, inv. 8032
44. Ludna frbula tipa Novi Pazar, s
jednim navojem i ornamentira-
nom trapeznom noZnom plodi-
com, na kojoj stoji uspravnodug-
me.
Dat.: 5. st. pr. Kr.
Lit.: VINSKI 1960, sl.2: 4;
VINSKI - VINSKI-GASPARINI
1962,T.VIII: 94; VASIC 1999,
T. 59: Dl-2,
:78
42. VESSEL WITH HANDLE
Daljska Planina - Kraljevac, Osijek (7),
accidental Jind; pottery: H. 12 cm, @ of belly 78,5 cm,
A of moath 14 cm; restaurated, MSO, inv. 12092
Vesselwith a rounded biconical
belly. A handle extending above
the rim of the mouth connects the
rim with the shoulder
Dat.: 6h - 4'hcentury BC
Bibl.: Unpublished.
43. FIGUMNE
Dalj - Basija, Erdut (7),
accidentalJind, purchased in 1911; bronze: H. 3,5 cm, L,
- -----
AMZ, inv. 6379
Solid castfigurine in the shapeof
a highly stylised horse, with ver-
tical perforations on the back.
Dat.: 5'hcentury BC
Bibl.: VINSKI 1950,331, Pl. trIl;
STIPCET/IC ]963, PI. 67: 2;
BALEN-LETUNIC ]99].98
(cat. 42).
44. FIBULA
Sotin, Vakovar (3),
silver: L, 4,5 cm; AMZ, inv. 8032
Bow fibula of the Novi Pazar
type, with a single coil and an or-
namented trapeze-like catch-
plate, on which there is a vertical
button.
Dat.: 5'hcentury BC
Bibl.: VINSKI 1960, Fig. 2: 4;
VINSK] - VINSKI-GASPARINI
t962. Pt. Wil; 94; VASIC 1999,
Pl. 59: D1-2.

IZ GROBA
- Busija,Erdut (7),
iskopavanje 1909., grob 89
- 4. st. pr. Kr.
LER 1938,T. 33:9; VINSI{-GASPARINI1973,
l0 (posuda);VINSKI 1950,66, T. X: 5; VINSKI -
SPARINI1962,T.VII: 86;VINSKI-GASPARINI1973,
ll (igla).
1. Posuda,
keramika: vis. 14,3 cmo
A trbuha 16,3 cm,
A otvora L3ol cm;
restaurirano, AMZ, inv. 6914
Posuda uvudena vrata sa zarav-
njenim obodom. Rame je oko ci-
jele posudeukra5enodvjema ho-
rizontalnim nizovima. Gornji niz
sastoji se od Zigosana'V' uktasa,
a donji od ZigosanihkruZi6a.
2. Ukrasna igla,
srebro: duZ. 11 cm;
AMZ, inv.7163
Dvokraka igla s glavicom u obli-
ku grdkoga slova omege.
rdez; srebro: vis. 4,1 cmo Sir. 2135cm;
LI/IZ. inv. 7805
Nau5nicadunjastaoblika ukra5e- Conical earring decorated with
na tehnikomfrligranai granulaci- filigree and granulation.
je.
Dat.:5. - 4. st.pr. Ifr.
Lit.:VINSKI 1950,sl. 1.
Dali G
45. SELECTION FROM A GRAVE
Dalj - Busija, Erdut (7),
systematic excavation in 1909, grave 89
Dat.: 5'h- 4'hcentury BC
Bibl: HOFFILER 1938,Pl. 33: 9; VINSKI-GASPARINI1973,
Pl. 120: I0 (vessel); VINSKI 1950, 66, Pl. X: 5; VINSKI -
VINSKI-GASPARINI 1962, Pl. VII: 86: VINSKI-GASPARINI 1973,
Pl. 120: 1l (pin).
1. Vessel,
pottery: H. 14,3 cm,
@ belly 16,3 cm,
O mouth 13,1cm;
restaurated, AMZ, inu 6914
Vesselwith an inverted neck and
a flattened rim. The shoulder is
decorated with two horizontal se-
quencesrunning along the entire
vessel. The upper sequence con-
sists of a V-shapedstamped dec-
oration while the lower one is
made up of small stamped cir-
cles.
2. Decorative pin,
silver: L. 11 cm;
AMZ. inv. 7163
Two-prongedpin with a head in
the shape of the Greek letter
omega.
S.M.
46. EARRING
Erdut (8),
accidentalJind; silver: H. 4,1 cm,7l4 2,35 cm;
restaurated, AMZ, inv. 7805
Dat.: 5'h- 4'hcentury BC
Bibl: VINSKI 1950,fig. I.
S.M.
279
 ,5&,-
Grup Dalj

47.IZ,BOR IZ GROBA 47. SELECTION FROM A GRAVE

Vinkovci - Tell TrZnica (Robna ku6a "Na-ma") (16), Wnkovci - Tell Trinica ("Na-ma" Depurtment Store) (16),
zaStitno iskopavanjel9TT., kosturni grob 1 salvage excavution in 1977, skeletal grave I
Dat.:5. - 4. st. pr.Kr. - -; ,',,1 Dat.: 5'h- 4'hcentury BC
Lit: DIZDAR 1999. 40.ll2: POTREBICA - DIZDAR 2002.83. Bibl: DIZDAR 1999, 40, II2; POTREBICA - DIZDAR 2002, 83.

47.1.- 4.

bbb
l. Zezlo (skeptar), 3. Fibula, 1. Sceptre, 3. Fibula,
bronca: duZ.916cm, bronca: duZ.4,8 cm, bronze:L.9,6 cm, bronze: L.4,8 cm,
@ trbuha 0,8 cm; Sirina spirale 3,3 cm; @ belly 0,8 cm; lV of spiral 3,3 cm;
GMVk, inv. A-3406 GMVk, inv. 4-3408 GMVh, inv. A-3406 GMW, inu A-340Q
Zezlo cilindridna oblika ukra5eno Certosa fibulh XIII. grupe panon- Cylindrical sceptre decorated Certosafibula of thefrif g
urezanim geometrijskim motivi- ske varijante samostrelne kon- with incised geometric motifs of of the Panonian crossbow vari-
ma Srafiranih rombova i vise6ih strukcije. hatched rhombi and hanging tri- ant.
trokuta. angles.-

2. Fibula, 4. Fibula, 2. Fibula, 4. Fibulu,

bronca: duil.5r2 cm,
Sirina spirale 4,0 cm;
GMVk, inv. 4-3407
Certosafibula XIII. grupe panol-
ske varijante samostrelne kon-
strukcije.
bronca: duil.4r5 cm,
Sirina spirale 2,9 cml
GMVk, inv. ,{-3409
Certosa fibula XIII. grupe panon-
ske varijante samostrelne kon-
strukcije.
bronze: L. 5r2 cm, bronze: L.4r5 cm,
W of spiral4,0 cm; W of spiral2,9 cm;
GMVh, inu A-3407 GMVh, inv. A-3409
Certosa fibula of the ilII. group Certosa fibula of the XIII. group
of the Panonian crossbow vari- of the Panonian crossbow vari-
ant. ant.

M.K.-s.
48. IZBOR IZ GROBA 48. SELECTION FROM A GRAVE
Vinkovci - Tell TrZnica(Robnakuda "Na-ma") (16), Wnkovci - TeA Tri,nica ("Na-ma" Department Store) (16),
za5titnoiskopavanje 1977.,kosturni grob 14 salvage excavation in 1977, skeletal grave 14
Dat.:5. - 4. st.pr. Kr. Dat.: 5'h- 4'hcentury BC
Lit:DIZDAR 1999,40,113;POTREBICA-DIZDAR 2002,83. Bibl: DIZDAR 1999,40, ll3; POTfuEBICA - DIZDAR 2002, 83.

48.1.- 6. 1. Fibula, 3. Fibula, 5. NoZo

bronca: duZ.4 cm,
Sirina spirale 3g cm;
GIVM. inv. 4-3414
Fibula samostrelnekonstrukcije s
lagano prema unutra povijenim
vrhom noLice.
2. Fibula,
bronca: duZ.3r5 cm,
Sirina spirale 3 cm;
GMVk, inv. A-3414.
Fibula samostrelnekonstrukcije s
lagano prema unutra povijenim
vrhom noZice.
Leljezo: duil,.4,2 cmo
Sirina spirale 2,5 cm;
GMVk. inv. 4-3415
Fibula samostrelnekonstrukcije s
lagano prema unutra povijenim
whom noZice.
4. Fibula,
ileljezoz duL.2,7 cm,
Sirina spirale 2,6 cm;
GM\ik, inv. 4-3415
Fibula samostrelnekonstrukcije s
lagano prema unutra povijenim
vrhom nolice,
Leljezoz duil.7,3 cm;
GMVk. inv. A-3416
NoZ s trnom za nasad dr3ke-
6. Lonac
keramika: vis.7 cm,
Sirina ruba 4,8 cm,
Sirina dna2,6 cm;
Glvfvk, inv. A-3417
Manji lonac bikonidna tijela i cr-
no polirane povriine s
dnom.

2m
 1. Fibula, 3. Fibula, 5. Knife,
bronze:L.4 cm, iron: L. 4,2 cm, iron: L. 7,3 cm;
W. of spiral 3,3 cm;, W of spiral2,5 cm; GMVh, inv. A-3416
GMVh, inv. A-3414 GMVh, inv. A-3415 Tangedhife.
Crossbow fibula with the tip of Crcssbow'fibula v'ith the tip of
thefoot slightly bent towards the thefoot slightly bent tov'ards the 6. Pot
inside. inside. pottery: H. 7 cm,
lL of rim 4,8 cm,
2. Fibula, 4. Fibula, |11of base 2,6 cm;
bronze: L. 3,5 cm, iron: L. 2,7 cm, GMVh, inv. A-3417
l/. of spiral 3 cm; ll1 of spiral 2,6 cm; Small biconical pot with a black
GMVh, inv. A-3414. GMVh, inv. A-3415 polished surface and an ompha-
Crossbow fibula with the tip of Crossbow fibula w,ith the tip of los base.
thefoot slightly bent towards the thefoot slightly bent towards the
inside. inside.

M.K.-5.

IZBOR IZ GROBA KONJA 49. SELECTION FROM A HORSE GRAVE ASSEMBLAGE

i - Tell Trinica (Robna kuda "Na-ma") (16), Wnkovci - Tell Trlnicu ("Na-ma" Department Store) (16),
Itno iskopavanje 1976., glob konja 1 salvage excavation 1976, horse grave I
:5. - 4. st. pr. Kr. r; i Dat.: 5'h- 4'hcentury BC
DIZDAR lggg, 40, l l 4, ll 5; MAJNARIC-PANDZIC 1999-2000, Bibt: DIZDAR 1999,40, Il4, 115;MAJNATc-plwpztc 1999-2000,
27-34, Pl. I-3; POTREBICA - DIZDAR 2002, 83.

c. bronca: @ 12,4 cm; b. bronca: @ llr4 cm; b. bronca: Q 5,2 cm;

z @ l3o3 cm; GMVk, inv. A-2423 GMVk, inv. A-2424 GMVk, inv. A-2425
1nv. A-2423 Falera od brondanoga lima ukra- Falera od brondanoga lima ukra- Falera od brOndanogalima ukra-
od brondanoga lima ukra- Sena plastidnim koncentridnim Sena plastidnim koncentridnim Sena plastidnim koncentridnim
flestidnim koncentridnim krugovima koji se zguSnjavaju krugovima koji se zgu5njavaju krugovima koji se zguSnjavaju
koji se zgu5njavaju oko sredi5ta l<rozkoje prolazi L,e- oko sredi5talcrozkoje prolazi Le- oko srediStakrozkoje prolazi Le-
i3ta kroz koje prolazi Le- ljeznazakovica. Ukras je izveden ljeznazakovrca. Ukras je izveden ljezna zakovica. Ukras je izveden
*ovica. Ukras je rzveden tije5tenjem i urezivanjem, a sa- tije5tenjemi urezivanjem,a sa- tije5tenjem i urezivanjem, a sa-
imiurezivanjem,asa- stoji se od plastidnih kruZi6a gru- stoji se od neprekinuta niza pla- stoji se od neprekinutaniza pla-
od plastidnih kruZi6a gru- piranih u trokutaste skupine. stidnih kruZi6a. stidnih kruZida.
! mkutaste skupine.
2. Falere, 3. Falere. c. bronca: A 6l cm;
A 12,5 cm; a. bronca: @ ll,3 cm; a. bronce: A 52 cm: GfvfVk inv. A-2425
lv. A-2423 GMVk, inv. A-2424 GMVh inv. A-2425 Falera od brondanoga lima ukra-
brondanoga lima ukra- Falera od brondanoga lima ukra- Falera od brondanoga lima ukra- Sena plastidnim koncentridnim
im koncentridnim Sena plastidnim koncentridnim Sena plastiinim koncentridnim krugovima koji se zgtlnjavaju
toji se zgu5njavaju krugovima koji se zgu5njavaju krugovima koji se zguSnjavaju oko sredi5ta lrroz koje prolazi Le-
lrozkoje prolaziLe- oko sredi5ta h,rozkoje pr olazi Le- oko sredi5takroz koje prolazi 2e- ljeznazakovica. Ukras je izveden
ica Ukras je izveden ljeznazakovica. Ukras je izveden ljenazakovica. Ukras je izveden tije5tenjem iurezivanjem, a sa-
I UrezlvanJem, a sa- tije5tenjem i urezivanjem, a sa- tije5tenjem i urezivanjem, a sa- stoji se od plastidnih kruZi6a gru-
bidnih krfiila gru- stoji se od neprekinuta niza pla- stoji se od neprekinuta niza pla- piranih u trokutaste skupine.
skupine. stidnih l<ruLih. stidnih tr,ruLita.

281
Grupa Dali

I. Discoid decorative plaques
(Phalerae),
u bronze: @ 13,3 cm;
GMW inu A-2423
Phalera made of bronze sheet-
ntetal decorated with concentric
circles in relief that becomemore
dense around the centre through
x'hich an iron rivet passes. It is
decorated with embossedand in-
cised small circles in relief,
grouped into triangles.
b. bronze: @ 12,5 cm;
GMVh, inu A-2423
Phalera made of bronze sheet-
metal decorated with concentric
circles in relief that becomemore
dense around the centre through
which an iron rivet passes. It is
decorated with embossedand in-
cised small circles in relief,
grouped into triangles.
c. bronze: @ 12,4 cm;
GMVh, inv. A-2423
Phalera made of bronze sheet-
metal decorated with concentric
circles in relief that become more
dense around the centre through
which an iron rivet passes. h is
decorated with embossedand in-
cised small circles in relief,
grouped into triangles.
2. Discoid decorative plaques
(Phalerae),
u bronze: A ilj cm;
GMVh, inv. A-2424
Phalera made of bronze sheet-
metal decorated with concentric
circles in relief that become more
dense around the centre through
which an iron rivet passes. It is
decorated with an unbroken se-
quence of embossedand incised
small circles in relief.
b. bronze: O 11,4cm;
GMVh, inu A-2424
Phalera made of bronze sheet-
metal decorated with concentric
circles in relief that becomemore
dense around the centre through
which an iron rivet passes. It is
decorated with an unbroken se-
quence of embossedand incised
small circles in relief.
3. Discoid decorative plaques
(Phalerae),
a bronze: @ 5r2 cm;
GMVh, inv. A-2425
Phalera made of bronze sheet-
metal decorated with concentric
circles in relief that becomemore
dense around the centre through
which an iron rivet passes. It is
decorated with an unbroken se-
quence of embossedand incised
small circles in relief.
b. bronze: @ 5,2 cm;
GMh inu A-2425
Phalera made of bronze sheet-
metal decorated with concentric
circles in relief that becomemore
dense qround the centre through
which an iron rivet passes. It is
decorated with an unbroken se-
quence of embossedand incised
small circles in relief.
c. bronze: @ 6,1 cm;
GMVb inu A-2425
Phalera made of bronze sheet-
metal decorated with concentric
circles in relief that becomemore
dense around the centre through
which an iron rivet passes. It is
decorated with embossedand in-
cised small circles in relief,
grouped into triangles.

M.K.-s.
50. IZBOR IZ GROBA KONJA 50. SELECTION FROM A HORSE GRAVE ASSEMBLAGE
Vinkovci - Tell TrZnica(Robnakuda "Na-ma") (16), Wnkovci - TeA Trtnica ("Na-ma" Department Store) (16),
za5titnoiskopavanje 1976.,grob konja 2 salvage excavation 1976, horse grave 2
Dat.:5. - 4. st.pr. Ifo. Dat.: 5'h- 4'ocenturv BC
Lit: MAJNARIC-PANDZIC1999-2000, 27-34,T. 4; DIZDAR 1999, Bibt; MAJNATc-FlXOztc Iggg-2000, 27-34, pt. 4; DIZDAR lggg,
40,42,115; POTREBICA - DIZDAR2002,83. 40, 42, II5; POTREBICA - DIZDAR 2002, 83.

50.1.- 4.

l. Okov (aplika), 2. Okov (aplika), 3. Okov (aplika)o 4. Okov (aplika),

bronca: dui.5,7 cm,
5ir.35 cm; GMVk, inv. A-3428
Lijevani okov s u5icom na stra-
Znjoj strani za provladenje uzda
na kojem je prikazan stiliziran lik
grifona s nagla5enomgrivom, na-
rebrenim tijelom te istaknutim
okom i njuikom.
bronca: duZ. 507cm,
Sir.3,3 cm; GMVk, inv. A-3428
Lijevani okov s uSicom na stra-
Znjoj strani za provladenje uzda
na kojem je prikazan stiliziran lik
grifona s nagla5enomgdvom, na-
rebrenim tijelom te istaknutim
okom i nju5kom.
bronca: duZ.5r7 cm,
Sir.3,2 cm; GIvWk, inv. A-3428
Lijevani okov s u5icom na stra-
Znjoj strani za provladenje uzda
na kojem je prikazan spiralno po-
vijen stiliziran lik grifona s na-
gla5enom grivom, narebrenim ti-
jelom te istaknutim okom i nju-
Skom.
bronca: duZ. 5 cm, 5ir. 2r9 cm;
GMVk, inv. A-3429
Lijevani okov s u3icom na sta
Znjoj strani za provladenje
na kojem je prikazan stiliziro
jelena ili glava ptice
ce s izraLenim ptidjim
ma na donjoj strani.

282

Fitting (appliqud),
,nze:L. 5r7 cm,
3,5 cm; GMVh, inu A-3428
fitting with a perforation on
back through which the bridle
. The rivet displays a
grffin with a pro-
mane,ribbed body,and
nt eye and muzzle.
FOSUDA S RUEKAMA
- Zeleno polje (10),
nalaz1962.; keramika: vis. 1503cm,@ trbuha 1617cm,
9,7 cm, restaurirano, MSO, inv.7597
fIBULA
lokalitet (Hrvatska),
nalaz; srebro: duZ. 8 cm; AIN4Z,inv. 5224
2. Fitting (appliqud),
bronze: L. 5r7 cm,
lA 33 cm; GMW, inv. A-3428.
Castfitting with a perforation on
the back through which the bridle
passes. The rivet displays a
stylised grffin with a pro-
nounced mane, ribbed body, and
prominent eye and muzzle.
Bikonidna posuda s dvjema pro-
filiranim rudkama Sto malo nad-
visuju rub otvora. Trbuh je ukra-
Sen okomito izduZenim ispupde-
njima i snopovima okomitih ure-
za; ispod ruba otvora su vodo-
ravni urezi, ana vratu je svastika
uokvirena todkastim ubodima.
Dat.: 5. - 4..st.pr. Ifr.
Lit.: SPAJIC 1962,49;
Snarc1995,5r;
Srurc2oor.3o"
33.
Fibula tipa Strpci-Curug. Glava
fibule ima oblik srcolike plocice;
luk nosi 15 peterolisnThrozeta, a
noLicaje izvedena u obliku stili-
zirane zmijske glave.
Dat.:4.st.pr Kr.
Lit.: BRUNSMID 1902. 4I: 2.
Dalj Group
3. Fitting (appliqud), 4. Fitting (appliqud),
bronze: L. 5,7 cm, bronze: L. 5 cm,
W. 3,2 cm; GMVh, inv. A-3428 W: 2,9 cm; GMW, inu A-3429.
Castfitting with a perforation on Castfitting with a pedoration on
the back through which the bridle the back through which the bridle
passes. The rivet displays a passes. The rivet displays the
stylised grffin twisted into a spi- stylised figure of a stag or the
ral, with a pronounced mane, head of a bird of prey with pro-
ribbed body, and prominent eye nounced beal<son the lower side.
and muzzle.
M,K.-5.
51. VESSEL WITH HANDLES
Osijek - Zeleno Polje (10),
accidentul frnd 1962; pottery: H. 15,3 cm, @ belly 76,7 cm,
O mouth 9,7 cm; restaurated, MSO, inu 7597
Biconical vessel with two pro-
filed handles that extend to just
above the rim. The belly is deco-
rated with vertically elongated
lvtobs and bands of vertical inci-
sions; beneath the rim there dre
horizontal incisions. and on the
neck a swastika framed with
punctated dots.
Dat.: 5'h- 4" century BC
Bibt: SPAJIC 1962, 49;
StutC ree5.5T:
StutC2oot.30. 33.
52. FIBALA
Unknown location (Croatia),
accidentalJind; silver: L. I cm; AMZ, inu 5224
Fibula of the Strpci-Curug type.
The head of thefibula is a lteart-
shapedplate; the bow carries 15
fiveJeaf rosettes, while the foot
has the form of a stylised snake
head.
Dat.: 4'hcentury BC
BibI: BRUNSMID ]902, 41: 2.
Gntpa Dalj

53. IZBOR IZ ZENSKOGA GROBA 53. SELECTION FROM A FEMALE GRAVE

Bogdenovci(O, Bogdanovci (6),
sluleini nehz prigodom rigolanja, accidental ftnd during vineyard cultivation,
daroveoJ. pl. Ilideghethy 1904.,skeletnigrob donated by J. Hideghethy esq. in 1904, skeletal grave
Dat.:4.st.pr. K-r. - '-' Dat.: 4'hcenturv BC
Lit.: BRUNSUID1908-1909, sL.23:1,3; MAJNARIC-PANDZIC BibI: BRWSMID ]gO8-]g7g, SI.23: ], 3; MAJNAruC-PIUOZTC
1998,246:69; BALEN-LETUNIC199I, 98(kat. 43). 1998,246: 69; BALEN-LETUNI1 1991,98 (cat. 43).

s3.1.- 2. 1. Par fibula, 1. Pair offt.bulae,

bronca: duil. 4r4 cm, 4r5 cml
restaurirano,
AJ0I[Z,inv. 18941,18942
Par fibula ranolatenske sheme.
Na spiralno namotanim glavica-
ma vise landi6i od sitnih bronda-
nih karidica. ,.
bronze: L. 4r4 cmr 4r5 cml
restaarated,
AMZ, inu 18941, 18942
Pair of fibulae of the early La
Tdne scheme. Small chains of
tiny bronze rings hang on the
coiled heads.

2. Narukvica,
srebro: A 612cm,
teilina 36124g; restaurirano,
AIVIZ, inv. 10675
Narukvica izradena od Siroke
srebrne plodevine, s krajevima
koji se radvaju u dvije stilizirane
zmijske glave. Cijela povr5ina
narukvice ukra5ena ie iskucanim
ornamentom.
2. Bracelet,
silver: @ 612cm,
wL 36,24 g1 restaurated,
AMZ, inu 10675
Bracelet made of a wide silver
plate, with ends that branch off
into two stylised snake heads.
The entire surface of the bracelet
is decorated with an embossed
ornament.

S.M.

284

IZ SKUPNOGA NALAZA
Ludbre5ki - Staro grobljeo Ludbreg (24),
alnje 1977., jama I - skupni nalaz ljevaikog
lr. I.f 0 i Lll iz oite(enoga profila nalaziita prikupio
izYaraildina 1977., poklonio muzeju 1995.
rt pr. Kr.
1979;WANZEK1989,T99,T.35-37;
SIMEK1996.
1. Dvodijelni kalup,
keramika: duil. a 17,5 cm,
b 17,2 cm, Sir. a 8,3 cm,
D 8r5 cm, deb. a, D 5 cm;
oba jezgrenika o5tedena,
restaurirano, GMVZ,
inv. A 4726 a, b
Kalup za odlijevanje brondanih
Supljih sjekira s u5icom. Radne
povriine ispucale od dodira s
rmr6om slitinom. Na desnoj bo-
dnoj strani jezgrenlka a i lijevoj
2. Polovica kalupa,
keramika: dfi,. 16i2, cm,
Sir. 8,8 cm, deb. 4 cm;
gornji lijevi dio kalupa
nedostajeo GMVZ, inv. A 4725
Jezgrenik za odlljevanje Supljih
sjekira s u5icom. Radna povr5ina
ispucalai tamnija od ostalogadi-
jela. Na desnoj bodnoj strani na-
laze se dvaput po dvije vrezane
oznake, a na lijevoj, o5tedenoj
vidljive su samo dvije marke.
3. Dvodijelni kalupo
kamen pjeSienjak:
duL. a, b 20,5 cm,
Sir. a, D 10 cm,
deb. a, b 4,5 cm;
jezgrenik a o5teden,
restauriran, GMVZ,
inv. A 4729 u, b
Kalup za odlijevanje brondanih
Supljih sjekira stranoga tipa - s
dvjema u5icama. Dekoracija: is-
pod horizontalnoga su dva duga,
okomita rebra. Svaki jezgrenlk
na jednoj od bodnih ploha ima
marke za precizno poklapanje, a
suprotna bodna ploha sluZila je
za lijevanje poluizradevina
brondanih Sipki. Na straZnjim po-
vr5inamaj ezgr enika odlij evale su
se lamele; pritom je jezgrenik b
sluZio kao negativ, jezgrenlk a
kao poklopac.
Martiianec-Kaptol G,
I. SELECTION FROM A GRAVE ASSEMBLAGE
Sveti Petar Ludbreiki - Staro groblje, Ludbreg (24),
salvage excavation in 1977, pit I - group Jind of custing assemblage;
No. 1.10 and 1.11 collected in 1977 by Andrija Siberfrom Yaraidin
out of a damaged section; donated to the Museum in 1995
Dat.: 8'h- 7'hcentun,BC
Bibt.: smrx 1979; VANZEK 1989,199, Pl. 35-37; stUZX tgg'.
plohi jezgrenika b urezane su li- Mould for casting bronze socket-
nije - marke zaprecizno poklapa- ed axes with a loop. The working
nje obiju polovica kalupa. surfaces are crackled due to con-
tact with hot molten liquid. On
the surface of the right side of
mould half a and the left side of
1. Two-piece mould, mould half b tltere are incised
pottery: L. a 17,5 cm, lines - markers for precision fit-
b 17,2 cm, VI( a 8,3 cm, ting of the mould halves.
bSr5cm,Tarb5cm;
both halves damaged,
restaurated, GMVZ,,
inv. A 4726 a, b
2. Half of a mould, left side only two markers are
pottery: L. 16,2 cm, visible.
lA 8,8 cm, T 4 cm;
upper left part of the mould is
missing, GMW inu A 4725
Half of a mould for casting
bronze socketedaxes with a loop.
The working surface is crackled
and darker than the rest of the
mould. On the right side surface
there are two groups of n+'o in-
cised markers. On the damaged
3. Two-piece mould,
sandstone:
L. a, b 20,5 cm,
lV. a, b 70 cm,
T a, b 4,5 cm;
half u damaged,
restaurated, GMVZ,
inu A 4729 a, b
Mould fo, casting socketed
bronze axes of a foreign type -
with two loops. Decoration: un-
derneath a horizontal rib there
are two long, vertical ribs. Each
mould half has on one of its side
surfaces markers for precision
fitting, while the surface of the
opposite side served for casting
unfinished products - bronze
rods. The back surfaces of the
mould halves served for casting
bladelets; half b served as a neg-
ative, while mould half a served
as a lid.
*il
G ntpa Marti j anec- Kaptol

4. Dvodijelni kalup,
kamen pje5ienjak:
dui. a, b 16 cmoSir. a, b 6 cm,
deb.a,b3cm;
GMVZ, inv. A 4731 a, b
Kalup za odlijevanje vrhova ko-
palja s tuljcem zanasad.Na rad-
nim su povr5inama tragovi lije-
vanja. Na jezgreniku a su detiri
rupice: dvije na rubu negativa,
dvije izvan njega,dok je na polo-
vici kalupa b samojedna rupica.
Funkcija rupica nepoznata. Na
jednoj od bodnih strana svakoga
jezgrenrka nalaze se marke za
precizno poklapanje obiju polo-
vica. StraZnjesu povr5inejezgre-
nika neobradene.
4. Two-piece mould,
sandstone:
L.a,b76cm,Wa,b6cm,
Ta,b3cm;
GMV1, inv. A 4731 a, b
Mould for casting spear points
with shaftsfor hafting. The work-
ing surfaces bear traces of cast-
ing. Mould half a contains four
perforations: two at the edge of
the negative, and two outside,
while there is only one perfora-
tion on mould half b. The func-
tion of the perforations is un-
lcnown. On one qf the side sur-
faces of each half there are mark-
ers for precision fitting of both
halves. The back surfaces of the
mould halves are unworked.

5. Dvodijelni kalup, 5. Two-piece mould,

kamen pje5ienjak: sandstone:
dui,. a,6 13,8 cmo L. a, b 73,8cm,
iir. a 614cm, b 612cm, W. u 6,4 cm, b 6,2 cm,
deb.u3cm,b3r2cm; Ta3cm,b3,2cm;
GMVZ, inv. A 4730 a, b GMV-Z,inv. A 4730 a, b

Kalup za odhjevanje dlijeta s Mould for casting arrow-heads

tuljcem zanasad i vrhova strjeli-
ca, a primarni negativ sluLioje za
lijevanje noLeva. Na lijevoj bo-
dnoj plohi jezgrenlka a i desnoj
strani jezgrenlka b urezane su
marke zatodnopoklapanjekalupa.
and chisels with shafts for hafr
ing. The principal negative
servedfor casting htives, On the
left side surface of mould half a
and the right side of mould half b
markers were incised fo, preci-
sion fitting of the mould halves.

6. Dvodijelni kalup, 6. Two-piece mould,

kamen pje5ienjak:
dui,. a 18,5 cm, b 12,3 cm,
5ir.a6 cm,b6,2cm,
deb. a2r5 cm, b 2rl cm1,
jezgreniku D nedostaje
donji dio, restaurirano,
GMVZ, inv. A 4732 u, b
sandstone:
L. a 18,5 cm, b 72,3 cm,
Wa6cm,b6,2cm,
T a 2,5 cm, b 2,1 cm;
the lower part of mould
half b is missing, restauruted,
GMVZ,,inv. A 4732 a, b

Bifacijalni kalup za lijevanje 5i- Bifacial mould for casting point-

ljastih dlijeta s tuljcem zanasadi
tankih Sipakana jednoj te noL,eva
s tuljcem na drugoj radnoj plohi.
Svaki jezgrenik ima na jednoj od
bodnih sffana marke za precizno
poklapanje.
ed chisels with shafts for hafting
and thin rods on one side. and
lntives with shafts on the other
working surface. Each mould
half has markersfor precisionfit-
ting on one of the side surfaces.

_'88
7. Polovica kalupa,
kamen pje5ienjak:
dui,.15,6 cm, Sir. 8,3 cmo
deb.3,7 cml nedostajedonji
lijevi dio, GMV| inv. A 4734
Jezgrenik je sastavni dio kalupa
za Iljevanje Supljih sjekira s u5i-
com. Uz odlomljeni dio kalupa
nalazi se djelomidno oduvan ne-
gativ za lijevanje ukrasnih pred-
meta. Na desnoj bodnoj plohi
dvije su marke za precinto po-
klapanje.
8. Polovica kalupa,
kamen pje5ienjak: duZ. 15 cm,
1ir.7,7 cm, deb.3 cm;
gornji desni dio o5teden,
GMV| inv. A 4733
Jezgrenik je sastavni dio kalupa
za odlijevanje Supljih sjekira s
u5icom. Tuljac sjekire oblim je
zadebljanjem odvojen od o5trice.
Na bodnim su plohama oznakeza
pr ecizno poklapanje kalupa.
9. Polovica kalupa,
kamen pje5ienjak:
duZ. 11,3 cmoSir.8 cm,
deb. 3,8 cml restauriranoo
GMVZ. inv. A 4735
Jezgrenikje sastavni dio kalupa
za odlijevanje brondanih dekiia s
dekoracijom okomitih plastidnih
rebara ispod otvora za nasad. Na
desnoj su bodnoj plohi dvije mar-
ke zaprecizrto poklapanje kalupa.
10. Polovica kalupa,
kamen pje5ienjak: duZ. 8 cm,
Sir.5,6 cm, deb.3,6 cm;
GMVZ' inv. A 6548
U kalupu su se lijevali mali deki-
6i kakvi su se u metalurgiji upo-
trebljavali zafrnu obradu bronda-
noga lima. Na desnoj su bodnoj
plohi marke za poklapanje dviju
polovica kalupa. Na radnoj povr-
Sini vide se tragovi nastali djelo-
vanjem vru6e slitine.
7. Half of a mould,
sandstone:
L. 15,6cm, W 8,3 cm,
T 3,7 cm; the lower left part is
missing, GMW inv. A 4734
The mould half is an integral
part of a mould for casting sock-
eted axes v'ith a loop. Besidesthe
broken part of the mould there is
a partially prcserved negativefor
casting decorative items. On the
right side surface there are tv'o
markers for precision ftting.
8. Half of a mould,
sandstone: L. 15 cm,
144,7,7 cm, T 3 cm;
the upper right part is
damaged, GMVZ, inu A 4733
The mould half is an integral
part of a mould for casting sock-
eted axes with a loop. The shaft
of the axe is separated from the
edge by a round thickened rib.
On the side surfaces there are
markers for precision fitting of
the mould halves.
9. Half of a mould,
sandstone:
L. 11,3cm, W I cm,
T 3r8 cml restaurated,
GMVZ, inv. A 4735
The mould half is an integral
part of a mould for casting
bronze hammers decorated with
plastic vertical ribs underneath
the opening for hafting. On the
right side surface there are two
markers for precision fitting of
the mould halves.
10. Half of u mould,
sundstone: L. I cm,
W: 5,6 cm, T 3,6 cm;
GMVZ,, inu A 6548
The mould was usedfor casting
small ltammers that were used in
metallurgy for the precision
working of sheet bronze. On the
right side surface there are mark-
ers for fitting the two halves of
the mould. The working surface
bears traces produced by hot
molten liquid.
289
Grupa Manijanec-Ifupnl

l.ll. 11. Polovica kalupa, 11.HaIf of a moald,

kamen pjelienjak: sandstone:
duZ. 10,6 cm; 5ir. 5 cm, L. 10,6 cm, W 5 cm,
deb.3 cm; o5te6eninegativ, T 3 cm; damaged negative,
GMVZ, inv. A 6547 GMW, inu A 6547

Jezgrenik je sastavni dio kalupa The mould half is an integral

za lqevanje brondanih dlijeta s
tuljcem za nasad. Na desnoj su
bodnoj plohi dvije marke za pre-
cizno poklapanje obiju polovica
kalupa.
part of a mould for casting
bronze chisels with a shaft for
hafting. On the right side surface
tltere are two markers for preci-
sion fitting of the two mould
halves.

1.12. 12. Poklopac kalupa, 12. Mould lid,

keramika: duZ. 12,3 cm, pottery: L. 12,3 cm
Sir. 6,5 cm, deb.3 cm; 714,
6,5 cm, T S
GMVZ, inv. A 4727 GMVZ, inu A 4727"*i

eetvrtasti poklopac za prekiva- Rectangular lid for covering a

nje jednodijelnoga kalupa. Donja
ploha paZljivo zagladena.Brido-
vi su gornje plohe facetirani. Po-
klopac vjerojatno nije bio upohi-
jebljen, jer nema tragova djelova-
nja slitine.
one-piece mould. The lower sur-
face is carefully smoothed. The
rims of the upper surface are
faceted. The lid was probably not
used. becausethere are no traces
of the action of cast metal.

1.13. 13. Poklopac kalupa ili
jednodijelni kalup,
keramika: duil.12,3 cm,
Sir.6,5 cm, deb.3 cm;
glavna ploha o5te6ena,
GMVZ, inv. A 4728
ietvrtasta ploda, izgledom i veli-
dinom odgovara kat. 12. Bridovi
su gomje plohe facetirani. Zbog
o5te6enja glavne plohe ne moZe
se zakljuditi radi li se o poklopcu
ili o jednodijelnome kalupu ko- Rectangular slab, similar in
jem je kat. 12 trebao sluZiti kao shape and size to item no. 12. The
poklopac. edges of the upper surface are
faceted. The damage on the prin-
cipal surface make it impossible
to conclude whether the slab was
13.Mould lid or a used as a lid or as a one-piece
one-piece moald, mould, for which item no. I2 was
pottery: L. 72,3 cm, supposed to serve as a lid.
W: 6,5 cm, T 3 cm;
principal surface is damaged,
GMV"z, inu A 4728

t.14. 14. Jezgre,
keramika: duZ. 6,5 - 15,6 cm,
Sir. 2r3 - 3r7 em,
deb.2 - 2,9 cm;
dva primj erka bez donj eg
dijela, GMVZ,
inv.A 4717 - 44724
Osam klinova ili jezgri konidna
oblika i ovalna presjeka. Kod ne-
kih je primjeraka gornji dio - gla-
va cilindridno oblikovan i blago
stepenasto odijeljen od donjega
dijela, koji se umetao u negativ
kalupa. Svi klinovi, osimjednoga
(A 4720) imaju na rubu glave
urezanu oznaku koja je markirala
prednju stranu jezgre. Klin
L4717 imauz oznakui desettro-
kutastih ureza. Po promjeni boje
na donjim dijelovima nekih jez-
gri moZe se zakljuditi koji su pri-
mjerci bili upotrijebljeni. Jezgre
su se koristlle za izradbu oruLja i
oruda koje je imalo Supljinu, od-
nosno tuljac zanasad dr5ke.
74. Cores,
pottery: L. 6,5 - 75,6cm,
w: 2,3 - 3,7 cm,
T2-2,9cm;
two specimenslack the lower
part, GMW,
inuA4717-A4724
Eight wedgesor coresof a coni-
cal shape and oval section. On
several specimens the upper part
(head) is cylindrical in shape,
and separated by a gentle step
from the lower part, which was
inserted into the negative of the
mould. All the wedges, except
one (A 4720) have an incised
marker on the edge of the head,
which marked the front part of
the core. Wedge A 4717 has,
apart from the marker, ten trian-
gular incisions. The changes in
colour on the lower parts of sev-
eral cores indicate which speci-
mens were used. The mould
halves were used for making
weapons which had a shaft for
hafting.

2q)

15. Kalupi za jednokratnu
uporabu,
keramika: duil.4,5 cm,
4r5 cm, 4r9 cm,,Q 3r5 cm;
GMVZ,inv.A4746-A4748
Tri kruSkolikakalupa za lijevanje
dijelova konjske opreme - raz-
vodnika za remenje tradkokime-
rijskoga tipa. Jedan od kalupa je
cio, Sto zna(,ida nije bio iskori-
Sten za lijevanje (A 4748). Na-
ime, da bi se iz ove vrste kalupa
rzvadro odljevak, keramidni se
kalup morao razbiti.
16. Kalup za jednokratnu
uporabu,
keramika: duZ. ca 1007cmo
Sir.8,5cm, deb.3 cm;
kalup je nepotpun,
GMVZ, inv. A 4741,4741 a
Dijelovi kalupa za odlijevanje
ve6ih brondanih kolutova. Sredi-
Snji dio kalupa je cio, vanjski
pla5t je na vi5e mjesta slomljen i
nepotpun. Mjestimice saduvani
ostatci metala. Kalup je razbljen
radi vadenja odljevka.
17. Cijev,
keramika: duZ.28,8 cm,
@ donjeg dijela 10,7 cm,
A otvora 3r8 cmq restaurirano,
GMVZ, inv. A 4749
Koljenasto savijena cryevbila je
sastavni dio mijeha za potpiriva-
nje vatre. Cijev se suZavaprema
otvoru, kroz koji se mijehom isti-
skivao zrak.ULi dio cijevi mode-
liran je u obliku konjske glave s
naznadenom grivom. USi odlo-
mljene. Na otvoru cijevi vide se
promjene nastaledjelovanjemvi-
soke temperature.
M ar t ij anec-KaptoI Gro up
15. Non-reasable moulds,
pottery: L.4,5 cm,
4r5 cmr 4r9 cm, @ 3r5cm;
GMrq,, inv. A 4746 - A 4748
Three pear-shaped moulds for
castingparts ofhorse harnesses-
strap separators of the Thraco-
Cimmerian type. One of the
mottlds is whole, which means
that it was used for casting
(A 4748). Namely, with this type
of mould the ceramic mould had
to be broken in order for the cast
to be taken out.
16. Non-reusable mould,
pottery: L. ca 70,7 cm,
W: 8,5 cm, T, 3 cm;
the mould is not complete,
GMVZ, inv. A 4741,4741 u
Parts of a mould for casting
large bronze rings. The central
part of the mould is complete, the
outer mantle is broken and in-
complete in several places. Pie-
cesof metal are occasionallypre-
served. The mould was broken in
orderfor the cast to be taken out.
17. Tube,
pottery: L. 28,8 cm,
O of the lower part 10,7 cm,
@ of mouth 3,8 cm; restaurated,
GMVZ, inv. A 4749
The knee-shapedbent tube was
an integral part of bellows for
fanning the fire. The tube tapers
towards the opening through
which air was pressed with the
bellows. The narrower part of the
tube is modelled in the shape of a
horse's head with a mane. The
ears are broken off. O, the tube
opening changes are visible
causedby the action of high tem-
perature.
r/s
Itt,d
Grupa .lI art i1anec-KaptoI
2. IZBOR IZ GROBA
Goriian (25),
susta\.no iskopavanj e 1974., razoreni grob, tumul I
Dat.: 7. st. pr. Kr.
Lit.: \'INSKI-GASPARINI 1978.142 (8: 1\:
B \LEN-LETLI-NIC 1996.82(kat. 23).
Posuda (i,ara),
keramika: vis.24o5cm,
A trbuha 3905cm,
@ otvora 29,0 cm;
restaurirano, AINIZ,inv. 19906
Posuda zaobljena trbuha i kratka
cilindridna vrata. Povr5ina posu-
deje crvena,osim dna i vrata koji
su obojani crno, kao i dvostruki
'V' ornamentna ramenu posude.
3. IZBOR IZ GROBA
Goriian (25),
sustavnoistraZivanje 1978.,tumul VI
DaI.: 7. st. pr. Kr.
Lit.: Neobjavljeno.
Safice,
keramika: vis. 4r2 - 4,8 cm,
A otvora 7,7 - 808cm;
restaurirano, AN[Z, inv. 19907
PolukuglasteSalice(4) s visokom
rudkom koja znatno nadvisuje
obod. Dno je svake Saliceudub-
ljeno (omfalos dno).
4.IZBOR IZ GROBA
Goriian (25),
sustavno istraZivanj e 1978., tumul VI
Dat.:7. st. pr. Kr.
Lit.: VINSKI-GASPARINI 1987,T. XXII: 2;
BALEN-LETUNIC 1996,82 (kat. 22\.
l. Zdjela na nozi,
keramika: vis. 11,6 cm,
@ trbuha 19,5 cm,
A otvora 1815cm, Sirina noge
u donjem dijelu 10,9 cm;
restaurirano, AM.Z, inv. 19908
Zdjela na nozi, uvudena oboda,
koji je facetiran s vanjske strane.
Noga je Supljai Sirokate obuhva-
6a polovinu visine posude.
_rg-'
2. SELECTION FROM A GRAVE
Goriian (25),
systematic excsvation in 1974, destroyedgrave, tumulus I
Dat.: 7'hcentury BC
Bibl.:'|/INSKI-GASPARINI 1978. 142 (8: 1):
BALEN-LETUNIC t996, 82 (cat. 23).
Vessel (urn), double 'V' ornament
pottery: H,24,5 cm, shoulder
@ of belly 39,5 cm,
@ of mouth 29,0 cm;
restuurated, AMZ, inv. 19906
Vesselwith rounded mouth and
short cylindrical neck. The sur-
face of the vessel is red, except
for the bottom and the neck,
which are painted black, and the
3. SELECTION FROM A GRAVE
Goriian (25),
systematic excavation in 1978, tumulus VI
DaL: 7'hcentury BC
Bibl.: Unpublished.
Cups,
pottery: H. 4,2 - 4,8 cm,
@ of mouth 7,7 - 8,8 cm;
restaurated, AMZ, inv. 19907
Hemispherical cups (4) with a
tall handle that rises above the
rim. The base of each cup is de-
pressed in the middle (so-called
'omphalos'base).
4. SELECTION FROM A GR,/IVE
Goriian (25),
systematic excavution in 1978, tumulus VI
Dat.: 7'hcentury BC
Bibl.: VINSKI-GASPAfuINI 1987, Pl. XXII: 2;
BALEN-LETUNIC 1996,82 (cat. 22).
1. Footed bowl,
pottery: H. 11,6 cm,
@ of belly 19,5 cm,
@ of mouth 18,5 cm, width of
lower part of foot 10,9 cm;
restuurated, AMZ, inv. 19908
Footed bowl with an inverted
rim, faceted on the outer side.
Thefoot is hollow and wide and
makes up one half of the vessel
height.

1.2. 2. Zdjela na nozi,
keramika: vis. 19,5 cm,
A fibuht 3L,5 cm,
A otvort 25 x 28 cm:
AMZ, inv. 19909
Zdjela na nozi blago zaobljena
ramena i niska cilindridna vrata,
povr5ine premazane sjajnim cr-
nim grafitom. Rame zdjele ukra-
Senoje detirima rogolikim ispup-
denjima, ispod kojih su plitko
Zljebljeni trostruki'V' ornamenti.
5. IZBOR IZ GROBA
C,oriian (25)o
rrstavno istraZivanje 1978., razoreni grob, tumul VII
Dat.:7.st.pr. Kr.
Lit.: Neobjavljeno.
at. 1. Safce,
keramika:
vis. (s rudkom) 7,1cm' 7,0 cm,
A trbuha 1,1cm, 11 cmo
Q otvora 9,1 cm, 8,8 cml
AINIZ,inv. 19910
Salice (2) s jednom visokom za-
obljenom rudkom koja prelazi
obod. Zaobljen, nisko postavljen
trbuh po ditavoj je duZini ukra5en
malim kosim Lljebilrma.
2. Posuda,
keramika: vis.7 cm,
Q trbuha 18,4 cm,
Q otvora 15,9 cm;
restauriranoo AMZ, inv. 19911
Posuda s visokom rudkom koja
nadvisuje obod. Cilindridan vrat
blago prelazi u vrlo nisko postav-
ljen Zljebljen trbuh, ukra5en tri-
ma, ne posve simetridnoraspore-
denim, plastidnim roSdi6ima.
Dno je ravno, na sredini neznatno
udubljeno.
M artij anec-Kapto I Group
2. Footed bowl,
pottery: H. 19,5 cm,
O of belly 31,5 cm,
O of mouth 25 x 28 cm;
AMZ. inv. 19909
Bov'l on a .foot tlith a slightlv
rounded shoulder and lov' ry'lin-
drical neck. Thesurface is coated
in shiny black graphite. The
shoulder is decorated with four
horn-like knobs, underneath
which there are shallow grooved
triple 'V' ornaments.
D.B.-L.
5. SELECTION FROM A GRAVE
Goriian (25),
systematic excavation in 1978, destroyedgruve, tumulus VII
Dat.: 7'hcentury BC
Bibl.: Unpublished.
I. Cups,
pottery:
H. (with handle) 7,7 cm, 7,0 cm,
@ of belly 1I cm, 17 cm,
@ of moath 9,7 cm, 8,8 cm;
AMZ, inv. 19910
Cups (2) with a high rounded
handle that rises above the rim.
The entire length of the rounded,
low belly is decoratedwith small
oblique grooves.
2. Vessel,
pottery: H. 7 cm,
@ of belly 78,4 cm,
O of mouth 15,9cm;
restaurated, AMZ, inv. 19911
Vessel with a high handte that
rises above the rim. The cylindri-
cal neck gradually changes into
a very low, grooved belly. The
belly is decorated with three
small horn-like lugs in relief,
which are not entirely symmetri-
cally placed. The base is flat and
slightly depressedin the middle.
S.M.
293
Gnqtu .ll urt i.junet'-Kop toI
6. IZBOR IZ GROBA
Goriian (25),
sustavnoistraZivanje 1975.,razoreni grob, tumul II
Dat.: 7. st. pr. Kr.
Lit.: \eobjavljeno.
Zdjela,
keramika: vis.9,6 cm,
@ trbuha 24 cm,
@ otvora2T cm:
A|'IZ, inv. 19912
Zdjela 'S'profilacijena niskoj pr-
stenastojnozi. Obod je facetiran
s unutra5njestranei horizontalno
zaravnjen na rubu, na kojemu su
simetridnopostavljenadetiri ro5-
di6a.Pod njima, na najSiremdije-
lu trbuha, postavljene su detiri
pravokutne grbice. Unutra5njost
zdjeleukra5enajepo sredini s pet
koncentridnih kanelura, iz kojih
se na tri strane okomito Siri niz
od po tri kanelure.
7. IZBOR IZ GROBA
Goriian (25),
sustavnoistraZivanje 1979.,razorenigrob, tumul X
Dat.:7.st.pr. Kr.
Lit.: Neobjavljeno.
Zdjela na nozi,
keramika: vis.21,5 cm,
A fibluha 25 cm,
A otvora 22 cm;
LM.Z. inv. 19913
Zdjela na vrlo visokoj nozi. Plit-
ka bikonidna zdjela ukra5ena je
facetiranjem s vanjske strane na
gornjem drjelu konusate detirima
simetridno postavljenim grbica-
ma na naj5irem drjelu trbuha.
Zvonasta Suplja noga ukra5enaje
na srediSnjemdijelu te pri dnu s
po detiri horizontalnekanelure.
:91
6. SELECTION FROM A GR,/IVE
Goriiun (25),
systematic excavation in 1975, destroyedgrave, tumulus II
Dat.: 7'hcentury BC
Bibl.: Unpublished.
Bowl,
pottery: H.9,6 cm,
@ of belly 24 cm,
@ of mouth 27 cm;
AMZ. inv. 19912
'S'-profiled bowl on a short ring-
foot. The rim is faceted on the in-
side and horizontallyflattened on
the edge which is decorated with
four small symmetrically placed
small horn-like protrusions. (Jn-
derneath the lugs, on the widest
part of the belly, there are four
rectangular lugs. The interior of
the bowl is decorated in the mid-
dle with five concentric circles,
with three groups of three can-
nelures exlending vertically from
them.
s.,11.
7. SELECTION FROM A GR /lVE
Goriian (25),
systematic excavation in 1979, destroyedgrave, tumulus X
Dat.: 7'hcentury BC
Bibl.: Unpublished.
Footed bowl,
pottery: H.21,5 cm,
O of belly 25 cm,
@ of mouth 22 cm;
AMZ, inv. 19913
Footed bowl on a very high foot.
The decoration of the shallow bi-
conical bowl consistsof faceting
on the outside on the upper part
of the cone, and of four symmet-
rically placed lugs on the widest
portion of the belly. The bell-
shaped hollow foot is decorated
in the middle and at the base with
four horizontal cannelures.
sr/
IZBOR IZ GROBA 8. SELECTION FROM A GRAVE
- demernica(21), Kaptol - eemernicu (21)
istraZivanje1971.,grob 1, tumul XII systematicexcavationin 1971,grave 7, tumulus XII
Dat.: 7'hcenturyBC

Askos gondolasta oblika s drS- 7. Askos, A gondola-shaped askos with a

vis.2L cm, kom u vidu stilizirana bika. pottery:H.21 cm, handle in the shape of a stylized
cn; restaurirano, L.25 cm; restaurated, bull.
11548 AMZ, inu 11548
-GASPARINI1987. Bibl.: VINSKI-GASPARINII 987,
TO;BALEN-LETUNIC Pl. XX: 10; BALEN-LETUNIC
(kat. 38. a); 1991,97(cat.38.a);
- MIRNIK T991,15; I/EJT/ODA- MIRNIK 199], I5;
rc 1996,81 BALEN-LETUNIC 1996,8]
(cat.20).

Par tronoLacazaobljena trbuha, 2. Pair of tripods, A pair of tripod; with a rounded

s trima prema van savijenim pottery: belly, with three legs bent to-
el, l3r0 cm, nogama. Pow5ina je ukra5ena H. 13,2cm,73,0cm, wards the outside. The'surface is
llr4 cm, l2o2 cm; Zlijebljenim motivom @ of mouth 17,4cm, 12,2cm; decorated with a grooved motif
nasuprotnih trokuta i paralelnih restaurated, of opposing triangles and paral-
lts/}g,11550 linija. AMZ, inu 11549,11550 Iel lines.
ASPARINI1987, Bibl.: VINSKI-GASPARINII 987,
BALEN-LETUNIC Pl. XX: 10;BALEN-LETUNIC
38. b-c); 1991,9'7 (cat.38.b-c);

D.B.-L.

29s
Grupa,V art ij anec-Kapto I
9. IZBOR IZ GROBA
Kaptol - eemernica (21)o
sustavno iskopevanje 1967., grob 2, tumul IV
Dat.: 7. st. pr. Kr.
Lit.: VEJVODA - MIRNIK 1,971,T.VI: 10; VEJVODA - MIRNIK
1973.T.3: ll; VINSKI-GASPARINI 1987,sl. l3: l.
1. Posuda (ilarz),
keramika: vis.3115cm,
A fibuha 47 cm,
A otvora 1,4,8cm;
restaurirano, ANIZ, inv. 11379
Velika gr afrtir anaLara s protoma-
ma bovida na ramenu. Izvijeni je
obod zaravnj en, a vrat se ljevka-
sto Siri prema visokomu trbuhu,
od kojega ga dijele dvije uZlijeb-
ljene linije. Ukras je rasporeden
na sredini trbuha u metopama
odijeljenima plastidnim rebrima.
Sredi5nji dio metopa zauzimaju
protome bovida, koje nadvisuju
2. Privjesci,
bronca: @ | cm:
restaurirano, AMZ, inv. 11380
Lit.: VEJVODA - MIRNIK 1971,
T. VI: 11; VEJVODA -
MIRNIK 1973,T.3:9.
Mali brondani ko5arastiprivjesci
ili okovi (11). Dio koji je dolazio
do izraLaja na opremi ko5arasto
je zadebllan.
rO. IZBOR IZ GROBA
Kaptol - demernica (21),
sustavno iskopavanj e 1970., grob 1otumul X
Dat.:7. st. pr. Kr. I Dat.: 7'hcentury BC
10.1. 1. Bruso
bronca. kamen: saiuvana
duZ. 11 cm;
restaurirano, ANTZ,inv. 11533
Lit.: VEJVODA - MIRNIK 1971,
T. XIII: 2; VEJVODA -
MIRNIK 1973,T.7:8.
Kameni brus s brondanom dr-
Skom u obliku dvostruke glave
bovida. Na vrhu je dr5ke prsten
za pripasivanje. Tijelo dr5ke
ukra5enoje rova5enim horizon-
talnim linijama te sitnim kosim
urezima.
296
9. SELECTION FROM A GR,/IVE
Kaptol - temernica (21),
systematic excavation in 1967, grave 2, tumulus IV
Dat.: 7'hcentury BC
Bibl.: VEJI/ODA - MIRNIK 1971, Pl. VI: I0; VEJ'|/ODA - MIRNIK
1973, Pl. 3: II; I/INSKI-GASPAMNI 1987,fig. I3: L
Zlijebljene spiralne motive. U from which it is divided by tv'o
metopamabez protoma sredi5nji grooved lines. The decoration is
ukras dini Zlijebljena spirala. positioned in the middle of the
belly in metopes separated with
plastic ribs. In the centre of the
metopesare protomes of bovines.
7. Vessel(arn), which rise above the grooved spi-
pottery: H. 31,5 cm, ral motifs. In the metopeswithout
@ of belly 47 cm, the protomes, the central decora-
@ of mouth 14,8 cm; tion consists of a grooved spiral.
restaurated, AMZ, inv. 11379
Large graphite-coated urn with
protomes of bovineson the shoul-
der The everted rim is flattened.
The neck widens to a high belly,
2. Pendants,
bronze: @ 1 cm;
restaurated, AMZ, inv. 11380
BibI.., I/EJVODA - MIRNIK ]97],
Pl. VI: 1I; VEJVODA - MIRNIK
1973, Pl. 3: g.
Small basket-shapedpendants or
fittings (ll). The part that was
visible on the ltarness is thick-
ened.
S.M.
10. SELECTION FROM A GRAVE
Kaptol - eemernica (21),
systematic excsvation in 1970, grave 1, tumulus X
1. Whetstone,
bronze, stone: preserved
L. Il cm:
restaurated, AMZ, inv. 11533
Bibl.: VEJVODA - MIRNIK 197I ,
Pl. XIII: 2: VEJVODA -
MIRNIK 1973, Pl. 7: 8.
Whetstone with a bronze handle
in the shape of a double bovine
head. At the top of the handle
there is a suspension ring. The
body of the handle is decorated
with scored horizontal lines and
tiny oblique incisions.
 2. Privjesak i razvodnici
remenja s konjske opreme'
bronca: @ rozeta 6,8 - 7,1 cm,
IF duZina privjeska 6,3 cm,
Sirina privjeska 5,1 cm;
ANII.Z.inv. 11532, 11531 (4x)
ffiffi Lit.: VEJVODA - MIRNIK 1971,
T. XIII: 3-4; VEJVODA -
MIRNIK 1973,T.7:6-7.
ffiffi Ovalni privjesak s konjske oPre-
me po ditavu rubu ukra5en kre-
stastim izbodenjima. eetiri hje-
ALBORIZ GROBA
- eemernica(21\,
vno iskopavanje 1970., grob 2, tumul IX
. 7. st.pr. Ifr.
VEJVODA- MIRNIK 1973'
VEJVODA- MIRNIK 1911,198;
:l.
Brus,
bronca, kamen: du7.2l'3 cm;
ANIZ, inv. 11517
Brus s brondanom dr5kom i kori-
cama. Zavrletak je drike prstena-
sto oblikovan rudr pripasivanja,
dok je tijelo ukra5enoplastidnim
grbicama. Korice su ukra5ene s
pet nizova aLuriranlh trokuta.
IZBOR IZ GROBA
- Cemernica (21),
iskopavanje196T.,grob 1, tumul IV
7- st. pr. Kr.
VE'\'ODA - MIRNIK I97I,T.IV-VII.
1. Posuda (Lara)o
keramika: vis.38,7 cm,
@ trbuha 47 cm.
@ otvora 18,5 cm;
restaurirano, ANIZ, inv. 11377
Lit.: VEJVODA - MIRNIK 1971,
T. VI: 9; VEJVODA - MIRNIK
1 9 7 3 ,T . 3 : 8 .
Velika L,ara cllindridna oboda,
ljevkasta vrata, zaobljena trbuha
te uska ravna dna. Vrat je od ra-
mena odijeljen udubljenom lini-
jom, pod kojom stoji najizrazitljr
ukras posude: detiri simetridno
postavljena ro5di6a te, rzmedu
vana razvodnika remenja s konj- Bibl.: VEJ\-OD.4- .rllR\llt I9'l.
ske opreme u obliku rozete s aLu- Pl. xII: 3-4, I',EJt'OD.4-
riranim srediSnjim dijelom te s MIRNIK 1973, Pl. 7: 6-'
laticama po rubu.
Oval pendant from horse hur'
ness, decorated along the entire
2. Pendant and strap separators
from horse harness,
bronze: @ rosette 6,8 - 7,7 cm,
edge with crest-like protntsir,tttt.
Four cast strap separators /i'ont
a horse harnessin the shape o.l'a
rosette with the central Part in
pendant L. 6,3 cm,
pendant lV. 5,1 cm;
AMZ, inu 11532, 11531(4x)
openwork and petals along the
rim.
S.M.
11.SELECTION FROM A GRAVE
Kaptol - temernica (21),
systematic excavation in 1970, gruve 2, tumulus IX
bat.; 7'ocentury BC .[/EJI/ODA -
'7/EJVODA-
Bibt.; MIRNIK 1971, 198; MIRNIK 1973,
Pl.7: L
Vl/hetstone,
bronl,e, stone: L. 21,3 cm;
AMZ, inv. 11517
Whetstone with bronze handle
and sheats.The end of the handle
has the shape of a ring to enable
suspensionfrom a belt, and the
body is decorated with plastic
lugs. The sheatsare decorated in
openwork u'ith .five series of tri-
angles.
S.M.
12. SELECTION FROM A GRAVE
Kaptol - eemernica (21),
systematic excavation in 1967, grsve 1, tumulus IV
Dat.: 7'hcentury BC
BibI... VEJ'|/ODA - MIRNIK ]97], PI. il/-WI.
njih, detiri istovjetna V-motiva Large Ltrn with cylindrical
izvedena urezivanjem rubnih li- mouth, funnel-shaped neck,
nija i udubljivanjem nizakruLica rounded belly and natow flat
u sredini. base. The neck is separatedfrom
the shoulder by a sunkenline, un-
derneathwhich lies the most con-
spicuous decoration of the ves-
sel: four symmetrically placed
1. Vessel(urn), lugs and, between them, four
pottery: H. 38,7 cm, identical 'V'-mottfs. The motifs
@ of belly 47 cm, are bordered with incised lines,
@ of moath 18,5 cm; and the inside was filled with a
restaurated, AMZ, inv. 11377 series of small stamped circles.
.VEJVODA-
Bibl.: MIRNIK 1971,
Pl. VI: 9; VEJVODA - MIRNIK
1973,Pl. 3: 8.
297
Grupa M artij anec-Kapto I
12.2. 2.Kaciga,
bronca: vis. 25 cmo Sir. 27 cm,
Sir. otvora zalice 9 cm;
restaurirano, AMZ, inv. 11353
Lit.: VEJVODA - MIRNIK 1971.
T. V: 1, T. VII.
Kaciga grdko-ilirskoga tipa s
dvama profiliranim grebenima na
gornjeme dijelu, pravokutnim
otvorom za hce te s produZenim
Stitnikom za vrat. Rubovi su
oivideni zakovicama kojima se
kaciga pridvr5divala za koZnu
podlogu.
12.3. 3. Prsna ploia,
bronca: veliiina 39 x 18,5 cm;
ANIZ, inv. 11355
Lit.: VEJVODA - MIRMK 1971.
T. V: 3.
Zaltitna prsna ploda s 18 zakovi-
ca po rubu, koje su sluZile zaprr-
dvr5iivanje na koZnu podlogu.
Plodaje po sredini ukra5enamo-
tivom rozete,odnosnosundanoga
koluta.
12.4. 4.Par ukrasnih igala,
bronca: dui,.l9r5 cm, 10,5 cml
restaurirano, AlsIZ,
inv. 11370,11369
Lit.: VEJVODA - MIRNIK 1971"
T. VI: 1-2.
Ukrasne igle s vi5e glavica. DuZi
primjerak ima tri bikonidno raS-
dlanjene glavice, dok druga igla
ima detiri glatke spljo5teneglavi-
ce. Prostor izmedu glavica ispu-
njen je prstenastim,odnosnodvo-
rastim zadebljanjima.Glavice od
tijela igala dijeli po jedno ploda-
sto pro5irenje.
12.5. 5. Okov pojasa,
bronca: veliiina 5,5 x 4,3 cml
ANIZ. inv. 11356
Lit.: VEJVODA - MIRNIK 1971.
T. VI: 5.
Okov pojasa, izraden od bronda-
noga lima. Rubovi uZih strana
oivideni su nizom iskucanih tod-
kica, dok je povr5inaukra5enasa
6 ve6ih iskucanih krugova, pore-
danih u dvaniza.
298
2, Helmet,
bronze: H. 25 cm, VI(,27 cm,
W offace opening 9 cm;
restaurated, AMZ, inv. 11353
Bibl.: I/EJI/ODA - MIRNIK 1971.
Pl. V: I, Pl. WI.
A helmet of the Greek-lllyrian
type with two profiled ridges on
the upper part, a rectangular
openingfor theface and an elon-
gated neck guard. The edges are
rimmed with rivets used to fasten
the helmet to a leather lining.
3. Chest plate,
bronze: dim. 39 x 18,5 cm;
AMZ, inu 11355
Bibl.: VEJVODA - MIRNIK 1971.
Pl. V: 3.
Protective chest plate with 18
rivets at the rim. The rivets
servedforfastening theplate to a
leather lining. The plate is deco-
rated in the centre with a rosette
motif, i.e. a sun disc.
4. Pair of decorative pins,
bronze: L. 19,5 cm, 70,5 cm;
restaurated, AMZ,
inv. 11370,11369
Bibl.: VEJVODA - MIRNIK 1971.
Pl. VI: 1-2.
Decorative pin's with multiple
heads. The longer specimen has
three biconical heads, while the
secondpin hasfour smooth,flat-
tened heads. The space between
the heads is thickened with ring-
like knots. The heads are sepa-
ratedfrom the body of the pins by
a discoid node.
5. Beltfitting,
bronze: dim. 5,5 x 4r3 cm;
AMZ, inv. 11356
Bibl.: VEJVODA - MIRNIK 1971,
Pl. VI: 5.
Belt fitting made of sheet bronze.
The edges of the narrower sides
are rimmed with a series of punc-
tated dots, and the surfoce is dec-
orated with 6 larger punctated
circles, ordered in two rows.
 Martiianec-K ol Grou

6. Par knemida (nazuvaka)o 6. Pair ofgreuves (leg guards),

bronca: vis.45 cmoSir. 18 cm; bronze: H. 45 cm, V7.18 cm;
restaurirano, AMZ, inv. 11354 restuurated, AMZ, inv, 11354

b
Lit.: VEJVODA - MIRNIK 1971, Bibl.: VEJVODA - MIRNIK I97I,
T.Y:2. Pl. V: 2.

Par knemida (nazuvaka) sa Stitni- A pair of greaves with knee-

kom za koljeno te naznadenom guards. Tlte greaves are shaped
muskulaturom nose. to fit the musculature of the leg.

7. Koplja, 7. Spears,
i,eljezo: vis. 42 cm, 33 cml iron: H.42 cm,33 cm;
iiSdenoo A1N4Z, cleaned, AMZ,
inv. 11373, 11374 inu 11373, 11374
Lit.: VEJVODA - MIRNIK 1971. Bibl.: VEJVODA - MIRNIK 1971.
T. V: 5. Pl. V: 5.

Koplja (2) uska lista s naglaSe- Narrow leaf-shaped spears (2)

nim sredi5njimrebrom. with a pronounced middle rib.

8. Sjekira,
bronca, i,eljezozduZ. 19 cm;
ii56eno, ANIZ, inv. 11372
Lit.: VEJVODA - MIRNIK 1971,
T. V: 6; VEJVODA - MIRNIK
1973,T.2:7.
8. Axe,
bronze, iron: L. 19 cm;
cleaned, AMZ, inv, 11372
Bibl.: VEJVODA - MIRNIK 1971,
Pl. V: 6; VEJVODA - MIRNIK
1973, Pl. 2: 7.

Suplja bojna sjekira s brondanim Socketed battle axe with bronze

tuljcem zanasad i Zeljeznim sje- shaft and iron blade. The shaft is
divom. Tuljac jeuzak, ra5dlanjen narrow, with two horizontal ribs
dvama horizontalnim rebrima is- underneath the mouth. The tran-
pod otvora.Prljelaz je prema sje- sition to the blade is stepped. The
divu stepenast,a spoj brondanog i joint of the bronze and iron pdrts
l,eljeznog dijela oblikovan je po- is crescent-shapedand connected
lukruZno te pridvr56en tima za- with three rivets.
kovicama.

9.Sa[ca, 9. Cup,
keramika: vis.6,8 cm, pottery: H. 6, I cm,
Q trbuha9,7 cm:' O of belly 9,7 cm;
ANIZ. inv. 11376 AMZ, inv. 11376
Lit.: VEJVODA - MIRNIK 1971. Bibl.: VEJVODA - MIRNIK 1971,
T. VI: 8. Pl. VI: 8.

Salica polukuglasta oblika s uz- Hemispherical cup with a high

dignutom rudkom koja prelazl handle that rises above the
obod. mouth.

299
 Grupa ManijoneKryl
12 .t0 . lA. Lvale i dio psatije,
bronca:
saiuvana dui,. btala 7 cm,
duZ. psalije 6 cm;
AMZ. inv. 11357
Lit.: VEJVODA - MIRNIK 1971,
T. V: 4.
Dio konjsklh Lvala te ulomak
jedne psalije, dijela opreme sa
strane gubice konja. Oba ulomka
imaju urezan ukras.
13.IZBOR IZ GROBA
Kaptol - eemernica(21),
sustavnoiskopavanje1968.0
grob 1, tumul VII
Dat.:7.st.pr. Kr.
Lit.: VEJVODA- MIRNIK I97l,T. X: 6; VEJVODA- MIRNIK 1973,
T . 6 :l .
Ukrasne igle,
bronca: duZ.8r2 cm;
AM.Z, inv. 11456
Par gornjih dijelova ukrasnih iga-
la s po 8 plodastih glavica. Preo-
stao je samo brondani dio, dok
same igle, izradene od Leljeza,
nisu saduvane.
tn
10. Horse bits and part of
cheek-piece,
bronze:
preserved L. of bits 7 cm,
L. of cheek-piece 6 cm;
AMZ, inu 11357
Bibl.: VEJI/ODA - MIRNIK 1971,
Pl. V: 4.
A part of horse bits and q frag-
ment of a cheek-piece,the bridle
partfitting the side of the ltorse's
head. Both fragments have in-
cised decoration.
13. SELECTION FROM A GRAVE
Kaptol - Cemernica (21),
systematic excavation in 1968,grave 7, tumulus VII
Dat.: 7'hcentury BC
Bibl.: I/EJVODA - MIRNIK 1971, Pl. X: 6; VEJVODA - MIRNIK
1973,Pl.6: I.
Decorative pins,
bronze: L.8,2 cm;
AMZ, inu 11456
A pair ofupper parts ofdecora-
tive pins with 8 discoid heads
each. Only the bronze part has
remained, while the pins, them-
selves made of iron, have not
beenpreserved.
I r I./-BORIZ GROBA 14. SELECTION FROM A GRAVE
\lerriianec - Gamulica,Donji Martijanec (28)' Murtijunec - Gamulicu, Donii Martiiunec (28)'
1u\rr\ no iskopavanje1957.,razorenigrob u tumulu systemutic excavution in 1957, destroyed gruve in a tumulus
ir. pr. Ik. Dat.: 7"'centunBC

1. Posuda (Lara) s poklopcem, povrsini, izvedenim crno oboje- Vessel(urn) with a flattened.fLtn-
keramika: vis. posude 45 cm, nim prugamana koje su aplicira- nel-shaped mouth and a wide
O trbuha 46.5 cm, ne trakekositrenogalima. Poklo- neck that widens towards a vetY
Q otvora 28 cmo pacje Zaretamnosmedeboje, Po- rounded belly, and with a narrorN
A dna 12,5 cm; lukuglasta oblika, s rudkom na base.At the transitionJiom the
vis. poklopca (s ruikom) 14 cm' vrhu, koja zavriava dvjema izbo- neck to the belllt there are .four
A otvora 34.5 cm: dinamanalik roSdiiima. pointed protrusions Placed at
restauriranooAMZ, equal distancefiom each other.
inv. 19684,19686 The decoration consists o.f a
Lit.: VINSKI-GASPARINI 1961, checkboard pattern below the
T. IV: l. 3; VINSIC-GASPARINI 1. Vessel(urn) with a lid, neck and of a black-painted me-
, . XX: l6: MAJNARIC-
1 9 8 7T pottery: vesselH. 45 cm, ander motif painted over the en-
PANDZIC1998,2305 : 6. O of belly 46,5 cm, tire surface. The meanderswere
O of mouth 28 cm, covered with stripes of tin sheet.
P o s u d a ( Z a r a ) s a z a r a v n j e n i m O of base 12,5 cm; The urn lid is hemisphericalwith
ljevkastimobodomi Sirokimvra- lid H. (with a handle) 14 cm, a handle on top. The handle ends
tom koji se Siripremaizraziloza' O of mouth 34,5 cm; with two horn-like protrusions.
obljenu trbuhu te s uskim dnom. restaurated, AMZ,
Na prijelazu vrata u trbuh u jed- inv. 19684,19686
nakim su razmacimarasporedene BibI.. VINSKI.GASPARINI1961,
detiri Siljasteizbodine.Ukra5ena Pl. IV: 1,3; VII{SKI-GASPAN.NI
je ornamentom Sahovskihpolja ]987, PI. XX.. 16,,MAJNARIC-
ispod vrata i meandrapo ditavoj PANDZIC 1998,230. 56.

2. Zdjele, 2. Bowls,
k e r a m i k a :v i s . 4 , 5 c m , 6 c m , Potteryl:H. 4,5 cm,6 cm,
A trbuha 16 cmo 19 cm, A of belly 16 cm, 19 ort,
Q otvora 14,5 cm, 17 cm; Oof mouth 11,5 cm, I7 cm;
restaurirano, AI/IZ,, restauruted. AMZ.
inv. 19689,19690 inv. 19689,19690
Lit.: VINSKI-GASPARINI 1961, Bibl. : VINSKI-GASPARINI I 96 I,
T. IV: 6-7. Pl. IV: 6-7.

Plitke zdjele (2), pri vrhu uvtjene Shollov'bow'ls(2), invertedat the

prema unutra, dok im je dno na- top, with a narrow flattened cir-
znadenomalom kruZnom zarav- uilar base.
njenom plohom.

3. Salica, 3. Cup,
keramika: vis.4,7 cm, pottery: H. 4,7 cm,
A trbuha 8,4 cm, A of belly 8,4 cm,
A otvora 7,8 cm, O of mouth 7,8 cm,
A dna 3 cm; @ of buse 3 cm;
AMZ, inv. 19692 AMZ, inv. 19692
Lit.: VINSKI-GASPARINI 1961, BibI... TIINSKI.GASPARINI1961,
T. VII: 1; VINSKi-GASPARINI PI. WI. ],. VINSKI-GASPARINI
1987,T.XX: Il. 1987,Pl. XY: 17.

Salicapolukuglastaoblika i povi- A hemispherical cup with a

Senadna, obojena cryenom bo- raised bctse.The handle has the
jom. Dr5ka posudeizvedenaje u form of a stltlized bird's head.
obliku stiliziraneptidje glave.
G nt pa .\l a r t ij a ne c - Kap to I
I5. ZDJELA
Sveti Petar Ludbre5ki - Staro Grobljeo Ludbreg (24),
zaStitno iskopavanje l977.,jama 3; keramika: vis. 15 cm, @ trbaha
27,3 cm, A otvora 2407 cm; restaurirano, GMVZ, inv. A 4768
Duboka zdjela ravna dna, blago
zaobljena donjega dijela i koni-
dna vrata koji prelazi u razgrnuti
rub. Rame odvojeno od vrata i
nagla5enodekoracijom: lijepo iz-
radenim plitkim i kratkim Zlije-
bovima. Na vratu dvije rupice -
tragovi repariranja posude. lzrad-
ba kvalitetna.
16. ZDJELA
Sigetec- Loke, Ludbreg (27),
za5titno iskopavanje 1983., blok I, jama 3; keramika: vis. 7 cm,
A trbahz 1712 cm, @ ofuora 1506cm; restaurirano, GMVZ,
inv. A 5304
Plitka zaobljenazdjela niska, ne-
nagla5ena vrata koji zavrlava
ravnim rubom. Dno je usko,
udubljeno, a na unutarnjoj strani
ima malo kruZno ispupdenje.Na
ramenome dijelu nalazlle su se
detiri plastidne bradavice, svaka
omedena s po trima okomitim
kratkim Zlijebovima. Isti motiv
od triju plitkih Zlijebova nalazi se
i izmedu bradavidastihzadeblja-
nja. Izradba lijepa, stijenke tanke
ipremazane grafitom.
17. APLIKACIJA
Sigetec- Loke, Ludbreg (27),
za5titno iskopavanje 1981., blok III, zemunical keramika:
vis. 3,5 cm, duZ. 3,6 cm, Sir. 1,5 cm; GMVil, inv. A 6222
Aplikacija u obliku stilizirane
ptice sklopljenih krila i Siroka
repa. Vrat je dugadak, a glava
spljo5tena. Izradba lijepa. Na
povr5ini tragovi grafrta.
Ovakve aplikacije nalazile su se
najde56ena ramenu posude, ali
su mogle biti i ukras na poklop-
cu.
Dat.:7. st. pr. Kr.
rit.: sItvtBK t982,269,T. VI: 6.
_10:
15.BOWL
Sveti Petar Ludbre1ki - Stsro Groblje, Ludbreg (24),
salvage excavation in 1977, pit 3; pottery: H. 15 cm, @ of belly
27,3 cm, @ of mouth 24,7 cm; restuurated, GMVZ, inv. A 4768
Dat.:7.st.pr. Kr. separatedfrom the neck and dec-
tit.: sIvpK 1984,49,sL.4. orated with fine shallow and
short grooves. Two holes at the
neck are the traces of repairs to
the vessel.High-grade workrnan-
Deep bowl with a flat base, a ship.
slightly rounded lower part and a
conical neck that changesinto an Dat.: 7'hcentury BC
inverted mouth. The shoulder is Bibl.:sruzr 1984,49,fis. a.
16. BOWL
Sigetec - Loke, Ladbreg (27),
salvage excuvation in 1983, block I, pit 3; pottery: H. 7 cm,
O of belly 17,2 cm, @ of mouth 15,6 cm; restaurated, GMV:,
inv. A 5304
Dat.:7.st.pr. Kr. same motif of three .\
Lit.: Neobjavljeno. grooves also lies between the
wart-like thickenings. The work-
manship isfine, the walls are thin
and coated in graphite
Shallow rounded bowl with a
short, unaccentedneck that ends Dat.: 7'hcentury BC
in a flat rim. The base is narrow Bibl.: Unpublished.
and drawn. On the inner side
there is a small circular boss. On
the shoulder part there werefour
plastic warts, each bordered by
three short vertical grooves. The
17. APPLTQUE
Sigetec - Loke, Ladbreg (27),
salvage excsvation in 1981, block III, pit-house; pottery:
H, 3,5 cm, L. 3,6 cm, W: 1,5 cm; GMW, inv. A 6222
An applique in the shape of a
stylized bird with folded wings
and a wide tail. The neck is long
and the head is flattened. The
workmanship is very fine. There
are traces ofgraphite on the sur-
face.
Similar appliques were placed
most frequently on the shoulder
ofvessels, but could also serve as
a decoration on lids.
Dat.: 7'ocentury BC
Bibl.: srMEK 1982,269, Pt. W: 6.
18.IZBOR IZ GROBA
Kaptol - Gradca(21),
sustavnoiskopavanje 1975.,grob 1, tumul II
Dat.:7. - 6. st.pr. Ifr.
Lit.:vEJVODA_MIRNIK 1971 t991.91
. 64:2:BALEN_LETLTNIC
(kat.39);BALEN-LETUNIC1996,81 (kat.2l).
Posuda (i,ara\ s poklopcem,
keramika: vis. 34,5 cm,
Q trbuha 46,2 cm,
Q otvora 16 cm;
restaurirano, AMZ, inv. 11700
Bikonidna posuda kratka vrata.
povr5ine premazane sjajnim
crnim grafitom. Na ramenu je
ukra5enatrima plastidnim stilizi-
ranim bikovskim glavama i
Zljebljenim motivom spirale.
I9. POSUDICA
Sreti Petar Ludbre5ki - Staro groblje, Ludbreg (24),
rrstavno iskopavanje 1960.,keramika: vis. 4 cm, duZ. 1015cm,
lir. 6 cm; restaurirano, AM'Z, inv. 19901
Niska ovalna posudicagrube fak-
ture. Po polovici posude tran-
sverzalnoje postavljenapregrada
s otvorom koji povezujeoba dije-
la.
Dat.:7. - 6. st. pr. Ifu.
Lit.: VINSKI-GASPARINI 1987.
T. XXIII: 9.
Z\'EEKA
Petar Ludbre5ki - Staro groblje, Ludbreg (24),
.no iskopavanje 1960.,keramika: v i s . 9 c m ,
ttuha 7,5 cm; restaurirano, AMZ, inv. 19902
Zvedka bikonidna oblika na ni-
skoj nozi. Vrh zvedke ukra5enje
trima dugmetastim izbodenjima,
a oba konusa nose urezan motiv
zvrjezde. Donji konus perforiran
je nizom rupica.
Dat.: 7. - 6. st. pr. Ifu.
Lit.: VINSKI-GASPARINI 1987,
T. XXIII: 4.
18. SELECTION FROM A GRAVE
Kaptol - Gradca (21),
systematic excavation in 1975, grave I, tumulusII
Dat.: 7'h- 6h century BC
BibI.., VEJVODA - MIRNIK,]977, 64,.2,.BALEN-LETUNIC
1991,97
(cat. 39); BALEN-LETUNIC 1996,81 (cat.21).
Otvor posude pokriven je po- Biconical vessel with a short
klopcem nalik zdjeli uvudena neck. The surface is coated in
oboda. shiny black graphite. The vessel
is decoratedon the shoulder with
three plastic stylized bulls' heads
and a grooved spiral motif. The
mouth is covered with a lid re-
Vessel(urn) with a lid, sembling a bowl with an inverted
pottery': H. 34,5 ott, rim.
O of belll' 46,2 cm,
A of mouth I6 cm;
restaurated. AMZ, inv. 11700
D.B.-L.
19. SMALL VESSEL
Sveti Petur Ludbre1ki - Staro groblje, Ludbreg (24),
systematic excavstion in 1960; pottery: H. 4 cm, L. 10,5 cm,
W 6 cm; restaurated, AMZ, inv. 19901
Small short oval vesselof crude
texture. At the centre of the vessel
there is a transversional parti-
tion, with an opening connecting
both parts.
Dat.: 7't'- 6" centutyBC
BibI.. VINSKI-GASPARINI 1987,
Pl. XXIII: 9.
S.M.
20. RATTLE
Sveti Petar Ludbre\ki - Staro groblje, Ludbreg (24),
systematic excavation in 1960; pottery: H. 9 cm,
@ of belly 7,5 cm; restaarated, AMZ, inv. 19902
A biconical rattle on a shortfoot.
The rattle top is decorated with
three button-like protrusions.
There is an incised star motif on
each cone. The lower cone is per-
forated with a series of small
holes.
Dat.: 7'h- Chcentury BC
.I/INSKI-GASPARINI
B ibl... I 98 7,
Pl. XXIII: 4.
nt
G ru pa .ll u rt i i a n e,t'- Ka ptol
2I. LO\AC
Sveti Petar Ludbre5ki - Staro grobljeoLudbreg (24),
sustavno iskopavanje 1960.,keramika: vis. 30 cm, @ trbuha 24 cm,
A otvora 21.5 cm: restaurirano. AMZ. inv. 19903
Lonac, lagano izr,udena oboda.
Ispod vrata oko ditaveposudena-
lazi se aplicirani plastidni ukras
S-meandra.Dno je ravno.
Dat.:7. - 6. st. pr. Ifr.
Lit. : VINSKI-GASPARINI 1987.
T. XXIII: 7.
22. PRIJENOSNO OGNJISTE
Sveti Petar Ludbre5ki - Staro groblje, Ludbreg (24),
sustavno iskopavanje 1960.,jama 20, sonda IV; keramika:
vis.28 cm,A na dnu: 40 cm, A gornje plohe 33 cm;
restaurirano. AMZ" inv. 19477
Prijenosno ognji5te sa zaravnje-
nim gornjim dijelom, mjestimi-
dno perforiranim s 3-5 cm Siro-
kim otvorima.
Dat.:7. - 6. st. pr. Ifo.
Lit. : VINSKI-GASPARINI 1987.
T. XXIII: 8.
23. ZDJELA
Sveti Petar Ludbre5ki - Staro groblje, Ludbreg (24),
sustavnoiskopavanje 1960.,jama 21, sonda IV; keramika:
vis. 9 cm, @ dna 9 cm, A otvora 25 cm; restaurirano,
AJI4.Z,inv. 19522
Bikonidna zdjela s trakastom
rudkom koja nadvisuje obod, a
zavr(ava rogolikim izdankom.
Rame zdjele valovito je izvedeno
i ukra5eno kosim urezima. Unu-
tra5njost zdjele ukra5enaje mre-
Zastim ornamentom izvedenim
gladanjem.
Dat:7. - 6. st. pr. I(r.
Lit. : VINSKI-GASPARINI 1987.
_tfr1
21, POT
Sveti Petar Ludbre\ki - Staro groblje, Ludbreg (24),
systematic excavation in 1960; pottery: H. 30 cm, A of belly 24 cm,
@ of mouth 21,5 cm; restaurated, AMZ, inv. 19903
A pot with a slightly everted
mouth. There is a plastic decora-
tion of 'S'-shaped meanders un-
derneath the neck running
around the entire vessel. The
base is flat.
Dat.: 7'h- 6h century BC
Bibl. : VINSKI-GASPARINI I 987.
Pl. XXIII: 7.
S.M.
22. PORTABLE STOVE
Sveti Petar Ladbreiki - Staro groblje, Ludbreg (24),
systematic excavation in 1960, pit 20, trench IV; pottery:
H. 28 cm, @ at the base: 40 cm, @ of the upper surface 33 cm;
restaurated, AMZ, inv. 19477
A portable stove with a flattened
upper part, perforated in places
with holes 3-5 cm wide.
Dat.: 7'h- 6'ocentury BC
Bibl. : VINSKI-GASPANNI I 987,
Pl. ilOII: 8.
^t-11
23. BOt't/L
Sveti Petar Ludbreiki - Staro groblje, Ladbreg (24),
systematic excavation in 1960, pit 21, trench IV; pottery:
H. 9 cm, @ of base 9 cm, @ of mouth 25 cm; restaurated,
AMZ inv. 19522
204.T,X X III:2: of an undulating shapeand deco-
BALEN-LETUNIC1996,82 rated with oblique incisions. The,
(kat.24). interior of the bowl is decoraterl
with a burnished reticular our-
tern.
Dat.: 7'h- 6h centary BC
-
Biconical bowl with a band han- Bibl. :'I/INSKI-GASPARINI I 98
dle that rises above the mouth, 204, PI. XXIII: 2;
and ends in a horn-like protru- BALEN-LETUNIC ]996. 82
sion. The shoulder of the bowl is kat. 24).
D.B -1.

I'. LONdIC
Petar Ludbre5ki - Staro groblje, Ludbreg (24),
iskopavanje 1960., sonda II; keramika: vis. 10,5 cm,
dna 8,5 cm, @ ofvora 14,5 cm; ANIZ, inv. 19354
Londi6 grube fakture, konidna
oblika, neznatno razgrnuta oboda
i ravna dna. Ispod oboda simetri-
dno su postavljene detiri plasti-
dne potkovasteaplikacije.
Dat.: l. - 6. st. pr. Ifr.
Lit. : VINSKI-GASPARINI 1987.
T. XXIII: 5.
25. SALICA
Sveti Petar LudbreSki - Staro groblje, Ludbreg (24),
tustavno iskopavanje 1960.,jama 12, sonda II; keramika:
ris. 5 cm (s ruikom 6 cm)o@ trbuha 9 cm, A ofuora 7,5 cm;
Itstaurirans" AMZ" inv. 19355
Salica S-profilacije s trakastom
rudkom koja lagano nadvisuje
obod.
Dat,: 7, - 6. st. pr. Kr.
Lit. : VINSKI-GASPARINI 1981.
T. XXIII: 3.
lzBOR IZ GROBA
- Bistriiak, Yar aildin (29),
iskopavanje 1989., tumul II, paljevinski grob konja
:6. st.pr. Ifo.
Sttrrpr 1998;SIMEK2001.
1. Vrhovi strjelica,
,t'
kost:duZ.4-5cm,
A Sir. 1,3 - 207 cmo
deb. 0,2 - 0,3 cm;
$ dva primjerka cijela (A 5701,
A 5702), ostali o5te6eni,
GMVZ, inv. A 5701 - A 5705,
i 45707. A 5709
Vrhovi kultnih strjelica (7) s dva-
ma krilcima i plodicom zanasad,
ukra5eni razhlitim kombinacij a-
ma ve6ih i manjih koncentridnih
krugova. Dekoracij a je urezanate
ispunjenacrnom inkrustacijom, a
prekriva cijelu prednju povr5inu.
StraZnjesu plohe neukra5ene.
M ar tij anec-Kap toI Group
24. SMALL POT
Sveti Petur Ladbreiki - Sturo groblje, Ludbreg (24),
systematic excavation in 1960, trench II; pottery: II. 10,5 cm,
@ of base 8,5 cm, O of mouth 14,5 cm; AMZ, inv. 19354
A small pot of crude texture. It
has a conical shape, a slightly in-
verted mouth and aJlat base. Un-
derneath the mouth there arefour
symmetrically placed applica-
tions in the shape of a horseshoe.
Dat.: 7'h- 6h century BC
Bibl. : VINSKI-GASPAMNI I 987.
Pl. XXIII: 5.
S.M,
2s. caP
Sveti Petar Ludbre1ki - Staro groblje, Ludbreg (24),
systematic excuvution in 1960, pit 12, trench II; pottery:
H. 5 cm (with the handle 6 cm), @ of belly 9 cm, @ of mouth 7,5 cm;
restauruted, AMZ, inv. 19355
An 'S'-profiled cup with a band
handle that rises slightly above
the mouth.
Dat.: 7'h- 6'hcenturytBC
Bibl. : I/INSKI-GASPARINI I 987,
Pl. XXIII: 3.
S.M.
26. SELECTION FROM A GR,IVE
Jaliabet - Bistriiak, Varaidin (29),
salvage excuvation in 1989, tumulus II, incineration grave of a horse
Dat.: 6h century BC
Bibl.:sruat<1998;
sruar 2001.
7. Arrow-heads,
bone:L.4-5cm,
w: 1,3 - 2,7 cm,
T 0,2 - 0,3 cm;
two completely preserved
specimens (A 5701, A 5702),
the remainder damaged,
GMI/i,, inv. A 5701 - A 5705,
A 5707, A 5709
Cult three-barbed tanged qrrow-
heads (7), decorated in various
combinations of large and small
concentric circles. The decora-
tion is incised and filled with
black incrustation. It covers the
entire front surface. The back
surfaces are not decorated.
I'
Grupa M artii anec-Kaptol
2. Kolut,
bronca: A 4,4 cm, deb. 016eml
GMVZ, inv. A 6564
Masivni, lijevani kolut na vanj-
skoj strani profiliran i ukra5en
gustim zupdastim urezima. Ova-
kvi kolutovi desto su pripadali
konjskoj opremi.
3. Kolutovi,
bronca: A 23 - 2,7 cm,
deb. 0,4 - 0,6 cm;
dva primjerka znatno o5tedena
(A6562 f, A 6563 a), GMVZ,
inv. A 6562 a-f, A 6563
Lijevani kolutovi (7) gotovo istih
dimenzrja, ukra5eni na isti nadin.
Vanjska profilirana strana ukra-
Senaje rebrom sa sitnim nrpla-
stim urezima. Jedino se na o5te-
6enome primjerku A 6562 a ne
vidi profilacija. Kolutovi su mo-
Zda dijelovi konjske opreme.
26.4. 4. Dugmad - privjesci,
bronca: vis. 1r8 cm, @ 1r5 cm,
@ doniega dijela I cm; neki
a.
m 6.-
.-.
q)
^-.
primjerci oSte6enigorenjemo
re
GMVZ, inv. A 6549 a-o
-f
- r _rlt
- r Lijevana ukrasna dugmad (15) u
:-J
. G L -
I . " . 1
, * L
-
obliku vaze bikonidna probu5ena
tijela. Donji je dio prstenasto
- -'r -t
r --
\J
iznuden. Trakasta alka za provla-
t
denje uzice ili remena uglato je
oblikovana. Dugmad je vjeroja-
tno pripadala konjskoj opremi.
5. Privjesci,
bronca: vis. 0r9 - 1r3 cm,
A \3 - 1,6 cml
{}t # o5tedeni gorenjem, GMVZ,
inv. A 6552 a-g, A 6553
ooa Lijevani privjesci (8) wetenasta
oblika. Tijelo bikonidno s izvude-
nim gornjim dijelom. Kod nekih
je primjeraka gornji rub ukra5en
sitnim kosim urezima. Privjesci
su vjerojatno pripadali konjskoj
opremi.
t06
2. Hoop
bronze: O 4,4 cm, T 0,6 cm;
GMfz" inu A 6564
Solid cqst hoop, profiled on the
outer side and decorated with
dense senated incisions. Similar
hoops frequently belonged to a
horse harness.
3. Hoops,
bronze: @ 2,3 - 2,7 cm,
T 0,4 - 0,6 cm;
two specimens have signijicant
damages (A 6562 f, A 6563 a),
GMlrz, inu A 6562 a-J:,A 6563
Cast hoops (7) of nearly identical
dimensions, decorated in an
identical fashion. The outer pro-
filed side is decorated with a rib
carrying tiny serrated incisions.
The profilation is not visible
only on the damaged specimen
A 6562 a. The hoops may have
belonged to a horse harness.
4. Buttons - pendants,
bronze: H. 1,8 cm, @ 7r5 cm,
@ of the lower part I cm;
several specimens damaged hy
burning, GMW inu A 6549 a-o
Cast decorative buttons (15) in
the shape of a biconical vase
with a perforated body. The low-
er part runs into the shape of a
ring. The band-like ring through
which a string or a strap ran hqs
an angular shape. The buttons
probably formed a part of a
horse harness.
5. Pendants,
bronze: H. 0r9 - 7r3 cm,
o 1,3 - 1,6 cm;
damaged by burning, GMW
inv. A 6552 a-g, A 6553
Spindle-shaped cast pendants
(8). The body is biconical and
has a drawn out upper part. The
upper portion on several speci-
mens ,s decorated with tinv
oblique incisiolns. The pendanis
probably formed part of a horse
harness.
 6. Privjesci,
bronca: vis. L,2 cm, @ 0,8 cml
GMVZ, inv. A 6550 a-c
Lijevani privjesci (3) badvasta
oblika. Valjkastoje tijelo u sredi-
ni malo pro5ireno, Suplje. Uz
gornji i donji rub nalazi se prste-
nasto proSirenjeukra5eno okomi-
tim, odnosno kosim kratkim ure-
zima.
.-
7.'Privjesci,
honca: vis. L,3 - L15cm,
to
A gornjega dijela 007cm,
A donjega dijela 1,4 - 1,5 cm;
GMVZ, inv. A 6555, A 6556,
A 6557 '. ,
Lijevani privjesci (3) konidna
oblika, okomito pro5upljena ti-
jela. Jedan je primjerak gladak
(A 6551), dok druga dva imaju
tijelo prekriveno gustim horizon-
talnim trezima. Rubovi su ukra-
Seni vrlo sitnim kosim urezima.
Ovakvi privjesci dest su nalaz u
grobovima skitskih ratnika. Vis-
jeli su na trakama kojima se za-
frarala vojnidka ko5ulja - oklop,
te se uglavnom nalaze uz dijelo-
ve ljuskastih oklopa.
8. Ploiice ljuskastoga oklopa
a. ploiice u obliku riblje ljuskeo
!bt Ffft
tlru
bronca: dui,.2,5-3cm,
Sir. 2 - 2,1cm, deb. 0,05 cm;
GMVZ, inv. A 6571 a-p
Tanke plodice (16) izradene od
trFIT brondanogalima dijelovi su lju-
skastoga oklopa. Sve su istog
oblika i s istim razmje5tajem ru-
Itrt pica za pri5ivanje na podlogu: uz
gornji rub nalaze se tri okrugle
Hlt rupice, a jedna je uz desni rub
plodice. PriSivalesu se tako da su
lft se djelomidno prekrivale.
b. ploiice u obliku riblje ljuske,
ileljezoz dui,.2,4 - 3 cm,
Sir. 2 - 2,1cm, deb. 0,2 cm;
GMVZ, inv. A 6572 z-t
Zeljezne plodice (19) oblikom i
dimenzijama odgovaraju bronda-
nima. Uz gornji rub imaju tri
okrugle rupice, a jedna se rupica
nalazi uz desni bodni rub.
6. Pendsnts,
bronze: H. 1,2 cm, O 0,8 cm;
GMVZ, inv. A 6550 a-c
Cast barrel-shaped pendants (3).
The cylindrical body is hollow
and somewhat widened in the
middle. Next to the upper and
lower rims there are ring-like
thickenings decorated with short
vertical and oblique incisions.
7. Pendants,
bronze: H. 1,3 - 1,5 cm,
@ of the upper part 0,7 cm,
@ of the lower part 1,4 - 1,5 cm;
GMVZ, inv. A 6555,A 6556,
A 6557
Cast conical pendants (3), with a
vertically perforated body, One
specimen is smooth (A 6557),
while the bodies of the other two
are covered in dense horizontal
incisions. The edges are decorat-
ed with tiny oblique incisions.
Similar pendants werefrequently
found in the grtves of Scythian
warriors. They hung on the
bands used to fasten the warrior
shirt - armour, and they are most-
ly found with parts of the scale
armours.
c. ploiica sa zakovicom, e. ietvrtaste plodice,
Leljezo,bronca: du7.2,7 cm, bronca: duil.1,7 cm,
Sir. 203cmo lir.2,2 - 3 cm, deb. 0,05 cm;
duZ. zakovice 102cm;
GMVZ, inv A 6574
Plodica u obliku riblje ljuske, sa
saduvanom brondanom zakovi-
GMVZ, inv. A 6570 a-d
lzduZcne plodice istoga tipa (4);
na svakoj se nalaze po detiri
okruglerupice u uglovima.Jedna
com. Glavica je zakovice stoZa-
sta, a tijelo okrugla presjeka,sa-
vinuto.
je plodica o5tecena,a jedan pri-
mjerak ima gre5ku:rupicu probu-
Senuna samomerubu.
d. plodica s limenom trakom i
zakovicom,
bronca: duZ. 3 cm, Sir. 2 cm,
Sir. trake 0,8 cm;
dio ploiice nedostaje,
GMVZ, inv. A 6575
Na sredi5njem dijelu plodice u
obliku riblje ljuske nalazi se Sira
brondana traka, pridvr56ena za-
kovicom. Zakovrca ima stoZastu
glavicu i tijelo okrugla presjeka.
Na straZnjoj strani zavrlava det-
vrtastom plodicom. Rubovi trake
ukraieni su sitnim urezima koii i
tvore cik-cak motiv.
;
{
l
*'&a
-
-
.-
,,-
':-
:4-
.,il
-
r-
-ar;-E-
-.-.'
Grupa Martii anec-Kapto I
8. Plates of a scale armoury
u plates in the shape offtsh scale,
bronze: L. 2,5 - 3 cm,
1412 - 2,7 cm, T 0,05 cm;
GMlry,, inv. A 6571 a-p
Thin plates (16) made of sheet
bronze are part of a scale ar-
mour All are identical and have
an identical distribution of holes
for fastening to the lining: three
small circular holes next to the
upper rim and one next to the
right rim of the plate. They were
sewn on so that they partly cov-
ered one another.
b. plates in the shape offrsh scale,
iron: L. 2,4 - 3 cm,
lA 2 - 2,7 cm, T 0,2 cm;
GMVZ,,inv. A 6572 a-t
Iron plates (19), identical to the
bronze ones in shape and dimen-
sions. Three small circular holes
are placed next to the upper rim,
and one next to the right side rim.
26.9. 9. Zakovice,
-T^
+ a. masivna zakovica,
bronca: du7.5r7 cm,
A glavice 1,3 cm,
@ tijeta 0,5 cm;
GMVZ inv. A 6580
,i-
- tn# Velika zakovica stoZasteglavice
ispod koje se nalazi detvrtasta
-
I
- I t . I T
d
I '. plodica. Tijelo je dugo, okrugla
presjeka. Uz zakovicuj e sljepljen
*
t ve6i plodastkomad i,eljeza.
l s ' bronca; A \4 cm, deb. 0,02 cm;
c; b. velike zakovice,
bronca: dui,.2r5 cmr 2,,9cm,
A glavice 1,9 cm, 2,1 cm,
Sir. tijela 008cmo 009cml
GMVZ, inv. A 6578 a,b
Dobro oduvane zakovice istoga
tipa (2) s okruglom plodastom
glavicom. Tijelo je blago ovalna
presjeka.
c. zakovice s ietvrtastom
ploiicom,
bronca: duZ. 0,5 - lr7 cm,
duZ. ploiice 1 - 1,3 cm,
Sir. ploiice 0,7 - 1,5 cm;
GMVZ, inv. A 6576 a-coA 6584
Zakovice (4) s detvrtastim nepra-
vilnim plodicama, tijelo okrugla
presjeka.Na donjem dijelu plodi-
ce jednoga primjerka oduvani su
tragovi drveta.
t8
c. plate with a rivet, e, rectangulur plates,
iron, bronze: L. 2r7 cm, bronze: L, 7,7 cm,
W 2,3 cm, W: 2,2 - 3 cm, T 0,05 cm;
L. of the rivet 7,2 cm; GMVZ, inv. A 6570 a-d
GMVZ, inv. A 6574 Elongated plates (4) of an identi-
A plate in the shape of a fish cal type; each hasfour small cir-
scale, with a preserved bronze cular holes in the corners. One
rivet. The rivet head is conical, plate is damaged, and another
and its circular sectioned body is one ltas aflaw: a holeperforated
bent. on the very rim.
d, plate with u sheet metal band
and a rivet,
bronze: L. 3 cm, VI42 cm,
l/. of the band 0,8 cm;
part of the plate is missing,
GMVZ, inv. A 6575
On the central part of the scalb-
shaped plate there is a wide
bronze band fastened with a riv-
et. The rivet has a conical head
and a body of a circular section.
On the back it ends with a rectan-
gular plate. The band edges are
decorated with tiny incisions that
form a zig-zag motif.
d. zakovice s ietvrtastom g. zakovica s kalotastom
plodicom, glavicom,
ileljezo: duZ. 016cm, I cm,
duZ. plodice 1,2 cm,
Sir. ploiice 1,1 cml
GMVZ, inv. A 6579 a,b
Zakovice (2) s detvrtastim plo-
broncal duZ. 1,5 cm,
@ glavice 0,8 cm,
A tijeta 0,4 cml
GMVZ, inv. A 6582
Zakovrca ima glatku kalotastu
dicama, na donjoj strani tragovi glavicu i tijelo okrugla presjeka
drveta. Tijelo okrugla presjeka,
odlomljeno.
e. ploiice zakovica,
GMVZ' inv. A 6577 a,b
Tanke, okrugle plodice, bez tijela
(2). Uz rubove mjestimice sadu-
van ukras od sitnih ureza.Plodice
o5te6enevisokom temperaturom.
f. zakovica sa stoZastom
glavicom,
bronca: dui,.1,7 cm,
A glavice 0,8 cm,
@ tijeta 0,4 cml
GMVZ. inv. A 6581
Zakovrca ima visoku, stoZastu
glavicu i kratko tijelo okrugla
presjeka.O5te6enaje vatrom.
 9. Rivets,
u massive rivet,
bronze: L. 5r7 cm,
@ of head 7,3 cm,
@ of body 0,5 cm;
GMVZ,inu A 6580
Large rivet with a conical head
under which there is a rectangu-
lar plate. The body is long and of
a circular section. There is s
la1geflat piece af iron stuck on
the rivet.
b. large rivets,
bronze: L. 2,5 cmr 2r9 cm,
@ of head 7r9cm, 2,7 cm,
II4,of body 0,8 cm,0,9 cm;
GMW inu A 6578 a'b
Well-preserved rivets (2) of an
identical type with a circular
plateJike head. The body is of a
slightly oval section.
c. rivets with a rectangular plate,
bronze: L. 0,5 - 7,7 cm,
L. of plate 1- 7,3 cm,
llt of plate 0,7 - 7,5 cm;
GMV| inv. A 6576 a-c, A 6584
Rivets (4) with rectangular irreg-
ular plates. The body is of a
round section. On the lower part
of the plate on one of the speci-
mens there are preserved traces
of wood.
10. Laniidi i kariiice
e s a.lanii6,
broncal duZ 4 cm,
@ vete alke 1,2 cm,
:g3
, t t
@kari6ica 0,7 cm;
GMVU, inv. A 6558
Lantil se sastoji od ve6e alke
oko koje je ovinuta traka od
brondanogalima te sedam okrug-
lih dlanaka 1andi6a.
b. lanii6i - dijelovi,
bronca: dui. I - 2,2 cm,
@kariilica 0,3 - 0,4 cm;
GMVZ, inv. A 6559 a-d
Sitne, okrugle karidice iz tanke
brondaneZice, spojeneu dijelove
lan(:i6a (4).
d rivets with a rectangulur Plate, g. rivetwith a dome-shapedhQa[
iron: L. 0,6 cm, 7 cm, bronze; L. 7,5 cm,
L. of plate 1,2 cm, @ of head 0,8 cm,
W of plate 7,7 cm; @ of body 0,4 cm;
GMVZ,,inu A 6579 a,b GMVZ, inu A 6582
Rivets (2) with rectangular A rivet with a smooth dome-
plates. There are traces of wood shapedhead and body ofa round
on the lower side. The broken section.
body is of a round section.
e. rivet plates,
bronze; O 1r4 cm, T 0,02 cm;
GMW inu A 6577 a,b
Thin round plates (2) without a
body. Decoration in the form of
tiny incisions is preserved in
places along the edges. The
plates were damaged by high
temperature.
f, rivet with a conical head,
bronze: L. 7,7 cm,
@ of head 0,8 cm,
@ of body 0,4 cm;
GMVZ, inu A 6581
A rivet with a high conical head
and a short body of a round sec-
tion. It has been damaged byfire.
c. kariiice, b. parts of a small chuin,
bronca: A 0r8 - 1o6cml bronze: L. I - 2,2 cm,
GItvfVZ,inv. A 6560 a-j
Brondane karidice (10) dijelovi
@ rings 0,3 - 0,4 cm;
GMVZ,,inu A 6559 a-d
su landi6a ili privjesak a. Izradene Tiny circular rings made of thin
su od brondane Lice razll(ite
debljine. Ve6ina primjeraka ima
otvorene krajeve.
bronze wire, connected to form
chain parts (4).
c. rings,
bronze: O 0,8 - 7,6 cm;
GMW inu A 6560 u-j
10.Small chains and rings (inks), Bronze rings (10)forming part of
a chain or a pendant. They were
a. smull chain, made of bronze wire of varying
bronze;L.4 cm, thiclrness.Most specimens have
O of larger ring 7,2 cm, open ends.
@ of rings 0,7 cm
GMVZ, inu A 6558
A small chain composed of a
large ring around which is
wra.pped a sheet bronze band,
and seven round rings.
Grup a M artij anec.Kap to I
27.IZB,ORIZ TUMULA
Kaptol - eemernica(21),
sustavnoistraZivanje1968.,tumul V/VI
Dat.:6. st.pr. Kr.
27.t. l. Posuda,
keramika: vis.6ol cm,
A trbuha 19,0 cm,
A otvora 9,5 cm;
restaurirano,
AIN4Z,inv. 11404
Lit.: VEIVODA - MIRNIK 1971,
195;VEJVODA - MIRNIK 1973,
T.5:6.
Niska posuda cilindridna vrata 1
zaobljena dna. Trbuh posude
ra5dlanjenje s dvanaestrogolikih
ispupdenja, tako da posuda ima
oblik zvijezde.
27.2. 2. Posuda,
keramika: vis. L3r4 cm,
@ otvora9,7 cm,
Sirina u visini dr5ki: 19.4 cm:
restaurirano.
A.NIIZ,inv. 11405
Lit.: VEJVODA - MIRNIK 1971,
195;VEJVODA - MIRMK 1973,
T.5:4.
Posuda ovalna oblika s detirima
depastim dr5kama na trbuhu,
uvudena oboda te zaravnjena
dna.
27.3. 3. Pliticao
keramika: vis.3,1 cm,
@ ilna 1100cm,
A otvora 12,2 cm;
restaurirano, Al[dZ, inv. 11408
Lit.: VEJVODA - MIRNIK 1971.
195;VEJVODA - MIRNIK 1973,
T.5.
Plitica cilindridnih stijenki te rav-
na dna. Sredina vanjskoga dijela
dna ukra5ena je istodkanim te
uZlijebljenim motivom svastike.
Ista tehnika upotrijebljena je na
vanjskim stijenkama plitice,
ukra5enetrokutima i cik-cak lini-
jama.
310
27. SELECTION FROM A TUMULUS
Kaptol - eemernica (21),
systematic excavation in 1968, tumulus V/VI
Dat.: 6h century BC
7. Vessel,
pottery: H.6,1 cm,
@ of belly 19,0 cm,
Oof mouth 9,5 cm;
restaurated,
AMZ, inu 11404
Bibl.: I/EJVODA - MIRNIK 1971,
195; VEJVODA - MIRNIK 1973,
Pl. 5: 6.
Short vessel with a cylindrical
neck and rounded base. The
belly's surface runs into twelve
hornJike protrusions, so that the
vessel has theform ofa star
2. Vessel,
pottery:H. 73,4cm,
@ of mouth9,7 cm,
width ut the handles:19,4cm;
restuurated,
AMZ, inv. 11405
Bibl.: VEJVODA- MIRNIK 1971.
195;VEJVODA- MIRNIK 1973,
Pl. 5: 4.
An oval vesselwith four button-
like grips on thebelly,with an in-
vertedmouthand a flat base.
3. Plate,
pottery: H.3,7 cm,
@of base 77,0cm,
@ of mouth 12,2 cm;
restaarated, AMZ, inu 11408
Bibl.: I/EJVODA - MIRNIK 1971,
195; VEJVODA - MIRNIK 1973,
Pl. 5.
A plate with cylindrical walls
and flat base. The middle of the
outer side ofthe base is decorat-
ed with a punctated and groo,ved
swastika motif. The same tech-
nique was used on the exterior of
the plate walls, decorated with
triangles and zig-zag lines.
 Martijanec-Kaptol

IZBOR IZ GROBA 28. SELECTION FROM A GRAVE

- eemernica(21), Kuptol - Cemernica (21),
'no iskopavanje 1970.,grob 2, tumul VII systematic excavation in 1970, grave 2, tumulus VII
: 6. st. pr. IG. Dat.: 6'hcentury BC

1. Posuda (Lara) s poklopcem, Neukra5enazaobljenazdjela (po- Vessel(urn) covered with a bowl

keramika: vis. posude 20,8 cm, klopac) ne nosi nikakav ukras, that serves as a lid. The rim of
Q trbuha 32,5 cm, osim crno grafitirane povr5ine. the urn is slightly inverted, the
@ otvora 16 cm; Dno je na sredini neznatnoudub- neck widens towards a high,
restaurirano, ljeno. conspicuously rounded belly,
AJ|i4Z,inv. ll47l decorated with wide ribs over the
vis. zdjele (poklopca) 6,3 cm, entire surface. The base is flat.
@ trbuha 21,7 cm, (Jndecorated round bowl (lid)
A otvora 20 cm: 1. Vessel(urn) with a lid, has no ornament apart from the
restaurirano, pottery,: H. of vessel: 20,8 cm, black-graphited surface. The
AllIZ, inv. 11472 O of belly 32,5 cm, base is slightly, raised in the mid-
Lit.: VEfVODA - MIRNIK 1973, O of mouth 16 cm; dle.
T.5:12. restaurated,
AMZ. inv. 11471
Posuda (Lara) prekrivena zdje- H. of bowl (lid) 6,3 cm,
lom koja sluZi kao poklopac. Rub @ of belly 27,7 cm,
je L,arelagano rzvijen, vrat se Siri @ of mouth 20 cm;
prema visoku, izrazito zaobljenu restaurated.
trbuhu, ukraienu po ditavoj povr- AMZ, inv. 11472
Sini Sirokim rebrima. Dno ie rav- BibI.., VEJVODA - MIRNIK ]973,
no odsiedeno. Pl. 5: 12.

2. Posuda (Lara) s poklopcem, 2. Vessel (urn) with a lid,

keramika:
vis. posude (ilare) 28,6 cm,
A ftbuha 39,5 cm,
Q otvora 16,1 cm;
lijepljeno, ANIIZ,inv. 11469
vis. plitice (poklopca) 5,3 cm,
A trbuha 39,5 cm,
A otvora 2005cm;
lijepljeno, ANIIZ,inv. 11470
Lit.: VEJVODA - MIRNIK 1971,
196;VEJVODA - MIRNIK 1973,
T . 5 :1 3 .
pottery:
H. of vessel (urn) 28,6 cm,
@ of belly 39,5 cm,
A of mouth 16,1 cm;
glued, AMZ, inv. 11469
H. of plute (lid) 5,3 cm,
@ of belly 39,5 cm,
@ of moath 20,5 cm;
glued, AMZ, inv. 11470
Bibl.: VEJVODA - MIRNIK 1971,
196; VEJVODA - MIRNIK 1973,
Pt. 5: 13.

Velika cmografitirana Lara, po- Large black-graphited urn, cov-

klopljena pliticom. Obod je Lare ered with a plate. The mouth is
neznatno izvljen, avrat se ljevka- slightly inverted. The neck
sto Siri prema visoko postavljenu widens like a funnel towards the
trbuhu, od kojegaje odijeljen za- high beily, from which it is sepa-
ravnjenim ramenom. Dno je za- rated by aflattened shoulder The
ravnjeno. Na ramenu Zare sime- base isflat. Threesmall horn-like
tridno su rasporedenatri ro5di6a, protrusions, rimmed by circular
oividena kruZnim udubljenjima. depressions, are symmetricall,v
Ispod toga se oko ditave posude placed on the shoulder (Jnder-
nalazi ukras Zlijebljenih cik-cak neath, a decoration of grooved
linrja i udubljenih kruLi6a, na tri- zig-zag lines and circular depres-
ma mjestima prekinut motivom sions extendsover the entire sur-
uZlijebljena koncentridnogakru- face of the vessel, interrupted at
Ed, takoder oividena kruZnim three points with the motif of
udubljenjima. Plitica, osim crno- grooved concentric circles, also
ga grafi tno g pr emaza te neznatna rimmed with circular depres-
udubljenja na sredini dna, nema sions. Theplate has no other dec-
nikakav ukras. oration except a coat of black-
graphite and a very slight de-
pression at the centre of the base.

3II
Grupa M artij anec-Kaptol
3.SaHce,
keramika: vis.516 cm, 5,5 cm,
@ otvora 8r8 cmr 8r9 cm;
rekonstruirano, ANI.Z,
inv. 11473,11474
Lit.: VEJVODA - MIRNIK 1973.
T . 5 :1 1 .
Par crnografitiranih Salica s vi-
sokom rudkom koja nadvisuje
obod. Neukra5en cilindridan vrat
naglo prelazi u zaobljen trbuh
koji je u cijelosti ukra5en kosim
kanelurama. Dvije okomite kane-
lure tvore ukras na vanjskome
dijelu rudke. Dno je neznatno
udubljeno.
29. GROB
Sveti Petar Ludbre5ki, Ludbreg (24),
sluiajni nalaz 1897.
Dat. 6. st. pr. Kr.
Lit.: LJUBIC 1889,58, T. VIII: 1-2.;BALEN-LETUNIC 1983184,T.1.
29.1. L. Ruika s ata5ama,
bronca: vis. 9,5 cm, Sir. 14 cm,
AJ;{Z, inv. 2074
Brondano polukruZno glatko pro-
vijeslo, diji krajevi zavrSavajuu
obliku kukice te dvije brondane
krlLne ata5e duZih vertikalnih
krakova pro5irenih krajeva, na
kojima su saduvane tri veie ra-
skovane zakovice.
29.2. 2. Nanogvice,
bronca:
vanjski @ otvora 13,3 cm,
Sirina ilanaka 1,8 cm;
A}i{Z, inv.2072,2073
Par masirmih lijevanih brondanih
nanogvica s priljubljenim kraje-
vima fiedna nepotpuna). Unutra-
Snji je dio koluta gladak, dok je
vanjska strana ra5dlanjena s 25
polukruZnih zadebllanja, odije-
ljenih s po 3 uska utora.
3t2
3. Cups,
pottery: H. 5,6 cm, 5,5 cm,
@ of mouth 8,8 cm, 8,9 cm;
reconstructed, AfuIZ,
inv. 11473,11474
'I/EJVODA-
Bibl.: MIRNIK 1973,
Pl. 5: 11.
A pair of black-graphited cups
with a high handle that rises
above the rim. Undecorated
cylindrical neck abruptly
changes into a rounded belly that
is decorated with oblique can-
nelures over the entire surface.
Two vertical cannelures decorate
the outer side of the handle. The
base is slightly depressed in the
middle.
S.M.
29. GRAVE
Sveti Petar Ludbre\ki, Ludbreg (24),
accidentalftnd in 1897
Dat. 6h century BC
Bibt.: IJ(IBIC 1889,58,Pl. VIII: I-2; BALEN-LEruNI1 Ig83/84, pt. 1.
1. Hundle with uttachments,
bronze: H. 9,5 cm,lV. 14 cm,
AMZ, inu 2074
Bronze semi-circulqr smooth
handle, with hook-shaped ends,
and two bronze cross-shaped
attachments. The vertical arms of
the attachments are longer than
the horizontal ones. and all have
widened endings. There are three
hammered rivets preserved on
the attachments.
2. Ankle-bracelets,
bronze:
outer @ of mouth 73,3cm,
ll4,of nodes 7,8 cm;
AMZ, inu 2072, 2073
A pair of massive cast bronze an-
kle-bracelets with abutting ends
(one specimen truncated). The
interior part of the ring rs
smooth. and the exterions
decorated with 25 semi-circular
nodes, separated by 3 naruow in-
cised lines.

FOSTJDA
Petar Ludbre5ki - Staro groblje, Ludbreg (24)o
iskopavanje 1960., sonda I; keramika:
ll5 cm, @ dnaz 805cm, @ otvorz 13 x 15 cm;
AM.Z,inv. 19019
Posuda asimetridnaoblika s jed-
nom drSkom. Rub je zadebljan i
vodoravno izvuden, a tijelo se u
obliku nepravilnoga sto5ca spu-
Sta prema udubljenu dnu. Ispod
oboda su na dva mjesta postav-
ljene grupe od po triju dugmeta-
stih izbodenja. lziltLena spu5tena
dr5ka jezidasta oblika ima pri vr-
hu jedno ve6e dugmetasto izbo-
denje.
Ludbre5ki - Staro groblje, Ludbreg (24),
bkopavanje 1960.,jama 140sonda V;
vis. 15 cm.-@dna 8 cmrA otvora 1615cm;
LN'{Z.inv. 19590
Londi6 s jednom rudkom lagano
rczgmuta oboda, badvastatijela i
ravna dna. Po sredini londi6a
aplicirana su okomita plastidna
rebra.
Dat.: 6. st. pr. Kr.
Lit. : VINSKI-GASPARINI 1987.
T. XXIII: 10.
Ludbre5ki - Staro groblje, Ludbreg (24)'
anje 1960.0jama 4, sonda I;
vb" 7 cm, @ dna 5r5 cm, @ otvora 12 cm;
ANIZ, inv. 19083
Bikonidna posuda cilindridna
vrata i dvije trakaste rudke koje
nadvisuju obod. Rudke su ukra-
Seneplastidnim bradavidastim iz-
dancima. Rame posude ukra5eno
je kratkim okomitim zarczimaiz-
vedenim Zlij eblj enjem.
Dat.: 6. st. pr. Kr.
Lit. : VINSKI-GASPARINI I 987,
205,T. XXIII:6;
BALEN-LETUNIC 1996" 82
(kat.25).
-Kaptol
30. VESSEL
Sveti Petar Ludbreiki - Staro groblie, Ludbreg (24),
systematic excavation in 1960, trench I; pottery:
H. 14,5 cm, @ of'base: 8,5 cm, O of mouth 13 x 15 cm;
restaurated, AMZ, inu 19019
': )
Dat.:6. st.pr. Kr. Groups of three button-like pro-
Lit.: VINSKI-GASPARINI| 987, trusions decorate the vessel at
s l . 1 3 :1 2 . two points underneath the mouth.
The sloping tongue-shaped han-
dle is elongated and decorated
near tlte top with a button-like
Asymmetrical one-handled ves- protrusion.
sel. The rim is thickened and hor-
izontally inverted. The body, Dat.: 6'hcentury BC
shaped as an irregular cone, te- Bibl. : I/INSKI-GASPARINI I 987.
pers toward the raised base. f i g . 1 31: 2 .
S.M.
31. SMALL POT
Sveti Petar Ludbre1ki - Staro groblje' Ludbreg (24)'
systematic excavation in 1960, pit 14, trench V;
pottery: H. 15 cm, @ of base I cm, @ of mouth 16,5 cm;
restaarated, AMZ, inu 19590
Small one-handled pot with a
slightly inverted mouth, barrel-
shaped body andflat base. Plas-
tic vertical ribs decorate the cen-
tral part of the pot.
Dat.: 6'hcentury BC
Bibl. : I/INSKI-GASPANNI I 987.
Pl. XilII: 10.
S.M.
32. VESSEL
Sveti PAar Ludbre\ki - Staro groblje, Ludbreg (24)'
systematic excavation in 1960' Pil 4, trench I;
pottery: H. 7 cm, @ of base 5,5 cm, @ of mouth 12 cm;
restaurated, AMZ, inu 1908j
Biconical vessel with a cylindri-
cal neck and two band handles
that rise above the rim. The han-
dles are decorated with small
wart-like protrusions. The shoul-
der is decorated with short verti-
cal grooves.
Dat.: 6'hcentury BC
Bibl. : VINSKI-GASPARINI I 987,
205, Pl. XXII: 6;
BALEN-LET(INIC 1996, 82
kat. 25).
D.B.-L.
313
GROB
ko Samobor (32),
rvno iskopavanje 1992., grob 3, tumul2T
: 8. st. pr. Ifr.
: StcogpRNE2002,t02-r03 (kat.31).
1. Ogrlica (torques),
Leljezoz @ 15 cm;
SM, inv. 2159
ivorasta ogrlica (torques), ra-
stvorenih krajeva, okrugla pre-
sjeka, plodasto raskucanih i cje-
vasto savijenih krajeva.
2. Narukvica,
ileljezoz @ 7,4 cm1'
SM, inv.2L60
Narukvica okrugla presjeka, pri-
ljubljenih krajeva, s vanjske stra-
ne djelomidno vidljiva popredna
narebrenost od gustih paralelnih
plitkih rebara. Uz narukvicu su
saduvaniostatci tkanine.
3. Narukvica,
ieljezo: A 7,4 cm;
SM, inv.2161
Narukvica okruglog presjeka,
priljubljenih krajeva, s vanjske
strane djelomidno vidljiva popre-
dna narebrenost od gustih para-
lelnih plitkih rebara. Uz narukvi-
cu su saduvani ostatci tkanine.
4. Fibula,
bronca, ileljezo: vis. 7,3 cm,
5ir. 7r8 cm; SM, inv.2162
Dvopetljasta ludna fibula (vadka
fibula), nadinjena od Leljezne
jezgre i brondanoga plaSta sa
dvorovima, s plodasto raskova-
nom nogom. Petlje nadinjeneod
Leljeza kvadratna su presjeka,
dok je djelomidno saduvanaigla
okrugla presjeka.
1. GR/lVE
Budinjak, Samobor (32),
Systematic excsvation in 1992, grave 3, tumulus 27
Dat.: 8'hcentury BC
(cat.31).
Bibt.:sronnnwn 2002,102-103
1. Neck-ring (torc),
iron: @ 15 cm;
SM, inv. 2159
Knobbed penannular neck-ring
(torc), with a round section. The
ends are hammeredflat and bent
in the shape of a tube.
2. Bracelet,
iron: @ 7,4 cm;
SM, inv. 2160
Bracelet with a round section
and abutting ends. The outer sur-
face is ribbed transversqlly with
occasionally visible denseparal-
lel shallow ribs. Traces of cloth
are preserved with the bracelet.
3. Bracelet,
iron: @ 7,4 cm;
SM, inu 2161
Bracelet with a round section
and abutting ends. The outer sur-
face is ribbed transversally with
occasionally visible denseparal-
lel shallow ribs. Traces of cloth
are preserved with the bracelet.
4. Fibula,
bronze, iron: H. 7,3 cm,
Vta7,8 cm; SM, inu 2162
Tv'o-looped bov'.fibula (the Vaie
type), made of an iron core and a
bronze mantle u'ith knobs. with a
flat hammered foot. The loops
are made of iron and have a
square section, whereas the part-
Iy preserved pin has a round sec-
tion.
315
 Grupa Budinjak
5. Lonac,
keramika: vis.22,7 cm,
Sir. 24,5 cm, A usta 25 cm,
A dna 10 cm; SM, inv.2163
Lonac ravna dna, niska trbuha, s
jastudastozaobljenim ramenom.
Jasnoje odvojen stoZastvrat, 5i-
roko, gotovo horizontalno izvu-
denausta. Pregib izmedu trbuha i
vrata ukra5en trima horizontalno
Zljebljenim trakama i detirima 5i-
ljastim izbodenjima.Na vrhu vra-
ta, ispod usta,ukrasje od pet ho-
rizontalno Zljebljenih traka. Unu-
tra5njastranausta blago je faceti-
rana.
6. Pr5ljenak,
keramika: vis.2,8 cm,
Sir. 3,5 cm; SM, inv.2164
Bikonidni priljenak.
2. IZBOR IZ GROBA
Budinjak, Samobor (32),
sustavnoiskopavanje 1993.,kneZevskigrob, tumul3
Dat.: 8. st. pr. Kr.
Lit.:sKosERNE1999.73-77: srOspRNE2001.8-9:
SKOBERNE 2002,103(kat.32).
Kaciga,
bronca: vis. 11 cm, duZ. 30 cm,
Sir.25 cm; MGZ, inv.758 A
Zdjelasta kaciga (Libna grupa) iz
srediSnjegagroba tumula 3. Po-
vr5ina kacige sastoji se samo od
brondanih davli6a bez brondanih
ploda. Premdaje malo upala u se,
kalota kacige od prepleta dobro
je oduvanai ditava je prekrivena
brondanim davlidima, a krunu di-
tave konstrukcije dini kupolasti
trn, koji je bio jednako ukra5en
kao i ciiela kalota.
-tI6
5, Pot,
clay: H. 22,7 cm, W 24,5 cm,
@ of mouth 25 cm,
@ of base 10 cm; SM, inv. 2163
Flat-based pot with a low belly,
softly rounded shoulder clearly
separated high conical neck and
wide, almost horizontally everted
mouth. The transition of the belly
to the neck is decorated with
three horizontally grooved bands
and with four thorny protrusions.
At the top of the neck, below the
mouth, there is a decoration in
the shape of five horizontally
grooved bands. The interior of
the mouth is slightly faceted.
6. Spindle-whorl,
pottery: H. 2,8 cm,
W: 3,5 cm; SM, inv. 2164
B iconical spindle-whorl.
2. SELECTION FROM A GRAVE
Budinjuk, Samobor (j 2),
systematic excavation in 1993, princely grave, tumulus 3
Dat.: 8'hcentury BC
Bibl.:sxoaznNn 1999,73-7t;SXOryZ4NZ
2001,8-9;
Sxoazaun 2002,Io3 (cat.32).
Helmet,
bronze: H. 11 cm, L. 30 cm,
141,
25 cm; MGZ, inv. 758 A
Bowl-shaped helmet (the Libna
group) from the central grave of
tumulus 3. The surface of the hel-
met consists exclusively of small
bronze nails without bronze
plaques. Although it has sagged
a little, the woven dome of the
helmet is well preserved. It is
completely covered with small
bronze nails. On the crown of the
whole construction there is a
domed thorn, which was decorat-
ed in the same way as the entire
dome.
rt2
 Budinjak Group

3. GROB 3. GR-/IVE
Budinjak, Samobor (32), Badinjak, Samobor (32),
sustavno iskopavanje 1994., kneievski grob 6, tumul 139 systematic excavution in 1994, princely grsve 6, tumulus 739
Intaktan, smje5tenblizu sredi5tatumula, pribliZne orijentacije sjever -
Intact grave, located near the centre of the tumulus. The approximate
orientation was North-South. The burial chamber was made of wood=
jug; grobnakomora od drvenih gredai dasaka,pravokutnaoblika, veli-
cine 300 x 160 cm. Relativna dubinau tumulu iznosilaje 146 cm. Grob
en beams and planks. It was rectangular in sltape, measuring
300 x 160 cm. The relative height in the tumulus was 146 cm. The
je sadrZavaodvojni ukop mu5karcai Zene,s njima pripadaju6omopre-
mom, te s opremom konja. grave containeda double interment of a man and a woman, with their
Dat.:8. st.pr. Kr. respectivefurnishings, and a horse harness.
Tit.:SKOBERNE 1999, SrogpRNE 2ooz,t03-108(kat.33). Dat.: 8'hcentury BC
Bibt.;sroaznNn 1999,
54-99.; (cat.33).
sxOnnn\Z2002,103-108

1. Lonac, l. Pot,
keramika: vis.34 cm, pottery: H. 34 cm,
Sir.35,6 cm, A dna 13 cm, W: 35,6 cm, @ of base 13 cm,
@ asta 28,5 cm; @ of mouth 28,5 cm;
MGZ, inv.702 A MGZ, inv. 702 A

Lonac ravna dna, sa Sirokim, ja-
studasto zaobljenim ramenom,
jasno odvojena visoka stoZasta
vrata, gotovo horizontalno izr,u-
denih, Sirokih usta. Pregib rzme-
du vrata i usta ukra5en je trima
horizontalno Zljebljenim traka-
ma. Na vrhu je ramena plastidni
ukras od detiri izbodenja. Hori-
zontalno Zljebljenim trakama
ukra5enje i pregib izmedu rame-
na i vrata, a oko svakog izbode-
nja formiran je motiv vise6ega
trokuta. Prostori izmedu dvajuiz-
bodenja ukra5eni su Zljebljenim
koncentridnimkrugovima, raspo-
red kojih tvori trokutastu formu -
po dva kruga na ramenu i jedan
na vratu.
Flat-based pot with a wide, softly
rounded shoulder clearly sepa-
rated high conical neck and
wide, almost horizontally everted
mouth. The transition of the neck
to the mouth is decorated with
three horizontally grooved
bands. At the top of the shoulder
there is a plastic decoration con-
sisting of four protrusions. Hori-
zontal grooved bands also deco-
rate the transition of the shoulder
to the neck. The motif of a hang-
ing triangle is formed around
each protrusion. The space be-
tween each pair of protrusions is
decorated with grooved concen-
tric circles, forming a triangular
layout - two circles at the shoul-
der and one at the neck.

2. Zdjera, 2. Bowl,
keramika: vis.8o5 cm, clay: H,8,5 cm,
5ir. 25,1 cm, A dna 9 cm, W: 25,1 cm, @ of base 9 cm,
A usta 21 cm; @ of mouth 21 cm;
INIGZ, inv. 703 A MGZ, inv. 703 A

Plitka zdjela Sirokatijela, uwde- Shallow bowl with a wide body,

na dna i usta. Rame je zaobljeno
i ukra5eno kosim kaneliranjem
(tordirano), s jednim horizontal-
no probu5enim jezllastim izbo-
denjem.
inverted base and mouth. The
shoulder is rounded and decorat-
ed with oblique cannelures (tord-
ed), with one horizontally pierc-
ed tongue-shapedprotrusion.

3. Salica, 3. Cup,
keramika: vis.6,1 cm, clay: H.6,1 cm,
Sir. 11,3 cm, @ dna 405cm, W: 11,3cm, A of base 4,5 cm,
@ usta9r2 cm; O of mouth 9,2 cm;
MGZ, inv. 704 A MGZ. inv. 704 A

Bikonidna Salicas manjom traka- Biconical cup with a small band

stom rudkom koja nadvisuje handle that rises above the
obod. Dnoje blago uvudeno. mouth. The base is slightly
raised.

_tl'
Grupa Budiniak
3.4. 4.Safica,
keramika: vis.615 cm,
5ir. 9,9 cm, @ dna 3,3 cm,
0asta 8,4 cm;
D{GZ, inv. 705 A
Salica zaobljena tijela s prsten-
astim vratom i manjom traka-
stom rudkom koja nadvisuje
obod. Dno je u sredini uvudeno;
u unutra5njosti postoji ispupde-
nje.
3.5. 5. Situla,
keramika: vis.36,7 cm,
Sir. 32,3 cm, @ dna 15,2 cm,
Ousta 25,5 cm;
]NIIGZ,inv. 706 A
Situla visoka konidna tijela s
oStro odrezanim, kosim kratkim
ramenom, cilindridnim vratom i
blago, prema van izvudenim,
ravno odrezanim ustima. Na pre-
gibu ramena i trbuha nalazi se
plastidanukras od detiri mala, si-
metridno rasporedena izbolenja.
Po ramenu je ukraiena bronda-
nim aplikacijama - okruglim dav-
1i6ima, koji dine trokute (po dva
trokuta izmedu dva izbodenja,
ukupno osam). Na gornjoj strani
svakog izbodenja takoder se na-
lazt po jedan aplicirani brondani
davli6.
6. Ata5e (2),
bronca: vis. 5r7 cm, 6 cm,
Sir. 1,6 cm, 1r7 cmo
@ koluta 416 cmr 416 cm;
Il[}Z, inv. 707 A, 708 A
Dvije ata5e(rudke) koje su se na-
lazlle na keramidkoj situli. Bron-
dani kolut rombidna presjeka
provuden je kroz pokretljivi dla-
nak, diju prednju stranu dini ci-
lindridno savijena traka s tri oko-
3.7. T.Puceta (2),
bronca: dai.3r7 cmo316cm,
Sir. 1,8 cm, 1,8 cm,
@ ubice 1ol cm, 1,1 cm;
\ 6 N{GZ, inv. 709 A, 710 A
Dva listolika puceta s rebrom po
sredini gornje plohe i u5icom tro-
kutastapresjeka.
3r8
4. Cup,
clay: H. 6,5 cm,
W: 9,9 cm, A of base 3,3 cm,
@ of moath 8,4 cm;
MGZ, inv. 705 A
Cup with a round body, cylindri-
cal neck and a small band handle
that rises above the mouth. The
base is slightly raised in the
middle - there is a boss in the
interior
5. Situla,
clay: H. 36,7 cm,
lA 32,3 cm, @ of buse 75,2 cm,
@ of mouth 25,5 cm;
MGZ, inv. 706 A
Situla with a tall conical body,
with an oblique, sharply cut short
shoulder, cylindrical neck and
slightly evertedflat-cut mouth. At
the transition of the shoulder to
the belly there is a plastic deco-
ration consisting of four small,
symmetrically positioned protru-
sions. The shoulder is decorated
with bronze applications - round
small nails forming triangular
shapes (nuo niangles between a
pair of protrusions, totalling
eight). A small bronze nail is ap-
plied onto the top of each protru-
sion.
mita rebra (dva rubna i jedno re- Two attachments (handles) from
bro po sredini), dok je straLnja a clay situla. A bronze ring with
strana oblikovana.re5etkasto. a rhombic section runs through
an adjustable fitting, whosefront
side is formed by a cylindricallv
bent band with three vertical ribs
(rwo side ribs and one in the mid-
6. Attuchments (2), dle), whereas the back is latticed.
bronze: H. 5r7 cmr 6 cm,
lU 1,6 cm, 7,7 cm,
O of ring 4,6 cm, 4,6 cm;
MGZ, inv. 707 A, 708 A
7. Buttons (2),
bronze: L. 3r7 cm,316 cm,
ll1 Ir8 cmr 7,8 cm,
@ of eye 7,7 cm, 1,7 cm;
MGZ, inu 709 A, 710 A
Two leaf-shaped buttons with a
rib across the middle of the top
surface, and an eye with a trian-
gular section.
 Budinjak Group

8. Dio pojasne garnitureo 8. Part of a belt set,

ileljezo: vis. 612cmo Sir. 7,8 cm; iron: H. 612cm,lVi 7r8 cm;

?
MGZ, inv. Tll A MGZ, inu 711 A

Dio pojasne garniture sastavljen Part of a belt set, made of a sim-

od jednostavna koluta okrugla ple ring with a round section and
presjeka i uska trakasta okova s a narrow band-shaped fitting
kvadratidnom perforacij om. with a square perforation.

9. Narukvica, 9. Bracelet,
i,eljezo: A 7,7 cm; iron: @ 7,7 cm;
lsIGZ, inv. 715 A MGZ, inv. 715 A

Masivna narukvica okrugla pre- Massive bracelet with a round

sjeka, rastvorenih krajeva koji se section, with penannular ends
suZavaju. Uz sredi5nji dio sadu- that become namower Traces of
vani su ostatci tkanine. cloth are preserved with the mid-
dle part.

10. Narukvica, 70. Bracelet,

Leljezo: @ 5,8.cm; iron: @ 5,8 cm;
MGZ, inv. 717 A MGZ, inv. 717 A

Masivna narukvica okrugla pre- Massive bracelet with a round

sjeka. section.

11. Narukvica, II. Bracelet,

teljezo: Q 7,2 cm; iron: @ 7,2 cm;
INIIGZ,inv. 716 A MGZ, inv. 716 A

Masirma narukvica okrugla pre- Massive bracelet with a round

sjeka. section.

12. Kolut, 12. Ring,

il,eljezoz@ 4,9 cm,, iron: @ 4,9 cm,
deb. kolut 1,1 cm; T ring I,I cm;
fragment 0,5 cml fragment 0,5 cm;

Q
M}Z, inv. 713 A MGZ, inu 713 A

Ve6i kolut okrugla presjeka s pri- Large ring with a round section,
pojenim fragmentom L,eljeza,ta- with an attached iron fragment.
koder okrugla, ali tanjega presje- The fragment also has a round
ka. section, but is narrower

319
 o
3.13. 13. Kolut,
ileljezo: @ 3,4 cm,
deb. kolut 005cm;
fragment 003cm;
MGZ,inv.7l2 A
Manji kolut okrugla presjeka, s
pripojenim fragmentom Leljeza,
takoder okrugla, ali tanjega pre-
sjeka.
3.14. 14. Razvodnik remenja,
bronca: @ 4r4cm, vis.0r7 cml
MGZ,inv.726 A
Razvodnik, dio konjske opreme.
Uzak kolut, na dijoj se donjoj za-
ravnjenoj strani nalaze detiri ve-
6e, simetridno rasporedeneu5ice
za pr ovladenje remenj a.
3 .1 5 . 15. Vitice (2),
bronca: @ 1,9 cmr@ 116cmo
oo vis. 1,3 cm, I cml
iMGZ,inv.720 4,721 A
Dvije vitice za kosu od spiralno
namotane Zice.
3.16. 16. Koplje,
Leljezoz duZ. 43,9 cmn
Sir.4r2 cm,
O otvora za nasad 2 cm;
INIIGZ,inv. 719 A
Koplje duga ovalna lista s blago
izvudenim rebrom u sredini. Du-
gadak cjevasti drLak, okrugla
presjeka, u kojem su saduvani
ostatci drva.
3 .1 7 . 17. Fibula,
bronca: vis.613 cmr Sir. gr5 cm,
deb. I cm;I.IIGZ,inv.7l4 A
Velika ludna jednopetljasta hbu-
la. Luk je okrugla presjeka, na-
brekle forme (zadebljanje se po-
stupno uve6ava od krajeva prema
sredini), s trokutasto raskovanom
nogom. Spirala sjednim navojem
s lijeve strane.
320
13.Ring,
iron: @ 3,4 cm,
T ring 0,5 cm;
fragment 0,3 cm;
MGZ, inu 712 A
Small ring with a round section,
with an attached iron fragment.
Thefragment also has round sec-
tion. but is narrower.
14. Strap separator,
bronze: O 4,4 cm, H. 0r7 cm;
MGZ, inv. 726 A
Strap separator from a horse
harness.On theflat lower side of
the narrow ring there are four
large, symmetrically positioned
,:::: through which the staps
15. Hair rings (2),
bronze: @ 1,9 cm, @ 7,6 cm,
H. 1,3 cm,7 cm;
MGZ, inu 720A,721 A
Two hair rings made of spirally
coiled wire.
16. Spear head,
iron: H.43,9 cm,
W 4,2 cm,
A of shaft 2 cm;
MGZ, inu 719 A
Spear head with a long oval leaf
with slightly pronounced middle
rib. Within the long, round-sec-
tioned shaft there are preserved
traces of wood.
17. Fibula,
bronze: H. 613cm, VI19r5 cm,
T 1 cm; MGZ, inu 714 A
Large one-looped bow fibula.
The bow has a round section and
a swollen form (i.e. the thicken-
ing gradually grows from the
ends toward the middle), with a
triangularly hammeredfoot. The
spiral has one coil on the left
side.

18. Razvodnici remenja (4),
bronca: @ 402- 4,3 cm,
vis. 106- 1,7 cm; MGZ, inv.
0 7 2 24 , 7 2 3 A , 7 2 4 A , 7 2 5 A
Okrugli razvodnici za remenje,
o
dio konjske opreme. SrediSnjije
dio perforacljama oblikovan po-
prfi L,r12a,sa sredi5njim bradavi-
dastim ispupdenjem.Krakovi kri-
La profiirani, s romboidnim za-
vr5ecima na kojima se nalazi po
jedan utisnuti kf,ulil s todkom u
sredini. Obrud oko kriZa stepena-
sto je profiliran. S donje strane,
na krakove kriZa prislonjeni su
kra6i 5tapi6i, koji nose manji
okrugli obrud za provladenje re-
menja.
19. Igla,
ileljezo: duZ. 21 cm;
M}Z, inv. 718 A
Igla s vi5e glavica (dvije) i truba-
stim zaw5etkom. Zavrlnaje gla-
vica ve6a i zaravnjena,davli6asto
oblikovana, a ispod svake glavice
nalazi se jo5 po jedno prstenasto
zadebljanje na igli.
20. Puce,
bronca: dui,.2r7 cm,
Sir. 2r3 cm, vis. 1,3 cm;
MGZ, inv. 727 A
$ Puce oblikovano poput lcrlLa, dio
konjske opreme, sa sredi5njim
bradavidastim ispupdenjem. Kra-
kovi kriZa trokutasto su pro5ireni
i ukra5eni s po jednim utisnutim
kruZi6em s todkom u sredini. S
donjeje straneu5ica.
2l.Puceta (2),
bronca: dui,.2 cm,
Sir. 1,8 cm, vis. Lrl cml
i|dGZ, inv. 728 A,729 A
* Dva puceta oblikovana poput kri-
La, dijelovi konjske opreme, s
ovalno izdignutom sredinom.
Krakovi su polumjesedasto obli-
kovani, po dva nasuprotnajedna-
ka (jedan par ve6ih, jedan ma-
njih). S donjeje straneu5ica.
Budin Group
18. Strap separators (4),
bronze: O 4,2 - 4,3 cm,
H. 1,6 - 1,7 cm; MGZ, inv.
722 A, 723 A, 724 A, 725 A
Round strap separators, parts of
a horse harness. The central part
is perforated to look like a cross,
and has a central warhlike pro-
trusion. The arms of the cross are
profiled and have rhomboid ter-
minals. There is a depressed
small circle with a dot in the mid-
dle on each terminal. The ring
around the cross is profiled in re-
lief. Short rods that carry a small
ring through which the straps ran
are attached to the arms of the
cross on the lower side.
19. Pin,
iron: L.21 cm;
MGZ, inv. 718 A
Pin with several heads (two) and
a trumpet-shaped ending. The
terminal head is large4 flat and
has the shape of a nail. Below
each head there is an annular
thickening on the pin.
20. Button,
bronze:L.2,7 cm,
lA 2; cm, H. 1,3 cm;
MGZ, inu 727 A
Button -fro* o horse harness, in
the shape of a cross, with a cen-
tral wart-like protrusion. The
arms of the cross are widened in
the shape of a triangle and deco-
rated with a depressedsmall cir-
cle with a dot in the middle. On
the bottom there is a loop.
21. Buttons (2),
bronze: L. 2 cm,
W: 1,8 cm, H. lrl cm;
MGZ, inv. 728 A, 729 A
Two buttons from a horse har-
ness, in the shape of a cross, with
the middle raised to form an oval
shape. Two pairs i7 orrt - one
larger pair and one smaller - of
the cross are crescent-shaped.
On the bottom side there is a
loop.
321
3rL 22.Puceta (54),
bronca: duZ. I cm, Sir. 1r1 cm;
NIGZ, inv. 730 A
Ipsilon puceta s u5icom na donjoj
strani, dio konjske opreme. Nani-
zani jedan do drugoga dinili su
okov povodca.
3.23. 23. Dio konjske opreme,
ileljezo: duZ.: Zvale 15 cm;
obrazni dijelovi ivala 15 cm;
JNI}Z, inv. 731 A
Dvodijelne tordirane Zvale s ob-
rudima detvrtasta presjeka; sadu-
vano u potpunosti.Takoderje sa-
duvan jedan obrud okrugla pre-
sjeka za pridvr5divanje povodca,
provuden kroz vanjski obrud Zva-
la. Obrazni dijelovi Ltralas po tri
probu5ena pravokutna pro5irenja
u kojima su se nalazile u5ice (sa-
duvane sredi5nje u5ice koje su
povezivale Zvale sa psalijama).
DuZi krajevi obraznih dijelova
Zvala naglaieno su polukruZno
savijeni i zavrlavaju lukovida-
stim gumbom (kra6i krajevi nisu
saduvani). Na nekoliko mjesta
saduvanaje bronca kojom je Ze-
ljezo bilo popravljano.
3.24. 24.Krciga,
bronca: vis.21 cm,Q 2815cm;
l|l4GZ, inv. 732 A
Zdjelasta kaciga (Budinjak gru-
pa), fragmentarno saduvana, re-
konstruirana. Nadinjena je od pet
ve6ih okruglih ploda (falera), pri
demu je jedna smje5tenacentral-
no na tjemenu kacige,a ostalede-
tiri postrance. Izmedu velikih,
postrance, nalaze se jo5 po dvije
manje plode - ukupno osam, a
kompletan meduprostor popu-
njen je sitnim brondanim davli6i-
ma s polukruZnim glavicama. U
sredini svake plode nalazi se ste-
penastoprofilirano masivno sre-
di5te - plastidno ispupdenje,kru-
Lnebaze, dok je trn na vrhu kaci-
ge, u sredini tjemeneplode, vi5i i
izrazitlje profi lacij e, s diskolikim
pro5irenjem pri vrhu.
322
22. Buttons (54),
bronze: L. 7 cm, W 1,1 cm;
MGZ, inv. 730 A
Y-shaped buttons from a horse
Itarness, with a loop on the bot-
tom side. Arrayed one next to the
other they formed the fitting of
the bridle.
23. Part ofhorse harness,
iron: L.: bits 15 cm;
cheekpieces 15 cm;
MGZ, inv. 731 A
Two-piece torded horse bits with
rings of rectangular section;
completely preserved. A ring
with a round section, used for
fastening the bridle, passing
through the outer ring of the bits,
is also preserved. The facial
parts of the bits have three
pierced scluare widenings with
loops (preserved central loops
that connected the bits with the
cheek-pieces).The longer ends of
the cheek-piecesbendprominent-
ly to form a semicircle and end in
a bulb-shaped button (the shorter
ends are not preserved). Traces
of bronze usedfor repairing iron
are preserved in several places.
24. Helmet,
bronze: H. 21 cm, @ 28,5 cm;
MGZ, inu 732 A
Bowl-shaped helmet (the Budin-
jak group), preserved in frag-
ments. reconstructed. It was
made offive large round plaques
(falerae). One plaque was posi-
tioned centrally on the crown of
the helmet, and the rest were at
the sides. Between each pair of
Iarge plaques there are a further
two smaller plaques, eight in to-
tal. The entire remaining surface
wes covered with tiny bronze
nails with hemispherical heads.
In the centre of eachplaque there
is a plastic protrusion with a cir-
cular base and profilation in re-
lief. The thorn in the middle of
the plaque, on the crown of the
helmet, is taller and has a
stronger profilation, with a disc-
shaped widening near the top.

CIGA
Krii Brdoveiki, Samobor(30),
nalaz 2001., konjaniiki grob; broncao ileljezoz
17,5 cmo @ 2413cml rekonstruirano, MB, inv. A 150
Kaciga nadinjena od triju bronda-
nih kalota razlltitlh velidina, po-
sloZenih jedna na drugu i medu-
sobno povezanih brondanim 5i-
ljastim zakovicama. Na dnu glav-
ne i najve6e kalote, po njezinu
obodu pridvr56enaje takoder 5i-
ljastim zakovicama uska traka
brondana lima. Na tjemenu kaci-
ge nalazi se kuglasti Leljezni trn,
koji s unutraSnje strane zavrlava
piramidalnom zakovicom.
'-:'
Dat.:6. st. pr. Kr.
-
Lit.: CVITKOVIC SKOBERNE
2003,22r-228.
tsudinjakG
4, HELMET
Sv.Krit Brdoveiki, Samobor (30),
uccidental ftnd in 2AU, equestrian grave; bronze, iron:
H. 17,5 cm, @ 2413cm; reconstructed, MB, inv. A 150
A helmet constructed of three
bronze domes of dffireit sizes,
placed one on top of the other
and connected with pointed
bronze rivets. At the bottom of the
main (largest) dome, along the
rim, a narrow band of sheet
bronze ,s attached also with
pointed rivets. At the crown of the
helmet there is an iron hob of
spherical shape, which ends with
a pyramidal rivet on the inside.
Dat.: 6'^century 89
"
Bibl.: C'|/ITKO\/IC - SKOBERNE
2003, 22t-228.
I.C.
 The Colapiani

\T P\ \{ NOZI 1. C(IP ON FOOT

r0\ ac! Ozalj (40), Tre\terovsc, Ozalj (40),
ranje, 1879.;keramika: vis. 8,2 cm, Sir. dna noge 8,5 cm, excavation in 1879; pottery: H. 8,2 cm, W of foot base 8,5 cm,
or\ora 16 cm: rekonstruirano" ANIZ. inv. 17115 W. of mouth 16 cm; reconstructed, AMZ, inv. 17115

Kupa na niskoj konidnoj nozi.
Otvor ustaje Sirok,blago povijen
prema unutra. Po gotovo ditavoj
vanjskoj povr5ini posudaje ukra-
Senaurezanim linijama, koje tvo-
re geometrijskemotive, a uz njih
se istide stiliziran prlkaz ljudsko-
ga lika. Na stubastoprikazanu li-
ku jedini su figurativni detalj ru-
ke, ra5irenetako da ostavljaju do-
jam pokreta.
Dat.:9. - 7. 1t.pr. Ifr. motifs. A prominent feature is a
Lit.: LJUBIC 1885,70, T. VI: sQlized representation of a hu-
19; VINSKI-GASPARINI I 973, man figure. The only figurative
T . 1 0 1 :1 . details on this pillar-like repre-
sentation are the extendedarms
that give the impressionof move-
ment.
A cup on a short conical foot.
The ntouth i.s wide and slightlv Dat.: 9'h- 7't'centutn BC
i t t v e t ' l e d .. J l t t t r . t : t l t e r ' t t t i t ' t o
' ttter Bibl.. LJLTBIC 1885,70, Pt. rL'
sttrlhce o.l'tlte lesre/ i.; detotuted I 9, T'1.\'S
KI-G.lSP4RITII] 973,
w i t h i t t c i s e d l i n e . , i n g L( ) t t t L ' t t ' i ( Pl t0l I

s.M.

:. \\TROPOMORFNE NOGE POSUDA 2. ANTROPOMORPHIC FEET OF VESSELS

lurska kosa - kultno mjesto I, Topusko (37), Turska kosa - cult location I, Tbpusko (37),
.).rt.:9. - 7. st. pr. Ifu. Dat.: 9'h- 7't'century BC

1. sustavnoiskopavanje 1985. melju degaje nadinjenadjelomi- A realistically modellecl hunton

keramika: vis.4,5 cm, dna rekonstrukcijaprvobitnog iz- .foot, perhaps a pzrt of a .fboted
Sir.3 cm, duZ. 6,5 cm; gleda. resse/. Tlrc upper prl'r is rttts.surg.
rekonstruirano, GMK, A representtttiott ol ct .spit'ully
inv. 4-507 r-it.:eue rovlc 1989.4,+
1. c'oiled uttklet i s 7.lz.icn'cd rtbove
t. t" /. t l t c u r t k l e . . l l r t t y t t ' t ' s e r , " .uet t' le r t t t -
Realistidno modelirano stopalo t n L , t ' o t t . \t ' t n t t u l t ; 0 l h l u t k p u i t t t
ljudske noge. MoZda dio posude 1 1 7 1: r) t t l t '1 / i 1 r ' ( 'o\ l ' , t ' l t i l t i' t l t t ' l t . r '
na nogama.Gornji dio nedostaje. t t t l i r t r t .v l t i t l t i d i ' t t ' r / , l . i r / i r ' h r l . ssi
Iznad gleLnja sacuvanje prikaz in 1985
1. systemutice-rc'avation I o r t l t t l ) t t t ' t i t l t ' L 'o L t I . \ ' t t ' I t ( l i o rt t l
s p i r a l n o n a m o t a n en a n o s ri c e . potterJ': H. 1,5 cm, t lt a r trigi ttrtI dppt' u t'Lt ttLL'.
Takoderje saduvanodosta osta- W. 3 crtt,L. 6,5 un;
taka crnog bojadisanja i neSto reconstructed, GMK, B i bl ..cL-cK oI-l c 19s9.11L
tragovabijele inkrustacije. na Le- inv. A-507 Pl. I. 7.

2. sustavnoiskopavanje 1981. 2. systematic excuvution in 1981

keramika: vis. 14 cm, pottery: H. 14 cm,
Sir.4,5 cm; GMK, inv. 4-549 W. 4,5 cm; GMK, inv. A-549

Realistidno modelirana ljudska A realistically modelled human

noga. MoZda dio posudena no- foot, perhaps a part of a footed
gama.Nedostaju prsti, a tri pla- vessel. The toes are missing.
stidno modelirane nanogvice ve- Three plastically modelled an-
6im su dijelom rekonstruirane. klets are reconstructed to a large
Bila je crno obojena. Sitni nrezi, extent. The .foot was painted
detalji obu6e, bili su vjerojatno black. Tiny incisions, details of
ispunjeni bijelom inkrustacijom. .footwear, were probably filled
with white incrustation.
t-it.:iUiKovrc 1989.441.
T.3:9. Bibt.;cucrorqc r989,44r,
Pl. 3: 9.
Kolapiiani
3. lrAc
Draganidi, Karlovac (39)o
sluiajni nzlaz, bronca: dui,.57,5 cm; dr5ka 9r5 cml Sir. krilca
7 cm; Sir.: l. 2,3 cmr2.3,3 cm; promjer ploiice 5,6 x3r2 cml
dui. sjeCiva48 cm; Sir. 1.3,5 cm,2.3,1cm; AN4Z,inv. 16909.
3. Mad punokovinske dr5ke (Mori-
gen tip), po sredini pro5irene i
ukraiene plastidnim rebrima.
Gornja strana zavrlava ovalnom
glatkom plodicom, a donja prela-
zi u duga krilca, izmedu kojih je
uski trokutasti izrez s trima rupa-
ma za zakovice. Sjedivo mada
profilirano je s po dvije stepena-
sto urezane linije, izmedu kojih
je istaknuto sredi5njerebro.
Dat.: 8. - 7. st. pr. Kr.
Lit. : VINSKI-GASPARINI
1970.T.l: I-2d.
4. ANTROPOMORFNI AMULET
Turska kosa - kultno mjesto I, Topusko (37),
sustavno iskopavanje 1982.; keramika: vis. 6g cm,
baza 5 x 2"8 cm: GMK" inv. 4-603
Trapezasti privjesak ili amulet s
rupom zavezivanje pri vrhu. Sire
plohe ukra5ene su urezanim mo-
tivom Zenske(?) no5nje.Prvobit-
no je bio crno obojan,a urezi su
vjerojatno bili ispunjeni bijelom
inkrustacijom.
Dat.: 8. -.6. st. pl. Ito
Lit.: CUCKOVIC 1989. 441"
T.4: 12.
326
3. St't/oR-D
Draganifi, Karlovac (39),
accidentalftnd, bronze: L. 57,5 cm; grip 9,5 cm; ll4, of crossguard
7 cm; W: 1. 2,3 cm, 2. 3,3 cm; 0 of plaque 5,6 x 3,2 cm;
L. of blade 48 cm; 141,
1. 3,5 cm, 2. 3,1 cm; AMZ, inv. 16909.
A sword with a solid cast grip
(Morigen type), widened in the
middle and decorated with plas-
tic ribs. The upper part ends in
an oval smooth plaque, whereqs
the lower one has a long cross-
guard. Between them there is a
narrow triangular cut with three
rivet holes. The blade is profiled
with two stepped incised lines on
either side of the pronounced
central rib.
Dat.: 8'h- 7'hcentury BC
Bibl. : VINSKI-GASPANNI
1970. Pl. I: I-2d.
D.B.-L.
4. ANTROPOMORPHIC AMULET
Turska kosa - cult location I, Tbpusko (37),
systematic excavation in 1982; pottery: H. 6,5 cm,
base 5 x 2,8 cm; GMK, inu A-603
A trapeze-shaped pendant or
amulet with a suspension hole
near the top. The wider surfaces
are decorated with an incised
motif of a female (?) costume.
Originally, it was painted black,
and the incisions were probably
filled with white incrustation.
Dat.: 8'h- 6h century BC
Bibt.:CuCrortC 1989,
44r,
Pl. 4: 12.
 The Colapiani

5. RUEKA POSUDE 5. VESSEL IIANDLE

Sisak- Pogorelec(35)' Sisak - Pogorelec (35),
bkopavanje 1912.;keramika: vis. 7,8 cm; AMZ, inv. 15790 excavation in 1912; pottery: H. 7,8 cm; AMZ, inv. 15790

Rudka posude crne boje s istod- A vesselhandle with a punctated

kanim (punktiranim) motivom
svastike.Vrh rudke izveden je u
obliku ro5diia, koji dine dvije
stilizirane glavice Zivotinja, vje-
rojatncibovida.
Dat.: 8. - 6. st. pr. Ik.
Lit.: Neobjavljeno.
swastika motif. The top of the
handle has the shape of small
horns that resemble two stylized
animal heads,probably bovines.
Dat.: 8'h- 6'hcentury BC
Bibl.: Unpublished.

S.M.

6. ANTROPOMORFNA FIGURICA 6. ANTROPOMORPHIC FIGUMNE

Kiringrad (Gvozd) (38), Kiringrad (Gvozd) (38),
duiajni nalazl keramika; vis. 8 cm, Sir. 6 cm; glava nedostaje, accidental jind; pottery: H. I cm, W 6 cm; head is missing,
LYIZ, inv. 18989 AMZ, inv. 18989

Zetska figura plosnata tijela, od- A female figurine with a flat

lomljene glave. Ruke su spu5te- body. The heqd was broken off.
ne, noge skupljene,odjedai nakit The arms are lowered, legs are
naznadeni plastidnim trakama, joined, the clothes and jewellery
okruglim i ovalnim aplikama are indicated with plastic bands
(prlkaz nakita i tkanih ili vezenih and with round and oval ap-
dijelova odjeie). pliques (representation of jew-
ellery and woven costume
Dat.: 8. - 6. st. pr. Ifu. pieces).
Lit.: BALEN-LETI-INl C 1987.
7 -8, T. 9: 7; BAKARIC 1991, Dat.: 8'h- 6'hcentury BC,
7l (kat.52\. BibI.,. BALEN-LETUNIC 1987,
7-8, Pl.9: 7; BAKANC 1991,
7l kat. 52).

D.B.-L.

7. ANTROPOMORFNA FIGURICA 7. ANTROPOMORPHIC FIGARINE

Kiringrad (Gvozd) (38), Kiringrad (Gvozd) (3 8),
rfuiajni nalazqkeramika; vis. 9 cm, Sir. 6,1 cm; rekonstruirano, accidental frnd; pottery: H. 9 cm, W: 6,1 cm; reconstructed,
AYIZ, inv. 18987 AMZ. inv. 18987

Zenska figura plosnata tijela, iz-
dul,ena vrata, na kojem je glava s
nagla5enimu5ima i nosom; ruke
u obliku patrljaka uzdignute su, a
noge su rastavljene.
A fematef gurine with aflar body
and elongared neck. On the head,
the ears and the nose are indicat-
ed: the stuntp arms ere raised,
and the legs are zpart.

Dat.: 8. - 6. st. pr. Ifr. Dat.: 8'^- 6'hcentun'BC

Lit.: BALEN-LETLiNIC I 987. BibI.. B.LLE.\'-LETL'NIC I 987,
7 - 8 ,T . 9 : 8 ; B A K A R I C 1 9 9 1 , 7-8, Pl.9: 8; BAKAfuIC 1991,
14 (kat.56). 74 kat. 56).

D.B.-L.

327
Kolapijani
8. FIGURICA
Sisak (35),
sluCajni nelaz 1912. prigodom jaruZanja rijeke Kupe;
bronca: vis. 3J cm, duZ. 403cm; AMZ,inv.6672
Punolijevaniprivjesak u obliku
realistidkipikazanaovna.Na le-
dimaje karikaza ovjes.
Dat.:8. - 6. st.'pr.Kr.
Lit.:VINSKI 1950,331,
T. VII: A; BALEN-LETUNIC
t993,97(kat.40).
9. MUSKA FIGURICA
Mikleu5ka,Gradina Mari6, Kutina (34),
probnoiskopavanje 1964.;keramika: vis. 705cm; MMK, inv. 96
Antropomorfnamu5kafigurica s An antropomorphic male fig-
nagla5enimspolnim obiljeZjem, urine with a pronounced sexual
shematizirane,
rustidneizradbe. attribute. The workrnanship is
Dat.:8. - 5. st.pr.Kr.
Lit.: IVEKOVIE 1968,T. 16;
BOBOVEC2002.71.
10. ANTROPOMORFNE FIGURICE
Sisak-Kupa, lokalitet rrKeltsko'r (35),
sluiajni nalaz,
Dat.:7. - 5. st. pr. Ifr.
1 0 .1 . 1. keramika: vis. 712 cm,
Sir.3,8 cm; GMS,
inv. AZN 3010
Figura izduLena plosnata tijela i
izduLena vrata; na glavi je istak-
nut nos, bademasto su oblikova-
ne urezane odi, a pokrivena je
stoZasto oblikovanom kapom
ukra5enom nizovima urezanih li-
nija Sto se spu5tajuod vrha; ra5i-
rene ruke fiedna o5teiena) u obli-
ku patrljaka.
Lit.: BURKOWSKY 1999. 21.
328
8. FIGARINE
Sisak (35),
accidentalJind in 1912 during the dredging of the Kupa rivcn
bronze: H. 3,3 cm, L. 4r3 cm; AMZ, inv. 6672
A solid-castpendant in the shape
of a realistically represented
ram. On the back there is a sus-
pension ring.
Dat.: 8'h- 6'hcentury BC
Bibl.: I/INSKI 1950, 331,
PI. YII: A; BALEN-LETUNIC
1 9 9 3 , 9 7( c a t . 4 0 ) .
D.B.-L.
9. MALE FIGURINE
Mikleu1ka, Mari6 Hillfort, Kutina (34),
test excavation in 1964; pottery: H. 7,5 cm; MMK, inv. 96
schematizedand rustic.
Dat.: 8'h- 5'hcentury BC
Bibl.: IVEKOI/IC 1968,Pl. 16;
BOBOT/EC2002.71.
10. ANTROPOMORPHIC FIGURINES
Sisak-Kupa, lokalitet "Keltsko" (3 5),
accidentalfind,
Dat.: 7'h- 5'hcentury BC
1. pottery: H. 7,2 cm,
141,
3,8 cm; GMS,
inv. AZN 3010
A figurine with an elongatedflat
body and elongated neck. The
head has a pronounced nose and
almond-shaped incised eyes. The
head is covered with a conical
cap decorated with a succession
of incised lines descendingfrom
the top. The stump.like arms (one
is damaged) qre open.
Bibl.: BURKOWSKY 1999. 21.
10.2. 2. keramika: vis.8,4 cm,
Sir.5,2 cm; GMS,
inv. AZN 3014
Figura sasvim stilizirana tijela, s
rukama u obliku trokutastih izbo-
denja; na glavi je istaknut nos i
manje u5i; lijevo rame ukra5eno
je nizom od pet plastidnih traka;
prednja strana dna figwe ukra-
Senaje okruglim aplikama.
Lit.: Neobjavljeno.
10.3. 3. keramika: vis.6J cm,
Sir.2,5cm; GMS,
inv. AZN 2502
FiguraizdvZenaplosnata tijela sa
slaboistaknutimgrudima;na sti-
liziranoj glavi istaknute su u5i i
nos; ruke su uzdignuteu obliku
patrljaka,a nogesu rastavljene.
Lit.: BURKOWSKY1999.25.
4. keramika: vis. 6 cm,
Sir.3,8 cm; GMS,
inv. AZN 2503
Figura izdvLenaplosnata tijela sa
slabom istakom na mjestu trbu-
ha; na stiliziranoj glavi istaknute
su u5i i nos; ruke su uzdignute u
obliku patrljaka, a noge su rasta-
vljene (edna oSte6ena).
Lit.: BURKOWSKY 1999. 25.
2. pottery: H. 8,4 cm,
W: 5,2 cm; GMS,
inu AZN 3014
A figurine with a completely
stylised body. The arms are
shaped as triangular stumps. The
head has a pronounced nose and
small ears. The left shoulder is
decorated with a succession of
five plastic bands. The front of
the bottom part of the figurine is
decorated with circular appliques,
Bibl.: Unpublished.
3. pottery: H. 6,3 cm,
\L,2,5 cm; GMS,
inu AZN 2502
A figurine with an elongatedflat
body and slightly pronounced
breasts. The stylized head has a
pronounced nose and ears. The
stumVshaped arms are raised.
The legs are apart.
Bibl. : BURKOWSKY I 999. 25.
4. pottery: H. 6 cm,
W: 3,8 cm; GMS,
inu AZN 2503
A figurine with an elongatedflat
body and a small projection on
the belly. The stylized head has a
pronounced nose and ears. The
stump-shaped arms are raised.
The legs are apart (one is dam.
aged).
Bibl.: BURKOWSKY 1999, 25.
Z.B.
329
K&rioi
II. DIJELOVI UKRASA OGNJISTA
Sisek-Kupe.lokalitet "Keltsko" (35),
sustrvnoistraiivanje
Dat.:7. - 5. st.pr. Ifr.
Lit.: Neobjavljeno.
11.1. 1. keramika: vis. 11,2 cm,
Sir. 12,3 cm; GMS,
inv. AZN 3145
Vanjska povr5ina fragmenta
ognji5ta sadrLavaplastidno izve-
den ukras u obliku niza paralel-
nih rebara,diji su krajevi spojeni
sa srediSnjim kriZno postavlje-
nim rebrima; na lijevoj strani
fragmenta vidljiva su dva brada-
vidasta izbodenja; gornja strana
fragmenta, s valovito ukra5enim
rubom, zaobljena je i izvijena
prema van; unutrainje stijenke
sadrZavajuostatke gara.
11.2. 2. keramika: vis. 16,5 cm,
Sir.6,2cm; GMS,
inv. AZN 3146
Fragment se sastoji od uske
staja6eplohe i stijenke s okomito
izvudenim ukra5enim rubom, dija
vanjska povr5ina ima plastidno
izveden ukras kruZnice s brada-
vidastom izbodinom u sredini; s
obje strane kruZnice niz je vodo-
ravno koso postavljenih rebara
(neka su o5te6ena),a vrh je ruba
valovito izveden.
1 1 .3 . 3. keramika: vis.23 cm,
3ir.27 cm; GMS,
inv. AZN 3147
Vanjska povr5ina fragmenta u
sredi5njojzoni ukra5enaje plasti-
dno izvedenom dvostrukom girl-
andom, ispod koje je bradavida-
sto izbodenje, a s obje je strane
nrz paralelnih, koso postavljenih
rebara; gornja je strana fragmen-
ta zaobljena; unutra5nje stijenke
sadrZavajuostatke gara.
330
11.PIECES OF HEARTH DECORATION
Sisuk-Kupa, the "Keltsko't site (35),
systemutic excavution
Dat.: 7'h- 5'hcentury BC
Bibl.: Unpublished.
1. pottery: H, 11,2 cm,
lU 12,3 cm; GMS,
inv. AZN 3145
The outer surface of the hearth
fragment contains a plastic deco-
ration in the shape of a succes-
sion of parallel ribs, whose ends
connect with the central crossed
ribs; on the left side of the frog-
ment there zre two lugs; the up-
per edge of the fragment has a
wavy decoration, is rounded and
everted; the interior walls of the
fragment contain traces of char-
coal.
2. pottery: H. 76,5 cm,
W: 6,2 cm; GMS,
inv. AZN 3146
A fragment consisting of a nar-
row basal surface and a wall
with a vertically everted decorat-
ed edge, whose outer surface has
plastic circular decoration with a
wart-like lug in the middle; on ei-
ther side of the circle there is a
successionof horizontal oblique-
ly placed ribs (some are dam-
aged), whereas the edge has a
wavy top.
3. pottery: H. 23 cm,
W: 27 cm; GMS,
inv. AZN 3147
The outer surface of thefragment
is decorated in the middle with a
plastic double garland, below
which there is a wart-like lump.
On either side there is a succes-
sion of parallel, oblique ribs; the
upper part of the fragment is
rounded. The inner walls contain
traces ofcharcoal.
12.SITULA
Sbrk (35),
keramika,bronca:vis. 28,9 cm, Q u visini ramena 26.4 cm,
A otvoral9,T cm: rekonstruirano, ANIZ' inv. 19904
Situla ukra5enabrondanim davli-
6ima. Obod je zaravnjen Prema
van, a vrat je cilindridan . Pryelaz
je s vrata na rame izrazit. Oko
ditava ramena nalazi se ukras
apliciranih Eavlila u obliku je-
dnostruke linije, iz koje u inter-
valima izlaze geometrijski motivi
- trokutasti povrh sredi5njelinije
te linearni ispod nje. Pri dnu su
situle takoder aplicirani davli6i u
jednostrukom nizu.
Dat.: l. - 5. st. pr. Ifo.
Lit.: Neobjavljeno.
13. KACIGA
Sisak - Kupa (35),
dudajni nalaz1'bronca: vis. 17 cm, duZ. obrazine 16 cm,
Ir. obrazine 12 cm, Q 23 cm; GMS. inv. AZN 288
Kaciga s detvrtastim otvorom za
lice, dugim zaobljenim Siljastim
obrazinama (paragnatidama, Stit-
nicima za obraze),s probojem Pri
vrhu za vezanJei blago zaoblje-
nim Stitnikom za vrat. UzduL
kalote nalaze se dva Paralelna
rebra. S prednje je strane Proboj
(u koji je nekad bio utaknut
nosad), a sa straLnje karidica,
koja je takoder u funkciji nosada
kreste. Rubovi kacige ukra5eni su
neprekinutim nizom ukrasnih
zakovica.
t{. DIJELOVI FIGURA KONJANIKA
Turskakosa- kultno mjestoI, Topusko(37)'
Dat.:6. - 5. st.pr. Ifo.
L. sustavnoiskopavanje 1985.;
keramika: vis.4,7 cm,
1ir.4,7 cm; GMK, inv. 4-500
Poprsje figurice grube fakture.
Ispod ruke nosi okrugli Predmet,
moLda drlak koplja. Na glavi
ima reljefno istaknutu kaPu ili
moLda kacigu.
rit.: iuirovlc 17-27
1991,
ftat. 86).
12. SITULA
Sisak (35),
potterg bronze: H. 28,9 cm, O at shoulder level 26,4 cm,
@ of mouth 79,7 cm; reconstructed, AMZ, inv. 19904
A situla decorated with small
bronze studs. The rim is levelled
and everted, wltereas the neck is
cylindrical. The transition of the
neck to the shoulder is Pro-
nounced. Around the entire
shoulder runs q decorative string
of applied studs, with triangular
motifs above,and linear ones be-
low the central string. The string
of applied studs decorates the
lower part of the situla as well.
Dat.: 7'h- 5'hcentuty BC
Bibl.: Unpublished.
S.M,
13.HELMET
Sisuk- Kupa (35)'
accidentalJind; bronze:H. 17 cm, L. of a cheek guard 76 cm,
W of a cheekguard 72 cm, @ 23 cm: GMS, inv. AZN 288
Dat.: 6. st. pr. Kr. is a ring, which also served to
L i t . : K A C I G E 2 0 0 1 , 2 8 ,K 5 . hold the crest. The edges of the
helntetare decoratedwith an un-
broken successionof decorative
rivets.
A helmet with a rectangular fa-
cial opening, long round Pointed Dat.: 6h centuryBC
cheek guards. an opening near Bibl.: KACIGE 2001, 28, K 5.
the top for fastening and with a
slightly rounded neck guard. Two
parallel ribs run along the dome.
ff
At the front there is an oPening
(into which a holder was once in-
serted),whereasat the back there
Z.M.
14. PARTS OF HORSEMEN FIGURINES
Turska kosa - cult locution I, Tbpusko (37),
Dat.: 6"' - 5't'century BC
1. systematicexcavation in 1985;
pottery: H.4,7 cm,
W: 4,7 cm; GMK, inv. A-500
A bust of afigurine of coarse tex-
ture. Under the arm it carries a
round object, perhaps a sqear
grip. On the head it has a Promi-
nent cap or perhaps a helmet.
Bibt.:CuCrorryC1991,17-27
kaL86).
331
Kolapijani

11.2. 2. sustavnoiskopavanje 1988.; 2. systematicexcavution in 1988;

vis.5o5cmoduZ.8,5 cm; H. 5,5 cm, L. 8,5 cm;
rekonstruirano, GMK reconstructed, GMK,
inv. 4-409 inv. A-409

O5te6ena figura konja grublje A damaged horse figurine of

fakture. Na ledima je vidljiv coarse texture. On the back the
ostatak figure jahada. Rijedak remains of a rider's figure are
primjer gdje su konj i jahad visible. Thefigurine is a rare ex-
j edinstvenomodelirani. ample of a horse and a rider
modelled as a whole.
rit.: iuirovrc r99r,17-27
(kat. 96). Bibl.:CuCxotttC1991.I7-27
kat.96).

15. FIGURICA KONJA 15. FIGURINE OF A HORSE

Turska kosa - kultno mjesto I, Topusko (37), Turska kosa - cult location I, Topusko (37),
sustavnoiskopavanje 1981.; keramika: vis. 2r3 cm, duZ. 5,3 cm; systematic excavation in 1981;pottery: H. 2,3 cm, L. 5,3 cm;
G\lK. inr'. 4-547 GMK, inv. A-547

Tijelo figurice konja s tragom The body of a horse figurine,

(otiskom) gdje je bio nasaden with visible traces where a rider
jahad. was mounted.

Dat.:6. -_5.st.pl. Ifr. Dat.: 6h - 5'hcenturttBC

Lit.: CUCKOVIC1991.17-21 Bibt.: CUCKOVIC' t 99 l. I 7-27
(kat.95). kat.95).

16. KRIZNI IDOL 16. CROSS-SHAPED IDOL

Turska kosa - kultno mjesto II, Topusko (37) Turska kosa - cult location II, Tbpusko (37)
sustavno iskopavanje 1985.; keramika: vis. 5,8 cm, Sir. 4 cm; systematic excavation in 1985;pottery: H. 5,8 cm, W 4 cm;
GMK, inv. 4-480 GMK. inv. A-480

Jednostavno modelirana figurica Plainly modelled figurine in the

s kruZnom staja6omplohom, kri- shape ofa cross. It has a circular
Zno postavljenim ra5irenim ruka- base, the arms are extended,and
ma i nenagla5enomglavom povi- the unpronounced head is bent
jenom prema naprijed. forward.

Dat.: 6. -.4. st. pl. Ifr. Dat.: 6'h- 4'hcentury BC

Lit.: CUCKOVIC 1991. 11-27 Bibt.:CuCrowC 1991,17-27
(kat. 85). (cat. 85).

33.'

I7. ZENSKEFIGURICE
Turskakosa- kultno mjestoI, Topusko(37),
Dat.:6. - 4. st.pr. Kr.
Lit.:Neobjavljeno.
17.1. 1. sustavnoiskopavanje 1988.;
keramika: vis. 8 cmoSir.4,4 cm;
restaurirano, GMK, inv. 4-561
Jednostavno oblikovano trjelo
ljudske figurice. Vidljiv je trag
gdje je bio prikaz nakita i nalije-
pljene dojke. O5te6ena.
17.2. 2. sustavnoiskopavanje 1986.;
keramika: vis. 14 cm. Sir. 8 cm;
rekonstruirano, GMK,
inv. A-477
Jednostavno modelirana Zenska
figura. Imalaje naglaSene dojke i
nakit. Zbog utjecaja visoke tern-
peraturesitniji detalji bili su oSte-
ieni, paje nacinjenanjihora rc-
konstrukciia.
I8. ROGATI IDOLI
Turska kosa - kultno mjesto I, Topusko (37),
Dat.: 6. - 4. st. pr. Ik.
1 8 .1 . 1. sustavnoiskopavanje 1981.;
keramika: vis. 7,5 cm,
Sir.4cm, deb.2 cm;
GMK, in* 4-536
Krajnje pojednostavljenarogoli-
ka figurica flno zagladenepovr-
Sine. Jedan ro5di6 strSi naprijed
(nos?),a dva su raSirenana stra-
nu i laganopovijena prema dolje.
rit.: iuirovrc 199r.t7-27
ftat.83).
The Colapiani
17. FEMALE FIGURINES
Tursha kosu - cult location I, Topusko (3'),
Dat.: 6'h- 4'hcentury BC
Bibl.. Unpublished.
1. systematicexcavation in 1988;
pottery: H. I cm, W 4,4 cm;
reconstructed, GMK, inv. A-561
Plainly modelled body of a hu-
man figurine. There are visible
traces where thejewellery and a
breast were applied. Damaged.
2. systematic excavation in 1986;
pottery: H. 14 cm, W I cm;
reconstructed, GMK,
inv. A-477
Pl ainly model/ecllbmuIe li gtrt'i tt t'.
The brea.st.r uttd /e,lre'1/t'/1 rlt'rt'
pt'ottotltt(ed. D t t t ' [ ( ) ( ' . \ l ) ( ) . \ r t t ' (l ( t
Iti!lt tt'ntytt't'dlIu'L'tltt rrtitttttr rl, -
Irli/.r rr r'tt' dttntdlt'tl . 'rr l/tt I ',rt /i
t't' ( ( ) lt.\t t' I t ( t L'd.
I (
18.HORNED IDOLS
Turskakosu- cult locutionI, Topusko(37),
Dat.: 6'h- 4'hcentutlt BC
1. systematicexcavation in 1981;
pottery: H. 7,5 cm,
VI44 cm, Tl 2 cm;
GMK, inv. A-536
An extremely simplified horned
figurine with a finely smoothened
surface. One small horn pro-
trudes forward (a nose?), while
two are extended sideways and
slightly bent downward.
Bibt.;cucxorqc 199r,17-27
kaL 83).
Kolapijani

18.2. 2. sustavnoiskopavanje 1981.; 2, systematicexcavation in 1981;

keramika: vis.5 cmo pottery: H. 5 cm,
Sir. baze 3 cm; ll4 of base 3 cm;
GMK, inv. 4-345 GMK, inv. A-345

Rogolika figurica glatke povr5i- A hornedfigurine with a smooth

ne. Na donjem dijelu ima kruZnu surface. The base on which it
staja6u plohu, a gornji stubasti stood is circular whereas the up-
dio zavr5ava se u obliku triju pe4 pillar-like part ends in the
podjednakih roSdi6a. shape of three small horns of
more or less equal size.
rit.: iuirovrc 1989.442-3.
T . 4 :8 . Bibt.;CuCroruCr eye.442-3.
Pl. 4: 8.

L.C.
19. ANTROPOMORFNE FIGURICE 19. ANTROPOMORPHIC FIGURINES
Turska kosa - kultno mjesto I, Topusko (37), Turska kosa - cult locution I, Tbpusko (37),
Dat.: 6. - 4. st. pr. Kr. Dat.: 6h - 4'hcentury BC

19.1. 1. sustavnoiskopavanje 1981.; l. systematicexcavation in 1981;

keramika: vis.7 cm, pottery: H. 7 cm,
Sir.3,3 cm, deb. 1,6 cml W: 3,3 cm, T 1,6 cm;
restaurirano, GMK, inv. 4-542 restaurated, GMK, inv. A-542

Jednostavnomodelirana ljudska Plainly modelled human fig-

figurica. Stiskom prstiju nazna- urine. The noseand the ears were
deni su nos i u5i. Povr5inaispuca- shaped by fingertip impressions.
na (o5tedena)zbog djelovanja vi- The surface is cracked (dam-
soke temperature. aged) due to exposure to high
temperature.
rit.: iuerovrc 1989.
442-3.
T . 4 :l . Bibt.:CuCxowC 1989.
442-3.
Pl.4: I.

19.2. 2. sustavno iskopavanj e 1987.; 2. systematic excuvation in 1987;

k e r a m i k a :v i s . 8 c m , S i r . 4 c m ; pottery: H. I cm, ll. 4 cm;
restaurirano, GMK, inv. 4-410 restuurated, GMK, inv. 4-410

Sjede6afigurica jednostavnomo- A seated Jigurine with a plainly

delirana tijela. Jasno su vidljivi modelled body. The traces where
tragovi gdjeje bio prikazannakit. jewellery was represented are
OSte6ena. clearly visible. Damaged.

Lit.: Neobjavljeno. Bibl.: Unpublished.

JJJ
 3. sustavno iskopavanj e 1987.;
keramika: vis.7o5 cm,
Sir. 5 cm; restaurirano,
GMK inv. A-556
Torzo sjede6e figurice jednosta-
vno modelirana tijela s prikazom
nakita izvedena plastidnim traka-
ma i nizom uboda.
Lit.: Neobjavljeno.
ZnnsxnFrcuRrcn
kosa - kultno mjesto I, Topusko (37),
- 3. st. pr. Ifr.
1. sustavno iskopavanje 1982.;
keramika: vis. 10 cm,
5ir. 5 cm; rekonstruirano,
GMK inv. A-600
Jednostarmo modelirana Zenska
figurica izduLena tijela. S nagla-
Senom ogrlicom. Vidljivi su tra-
govi gdje su bile dojke.
rit.: iuirovlc 1989.442-3.
T.4:7.
2. sustavno iskopavanje 1987.;
keramika: vis. 1,505cm,
Sir. 9 cmodeb.2,8 cm;
rekonstruirano, GMK,
inv. A-417
Jednostavno modelirana Zenska
figura s istaknutim dojkama. Pla-
stidno je nagla5ennakit - ogrlica
s privjescima i pojasnakopda.
rit.: iuirovle r99r.n-27
(kat. 68).
3. systemutic excavati.on in 1987;
pottery: H.7,5 cm,
lll 5 cm; restaurated,
GMK, inu A-556
A torso of a seatedfigurine with
a plainly modelled body, with
jewellery represented by plastic
bands and a string ofstabs.
Bibl.: Unpublished.
L.c.
20. FEMALE FIGURINES
Turska kosa - cult location I, Tbpusko (37),
Dat.: 6'h- 3'hcentury BC
7. systematic scavation in 1982;
pottery: H. 10 cm,
W 5 cm; reconstructed,
GMK, inu A-600
Plainly modelled female f,rgurine
with an elongated body. It has a
pronouncednecklace.Traces are
visible at the spot where once
breastswere.
Bibt.: CuCxorryCI 989,442-3.
PI. 4: 7.
2. systematic excavutinn in 1987;
pottery: H. 75,5 cm,
lV! 9 cm, T 2,8 cm;
reconstructed, GMK,
inv. A-417
Plainly modelled female figurine
with pronounced breasts. The
jewellery is represented plasti-
cally - a necklace with pendants
and a belt buckle.
1991.17-27
Bibt.:CuCxorryC
(cat. 68).
335
20.3. 3. sluiajni nalaz 1964.;
keramika: vis. 15,1 cm,
Sir. 5,5 cm, deb. 2,5 cml
rekonstruirano, MZT,
inv.51-A
Jednostavno modelirana Zenska
figura. Slabo nagla5ene dojke i
nakit (nazubljena ogrlica i poja-
sna kopda).
rit.: iuirouc 442.
1989.
T.4:5.
20.4. 4. sustavnoiskopavanje 1981.;
keramika: vis.617 cm,
Sir. 3 cm; restaurirano,
GMK, inv. 4-333
Grubo modelirana Zenska figuri-
ca. Nagla5enesu dojke i nakit (5i-
roki pojas i dvostruka ogrlica).
Neobratlena letla upuduju na to
da se pri obredu vjerojatno rabila
u leZe6empoloZaju.
Lit.: Neobjavljeno.
5. sustavnoiskopavanje 1986.;
keramika: vis. 13,3 cm,
Sir. 8 cm; rekonstruirano,
GMK inv. A-501.
Torzo Zenske figure. Jasno su
vidljivi tragovi gdje su bile na-
gla5enedojke i ogrlica s privje-
scima.
Lit.: Neobjavljeno.
336
3. accidentulJind in 1964;
pottery: H. 75,1 cm,
lA 5rScm, T. 2,5 cm;
reconstructed, MZT,
inv. 51-A
P Iainly modelIedfem al efi gurine.
The breasts are faintly indicated,
as well as thejewellery @ ribbed
necklace and a belt buckle).
Bibt.: CuCxotttCI 989,442,
Pl. 4: 5.
4. systematicetccavationin 1981;
pottery: H.6,7 cm,
W 3 cm; restaurated,
GMK, inv. A-333
A coarsely modelled female fig-
urine. The breasts and the jew-
ellery are pronounced (a wide
belt and double necklace). The
unworked back points to the con-
clusion that during the ritual it
was probably placed on its back.
Bibl.: Unpublished.
5. systematic excavution in 1986;
pottery: H. 13,3 cm,
lV. 8 cm; reconstructed,
GMK, inv. A-501.
A torso of a female figurine.
There are clear traces where the
breasts and a necklace with pen-
dants once were.
Bibl.: Unpublished.
 6. sustavno iskopavanje 1987.;
keramika: vis. 6;7 cm,
Sir. 4 cm; rekonstruirano,
MZT, inv.43&A
Crno pedenafigurica jednostavna
tijela. Vidljivi su mnogobrojni
tragovi gdje je bio apliciran
pikaz nakita imolda dojke.
Lit.: Neobjavljeno.
DVOSPOLNA FIGURICA
kosa - kultno mjesto I, Ibpusko (37),
iskopavanje 1986.; keramika: vis. 9 cm, Sir.4r5 cml
o,MZT,inv.437
Ljudska figurica jednostavno
modelirana tijela. O5tedena.
Vidljivi su tragovi gdje je bio
apliciran pikaz ogrlice, pojasne
kopde, dojki, testisa i penisa.
Izmedu noga prema nagla5enoj
straZnjici ima rupicu.
Dat.: 6. - 3. st. pr.Kr.
Lit.: Neobjavljeno.
6. systematic ucmmfion in 1987;
pottery: H.6,7 cm,
W 4 cm; reconstracled,
MZT, inv. 4384
A black-firedfigurine with a sim-
ple body. Numerous traces are
visible wherejewellery and prob-
ably breasts were once applied.
Bibl.: Unpublished.
L.c.
21. BISEXAAL FIGARINE
Turska kosa - cuk location I, Topusko (37),
Systematic excavation in 1986;pottery: H. 9 cm, W 4,5 cm;
restaurated, MZT, inu 437
A human figurine with a plainly
modelled body. Damaged. There
are visible traces where a neck-
lace, belt buckle, breasts, testi-
cles and penis were once applied.
Between the legs, near the pro-
nounced backside there is a hole.
Dat.: 6h - j'h century BC
Bibl.: Unpublished.
L.c.
337
Kolupiiani
22. A\TROPO}TORFNE FIGURICE
Turske kosa - kultno mjesto I, Topusko (37),
Dat.: 6. - 3. st. pr. Ift.
22.r. 1. sustavnoiskopavanje 1981.;
keramika: vis.7o8 cm,
Sir. 416cml rekonstruirano,
GMK, inv. 4-348
Jednostavno modelirana ljudska
figurica bez isticanja tjelesnih
detalja.Jedinoje naglaienaogrli-
ca s pomoiu plastidnenareckane
trake.
rit.: iuerovlc 1989.442-3.
T .4 : 3 .
))) 2. sustavnoiskopavanje 1986.;
keramika: vis.6,8 cm,
Sir. 3r5 cml restaurirano,
GMK inv. A-370
O5te6enaljudska figurica jedno-
stavnooblikovana tijela i s vidlji-
vim tragovima gdje je bio prrkaz
nakita.
Lit.: Neobjavljeno.
))a 3. sustavnoiskopavanje 1986.;
keramika: vis.7,4 cm,
Sir. 4 cmo deb,2r2 cm;
restaurirano, GMK inv. 4-518
Ljudska figurica grubo modelira-
na tijela. Jedinoje nakit (nau5ni-
ce, ogrlice, privjesak i pojasna
kopda) paLlliv o modeliran.
rit.:iuirovlc wgr,L7-t7
(kat. 71).
338
22. ANTHROPOMORPHIC FIGURINES
Turska kosa - cult location I, Tbpusko (37),
Dat.: 6'h- 3'hcentury BC
1, systematicexcavation in 1981;
pottery: H, 7,8 cm,
W: 416cm; reconstructed,
GMK, inv. A-348
Plainly modelled humanfigurine
without indication of bodily de-
tails. The only detail is a neck-
lace represented by a plastic
ribbed band.
Bibt.:CuCrorryC1989.
442-3.
P l . 4 :3 .
2. systematic excavation in 1986;
pottery: H. 6,8 cm,
W: 3r5 cml restaurated,
GMK, inv. A-370
A damaged human figurine with
a plainly modelled body and vis-
ible traces where the iewellerv
was represented.
Bibl.: Unpublished.
3. systematicexcavation in 1986;
pottery: H. 7,4 cm,
W 4 cm, T 2,2 cm;
restaurated, GMK inv. A-518
A humanfigurine with a coarsely
modelled body. Only the jew-
ellery -earrings, necklaces, a
pendant and a belt buckle- were
carefully modelled.
Bibt.:CuCxorryC
1991,IT-IT
kat.7l).

4. sluiajni nalaz 1964.;
keramika: vis. 7 cm, Sir. 4 cm,
deb. 1,8 cml restaurirano,
MZT, inv.53-A
Ljudska figurica grubo modelira-
na tijela. Djelomice se saduvao
prlkaz nakita (pojasna kopda i
unakrsno postavljene trake preko
prsa i leda).
rit.: iuirovlc 199r.l1-27
kat.72).
5. sluiajni nalaz 1964.;
keramika: vis.6,3 cm,
Sir.3,5cm, deb. 1,3 cm;
restaurirano, MZT, inv. 50-A
Jednostavnomodelirana ljudska
f,rguricas ra5irenim rukama. Lice
nenagla5eno.Istaknuta ogrlica
oko vrata.
rit.:iuirovrc r99r.17-27 Bibt.:cucxowc r991.I7-27
(kat.75).
6. sustavnoiskopavanje 1983.;
keramika: vis.6,7 cm,
Sir. 4 cm; rekonstruirano,
GMK, inv. 4-562
Jednostavno modelirano tijelo
ljudske figurice ra5irenih ruka i
noga. Vidljiv trag gdje je bio
aplickan prrkaz nakita. Dijelovi
koji su nedostajalirekonstruirani
su.
Lit.: Neobjavljeno.
::_ tkffi
4. accidentallind in 1964;
pottery:H.7cm,W4cm,
T 1,8 cml restauruted,
MZT. inv. 53-A
A humanfigurine with a coarsely
modelled body. The representa-
tion of thejewellery -a belt buck-
{
le and crossed bands over the
chest and the back- are partly
preserved.
Bibl.:cucxovtc 1991,t7-27
kat.72).
5. accidentulfind in 1964;
pottery: H. 6,3 cm,
W: 3,5 cm, T. 1,3 cm;
restaurated, MZT, inv. 50-A
A plainly modelled human fig-
urine with extended arms. The
face is unpronounced.A necklace
is indicated around the neck.
(cat. 75).
il
6. systematicexcavation in 1983;
pottery: H. 6,7 cm,
ll. 4 cm; reconstructed,
GMK, inv. A-562
A plainly modelled body of a hu-
manfigurine with extendedarms
and legs. There are visible traces
wherejewellery was applied. The
missing parts were reconstruct-
ed.
Bibl.: Unpublished.
,u
22.7. 7. sustavnoiskopavanje 1981.; 7. systematicexcavation in 1981;
keramika: vis.4 cm, pottery: H. 4 cm,
Sir.2,5 cm; rekonstruirano, W: 2,5 cm; reconstructed,
MZT, inv. 444-A MZT, inv. 444-A

Mala jednostavno modelirana h- A small plainly modelled fig-

gurica. Malo o5te6ena.Mdljivi urine. Slightly damaged. There
su tragovi gdje je bio prikaz naki- are visible traces wherejewellery-
ta. Dijelovi koji su nedostajalire- was represented. The missing
konstruirani su. parts were reconstructed.

Lit.: Neobjavljeno. Bibl.: Unpublished.

22.8. 8. sustavnoiskopavanje 1986.; 8. systemuticexcuvution in 1986;

keramika: vis.7,7 cm, pottery: H. 7,7 cm,
Sir.5,2 cm, deb. 1,6 cmq W: 5,2 cm, T! 1,6 cm;
restaurirano, GMK, inv. 4-521 restaurated, GMK, inv. A-521

Grubo modeliranaljudska figuri- A coarsely modelledflatbodied

ca plosnate ttjela bez nagla5ava- humanfigurine without indicated
nja detalja.Ruke i noge su ra5ire- details. The arms and the legs are
ne. extended.

rit.: euirovrc t99t. 17-27 Bibt.;cucrowc lssr. r7-27

(kat.l9). kat. 79).

2 2 .9 . 9. sustavnoiskopavanje 1987.; 9. systemuticexcsvution in 1987;

keramika: vis.5,4 cm, pottery: H. 5,4 cm,
Sir.3 cm; rekonstruirano, W 3 cm; reconstracted,
GMK, 4-430 GMK, A-430

Mala plosnata ljudska figurica s A small flat humanfigurine with

ptidjim licem. Vidljiv je trag gdje a bird's face. There are visible
je bio prlkaz nakita. Malo traces where jewellery was rep-
oSte6ena. resented.Slightly damaged.

Lit.: Neobjavljeno. Bibl.. Unpublished.

 The Colapiani

10. sustavno iskopavanje 10. systematic excavation in

1986.; keramika: vis.8 cm, 1986;pottery: H. 8 cm,
Sir. 404cml restauriranoo W 4,4 cml restaarated,
GMK, inv. ,4.-487 GMK, inv. A-487

Sjede6a ljudska figurica jedno- A seated human figurine with a

stavno modelirana tljela bez na- plainly modelled body without
glaiavanja detalja. Malo o5te6e- indicated details. Slightly dam-
na. aged.

Lit.: Neobjavljeno. Bibl.: Unpublished.

11. sustavno iskopavanje 11. systematic excavation in

1981.; keramika: vis.5 cm, 1981;pottery: H. 5 cm,
Sir. 2r5 cm, deb. I cm; lA 2,5 cm, T 7 cm;
rekonstruirano, GMK reconstructed, GMK,
inv. A-522 inv. A-522

Jednostavno modelirana ljudska A plainly modelled unornament-

figurica bez ukrasa. Nagla5enoje ed human figurine. A bird-like
ptidje lice ili moLda kapa. Ruke face or perhaps a cap is indicat-
su rekonstruirane. ed. The aftns are reconstructed.

rit.: iucrovre r99r.17-27 Bibt.:CuCxotttC1991.

17-27
(kat.80). (cat. 80).

12. rekognosciranje 1979.; 12. survey in 1979;

keramika: vis.5,5 cm, pottery: H. 5,5 cm.
Sir. 4 cm; GMK inv. A-227 W 4 cm; GMK, inu A-227

Jednostavnomodelirana plosnata A plainly modelled /lat human

ljudska figurica bez detalja. eini figurine without details. It ap-
se da je bila crno obojena. OSte- pears that it was painted black.
6ena. Damaged.

Lit.: Neobjavljeno. Bibl.: Unpublished.

34r
Xolqpyant
22.l 3. 13. sustavno iskopavanje
1985.; keramika: vis.4,3 cm,
5ir. 3 cm; rekonstruirano,
GMK, inv. 4-388
Mala figurica s ptidjim licem.
Vidljivi su tragovi unakrsno po-
stavljena nakita. Noge su ra3ire-
ne.
Lit.: Neobjavljeno.
2 2 .1 4 . 14. sustavnoiskopavanje
1986.;keramika: vis.5,5 cm,
Sir. 3,8 cm, deb. 2 cm;
GMK, inv. 4-508
U cijelosti saduvana,jednostavno
modelirana,ljudska figurica s na-
gla5enimptidjim licem i nakitom
modeliranimu obliku triju nazu-
bljenih plastidnih traka.
rit.: iuirouc 199t,17-27
kat.76\.
2 2 .1 5 . 15. sluiajan nalaz 1964.;
keramika: vis.8 cm.
Sir.3,5 cm;MZT, inv 52-A
Ljudska figurica jednostavno
modelirana tijela s paLljivo izve-
denim prikazom nakita. Probu3e-
na je dubokim ubodima kroz tr-
buh i glavu s gornje strane.Malo
oSte6ena.
Lit.: Neobjavljeno.
JJ-'
13. systematic excavation in
1985;pottery: H. 4,3 cm,
W. 3 cm; reconstructed,
GMK, inv. A-388
A small figurine with a bird-like
face. There are visible traces
wherejewellety was applied. The
legs are apart.
Bibl.: Unpublished.
14. systematic excavation in
1986; pottery: H. 5,5 cm,
lA 3,8 cm, TJ2 cm;
GMK. inv. A-508
A completely preserved, plainly
modelled human figurine with a
bird-like face and the jewellery
modelled in the shape of three
ribbed plastic bands.
Bibt.;CuCrowC Ie9I, I7-27
kat. 76).
15. accidentalJind in 1964;
pottery: H. I cm.
W: 3,5 cm; MZT, inv 52-A
A humanfigurine with a plainly
modelled body and with a care-
fully executed jewelleryt repre-
sentation. It is pierced with deep
stabbings through the belly and
the head from the top. Slightly
damaged.
Bibl.: Unpublished.
22.16. 16. sustavnoiskopavanje
1988.;keramika: vis.8,9 cm,
Sir.5cm; MZT inv.439
Grubo modelirana ljudska figuri-
ca ra5irenih kratkih ruka. Glava
nedostaje.Ima tri duboka uboda
na prednjoj strani u predjelu trbu-
ha i dva dubokauboda na ledima.
Lit.: Neobjavljeno.
22.17. 17. sustavno iskopavanje
1985.; keramika: vis.6,5 cm,
Sir.4,3 cm, deb. 1,7 cml
rekonstruirano, GMK,
inv. A-520
Gotovo u cijelosti saduvanaljud-
ska frgurica.Nedostajeptidje lice
koje je rekonstruirano.Ukra5ena
dvjema nazubljenim plastidnim
trakama koje predstavljajunakit.
rit.: iuiKovrc 1989"442-3.
T.4:6.
22.18. 18. sustavno iskopavanje
1986.; keramika: vis.7,3 cm,
Sir.4 cm; restaurirano, GMK,
inv. 4-466
Torzo valjkasto modelirane ljud-
ske figurice. Djelomice saduvan
prrkaz nakita. Istide se pojas s
velikim okruglim privjeskom.
Lit.: Neobjavljeno.
16. systematic excavation in
1988; poftery': H. 8,9 cnt.
W. 5 cm: .IIZT inv. 139
.-l c'oarsel.t'ntodellt'd huntutr liq-
urine x'ith shorl ertended Ltrm.\.
The head is nli.s-sing. There urt'
three deep stabbings on the hell.t
and rwo ort the back.
Bibl.: Unpublished.
17. systematic excavation in
1985;pottery: H. 6,5 cm,
W: 4,3 cm, T. 1,7 cm;
reconstructed, GMK,
inv. A-520
An almost entirely preserved hu-
man figurine. The bird-like face
is missing and was reconstruct-
ed. Thefigurine is decorated with
two ribbed plastic bands repre-
sentingjewellery'.
Bibt.; cL'cxot'lc 1989.11:--1.
PL 4: 6.
18. systematic excavation in
1986; pottery: H. 7,3 cm,
W 4 cm; restauruted, GMK,
inv. A-466
A torso of a cylindrically mod-
elled humanfigurine. The repre-
sentation of thejewellery is part-
ly preserved. The belt with a
large circular pendant stands
out.
Bibl: Unpublished.
,.t
Kolapijani
22.19. 19. sustavno iskopavanje
1987.; keramika: vis. 7,5 cm,
Sir. 5 cm; rekonstruirano,
GMIq inv. 4-565
Jednostavno modelirana ljudska
figurica s ptidjim licem i plasti-
dno izvedenom ogrlicom.
Lit.: Neobjavljeno.
22.20. 20. sustavno iskopavanje
1988.; keramika: vis.4,8 cm,
Sir. 3r8 cml rekonstruirano,
GMK. inv. 4-470
Jednostamo modelirana ljudska
figurica. Istaknut je plastidno iz-
veden nakit i to ogrlica s okru-
glim privjeskom i narukvice.
Lit.: Neobjavljeno.
22.21. 21. rekognosciranje 1966.;
keramika: vis. 505cmo
Sir. 3 cm; rekonstruirano,
GMK, inv. A-510
OSte6enasjededafigurica. Prlkaz
nakita je rekonstruiran na temelju
slabo vidljivih tragova gdje je
nekada bio apliciran.
rit.: iuirovrc r99r.17-27
(kat. 88).
344
79. systematic excavation in
1987; pottery: H. 7,5 cm,
lV. 5 cm; reconstructed,
GMK, inv. A-565
A plainly modelled human fig-
urine with a bird-like face and a
plas tic al ly represented necklace.
Bibl.: Unpublished.
20. systematic excavation in
1988;pottery: H. 4,8 cm,
W: 3r8 cm; reconstructed,
GMK, inv. A-470
A plainly modelled human fig-
urine with a plastically repre-
sentedjewellery, namely a neck-
lace with circular pendants and
bracelets.
Bibl.: Unpublished.
21. survey in 1966;
pottery: H. 5,5 cm,
ll4 3 cm; reconstructed,
GMK, inv. A-510
A damaged seatedfigurine. The
representation of the jewellery
has been reconstructed on the
basis of faintly visible traces
where it had been applied.
Bibl.:CuCxowCI99L I7-27
(cat. 88).

'r) ))
22. sustavnoiskopavanje
1987.; keramika: vis. 9 cm,
Sir. 5 cm; restaurirano.
GMK, inv. A- 448
Torzo ljudske figurice jednostar.-
na tijela. Nagla5enje precizno
izveden reljefni prrkaz nakita.
OSte6ena.
Lit.: Neobjavljeno.
)) )a 23. sustavnoiskopavanje
1985.;keramika: vis.6,6 cm,
Sir 4,5 cm; rekonstruirano,
GMK, inv. 4-389
Jednostavnomodelirana ljudska
figurica ra5irenih ruka i noga.
Vidljivi su tragovi gdje je bio
apliciran prrkaz nakita.
Lif.: Neobjavljeno.
22.24. 24. sustavno iskopavanje
1986.;keramika: vis.8,8 cm,
5ir. 4,8 cm; rekonstruirano,
GMK, inv. 4-310
Jednostavnomodelirana ljudska
figurica s ptidjim licem. Plastidno
je nagla5enaogrlica. Noge su
spljo5teneprema figuri konja, Sto
upu6uje na to da je jahad.
Lit.: Neobjavljeno.
The Colapiani
22. s1'stentaticexcavation in
1 9 8 7p: o f t e n ' :H . 9 c m ,
ll. 5 cm: restaurated,
G^lIK, inv. .1- 118
.1 lorsrt ttl d hunturt ligtu'irtt' vitlt
tt .sirnplt' hotl.t. .1 /ut'tirr'/t t'.rt'-
tuled rt'lit'l t'tltt't'tt'ttldtitttt ttl
jex'ellen strllr/s ()ut. I)dmd!L'd.
Bibl.. L-nablislted.
23. systematic excavation in
1985;pottery: H. 6,6 cm,
W: 4,5 cm; reconstracted,
GMK, inv. A-389
A plainly modelled human fig-
urine with extended arms and
legs. There are visible traces
where the representationof jew-
ellery was applied.
Bibl.: Unpttblished.
24. systematic excavation in
1986; pottery: H. 8,8 cm,
W: 4,8 cm; reconstructed,
GMK, inv. A-310
A plainly modelled human fig-
urine with a bird-like face. A
necklace is representedplastical-
ly. The legs are flattened to con-
form to a figurine of a horse,
whichwould indicate that thefig-
urine representsa rider.
Bibl.: Unpublished.
345
Kolapijani
7) )< 25. sristavno iskopavanje
1986.; keramika: vis.4,2 cmo
1ir. 2r7 cml rekonstruirano,
GMK, inv. 4-498
Ljudska figurica jednostavno
oblikovana tijela bez nazna(enlh
detalja. Noge su ra5irene tako da
se lako moLe nasjesti na figuricu
konja, dakle jahad. Dijelovi koji
nedostajurekonstruiranisu.
Lit.: Neobjavljeno.
22.26. 26. sustavno iskopavanje
1988.; keramika: vis.6,3 cm,
Sir. 315cml restrauriranoo
GMK, inv. 4-469
Grubo modelirana ljudska figuri-
ca s ptidjim licem. Ruke i noge su
ra5irene. Plastidno izveden pri-
kaz nakita. O5te6ena.
Lit.: Neobjavljeno.
)) )1 27. sustavno iskopavanje
1988.; keramika: vis. 1004cm,
duZ. 5,5 cml rekonstruirano,
MZT, inv. 440-4
Saduvaose torzo ve6e ljudske fr-
gurice jednostavno oblikovana ti-
jela s tragovima paLljivo izvede-
naprlkazanakita i ukrasa izvede-
na nizom uboda noktom preko
trbuha. Dijelovi koji nedostaju
rekonstruirani su.
Lit.: Neobjavljeno.
346
25. systematic excavation in
1986;pottery: H. 4,2 cm,
lA 2r7 cm; reconstructed,
GMK, inv. A-498
A human figurine with a plainly
modelled body without indicated
details. The legs are apart, so
that the figurine can be easily
mounted on a horsefigurine, i.e.
a rider The missing parts were
reconstructed.
Bibl.: Unpublished.
26. systematic excavation in
1988;pottery: H. 6,3 cm,
W: 3r5 cm; restaurated,
GMK, inv. A-469
A coarsely modelled human fig-
urine with a bird-like face. The
arms and legs are extended. The
jewellery is represented plasti-
cally. Damaged.
Bibl.: Unpublished.
27. systematic excavation in
1988;pottery: H. 10,4 cm,
L. 5rScm; reconstructed,
MZf, inv.440-A
The preserved torso of a larger
human figurine with a plainly
modelled body. There are traces
of a carefully executed represen-
tation of jewellery and decora-
tion in the shape of a succession
of fingernail impressions across
the belly. The missing parts were
reconstructed.
Bibl.: Unpublished.
 The Colapiani

22.28. 28. sustavnoiskopavanje 28. systematic excavation in

1987.; keramika: vis. 7,6 cm, 1987; pottery: H. 7,6 cm,
5ir.5,6 cm; GMK,inv. A-447. W 5,6 cm; GMK, inv. A-447

Nemarnomodeliranasjedeia (?) A carelessly modelled seated (?)

figurica, koja se izgleda deformi- .figtrrine that was probably de-
rala vec prije pedenjaili je oblik .formed even prior to firing or
poprimila kasnije. takoder zbog else took its shape later due to
utjecajavisoke temperature. exposure to high temperatures,

rit.: iueKovrc 199t.t7-27 Bibl.' cL'cKoIlc 1991,I7-27

(kat. 87). ( t ' u t .8 ' t .

I
L.C.

23. FIGURICE KONJA 23. HORSE FIGURINES

Turskakosa- kultno mjestoI, Topusko(37), Turska kosa - cult location I, Tbpusko (37),
Dat.:6. - 3. st.pr. Ik. Dat.: 6'h- 3'hcentury BC

23.1. 1. sustavnoiskopavanje 1988.; 1. systematicexcavution in 1988;

keramika: vis.5,5 cm, pottery: H. 5,5 cm,
duZ. 8,5 cml rekonstruirano, L. 8r5 cm; reconstructed,
GMK, inv. 4-445 GMK, inv. A-445

Trup figurice konja (?) jedno- The body of a horse (?) figurine
stavne izvedbe. Dosta ie o5te6e- of simple make. It is considerabllt
na. damaged.

Lit.: Neobjavljeno. Bibl.: Unpublished.

)a) 2. sustavnoiskopavanje 1986.; 2. systemuticexcavafion in 1986;

keramika: vis.3 cm" pottery: H. 3 cm,
duZ. 4,8 cml rekonstruirano, L. 4,8 cm; reconstructed,

r
GMK, inv. 4-369 GMK, inv. A-369

Crno pedenafigurica konja rela- Black-fired horsefigurine with a

tivno tankog tijela s jako nagla5e- relatively thin body and with a
nom grivom. O5te6ena.Dijelovi pronounced mane. Damaged.
koji nedostajusu rekonstruirani. The missing parts were recon-
structed.
Lit.: Neobjavljeno.
-.*::
Bibl.: Unpublished. .::!
llti

23.3. 3. sustavno iskopavanj e 1982.; 3. systematic excavation in 1982;

keramika: vis.4 cm, pottery: H.4 cm,
dui,. 6 cm; rekonstruirano, L. 6 cm; reconstructed,
MZT, inv. 443-4 MZT, inv.443-A

Jednostavnomodelirana figurica A plainly modelledhorsefigurine

konja fine fakture. Dosta je o5te- of fine texture.It is considerably
6ena. Dijelovi koji nedostaju su damaged. The missing parts were
rekonstruirani. reconstructed.

Lit.: Neobjavljeno. Bibl.: Unpublished.

yr
Kolapijani
23.{. 4. sustavnoiskopavanje 1981.;
keramika: vis.5,2 cm,
dui,. 8r4 cml rekonstruirano,
MZ\ inv.441-A
Crno pedena figurica konja fine
fakture i paZljivo modelirana tije-
la s realistidkim obiljeZjima. Di-
jelovi koji nedostaju su rekon-
struirani.
Lit.: Neobjavljeno.
23.5. 5. sustavnoiskopavanje 1988.;
keramika: vis.4 cm,
dui,. 6 cml rekonstruirano,
GMK, inv. 4-475
Jednostavno modelirana figurica
konja. Malo o5te6ena.
rit.: iuirovrc t99t.17-27
(kat. 93).
6. sustavno iskopavanj e 1987.;
keramika: vis.6 cm,
dui,.12,5 cm, Sir. 5,3 cml
rekonstruirano, GMK,
inv. 4-318
Ve6a figurica konja s tragom gdje
je bio nasadenjahad. Tijelo je
jednostavno modelirano s malo
nagla5enim sapima. Nepotpuno
saduvana.
Lit.: Neobjavljeno.
23.7. 7. sustavnoiskopavanje 1981.;
keramika: vis.3,5 cmo
duZ. 5r5 cml rekonstruirano,
MZT, inv. 445-4
Crno pedena figurica konja s na-
gla5enom grivom. Fine fakture.
Lit.: Neobjavljeno.
348
4. systematicexcavation in 1981;
pottery: H. 5,2 cm,
L. 8,4 cm; reconstructed,
MZT, inv. 441-A
A black-fired horse figurine of
fine texture. The body is carefully
modelled and has realistic fea-
tures. The missing parts were re-
constructed.
Bibl.: Unpublished.
5. systematicexcavation in 1988;
pottery: H.4 cm,
L. 6 cm; reconstructed,
GMK, inv. A-475
A plainly modelled horse fig-
urine. Slightly damaged.
Bibt.:CuCrowC 1991.I 7-27
kat.93).
6. systematic excavation in 1987;
pottery: H. 6 cm,
L. 12,5 cm, VI| 5,3 cm;
reconstructed, GMK,
inv. A-318
A larger horse figurine with
traces where the rider was
mounted. The body is plainly
modelled with a slightly indicat-
ed croup. Incompletely pre-
serted.
Bibl.: Unpublished.
7. systematicexcavution in 1981;
pottery: H, 3,5 cm,
L. 5,5 cm; reconstructed,
MZT, inv. 445-A
A black-fired figurine of a horse
with a pronounced mane. The
figurine has a fine texture.
Bibl.: Unpublished.
 The Colapiani

8. sustavno iskopavanje 1987.; 8. systemutic excuvstion in 1987;

keramika: vis.4o5 cm, pottery: H.4,5 cm,
dui,. 7,5 cml rekonstruirano, L. 7,5 cm; reconstructed,
MZT, inv. 442-A MZT, inv.442-A

Jednostavnomodelirana figurica A plainly modelled horse fig-

konja. O5te6ena.Dijelovi koji urine. Damaged. The missing
nedostaju su rekonstruirani. parts were reconstrucled.

Lit.: Neobjavljeno. Bibl.: Unpublished.

23.9. 9. sustavno iskopavanje 1987.; 9. systemotic excavution in 1987;

keramika: vis.3,6 cm, pottery: H. 3,6 cm,
du7. 605cml rekonstruirano, L, 6,5 cm; reconstructed,
GMK' inv. 4-554 GMK, inu A-554

Jednostavno modelirana figurica A plainly modelled figurine of a

konja pojadanaprednjegdijela ti- horse with an emphasizedfront
jela s jako nagla5enomgrivom. part of the body and with a pro-
Dijelovi koji nedostajusu rekon- nouncedmane. The missingparts
struirani. were reconstructed.

Lit.: Neobjavljeno. Bibl.: Unpublished.

23.r0. 10. sustavno iskopavanje 10. systematic excavation in

1981.; keramika: vis.3 cm, I98l; pottery: H. 3 cm,
duZ. 5 cml rekonstruirano, L. 5 cm; reconstructed,
GMK, inv. ,4'-391 GMK, inv. A-391

Mala crno pedenafigurica konja A small black-fired horse fig-

grube izvedbe. urine of coarse make.

Lit.: Neobjavljeno. Bibl.: Unpublished.

23.11. 11. sustavno iskopavanje 11.systematic excavution in

1986.; keramika: vis.5,5 cm, 1986; pottery: H. 5,5 cm,
duZ. 10 cml rekonstruirano, L. I0 cm; reconstructed,
GMK' inv. A-513 GMK, inv, A-513

Jednostavnomodeliranao5te6ena A plainly modelled damaged

figurica konja. horsefigurine.

rit.: iuirovrc r99r.17-27 Bibt.;cucroruc 1991.

17-27
(kat.94). baL94).

349
Kolapijani

23.r2. 12. sustavno iskopavanje 12. systematic excavation in

1987.; keramika: vis. 4,5 cm, 1987; pottery: H. 4,5 cm,
duZ,.7 cml rekonstruirano, L. 7 cm; reconstructed,
GMK, inv. 4-450 GMK, inv. A-450

Figurica konj a j ednostavneizr ad- A horse figurine of simple work-

be. Nagla5en prlkaz grive. OSte- manship. The mane is pro-
6ena. nounced.Damaged.

Lit.: Neobjavljeno. Bibl.: Unpublished.

24. FIGURICE PASA 24. DOG FIGURINES

Turska kosa - kultno mjesto I, Topusko (37), Tursku kosa - cult location I, Topusko (37),
Dat.:6. - 3. st. pr.Kr. Dat.: 6h - 3'hcentury BC
Lit.: Neobjavljeno. Bibl.: Unpublished.

24 .1 . 1. sustavnoiskopavanje 1986.; 1. systematicexcavation in 1986;

keramika: vis.3 cm, pottery: H.3 cm,
du7. 4 cml restaurirano, L.4 cm; restaurated,
GMK inv. 4-503 GMK, inv. A-503

Zivotinjska figurica jednostavno An animalfigurine with a plainly

modelirana tijela u pokretu s uz- modelled body in movement,with
dignutim repom povijenim pre- a raised tail bent forward. Most
ma naprijed. Najvjerojatnije pri- probably a representation of a
kaz psa. dog

24.2. 2. sluiajni nalaz 1964.; 2. accidentalJind in 1964;

keramika: vis.2r3 cm, pottery: H.2,3 cm,
dui,3,2cm; GMK, inv. 4-512 L. 3,2 cm; GMK, inv. A-512

Mala Zivotinjska figurica jedno- A small animal figurine with a

stavno modelirana tijela s uzdig- plainly modelled body and with a
nutim repom. Vjerojatno prrkaz raised tail. Probably a represen-
psa. tation of a dog.

25. FIGURICE ROGATIH ZTVOTTNT.q. 25. FIGARINES OF HORNED ANIMALS

Turskakosa- kultno mjestoI, Topusko(37), Turska kosu - cult location I, Topusko (37),
Dat.:6. - 3. st.pr.Kr. Dat.: 6h - 3'hcentury BC

25.1. 1. sustavnoiskopavanje 1988.; 1. systemuticexcuvution in 1988;

keramika: vis.3 cm, pottery: H, 3 cm,
duZ. 3r8 cml restaurirano, L. 3,8 cml restauruted,
GMK, inv. 4-468 GMK, inv. A-468

Realistidki modeliran ulomak Realistically modelled fragment

glave jelena (?). of the head of a deer (?).

rit.: iuirovrc r99t.t1-27 Bibt.;cucrorqc 1991.17-27

(kat. 90). kat.90).

150

)<) 2. sluiajni nalaz 1964.;
keramika: vis.4,6 cm,
duZ. 6,8 cml rekonstruirano,
MZT, inv.59-A
Malo oite6ena realistidki
modelirana figurica goveda.
Lft.;cUcKOVrC1989.
442-3.
T.4:9.
26. POKLOPAC POSUDICE
Turska kosa - kultno mjesto I, Topusko (37),
sustavnoiskopavanje 1987.; keramika: vis. 2,5 cm, promjer 5 cml
MZT, inv.446-4
Poklopac manje posude s troro-
gom dr5kom i rupicama za odu-
Sak. UkraSenje urezanimmoti-
vom linija i uboda ispunjenih bi-
jelom inkrustacijom.
Dat.: 6. - 3. st. pr. hir.
Lit.: Neobjavljeno.
27. ULOMAK PREDMETA S FIGURATIVNIM PRIKAZOM
Turska kosa - kultno mjesto I, Topusko (37),
sustavnoiskopavanje 1988.; keramika: vis. 6 cm, Sir. 6,3 cml
UZT, inv. 450-4
Ulomak kvadratidna recipijenta
nepoznate namjene. Bogato
ukra5enurezanim motivom. Isti-
de se prikaz jahah. Saduvanitra-
govi crnog bojadisanjai bijele in-
krustacije.
Dat.: 6. - 3. st. pr. Ifr.
Lit.: Neobjavljeno.
te t ',d*-tl.
2. uccidental Jind in 1964;
pottery: H. 4,6 cm,
L. 6,8 cm; reconstracted,
MZT, inv. 59-A
A realistically modelledfigurine
of a bovine, slightly damaged.
Bibt.
; cucrowc r 989.
442-3.
Pl. 4: 9.
L.C.
26, LID OF A SMALL VESSEL
Turska kosa - cult location I, Topusko (37),
systematic excuvution in 1987; pottery,: H. 2,5 cm, Q 5 cm;
MZT, inv. 446-A
A lid of a small vessel with a
three-horned handle and outlet
perforations. It is decorated with
incised motifs of lines and stabs
filled with white incrustation.
Dat.: 6't'- 3'hcentuty BC
Bibl.. Unpublished.
L.c.
27. FRAGMENT OF AN ITEM TI/ITH A FIGURATIVE
REPRESENTATION
Turska kosa - cult location I, Tbpusko (37),
systemutic excavation in 1988;pottery: H. 6 cm, l/. 6,3 cm;
MZT inv.450-A
A fragment of a square-shaped
container of unknown use. It is
lavishly decorated with an in-
cised motif. A representation of a
rider is prominent. Thereare pre-
served traces of black paint and
white incrustation.
Dat.: 6"'- 3"' c'enttttl'BC
Bibl.. Llnpublished.
L.C,
J-t1
28. ULOMAK POSUDE S FIGURATIVNIM PRIKAZOM
Turska kosa - kultno mjesto I, Topusko (37)'
sustavnoiskopavanje 1988.; keramika: vis. 5 cm,
promjer posude 12,2 cm; GMK, inv. A-372
Dio zdjele ili ve6e Salicefine fak-
hrre s urezanrm ukrasom. Naiz-
mjenice se pojavljuju pojedno-
stavljeni crteLi ljudi i ispupdenja
omedena s po trima udubljenji-
ma.
Dat.: 6. - 3. st. pr. Kr.
Lit.: Neobjavljeno.
29.ZENSKE FIGURICE
Turskakosa- kultno mjestoI, Topusko(37)
Dat.:5. st.pr. Kr.
29.1. 1. sustavnoiskopavanje 1987.;
keramika: vis.7o7cm,
Sir.4 cmodeb. 2,1 cm;
rekonstruirano, GMK,
inv. A-422
Jednostavno modelirana Zenska
figurica s nagla5enim dojkama.
Vidljivi su tragovi gdje je bio
plastidno izveden prlkaz nakita i
trag ve6e aplikacije na podrudju
trbuha Sto moZda upuiuje na pri-
kaz trudnice.
ut.: euirovlc 199r.17-27
ftat. 70).
)q) 2. sustavnoiskopavanje 1981.;
keramika: vis.9 cm,Sir.5 cm;
rekonstruirano, GMK,
inv. 4-509
Torzo sjedeie Zenskefigure. Na-
gla5enesu dojke i nakit. Ramena
su spuStenai lagano povijena
prema naprijed, Stoje rijetkost u
oblikovanju drugih figurica.
rit.: iuirovrc 1989.442-3"
T . 4 :4 .
i _i_'
28. FRAGMENT OF VESSELS WITH FIGURATIVE
REPRESENTATION
Turska kosa - cult location I, Tbpusko (j7),
systematic excavation in 1988;pottery: H. 5 cm,
Q of vessel12,2 cm; GMK, inv. A-372
A part of a bowl or a larger cup
of fine texture with incised deco-
ration. Simplified drawings of
persons and protrusions bor-
dered by three depressions ap-
pear alternately.
Dat.: 6'h- 3'hcenturyBC
Bibl.: Unpublished.
L.C.
29. FEMALE FIGURINES
Tursks kosu - cult location I, Topusko (37)
Dat.: 5'hcentury BC
1. systematicexcuvution in 1987;
pottery: H. 7,7 cm,
W 4 cm, T. 2,1 cm;
reconstructed, GMK,
inv. A-422
A plainly modelled female fig-
urine with pronounced breasts.
There are traces wherejewellery
was representedplastically, and
a trace of a larger application on
the belly, which perhaps indi-
cates the representation o.f a
pregnant woman.
199r,17-27
Bibl.;cuct<orryc
kat. 70).
2. systematicexcavation in 1981;
pottery: H. 9 cm,l/. 5 cm;
reconstructed, GMK,
inv. A-509
A torso of a seated female fig-
urine. The breasts and the jew-
ellery are indicated. The shoul-
ders are lowered and bent slighr
ly forward, a rare trait in the
modelling of otherfigurines.
I 989.442-3,
Bibt.: CuCt<ornC
Pl. 4: 4.
r r'
 ,bW t
YI. A\TROPOMORFNE FIGURE 3 O.ANTHROPOMORPHIC FIGARINES
Turska kosa - kultno mjesto I, Topusko (37), Turska kosa - cult location I, Tbpusko (37),
Dat.: 5. - 3. st. pr. Ifo. Dat.: 5'h- 3'hcenturyBC

3 0 .1 . 1. sustavnoiskopavanje 1987.; 7. systemaficexcuvation in 1987;

keramika: vis.4,5 cm, pottery: H.4,5 cm,
Sir.2.5 cm, deb. I cm; W 2.5 cm, T. I cm;
rekonstruirano, GMK, reconstructed, GMK,
inv. 4-434. inv. A-434.

Jednostavnomodelirana ljudska A plainly modelled human fig-

figurica s plastidno nagla5enim urine with a plasticallt' indicated
motivom nakita (nazubljenaogr- jewellery motif (a ribbed neck-
lica i trapezastiprivjesak - amu- lace and a trape:oid pendant -
let). amulet).

rit.: iuirouc t99t.20 20

Bibt.;cL-cKoruc1991.
(kat.67). kar. 67t.

9.2. 2. sustavnoiskopavanje 1987.; 2. systematicexcavation in 1987;

keramika: vis.4 cm, pottery: H.4 cm,
Sir.2,5cm, deb. 1 cm; W: 2,5 cm, TJ1 cm;
neznatno rekonstruirano. slightly reconstructed,
GMK, inv. ,4.-419 GMK, inv. A-419

Jednostavnomodelirana ljudska A plainly modelled human fig-

figurica s ptidjim licem. Ima pa- urine with a bird-like face. The
Zljivo izveden prlkaz ogrlice oko representation of a necklace
vrata. around the neck is carefullv exe-
cuted.
rit.: iuircovlc 199t,17-27
(kat.73\. Bibt.:CuCrowC 1991.I7-27
kat.73).

L.C.

31. FIGURICA KRAVE 31. COW FIGURINE

Turska kosa - kultno mjesto I, Topusko (37), Turska kosa - cult location I, Topusko (37),
sustavnoiskopavanje 1981.; keramika: vis. 6,5 cm, duZ. 8,2 cml systematic excavation in 1981;pottery: H. 6,5 cm, L. 8,2 cm;
rekonstruirano, GMK, inv. 4-328 reconstructed, GMK, inv. A-328

31. Realistidnomodeliranafigurica A realistically modelled./igurine

goveda.Djelomiceo5teiena. o.fa bovine. Partlr dontoged.

Dat.:5. -_3.st.p1.Ifr. Dat.: 5'''- 3'''centun'BC

Lit.: CUCKOVIC1989.442-3. Bibt.; cL-cKot'tc. I 989.442-3.
T . 4 :1 0 . Pt. 4. t0.

L.C.

3s3
. 1 : .F I ( ; I . R I C . \ K O \ J A
I'urska kosa - kultno mjesto I, Topusko (37),
susta\no iskopar.anje1981.;keramika: vis. 5 cm, duZ. 8,5 cm;
restaurirano.GMK, inv. 4-634
Figurica konja. Prilidno vjerno A horse figurine. The details on
izvedenidetaljikonja:grivai rep. the horse -the mane and the tail-
Dat.:5. sj.nr. Kr,
Lit.: CUCKOVIC1989.442-3.
T . 4 :1 1 .
N. ZVALF.
Sisak - Kupa (35),
sluiajni nalazl i,eljezoz du7. Lvala 20,5 cm;
dui,. obraznih dijelova Lvala 23,5 cm; GMS, inv. AZN 157
Dvodijelne Zvale spojenes obru-
dima detvrtastapresjeka;saduva-
na su oba povodca,takoder detvr-
tastapresjeka,ispred kojih su za-
kovicama pridvr56eniobrazni di-
jelovi. Ludno oblikovani obrazni
dijelovi imaju po dva perforirana
okrugla pro5irenja te na izvije-
nim krajevima dva kuglidastaza-
debljanja.
Dat.: 4. st. pr. Kr.
Lit.: Neobjavljeno.
32. HORSE FIGURINE
Turska kosa - cult locution I, Tbpusko (37),
systematic excavation in I98l; pottery: H. 5 cm, L. 8,5 cm;
restaurated, GMK, inv. A-634
are rendered quite realistically.
Dat.: 5't'centurv BC
Bibt.: cucxotttc I g8g.442-3.
Pl.4: 11.
L.C.
33. HORSE BITS
Sisak - Kupa (35),
accidental find; iron: L. of bits 20,5 cm;
L. of cheek-pieces23,5 cm; GMS, inv. AZN 157
Tv'o-piece horse bits connected
with rectangular-sectionedrings.
Both reins are preserved. They
are of a rectangular section and
the cheek-piecesare riveted in
ft"ont of them. The bow-shaped
cheek-pieceshave tw,operforated
discs and nto knobs on their bent
terntinals.
Dat.: 4't'centtuyBC
Bibl.. Unpublished.
Z.B

1. IZBOR IZ OSTAVE
DreZnik- Gajina pedina,Slunj (47),
sluiajni nalaz1853.
Dat.:8. st.pr. Kr.
Lit.:HOLSTE1951,T. 10:1, 10;VINSKI-GASPARINI1973,165,
(kat.33).
T. 128:4-6, 13;BALEN-LETUNIC1993,94-95
1. Fibulao
bronca: vis. 1708cm,
duZ. 33 cm; AMZ, inv.204l
Jednopetljastaludna fibula s dva
diskosa na luku (tipa Golinjevo).
Plosnati luk fibule ukra5en je
plastidnim rebrom i urezanim cik
cak linijama, ana velikoj noZnoj
plodi trokutasta oblika u central-
2.lgla,
bronca: @ glave 4,5 cm,
duil,.29 cm; ANIIZ, inv.2042
Masivna igla s glavom u obliku
okrugle plode. Na vratu se nalazi
ve(,e zadebljanjeispod kojega je
'srezafiornamentkosih liniia.
3. Igle - privjesci
(2 kom.),
bronca: duZ. 9 cm, A 2r5 cm;
LJ0i{Z.inv.2046
Par loptastih igala - privjesaka
radenih na proboj, s petljom za
vjeianje na gornjem i duZom
iglom na donjem kraju.
2.IZBORIZ GROBA
Gospid- Lipe, Gospi6(59),
iskopavanje 1969.,Zarni grob
Dat.:8. st.pr. Kr.
Lit.: DRECHSLER-BIZIC1981,401-402,22: I -3.;
BAKARIC1993,101-102 (kat.55).
l. Lara s poklopcem,
keramika: vis.2912cm, 16 cmo
@ trbluha 3708cm, 30,2 cm,
A oboda32o7 cm,35 cm;
ANIZ, inv. 20003
Posuda (Lara) bikonidna oblika,
kanelirana i prema van izvudena
oboda. Na trbuhu ima nrz verti-
kalnih kanelira i po dvije jezi(,a-
ste i dvije okrugle dr5ke s ro5di6i-
ma. Posuda kojom je Lara bila
The Iapodes
I. SELECTION FROM A HOARD
Dreinik - Gajina petina, Slunj (47),
accidentalftnd in 1853
Dat.: 8'' centun,BC
Bibl.: HOLSTE 1951,Pl. I0: 1, I0;,VINSKI-GASPARINI1973, 165,
Pl. 128: 4-6, 13: BALEN-LETUNIC 1993, 94-95 (cat. 33).
nome dijelu urezan je stiliziran One-looped bow fibula with two
ljudski lik (orant), dok su po discs on the bow (the Golinjevo
rubovima iskucana dva niza y'pe). The Jlat bow is decorated
todkica. v'ith a plastic rib and incisedzig-
:ag lines.A stylizedhumanfigure
(an orant) is incised on the cen-
tral part of the large triangluar
1. Fibala, catch-plate, v'hile two rows of
bronze: H. 17,8 cm, punctated dots decorate the
L. 33 cm; AMZ, inu 2041 edges.
2. Decorative pin,
bronze: @ of head 4,5 cm,
L. 29 cm; AMZ, inv. 2042
Massive decorative pin with a
head in shape of a round plate.
There is a large thickening on the
neck,with an ornamentof incised
oblique lines underneath.
3. Decorative pins - pendants
(2 specimens),
bronze: L. 9 cm, O 2r5cm;
AMZ, inv. 2046
A pair of ball-shapedpins - pen-
dants in openwork, with a sus-
pension loop on the upper end,
and a long pin on the lower end.
L.B.
2. SELECTION FROM A GRAVE
Gospit - Lipe, Gospi{ (59),
excavation in 1969, cinerary grqve
Dat.: 8'hcentury BC
Bibt.; DRECHSLER-BILIC 1987, 401-402, 22: I-3.;
BAKARIC 1993, I0I-102 (cat. 55).
pokrivena ima o5tro profiliran Biconical vessel (urn), with a
dio ramenana kojem su dvije ho- canneluredflaring rim. The belly
rizontalne dr5ke okrugla presjeka is decorated with a series of ver-
i kaneliran obod. tical cannelures, a pair of
tongue-shaped handles and a
pair of round handles with small
horns. The vessel that covered
1. Urn with u lid" the urn has a sharply profiled
pottery: H. 29,2 cm, 76 cm, part of the shoulder on which
@ of belly 37,8 cm, 30,2 cm, there are two horizontal handles
@ of mouth 32,7 cm, 35 cm; with a round section and a can-
AMZ, in* 20003 nelured rim.
357
Japodi
2. Kolutasta ogrlica (torkves),
bronca: Sir. 1613cmo
@ 0,4 - o,g cm;
AM\ inv. 20004
Tordirana kolutasta ogrlica otvo-
renoga tipa s raskucanim kraje-
vima.
3. Igle - privjesci
(2 kom.),
bronca: dut.4,,7 cmr 4r2 cm,
6 \
@ 1,8 cm; AN{.Z,'inv. 20005
Par loptastih igala - privjesaka
radenih na proboj s petljom za
vje5anje na gornjem i duZom
iglom na donjem kraju.
3. KAPA
Krbavica, Korenica (61),
sluiajni nalaz, dar 1910.; bronca: duZ. cca 14 cm,
LNIZ. inv. 6268
Kapa se sastoji od mno5tvasitnih
karidica spojenih u landi6e, koji
tvore kapu s resama duZ cijele
glave.
Dat.: 8. st. pr. Kr.
Lit. : DRECHSLER-BIZIC t968,
T. IX: 70.
4. KAPA
Udbina, Gospid (62),
bez podatakal bronca: duZ. cca 10 cm, AMZ, inv.20314
Kapasesastojiod mno5tvasitnih
karidicaspojenihu landi6ekoji
tvore kapu s resamaduZ cijele
glave.
Dat.:8. st.pr. Kr.
Lit.: LJUBIC1889,68,T. IX:25;
DRECHSLER-BIZIC 1968.
T. IX: 71.
J5E
2. Neck ring (torc),
bronze: l/. 16,3 cm,
o 0,4 - o,g cm;
AMZ, inv. 20004
Torded penannular neck ring
with open, flat hammered termi-
nals.
3. Decorative pins - pendants
(2 specimens),
bronze: L. 4r7 cmr 4r2 cm,
O 1,8 cm; AMZ, inv. 20005
A pair of ball-shaped pins - pen-
dants in openwork, with a sus-
pension hook on the upper end,
and a long pin on the lower end.
L.B.
3. CAP
Krbuvica, Korenica (61),
sccidental jind, given us gtft in 1910; bronze: L. cca 74 cm,
AMZ, inv. 6268
A cap consisting of a multitude of
small links forming small chains.
Tbgethe4 the chains make up a
cap with a fringe covering the
entire head.
Dat.: 8'hcentury BC
BibI. : DRECHSLER-BIZIC ] 968.
Pl. IX: 70.
L.B.
4. CAP
Udbina, Gospii (62),
no data; bronze: L. ccu 70 cm, AMZ, inv. 20314
A cap consisting of a multitude of
small linlcsforming small chains.
Togetheri the chains make up a
cap with a fringe covering the
entire head.
Dat.: 8'hcentury BC
Bibl.: IJUBIC 1889,68,PI.IX: 25;
DRECHSLER-BIZIC 1968.
Pl. x: 71.
L.B.
 The Iapodes

5. OGRLICE (2 kom.) 5. NECKLACES (2 specimens)

Kompoljeo Otoiac (50), Kompolje, Otoiuc (50),
iskopavanje 1903. - 5.; nekropola I excavation in 1943 - 5; necropolis I

5 .1 . 1. Ogrlica, 1. Necklace,
jantar: duZ. ogrlice 92 cm, smber: L. of necklace 92 cm,
A zrna 1,5 - 7 cm; @ of beads 1,5 - 7 cm;
AMZ, inv. 18999 AMZ, inv. 18999

Ogrlica je sastavljenaod 83 plo- A necklace consisting of 83 flat

snata zma probuSenapo sredini. beads pierced in the middle. The
Devet najvedih zrna probu5enoje nine largest beads are pierced
i horizontalno. horizontally as v'ell.

2. Ogrlica, 2. Necklace,
jantar: duZ.ogrlice81 cm, amber: L. of necklace 87 cm,
A zrna 0,5 - 4 cm; @ of beads 0,5 - 4 cm;
AM\ inv.20313 AMZ, inv. 20313

Ogrlicaje sastavljena
od 96 zma A necklace consisting of 96
probu5enih po sredini. beadspierced in the middle.

Dat.:10.- 1. st.pr. I(r Dat.: I}'h - l" centuryBC

Lit.: BAKARIC 1993,100 Bibt.; BAKAMC tgg3. 100
(kat.51). bat.5l).

L.B.
6. OGRLICA 6. NECKLACE
Prozor,, Otoiac (52), Pro7,or, Otoiuc (52),
iskopavanje 1881.;jantar: Sir.zrna 0,5 - 5r1 cm, excuvation in 1881; amber: W of beads 0,5 - 5,7 cm,
@ zrna 0r4 - 3 cmo duZ. ogrlice 70 cm; AN4Z, inv. 12253 @ of beads 0,4 - 3 cm, L, of necklace 70 cm; AMZ, inv. 12253

Ogrlica je sastavljenaod 65 zrna A necklace consisting of 65

probu5enihpo sredini. Deset ve- beads pierced in the middle. kn
(,lh zrna probu5eno je i horizon- larger beads are pierced horizon-
talno. tally as well.

Dat.: 10. - 1. st. pr.Kr. Dat.: ]0'h - I" centutyBC

Lit.: Neobjavljeno. Bibl.: Unpublished.

L.B.

359
Japodi
7. OGRLICE (2 kom.)
Prozor,Ototac (52),
7 .1 . 1. Ogrlica,
iskopavanje 1881.;
staklena pasta: duZ. 104 cmo
@ zrna l - 4,9 cm;
AJ0I[Z,inv. 14217
Ogrlica se sastoji od 68 zrnaraz-
lidite velidine. Zma su izradena
od tamnoplave staklene paste s
umetnutim hXim koncentridnim
kruZi6ima.
7.2. 2. Ogrlica,
iskopavanje 1881.;
staklena pasta: dui,.2l cm,
@ zrna 0r9 - 2r9 cm;
AMZ 13133
Ogrlica se sastoji od 17 zrrraraz-
lidite velidine. Zrna su izradena
od tamnoplave staklene paste s
umetnutim Zutim koncentridnim
kruZi6ima.
Dat.: 9. - 4. gt.pr. Kr.
Lit.: LJUBIC 1889,T. XXIX;
BAKARIC 1993, 101 (kat.52).
8. IZBOR IZ ZENSKOGA GROBA
Kompolje,Otoiac (50),
iskopavanje1903.- 5.; nekropolaL, skeletnigrob 380
Dat.:8. st.pr. Kr.
Lit.: Neobjavljeno.
Ogrlica,
bronca, staklo:
Sir. 13,4 cm, vis. 8r5 cm,
@ zrna lr3 - lr7 cm;
AM\ inv. 13498
Ogrlica od polukruZne Lice okru-
gla presjeka, krajeva omotanih
tanjom Zicom. Na nju je nanizano
sedamnaest raznoboinih stakle-
nlh zma.
360
7. NECKLACES (2 specimens)
Pro4or, Otoiac (52),
1. Necklace,
excavation in 1881;
sand-core glass: L. 104 cm,
@ of beads 7 - 4,9 cm;
AMZ, inu 14217
A necklace consisting of 68
beads of varying size. The beads
are made of dark blue sand-core
glass with inlayed yellow con-
centric circles.
2. Necklace,
excsvation in 1881;
sand-core glass: L. 21 cm,
@ of beads 0,9 - 2,9 cm;
AMZ, inv. 13133
A necklace consisting of I7
beads of varying size. The beads
are made of dark blue sand-core
glass with inlayed yellow con-
centric circles.
Dat.: 9'h- 4'hcentury BC
BibI.: LJUBIC ]SSb, PI. XXIX;
BAKARIC Igg3, I0l (cat. 52).
8. SELECTION FROM A FEMALE GRAVE
Kompolje, Otodac (50),
excavation in 1903 - 5; necropolis 1, skeletal grave 380
DaL: 8'hcentury BC
Bibl.: Unpublished.
Necklace,
bronze, glass:
lA 13,4 cm, H. 8,5 cm,
@ of beads 1,3 - 1,7 cm;
AMZ, inu. 13498
A necklace made of semi-circular
wire with a round section. The
ends are wrapped in thinner
wire. Seventeen glass beads of
various colours are arcayed on
the necklace.
9. OGRLICE (2 kom.) 9. NECKLACES (2 specimens)
Dat.:9. - 1. st.pr. Kr. Dat.: th - I'h century BC
Lit.: Neobjavljeno. Bibl.: Unpublished.

9.1. 1. Ogrlica, 1. Necklace,

Prozor, Otoilac (52), Prolor, Otoiac (52),
iskopavanje 1881.; excavation in 1881;
staklo: duZ. 48 cm, glass:L.48 cm,
@zrnalo2-3cm; O of beads 1,2 - j cm;
ANII.Z,inv. 13032 AMZ, inu 13032

Ogrlica se sastoji od 44 staklena A necklace consisting of 44 glass

zrna r azlldite velidine. beads of varying size.

2. Ogrlica, 2. Necklace,
Hrvatsko poljeo Otoiac (48), Hrvatsko polje, Otoiac (48),
iskopavanje 1876.; excavation in 1876;
staklo: dui,.40 cm, glass: L. 40 cm,
@ zrnal - 1,7 cm1, @ of beads 1 - 1,7 cm;
AMZ, inv. 13834 AMZ, inu. 13834

Ogrlica se sastoji od 4l staklenog A necklace consisting of 4I glass

naa r azlldite veli dine. beads of varying size.

la. KOLUTASTE OGRLICE (torkvesi' 3 kom.) 10. NECKRING,S (TORCS, 3 specimens)

; Otoiac (52), Prosor, OtoEac (52),
ie 1881.;bronca:duZ.10 - L5 cm, i;ir.27,5;24,8;20,2cm; excavation in 1881; bronze: L. 10 - 75 cm,Il1, 27,5; 24,8; 20,2 cm;
AIulZ,inv. 13145,13138,13138 AMZ, inu 13145, 13138,13138

w
Tordiranekolutasteogrlice otvo- Torded penannular neck rings
renogatipa s u5icamana kraju. with looped terminals.

Dat.:8. st.pr. Kr. Dat.: 8'hcentury BC

Lit.: Neobjavljeno. Bibl.: Unpublished.

L.B.

361
Japodi
1 1 .I G L A
Prozor, Otodac (52),
iskopavanje 1881.; bronca: duil.21,5 cmrA ghvica 1,4 cm,0,9 cm;
A\IZ. inv. 13065
Dugadkaigla s dvije kuglice pri
vrhu.
Dat.:8. st.pr. Kr.
Lit.: Neobjavljeno.
12.FIBULA
Prozor,Otoiac (52),
iskopavanje1881.;bronca: dtril.6,7cm, vis. 3 cm;
AM.Z.inv. 13394
12. Mala spiralnonaodalasta
fibula s
osmicomu sredini.
Dat.:8. st.pr. Kr.
Lit.: Neobjavljeno.
13.IZBOR IZ ZENSKOGA GROBA
Smiljan,Gospi6(58),
iskopavanje1980.,nekropola2, skeletnigrob I
Dat.:8. st.pr. Kr.
Lit.: BAKARIC 1986.T. I: 1-3.
13.1. 1. Pektoral,
bronca: duZ. 14 cm,
Sir.2,2cm;
AM\ inv. 20309
PolukruZni pektoral izliven u
obliku profilirane plodice, koja je
na krajevima probu5ena.Na do-
njem rubu plodice nalazi se niz
okruglih otvora, na kojima vise
profilirani 5tapi6i.
J62
11.DECORATIVE PIN
Pro4or, Otoiac (52),
excavation in 1881; bronze: L. 21,5 cm, @ of heads 7,4 cm, 0,9 cml
AMZ, inv. 13065
A long decorative pin with two
small balls near the top.
DaL: 8'hcentury BC
Bibl.: Unpublished.
D. FIBALA
Pro4or, Otodac (52),
excavation in 1881; bronze: L. 6,7 cm, H. 3 cm;
AMZ, inv. 13394
A small spiral spectacle-fibula
with a figure-of-eight loop in the
middle.
Dat.: 8'hcentury BC
Bibl.: Unpublished.
13. SELECTION FROM A FEMALE GR,IVE
Smiljan, Gospii (58),
excavation in 1980, necropolis 2, skelaal grave 7
Dat.: 8'hcentury-BC
Bibl.: BAKAfuIC 1986. Pl. I: l-3.
1. Pectoral,
bronze: L. 14 cm,
W 2,2 cm;
AMZ, inv. 20309
A crescent-shapedpectoral cast
in the form of a profiled plaque,
pierced at the terminals. On the
lower edge of the plaque there is
a series of circular openings,
from which hang profiled rods.

13.2. 2. Fibula,
bronca: vis. 506cm,
duZ. 12,8 cm;
ANIZ. inv. 20310
Spiralno naodalastafibula s os-
micom u sredini. Sredinaje oba
diskosa izvudena te savijena u
petlju. Na jednu petlju je zakva-
denaigla, a drugaje sluZilazaza-
kopdavanje.
14. FIBULA TIPA PROZOR
Kompolje, Otoiac (50)o
iskopavanje 1903. - 5.; nekropola 1; bronca: fibula: duZ. 15 cm,
Sir. 1408cm, igla: dui,.25 cm, @ glavica lr8 - 2r7 cm;
AMZ. inv.20279
Fibula izradena od Lice spiralno
savijene u dva diskosa medu-
sobno spojenasa po nekoliko pu-
ta savijenom Zicom u sredini ra-
skucanom u trapezoidnu plodicu.
Kroz srediSnje petlje provudena
je ludno savijenadvodijelna igla.
Dat.: 8. st. pr. Kr.
Lit. : DRECHSLER-BIZIC 1962,
309-310.T. IV: 4. T. V: l. la.
15.POJAS
Prozor, Otoiac (52),
bronca:pojas:duZ.51cm,
iskopavanje1881.;koL,a,
Sir.2o8-3,2 cm,@ alke4 cm; Allf.Z,inv.20278
Pojas je nadinjen od dugadke
koZne trake, na koju su na5ivena
sitna brondana dugmeta u 6 redo-
va. Na jednom od rubova (do-
njem?) vidljive su rupice, kroz
kojeje provudenauska koZnatra-
ka kojom je rub pro5iven. Na je-
dan kraj pojasa pri5ivena je ma-
nja brondana alka s rupicom po
sredini.
Dat.: 8. st. pr. Kr.
Lit.: LJUBIC 1889, 140,
T. XXVI: 163.
The lapodes
2. Fibula,
bronze: H. 5,6 cm,
L. 12,8 cm;
AMZ, inv. 20310
A spiral spectacle-fibula with a
figure-of-eight loop in the mid-
dle. The central part ofboth discs
is raised and bent into a loop. A
pin was attached to one loop,
while the other loop served for
fastening.
L.B,
14. PROZOR-TYPE FIBULA
Kompolje, Ototuc (50),
excavation in 1903 - 5; necropolis 1; bronze: Jibulu: L. 75 cm,
W: 14,8 cm, pin: L. 25 cm, @ of head 1,8 - 2,7 cm;
AMZ, inu 20279
A fibula made of spirally coiled
wire that forms two discs bound
together by wire that is bent sev-
eral times and hammered in the
middle into a trapezoid plaque. A
two-piece curved pin runs
through the central loops.
Dat.: 8'hcentury BC
BibI. : DRECHSLER-BIZIC ] 962,
309-310,Pl. IV: 4, Pl. V: l, Ia.
L.B.
15.BELT
Prozon Otoiac (52),
excavation in 1881; leather, bronze: belt: L. 51 cm,
2,8 - 3,2 cm, @ of ring 4 cm; AMZ, inv. 20278
141,
A belt made of a long leather
band. Tiny bronze buttons are
sewn onto the band in 6 rows.
Small perforations are visible on
one of the edges (the lower
one?). A narrow leather band
passing through the perforations
served for stitching the edge. A
small bronze ring with a small
hole in the middle was sewn onto
one end of the belt.
Dat.: 8'hcentury BC
Bibl.: LJUBIC 1889,140,
PI. XXVI: 163.
L.B.
363
Japodi
16. IZBOR IZ ZENSKOGA GROBA
Kompolje, (Xodec (50),
iskopavanje1903.- 5.; nekropola L, skeletni grob 61
Dat.:8. st.pr. Kr.
Lit.: Neobjavljeno.
Nanogvice,
bronca: @ l0 - 6,8 cm,
T
deb. 0,3 - 0,5 cm;
AIvXL 14615, 14593, 14612
Nanogvice otvorenoga tipa s u5i-
com na krajevima. Spojene su ta-
ko da pokrivaju potkoljenicu od
koljena do gleLnja.
I7. IZBOF.IZ ZENSKOGA GROBA
Kompolje,Otoiac (50)o
iskopavanje1955.;nekropola2, skeletnigrob 63
Dat.:8. - 7. st.pr. Kr.
Lit.: DRECHSLER-BILTC TSST.T.
V: 8:
BAKARIC 1993,103(kat.59).
L7. Fibuta"
bronca, jantar: vis. 3r8 cm,
dui. 1019cmr Sir. 4r7 cml
AlvIiL, inv. 15099
Ludna jednopetljasta fibula s ve-
6im ovalnim zrnom jantara na lu-
ku. Glava fibule sastoji se od 5
navoja.
18.IZBOR IZ ZENSKOGA GROBA
Kompolje,Otoiac (50),
iskopavanje1903.- 5.qnekropolaI
Dat.:8. - 7. st.pr. Kr.
Lit.: Neobjevljeno.
Privjesak,
bronca: dur,.8r7 cmoSir. 7r2 cml
AN[Z, inv. 18178
Privjesak se sastoji od pravokut-
ne neukra5eneplodice, kojoj gor-
nj i kraj evi zavr5avaju stiliziranim
pticama, medu kojima je alkica
za ovjes. Na donjoj strani na pet
karika vise punolijevani Stapi6i s
dvjema kuglicama-
364
16. SELECTION FROM A FEMALE GR/IVE
Kompolje, Otodac (50),
excavation in 1903 - 5; necropolis 7, skeletal grave 61
Dat.: 8'hcentury BC
Bibl.: Unpublished.
Ankle-bracelets,
bronze: O 10 - 618cm,
T 0,3 - 0,5 cm;
AMZ 14615, 14593, 14612
Penannular ankle-bracelets with
looped terminals. They are
joined in such a fashion so as to
cover the lower legfrom the lcnee
to the ankle.
17. SELECTION FROM A FEMALE GRAVE
Kompolje, Otoiac (50),
ucavation in 1955; necropolis 2, skeletal grave 63
Dat.: 8'h- 7h century BC
BibI.: DRECHSLER-BIZIC 196], PI. V: 8;
BAKARIC 1993, 103(cat. 59).
Fibula,
bronTe, amber: H. 3,8 cm,
L. 10,9 cm,lV. 4,7 cm;
AMZ, inu 15099
A one-looped bow-fibula with a
large oval amber bead on the
bow. The head of the fibula con-
sistsof 5 coils.
18. SELECTION FROM A FEMALE GRAVE
Kompolje, OtoEac (50),
excavation in 1903 - 5; necropolis 1
Dat.: 8'h- 7h century BC
Bibl.: Unpublished.
Pendant,
bronze: L. 8r7 cm,lVi 7r2 cm;
AMZ, inu 18178
A pendant consisting of a rectan-
gular undecorated plaque whose
upper terminals end with sty-
ilized birds. between which there
is a small suspension ring. On
the lower end there are five rings
from which hang solid-cast rods
with two ball-shaped htobs.

19.IZBOR IZ ZENSKOGA GROBA
Kompolje,Otoiac (50),
iskopavanje1903.- 5.1nekropola1oskeletnigrob 384
Dat.:7.st.pr. Kr.
Lit.: DRECHSLER-BIZIC1968,T. V: 51-54.
1 9 .1 . 1. Oglavlje,
bronca: vis. lima 608cm,
@ gornjeg otvora 10 - 12 cmo
@ donjegotvora 16,5 - 18,2 cm;
A|MZ, inv.20284
Oglavlje je inadeno od Siroka
brondanogalima, a spojeno je s
pomo6u detiri zakovice.Povr5ina
je ukra5ena nizom iskucanih pa-
ralelnih todkica.
19.2. 2. Dvodijelne sljepooiniiarkeo
bronca:
@ ploiastoga koluta 6,4 cm,
& $ @koluta 4,5 cm,4,8 cm,
Sir. koluta 1,5; 1,8 cm;
A:N|.Z,inv. 20286
Sljepoodnidarke se sastoje od
dvaju kolutova. Gornji kolut je s
vanjske strane horizontalno ka-
neliran, s unutra5nje geometrijski
ukra5en (samo jedan) i na jedno-
me kraju suZen, a kroz njega je
provuden drugi, koji je plodasto
profiliran.
19.3. 3. Igla,
bronca, jantar: dui,.l7 cm,
A zrna 1r8 cm, 216 cm1,
AM'Z' inv. 20285
Brondana igla s glavicama od
jantara (dva zma - okruglo i bi-
konidno). Ispod zrnaigla jeul<ra-
Senas dvanizamanjih prstenova,
19.4. 4. Fibula,
bronca, staklena pasta:
duZ. 5,5 cm, vis. 2r7 cm,
@ zrna 1,1; 1,8 cml
AIJIIZ, inv.20287
Ludna tropetljasta fibula s dva
zrna staklene paste naluku. Zma
su izradena od tamnoplave sta-
klene paste s httim koncentri-
The Iapodes
19.SELECTION FROM A FEMALE GRAVE
Kompolje, Otoiac (50),
exccvttion in 1903 - 5; necropolis 1, skeletal grave 384
Dat.: 7n century BC
BibI.: DRECHSLER-BIZIC ]968, PI. V: 51-54.
1. Head covering,
bronze: H. of sheet metal6,8 cm,
@ upper opening 10 - 12 cm,
@ lower opening 16,5- 18,2 cm;
AMZ, inu 20284
A head covering made of a wide
band of sheet bronze, attached
with four rivets. The surface is
decorated with a number of par-
allel punctated dots.
2. Two-piece temple-rings,
bronze:
@ of disc 6,4 cm,
@ of ring 4,5 cm, 4,8 cm,
W. of ring 7,5; 1,8 cm;
AMZ, inu 20286
Temple-rings consisting of two
rings. The upper one is horizon-
tally cannelured on the outside,
geometrically decorated on the
inside, and nanowed on one end.
The other ring is discoid and
runs through the upper ring.
a izmedu njih je reparirana s po- A bronze decorative pin with am-
mo6u brondanogalima. ber heads (two beads - a circular
and a biconical one). Under-
neath the beads the pin is deco-
rated with two groups of small
3. Decorative pin, rings, between which it was re-
bronze, amber: L. 17 cm, paired with sheet bronze.
@ of beads 7,8 cm, 2,6 cm;
AMZ, inu 20285
dnim kruZi6ima. Petlje se sastoje A threeJooped bow fibula with
od pet, odnosnood dvaju navoja. two beads of sand-core glass on
the bow. The beads are made of a
dark blue sand-core glass with
yellow concentric circles. The
4. Fibula, loops consist offive and two coils
bronze, sand-core glass: respectively.
L. 5r5 cm, H. 2,7 cm,
@ of beads 1,1; 1,8 cm;
AMZ, inv. 20287
L.B.
365
Japodi
20. IZBOR IZ ZENSKOGA GROBA
Kompolje, (Xodec(50),
iskopavanje1903.- 5.; nekropola1, skeletnigrob 169
Dat.: 7. - 6. st. pr. Kr.
Lit.: DRECHSLER-BIaICT968,T. IV: 34-37;
BAKARIC 1993,107-108 (kat.74).
20.1. 1. Oglavlje,
bronca: vis. lima 8 cm,
@ gornjegotvora L3 cm,
@ donjeg otvora 24 cm;
AMZ,inv.2A2l7 (20037)
Oglavlje je izradeno od tanka
brondanoga lima pow5ine ukra-
Senegeometrijskim omamentom
izvedenim iskucanim todkama
razllditlh velidina. DuZ cijeloga
donjeg ruba oglavlja ovje5eni su
Stapi6astiprivjesci.
20.2. 2. Fibula,
bronca: dui,.24 cm,Sir. 1005cm;
AJl{Z,,inv.20213 (20038)
Naodalasta fibula izradenaje od
Zice spiralno savijene u dva disk-
osa s osmicom u sredini. Na sre-
dini svakog diskosa nalazi se ka-
lotasto puce pridvr56eno zakovi-
com. Na poledini fibule zamjet-
ljivi su ostatci Leljeza.
21. OGLAVLJE
Prozor, Otoiac (52),
iskopavanje 1881.; bronca: vis.Iima 9r4 cm,
@ gornjeg otvora 10,3 cm, O donjegotvora 1715cm;
LJ0IIZ,inv. 20206 (20213')
Konidno oglavlje izradeno je od
Siroka brondanoga lima povrSine
prekrivene sitnim iskucanim to-
dkicama. Krajevi lima spojeni su
s pomo6u detiriju zakovica. Na
straZnjem dijelu donjega ruba iz-
buiena je 3l rupica,krozkoje su
s pomo6u alke ovje5eni Stapi6asti
privjesci.
Dat.:7. st. pr. Kr.
Lit.: LJUBIC 1889,T. XVI: 3;
DRECHSLER-BIZIC 1968,
T. VIII: 67, 67a; BAKARIC
1993,105 (kat.65).
36
20. SELECTION FROM A FEMALE GRAVE
Kompolje, Otoiac (50),
excavation in 1903 - 5; necropolis 7, skeletal gruve 169
Dat.: 7'h- 6'hcentury BC
BibI.: DRECHSLER-BIZIC 1968,PI, IV: 34-37:
BAKANC tgg3, 107-108(cat. 74).
I. Head covering,
bronze: H. of sheet metal I cm,
@ of upper opening 73 cm,
@ lower opening 24 cm;
AMZ, inu. 20217 (20037)
A head covering made of thin
sheet bronze. The surfoce is dec-
orated with a geometric pattern
consisting of punctated dots of
various sizes.Rod pendants hang
along the entire lower edge of the
covering.
2. Fibala,
bronze: L. 24 cm, W 10,5 cm;
AMZ, inu 20213 (20038)
Spectacle-fibula made of a wire
spirally coiled in two discs with a
figure-of-eight loop in the mid-
dle. In the middle of each disc
there is a riveted hemispherical
button. On the back of the fibula
there are visible traces of iron.
L.B.
21. HEAD COVERING
Proaor, Otoiac (52),
excavation in 1881; bronze: H. of sheet bronze 9,4 cm,
@ of upper opening 10,3 cm, @ of lower opening 77,5 cm;
AMZ, inu 20206 (20213)
Conical head covering made of
wide sheet bronze. The surfoce is
covered with tiny punctated dots.
The terminals of the sheet bronze
are attached to each other with
four rivets. On the back of the
lower edge there are 3l holes. A
series of rod-pendants hangfrom
the rings that pass through the
holes.
Dqt.: 7'hcentury BC
Bibl.: LJUBIC 1889,Pl. WI: 3;
DRECHSLER-BIZIC 1968,
Pt. VIII: 67,67a; BAKARIC
1993,105 (cat.65).
L.B.
 The lapodes

22. OGLAVLJE 22. HEAD COVERING

Prozor, Otoiac (52), Prozor, Otoiuc (52),
iskopavanje 1881.; bronca: vis. lima 7r8 cm, excavation in 1881; bronze: H. of sheet bronze, S cm,
A gornjegotvora 11,8 - 13 cm, @ donjeg otvora 19 - 20 cm; @ of upper opening 11,8- 13 cm, @ of lower opening 19 - 20 cm;
AJiIZ, inv.20207 AMZ, inv. 20207

7' Konidno oglavlje izradeno je od Conical head covering made of

Sirokabrondanogalima, povrSine
prekrivene sitnim iskucanim to-
dkicama. Na krajevima su lima
dva puta po dvije rupice za
zakovice.
wide sheet bronze. The surface is
covered w'ith tiny punctated dots.
At the ends of the sheet bronze
there are tu'o pairs of holes for
rivets.

Dat.:7. st. pr. Kr. Dat.: 7'hcentury BC

Lit.: LJUBIC 1889,T. XVI,4. Bibl.: IJUBIC i,889.Pl. XYL4.

L.B.

23. KAPA 23. CAP

Prozor,Otoiac (52), Pro4or, Otoiac (52),
inv.20205
iskopavanje1881.;bronca:duZ.cca29 cm1,AIN{.Z,, excavation in 1881; bronze: L. ccu 29 cm; AMZ, inv. 20205

23. Kapasesastojiod mno5tvasitnih A cap consisting of numerous

karidicaspojenihu landi6e,koji tiny rings connected to form
tvore oglavlje s resama na small chains. The chainsform a
potiljku. head covering with fringes at the
back of the head.
Dat.: 7. st. pr. Kr.
Lit.: DRECHSLER-BIZIC1968. Dat.: 7'hcentury BC
T. IX: 68. BibI. : DRECHSLER-BIZIC 1 965,
Pl. IX: 68.

L.B.

24. PRMESCI (5 kom.) 24. PENDANTS (5 specimens)

Hrvatsko poljeo Otoiac (48),
iskopavanje 1876.; bronca: vis.316 cmr 4 cmr4r2 cm,5,8 cmo7rl cm,
1ir. 4,4 cmo 5r8 cmr 612cm, 7r5 cm, L0o6cml
inv. 13514o 13514, 13583, 14007, 14135
AJi4.Z-,
Hwatsko polje, Otoiac (48),
excavation in 1876; bronze: H. 3,6 cm, 4 cm,4,2 cm, 5,8 cm, 7rI cm,
W. 4,4 cm, 5r8 cm, 6,2 cm, 7r5 cm, 70,6 cml
AMZ, inu 13514, 13514, 13583,14007, 14135

24. Spiralnonaodalastiprivjesci raz- Spiral spectacle-pendants of var-

nih velidina. Dva privjeska imaju ious sizes. Two pendants have a

dr
J5
izmedu diskova pojadanjeu obli-
ku brondaneplodice, a na jedan
je ovje5en1andi6.
small bronze plaque for rein-
forcement between the discs, and
there is a small chain hanging
from another pendant.
Dat.: 10. - 5. st. pr. Ik
* Lit.: Neobjavljeno. Dat.: l}'h - 5'hcentury BC

s Bibl.: Unpublished.

ffi
L.B.

367
Japodi

25. FIBT L.{ 25.FIBULA

Prozor. Ototac (52), Prolor, Otoiac (52),
iskopavanje 1881.; bronca, staklo: dui,.5,6 cm, @ zrna2,,2 cm; excavationin 1881;bronze,glass:L. 5,6cm, @ of bead2,2 cm;
.\\lZ. inv.12922 AMZ, inv. 12922

Ludna dvopetljastafibula sa zr- A nuo-loopedbowfibula with a

nom od prozirnastaklana luku.
Dat.:7.- 6. st.pr. Ifr.
Lit.: BAKARIC 1993.105
(kat.66).
transparentglass bead on the
bow.
Dat.: 7'h- 6'hcenturyBC
Bibt.:BAKANC 1993.105
kat.66).

LB

26. IZBOR IZ SKUPNOGA GROBA 26. SELECTION FROM A GRAVE

Kompolje, Otoiac (50), Kompolje, Otoiac (50),
iskopavanje 1903.- 5.; nekropola 1, skupni grob 163 excuvation in 1903 - 5; necropolis 1, grave 163
Dat.: 7. - 6. st. pr. Ik. Dat.: 7'h- 6'ocentury BC
Lit.: Neobjavljeno. Bibl.: Unpublished.

Privjesak,
bronca:
duZ. cijeloga privjeska 10,2 cm,
duZ. plodiceT cm,
vis. ploiice 3,3 cm;
AIJi{Z, inv. 20325
Privjesak se sastoji od polukru-
Zne plodice, probu5enepri vrhu i
na pet mjesta pri dnu. Povr5ina
plodice ukra5ena je utisnutim
kruZi6ima s todkom u sredini. Na
pet donjih rupica objeSenisu 5u-
plji Stapiii, na kojima visi pet ko-
Sarastihprivjesaka.
Pendant,
bronze: L, of pedant 10,2 cm,
L. of plaque 7 cm,
H. of plaqae 3,3 cm;
AMZ inv. 20325
A pendant consisting of a semi-
circular plaque, pierced near the
top and at five places near the
bottom. The surface of theplaque
is decorated with depressed cir-
cles with a dot in the middle. Five
hollow rods hang from the five
bottom perforations. A basket-
shapedpendant hangsfrom each
rod.

L.B.

27. PRIVJESAK 27. PENDANT

DrenovKlanac,Otodac(49), DrenovKlanac, Otoiac (49),
sluiajni nalaz1898.;bronca:vis.6,5 cm; AMZ, inv.549l accidentaljind in 1898;bronze:H. 6,5 cm; AMZ, inv. 5491

Plosnata punolij evana stllizirana Dat.: I - - 6,.st. pt. Ik which there is a suspension-hol,.'
Zenska figura trokutasta tijela, Lit.: STIPCEVIC1963.5I: 7: Tlte arms are indicated h.t' tt','
glave nazna(,ene polumjeseda- BAKARIC1993,106(kat.69). extensions,bent near the top. Thr'
stom plastidnom vrpcom nalik surface of the figurine bodv t'
kapi, ispod koje se nalazi rupica decorated with plastic 0t'ntt-
za ovjes. Ruke su naznadenesa ments.The back of thefgurirrt'r.
po dva, pri vrhovima savijena A flat solid-cast stylised female flat.
produZetka.Povr5inatijela figure figurine. The body is triangular
ukra5enaje plastidnimornamen- and the head is indicated by a Dat.: 7'h- 6'' centut'vBC
'
tom. Poledinaje figure ravna. crescent-shapedplastic band re- BibI.: STIPCEVIC.]963,51
sembling a cap, underneath BAKAMC 1993,106 (cat. 69r

L 8

_t6A

28. PRIVJESCI (8 kom.)
Prozor, Otoiac (52),
iskopavanje 1881.
Dat.:7. - 6. st. pr. Kr.
Lit.: LJUBIC 1889,T. XXII: 132,136,135,133.;
BAKARIC t993,106 (kat. 71).
28.1. 1. Privjesci (3 kom.),
bronca: vis.618 cm;
AN'IJL,inv. 128t9
nnn Plosnate punolijevane stilizirane
Zenske figure trokutasta tijela,
glave naznailene polumjeseda-
stom vrpcom nalik kapi. Ruke su
u obliku savijenih patrljaka, a no-
ge su naznatene s po dva polu-
kruZna zadebljanja, Poledina je
figura ravrra, a na potiljku glave
nalazi se u5ica za pridwS6ivanje.
28.2. 2. Privjesci (2 kom.),
bronca: vis. 5.8 cm:
AM.Z, inv. 13302
Plosnate punolijevane stilizirane
Zenske figure trokutasta tijela,
glave nazna(ene polumjeseda-
stom plastidnom trakom nalik ka-
pi. Ruke su u obliku Siljatih izda-
naka. U visini prsa, izmedu ruku,
nalazi se vede $iljato ispupdenje.
Poledina je figure ravrra,a u visi-
ni glave i ruku nalaze se dvije
u5ice za pridw56ivanje.
28.3. 3. Privjesci (2 kom.),
rl
bronca: vis.612 cm;
A]NIZ, inv. 13302
Plosnate punolijevane stilizirane
Zenske figure trokutasta tijela,
glave naznatene polumjeseda-
stom plastidnom trakom nalik ka-
pi. Ruke su u obliku horizontalno
postavljenih 5tapi6a,a na tijelu u
visini prsi nalazi se malo kruZno
ispupdenje. Poledina figure je
ravna, a u visini potiljka glave
nalazi se u5ica za pridw56ivanje.
The lapodes
28. PENDANTS (8 specimens)
Pro4or, Otoiac (52),
excavation in I88I
Dat.: 7'h- 6h centurv BC
Bibl.: LJUBI1 1889,Pt. XXII: 132, 136, 135, I33;
BAKARIC 1993,106 (cat.71).
1. Pendants (3 specimens),
bronze:H.618 cm;
AMZ, inv. 12889
Flat solid-cast stylised female
figurines with triangular bodies
and heads indicated by a cres-
cent-shaped band resembling a
cap. The arms have the shape of
bent stumps, while the legs are
indicated by two semicircular
thickenings. The bacl<sof thefig-
urines are flat. At the back of the
head there is a loop for attach-
ing.
2.'Pendants (2 specimens),
bronze: H. 5r8 cm;
AMZ, inv. 13302
Flat solid-cast stylised female
figurines with triangular bodies
and heads indicated by a cres-
cent-shapedplastic band resem-
bling a cap. The arms are shaped
as pointed stumps. There is a
large pointed projection at the
level of the chest between the
qrrns. The back of the figurine is
flat At the level of the head and
the arms there are two loops for
attaching.
3. Pendants (2 specimens),
bronze: H.6,2 cm;
AMZ, inv. 13302
Flat solid-cast stylised female
figurines with triangular bodies
and heads indicated by a cres-
cent-shapedplastic band resem-
bling a cap. The arms are shaped
as horizontal rods and there is a
small circular projection, at the
level of the chest. The back of the
figurine is flat, and there is a
loop for attaching in level with
the back of the head.
369
Japodi
4. Privjesak,
bronca: vis. 612cmq
AM.Z, inv. 12876
Plosnata punolijevana stilizirana
mu5ka figura rzduZ,enatijela i ra-
stavljenih nogu, izmedu kojih je
naznadenospolovilo. Glava je u
obliku polumjesedastevrpce na-
lik kapi, pri vrhu s rupicom i al-
kom za ovjes. Ruke su nalik ve-
6im prelomljenim patrljcima. Po-
ledina je figure ravna.
29. IZB,OP.IZ ZENSKOGA GROBA
Kompolje, Otoiac (50),
iskopavanje 1903. - 5.; nekropola 1, skeletni grob 154/3
Dat.:7. - 6. st. pr. I(r
Lit.: DRECHSLER-BIaTC T981,T. XLIII: 6;
BAKARIC 1989,T. 1: 9, T. 3:2,4; BAKAzuC 1993,107(kat.72).
1. Privjesak,
bronca:
duZ. cijeloga privjeska 9,8 cm,
duZ. ploiice 7,4 cm,,
vis. figure 516cml
LM.Z, inv.20280 (20028)
Privjesak se sastoji od polukru-
Zne brondaneplodice, probu5ene
pri vrhu i na detiri mjestapri dnu.
Povr5inaplodice ukra5enaje uti-
snutim kruZi6ima s todkom u sre-
dini. Na detiri donje rupice na ka-
rike su obje5enedetiri stilizirane
Zenske f,rgure, ukra5ene utisnu-
tim kruZi6ima s todkom u sredini.
)a) 2. Ukras.
bronca: vis.2o5cm;
ANIIZ,inv.20281 (20031)
Ukras se sastojiod pet ko5arastih
privjesaka zaobljena dna, ukra5e-
nih dvjema ili trima vodoravno
trezanim linijama, ispod kojih je
cik-cak ornament. Na tri su mje-
sta medusobno spojeni karikama,
od kojih su dvije nadinjene od
dijelova zmijolikih fibula.
J'0
4. Pendant,
bronze: H.612 cm;
AMZ, inv. 12876
Aflat solid-caststylisedmalefig-
urine with an elongatedbody and
legs apart, with the genitals indi-
cated between the legs. The head
has theform of a crescent-shaped
band resembling a cap, with a
hole and a suspension-ringnear
the top. The arms look like large
broken stumps. The back of the
figurine isflat.
L.B,
29. SELECTION FROM A FEMALE GRAVE
Kompolje, Otoiac (50),
excavation in 1903 - 5; necropolis 1, skeletal grave 154/3
Dat.: 7'h- 6h century BC
BibI... DRECHSLER-BIZIC 1987,PI. XLIII: 6,.
BAKANC lgBg, Pt. I: 9, Pl. 3: 2,4; BAKARIC 1993, 107 (cat.72).
1. Pendant,
bronze:
L. of the entire pendant 9,8 cm,
L. of plaqae 7,4 cm,
H. of the jigurine 5,6 cm;
AMZ, inv. 20280 (20028)
A pendant consisting of a semi-
circular bronze plaque, pierced
near the top and at four points
near the bottom. The surface of
the plaque is decorated with im-
pressed circles with a dot in the
middle. Four stylised female fig-
urines, decorated with impressed
circles with a dot in the middle,
hang from four rings passing
through thefour holes at the bot-
tom.
2. Ornament,
bronze: H.2,5 cm;
AMZ, inv. 20281 (20031)
The decoration consists of five
basket-shaped pendants with
rounded ends, decorated with
two or three horizontally incised
lines and a zig-zag ornament un-
derneath them. They are joined
with links in three places. Two of
these links were made of pieces
of serpent-shapedfibulae.
 3. Privjesci,
bronca: Sir. lr8 cm, vis. 2r7 cml
AJldZ, inv. 20282 (20032')
$ Deset privjesaka u obliku dvije
spojene kalote - bule, ukra5eni
dvjema urezanim koncentridnim
kruZnicama, s tragom zakovice u
sredini. Na gornjem dijelu kalota
zavrlava u5icom.
IZ ZENSKOGA GROBA
OtoIac (52),
iskopavanje 1971. - 2.;
Markovid, skeletni grob 68
;7. st.pr.Kr.
: DRECHSLER-BIZIC 1972-73,
T. XXXII: 5,5a,1,4;
1993,104(kat.63).
Ukras za kosu,
broncao staklena pasta:
duZ. ukrasa 16 cm,
duZ. igala 1009;10 cm;
AM\ inv. 11956
Ukras za kosu sastoji se od spi-
ralno naodalasto savijene Zice,
koja na poledini svakoga diska
ima jednu petlju za provladenje
igala. Na iglama s okruglom gla-
vicom nalaze se dva zrna od, ta-
mnoplave staklenepaste sa Zutim
koncentridnim krugovima.
TTUSXTGROB
ilq Ogulin (44),
1988.; tumul Io Sultanov grob,
ldchi grob 4
h.: 7. st. pr. Kr.
Lit: BALEN-LETUNIC2000,T.9a. 56.
tt.l. 1. Pojas,
bronca: duZ.56 cm,
Sir. 10,2 cm; AMZ, inv.20360
Pojas inaden od tanka brondano-
ga lima, pow5ine ukra5ene geo-
metrijskim ornamentom izvede-
nim iskucanim todkama razlllitlh
velidina. Na tri mjesta zakovica-
ma su pridvr5deni manji komadi
lima, s ostacima geometrijski
iskucana ornamenta. Na donjem
rubu pojasa nalazi se u nepravil-
nom nizu nekoliko zakovica ili
rupica za zakovice.
3. Pendants,
bronze: lA 1r8 cm, H. 2,7 cm;
AMZ, inu 20282 (20032)
Tbnpendants in the shape of nuo
connected hemispheres - bullae,
decorated with two incised con-
centric circles:, with a trace of a
rivet in the middle. The upper
part of the hemisphere ends with
a loop.
L.B.
30. SELECTION FROM A FEMALE GRAVE
ProTor, Otodac (52),
systematic excavation in 1971 - 2;
Markovit propertJL skeletal grave 68
Dat.: 7'hcentury BC
BibI.: DKECHSLER-BIZIC ]972-73, PI. XXXII: 5, 5A, 1 , 4 ;
BAKANC 1993,104 (cat.63).
Hair ornament,
bronze, sand-core glnss:
L. of ornament 76 cm,
L. of pins 10,9; 10 cm;
AMZ, inu 11956
A hair ornament contsisting of a
spirally coiled wire in the shape
of spectacles.At the back of each
disc there is a loop through
which pins ran. The round-head-
ed pins contain two beads of
dark-blue sand-core glass with
yellow concentric circles.
L,B.
31.MALE GRAW
Skradnik, Ogulin (44),
excavation in 1988; tumulus I, Sultanov grob (Sultan's Grave),
skeletal grave 4
Dat.: 7'hcentury BC
Bibt.: BALEN-LErc\NI1 2000, pt. 9a, 56.
I. BeIt,
bronze: L. 56 cm,
W: 10,2 cm; AMZ, inu 20360
A bett made of thin sheet bronze.
The surfoce is decorated with a
geometric ornament in the form
of punctated dots of various
sizes. In three.places the rivets
were used to attach small pieces
of sheet metal, with traces of an
incised geometric ornament. On
the lower edge of the belt, sever-
al rivets or rivet-holes form an
irregular line.
371
Japodi
31.2. 2. Pojasna kopda,
bronca: @kopEe 3,8 cml
L}IZ, inv.20361
Okrugla pojasna kopda s kriZnom
osnovom. Na poledini se nalaze
dva tma za pridvr5divanje.
32.IZB'OR IZ ZENSKOGA GROBA
Kompolje,Otoiac (50),
iskopavanje1903.- 5.; nekropola1; skeletnigrob 265 (83)
Dat.: 6. st. pr. Kr.
Lit.: BAKARIC 1993(kat.58a).
32. Fibula,
broncaojantar:
duZ. fibule L5,5 cm,
zrnoz duil,.904cmoSir. 618cm;
Lis[Z, inv. 14504
Ludna jednopetljastafibula s ve-
6im ovalnim zrnom jantara na lu-
ku. Glava fibule sastoji se od triju
navoja.
33. FIBULA S PRIVJESKOM
Liiko Le56e,Otoiac (53),
bez podataka; bronca, i,eljezozfibula: duZ. l0 cm, vis. 416cml
privjesak: vis. 4r2 cmo Sir. 3r8 cml AM.Z, inv. 20283
33. Spiralno naodalasta frbula s os-
micom u sredini. Na sredinu oba-
ju diskosazakovicomje pribijena
kalotastaplodica, diji je rub nare-
bren. Na poledini fibule vidljiv je
ostatak l,eIjezne plodice, pridvr-
56ene duZ sredine cijele fibule.
Na osmicu je alkom ovje5en an-
tropomorfni privj esak.
Dat.: 6. st. pr. Kr.
Lit: Neobjavljeno.
372
2. Belt buckle,
bronze: Q of buckle 3,8 cm; {
AMZ, inv. 20361
Round belt buckle with a cross-
shaped body. On the back there
are two claspsfor fastening.
L,B.
32. SELECTION FROM A FEMALE GRAVE
Kompolje, Otoiac (50),
excavation in 1903 - 5; necropolis 1; skeletal grave 265 (83)
Dat.: 6'hcenturv BC
Bibl.: BAKARIC 1993kat. 58a).
Fibula,
bronze, amber:
L. ofiibula 75,5 cm,
bead: L. 9,4 cm, VI/.6,8 cm;
AMZ, inv. 14504
A one-loop bow fibula with a
large oval amber bead on the
bow. The head consists of three
coils.
L.B.
33. FIBULA WITH A PENDANT
Liiko Le56e, Otoiac (53),
no information; bronze, iron: jibula: L. 10 cm, H. 4,6 cm;
pendant: H. 4,2 cm, VI| 3,8 cm; AMZ, inu 20283
A spiral spectacle-fibula with a
figure-of-eight loop in the
middle. A small hemispherical
plaque with a ribbed edge is riv-
eted to the middle of both discs.
On the back of thefi.bula there is
a visible trace of an iron plaque,
attached along the central part of
the entire fibula. An anthropo-
morphic pendant hangs on a ring
attached to the loop.
Dat.: 6'hcentury BC
Bibl: Unpublished.
L.B

34. PRIVJESCI (2 kom.)
Prozor,Otoiac (52),
iskopavanje1881.;bronca: duZ.6 cmo5r8cm, vis.4o8cm, 4,4 cml
inv. 13506,13174
Al0l[.Z,
HH
35. IZBOR IZ ZENSKOGA GROBA
Kompolje,Otoiac (50),
sustavnoiskopavanje1955.- 6.; nekropola2,skeletnigrob 47
Dat.:6. - 5. st,pr. Kr.
Lit: DRECHSLER-BI LTE l-9AT,IO2,T. XXVil-XXXII;
BAKARIC1993,108-109 (kat.76).
Privjesci u obliku figure konja.
Glavairep izdrfienisu i okrenuti
prema sredini tijela. Na sredini
tljela nalazese po dvije u5iceza
ovjes.
Dat.:6. st.pr. Kr.
Lit.: LJUBIC1889,XXII: 116;
DRECHSLER-BIZIC1987,
)(Lv: l; BAKARIC 1993,108
(kat.75).
1. Fibula s privjeskom,
bronca, jantar: fibula:
dui,.8o2cm, vis.3,3 cm,
ploiica: dui.6,6 cm,
vis.4 cm1' AN'4.Z,inv. 15443
Ludna fibula s tri petlje, od kojih
je svaka tri puta savijena. Noga je
polukruZno savijena. Naluku na-
lazi se Sestokruglih zrna jantara.
Na iglu fibule ovje5en je pekto-
ralni ukras s privjescima. Ukras
se sastoji od trapezoidne plodice,
diji gornji krajevi zavr5avajupro-
duZenim savijenim nastavcima u
obliku vrata i glave zmije, koji su
na kraju probu5eni. Sama plodica
ukra5enaje po sredini valovitom
linijom, a po rubovima su ureza-
ne crtice. Na sredini je gornje
strane ve6a alka za ovjes, dok je
na donjoj izbu5eno nekoliko ru-
pica, na koje su ovje5eni landi6i.
Na kraj landida ovje5enaje spi-
ralna Lica na kojoj visi devet tra-
pezoidnih plodica ukra5nih kon-
centridnim l<ruLilima ili su na
stranicama vr ezanecrtice.
The Iapodes
34. PENDANTS (2 specitnens)
ProTor, Otoiac (52),
excuvution in 1881; bronze: L. 6 cm, 5,8 cm, H. 4,8 cm,4r4 cml
AMZ, inu 13506, 13174
. .
Pendants in the shape of a horse.
The head and tail are elongated
and turned towards the middle of
the body. There are tvvo suspen-
sionJoops in the middle of the
body.
Dat.: 6'hcenturv BC
Bibt.: IJUBIC 1889,XXI: 116;
DRECHSLER-BIZIC 1987.
LIt: I; BAKARIC lgg3, 108
(cat. 75).
L.B.
35. SELECTION FROM A FEMALE GRAVE
Kompolje, Otoiac (50),
systematic excavation in 1955 - 6; necropolis 2, skeletal grave 47
Dat.: 6h - 5'hcentury BC
BibI: DRECHSLER-BIZIC ]961, ]02, PI. WWil-WII;
BAKANC 1993,108-109(cat.76).
1. Fibula with a pendant,
bronze, amber: jibula:
L. 8,2 cm, H. 3,3 cm;
plaque: L. 6,6 cm, H. 4 cm;
AMZ, inu 15443
A bow fibula with three loops,
each with three coils. Thefoot is
bent to form a semi-circle. There
are six round amber beads on the
bow. A pectoral ornament with
pendants hangs from the pin of
thefibula. The ornament consists
of a trapezoidal plaque whose
upper part ends in elongated
bent extensions in the shape of a
snake's neck and head. The ex-
tensions are perforated at the
ends. The plaque is decorated
with a wavy line in the middle
and incised lines at the edges.In
the middle of the upper side there
is a large suspension-loop. There
are several holes on the lower
side with small chains hanging
from them. A spiral wire hangs
fro^ the ends of the chains.
Hanging from the wire are nine
trapezoidal plaques decorated
with small concentric circles or
with incised short lines along the
edges.
373
Japodi
2. Fibula s privjeskom,
bronca, jantar: fibula:
dui,.7,,8cm, vis.3r2 cm,
prva ukrasna ploiica:
dui.712 cm, vis. 5,4 cm,
druga ukrasna plotica:
dui,.4r7 cm, vis. 2r3 cm,
Q bula 4,6 cm;
AJI{Z. inv. 15442
Ludna fibula s tri petlje, od kojih
je svakatri puta savijena.Noga je
polukruZno savijena. Na luku se
nalazi pet okruglih zrna jantara.
Na iglu fibule ovje5enje pekto-
ralni ukras s privjescima. Ukras
se sastojiod ve6eplode radenena
proboj, koja je ukra5enavalovi-
tom linijom. Na gornjoj lijevoj
strani nalazi se produZetak s pri-
kazom ljudske glave. Odi i usta
izvedeni su ubadanjem, dok je
nos izveden u obliku plastidneli-
nije. Na suprotnoj strani vidljivi
su tragovi produZetka.Po gorrryoj
sredini vidljivi su tragovi alke za
ovjes, koja je nadomje5tenana-
knadno stavljenom alkom, pro-
vudenom kroz alurirani otvor.
Donja strana ima devet produZe-
taka s rupicom po sredini. O njih
je ovje5ena manja ploda bez
ukrasa, na diju su donju stranu
zakovicamapribijene dvije bule.
3s.3. 3. Zrno,
jantar: Sir. 2,3 cm, vis. 3,2 cm,
deblj.0,6 cm; A1[4Z,inv. 15439
Zmo jantara izradeno u obliku
Zenskeglave u profilu. Nos pra-
vilan a usta slabo nagla5ena.Oko
slabo vidljivo. Preko dela prema
zatiljku spuStase Siravrpca izve-
dena udubljenim linijama. Na li-
cu, oko mjesta uha,nalazi se pra-
vilno okruglo udubljenje. Na tje-
menu je o5tedenau5ica za ovjes.
Poledina je zrna zagladena.
374
2. Fibula with u pendant,
bronze, amber: fibula:
L. 7,8 cm, H. 3,2 cm,
first decorative plaque:
L. 7,2 cm, H. 5,4 cm,
second decorative plaque:
L. 4,7 cm, H. 2,3 cm,
O of bulla 4,6 cm;
AMZ, inv. 15442
A bow fibula with three loops,
each with three coils. Thefoot is
bent to form a semi-circle. There
are five round amber beads on
the bow. A pectoral ornament
with pendants hangsfrom the pin
of thefibula. The decoration con-
sists of a large plaque in open-
work, decorated with a wavy
line. On the upper left side there
is an extension with the depiction
of a human head. The eyes and
the mouth are stabbed, while the
nose is given as a plastic line.
The opposite side shows traces of
the extension. Tracesofa suspen-
sion-loop are visible in the mid-
dle of the upper side. The loop
was substituted by a ring that
was added latet: and which ran
through the openwork. The lower
side has nine extensionswith a
hole in the middle. A small un-
decorated plaque hangsfrom the
holes. Two bullae are riveted on-
to the lower side of the plaque.
3. Bead,
2,3 cm, H. 3,2 cm,
amber: 144,
T 0,6 cm; AMZ, inu 15439
An amber bead in the shape of a
female head in profile. The nose
has regularfeatures, the mouth is
faintly indicated. The eye is bare-
ly visible. Over the forehead to-
wards the back of the head ex-
tends a wide band in the form of
sunkenlines. On theface, there is
a circular depression where the
ear should be. On the crown of
the head there is a damaged sus-
pension-loop. The back of the
bead is smoothened.
 The lapodes

35.4. 4. Zrno, 4. Bead,

jantar: Sir. 2,3 cmovis. 4 cm, amber: W 2,3 cm, H. 4 cm,
deblj. 1 cm; inv. AMZ 15440 T 1 cm; inu AMZ 15440

Zrno jantara izradeno u obliku An amber bead in the shape of a

Zenske glave. Na licu se istidu
velike bademasteodi naznadenes
dvije udubljene linije, mali nos i
usta. Iznad Eela nalazi se plasti-
dna vrpca ukra5ena kosim udu-
bljenim crticama. Na tjemenu je
o5te6enalulica za ovjes. Poledina
zma zagladenaje dvama pravil-
nim okruglim udublj enjima.
female head. The conspicuous
features of the face are a small
nose, mouth, and large almond-
shaped eyes,indicated by two de-
pressedlines.Above theforehead
there is a plastic band decorated
with small oblique depressed
lines. There is a damaged sus-
pensionJoop on the crown of the
head. The back of the bead is
smoothened, with two circular
depressions.

J3.f,. 5. Zrno, 5. Bead,

jantar: Sir. 2 cmovis. 3,3 cm, amber: lV. 2 cm, H. 3,3 cm,
deblj.0,5 cml Al4Z, inv. 15441 T 0,5 cm; AMZ, inv. 15441

Zrno jantara izradeno u obliku An amber bead in the shape of a

Zenskeglave u profilu. Preko de-
la k zatiljku spu5ta se Sira vrpca
izvedena kosim linijama. Oko je
izvedeno s pomo6u dvije udu-
bljene linije, dok je nos pravilan i
ravar\ a usta malo nagla5ena.Na
tjemenu su dvije medusobno
spojenerupice za ovjes. Poledina
je zrta zagladena.
female head in profile. A large
band of oblique lines descends
from the forehead towards the
back of the head. The eye is indi-
cated by two sunken lines. The
nose is regular and straight, and
the mouth is somewhat accentu-
ated. There are two connected
suspension-loopson the crown of
the head. The back of the bead is
smoothened.

35.6. 6. Zrno,
jantar: Sir. 1,2 - 2,3 cm,
vis. 5,7 cmo deb. 0,3 - lr2 cm;
o5tedeno,ANIZ, inv. 15438
Plodica jantara tzradena tehni-
kom plitkoga reljefa u obliku
ljudske figure. Desna je strana
o5te6ena.Probu5enaje pri vrhu
horizontalno i po sredini. Glava
je prlkazana nakrivljeno s nagla-
Senim nosom, debelim usnama i
velikim okom. Kratka kosa polu-
kruZno uokviruje delo. Lijeva ru-
ka od lakta do Sake izviruje iz
ogrtadate je hori"f'ntalno posta-
vljena ispod lica. Saka s prstima
jasno je vidljiva. Desnaruka spu-
Sta se vertikalno prema koljenu
(vrh ruke o5te6en).Prsti su na 5a-
ci jedva vidljivi. Ogrtadje prika-
zan udubljenim paralelnim koso
postavljenim linijama, koje su u
visini koljena postavljeneu obr-
nutom smjeru, te prikazuju na-
bor, a pri dnu opet mijenjaju
smjer i prikazuju borduru ogrta-
da. Ispod bordure prikazani su
gleZnjevi i stopala obrju bosih
noga prikazanih u profrlu. Pole-
dina plodice je zagladena.
6. Bead,
amber: W 1,2 - 2,3 cm,
H. 5,7 cm, T 0,3 - 1,2 cm;
damaged, AMZ, inv. 15438
An amber plaque in low-relief in
the shape of a humanfigure. The
right side rs damaged. The
plaque is pierced horizontally
near the top and in the middle.
The head is depicted awry and
with an accentuated nose. thick
lips and a large eye. The hair is
short and frames theforehead in
a semi-circle. The left arm pro-
trudes from the mantle from the
elbow to the hand, and'it is
placed horizontally below the
foce. The hand with thefingers is
clearly visible. The right hand
descends vertically towards the
knee (the top of the hand is dam-
aged). The fingers on the hand
are barely visible. The mantle is
depicted with sunken parallel
oblique lines. At the lcnees,the
lines point in the opposite direc-
tion, depicting the fold. At the
bottom, the lines change direc-
tion once again, depicting the
border of the mantle. Below the
border the ankles are sltown as
well as both bare feet in profile.
The back of the plaque is
smoothened.

375
Japodi
35.7. 7. Zrno.
jantar: Sir. 3,7 cm, vis. 3 cm,
deb.0,9 cm; lijepljeno, AMZ'
inv.15436
Zmo jantara izradeno u obliku
ptice (labud?). Probu5enoje po
sredini lijeve strane te po rubu
lijeve strane odozgo do dolje.
Jednarupica nalazi se ispod klju-
na. Glava ptice s kljunom smje-
Stena je bodno u gornji lijevi
ugao, a dulji vrat nagla5en je
udubljenom linijom. Linija krila
postavljena je koso od donjega
lijevog ugla do pretkraj gornjega
desnog ugla. Na desnoj strani
udubljenim paralelnim linijama
nagla5ena su pera krila i repa.
Poledina je plodice zagladena.
35.8. 8. Zrno,
broncaojantar: Sir. 6,8 cm,
vis. 5 cm, deb. 2 cm;
ANIIZ, inv. 15435
Zmo jantara ovalna oblika. Hori-
zontalno probu5eno, a u otvoru se
nalaziostatak brondaneZice, koja
je vjerojatno pripadala fibuli. Po-
vr5ina je nna s obje strane iz-
br azdananepravilnim urezima.
3s.9. 9. Ogrlica,
jantar: duZ. ogrlice 71 cm,
Sir. zrna 0r7 cm,
duZ. najvetegazrna 4,4 cmo
Sir. najve6 egz zrna 2r5 cml
AJ0I[Z,inv. 15444
Ogrlica se sastoji od IT2 zma
jantara probu5enih po sredini,
osim najve6egakoje je probu5e-
no po kra6oj horizontalnoj strani
i pri whu.
376
7. Bead,
amber: W:3r7 cm, H.3 cm,
T 0,9 cm; glaed, AMZ,
inv. 15436
An amber bead in the shape of a
bird (a swan?). It is pierced in
the middle of the left side, and
along the edge of the left side
from the top to the bottom. One
hole is located below the beak.
The bird's head with the beak is
placed laterally in the upper left
cornet: and the rather long neck
is accentuated by a sunken line.
The wing line runs obliquely
from the bottom left corner to
near the top of the upper right
corner On the right side, the
feathers of the wings and the tail
are denoted by parallel sunken
lines. The back of the bead is
smoothened.
8. Bead,
bronze, amber: VI( 6,8 cm,
H.5cm,T2cm;
AMZ, inu 15435
A horizontally pierced oval am-
ber bead. There are traces of a
bronze wire in the hole, probably
belonging to a fibula. The sur-
face of the bead is furrowed on
both sides with inegular inci-
sions.
9. Necklace,
amher: L. of necklace 77 cm,
)11of bead 0,7 cm,
L. of the largest bead 4,4 cm,
ll. of the largest bead 2,5 cm;
AMZ, inu 15444
A necklace made of ll2 amber
beads pierced in the middle, ex-
cept the largest one, which is
pierced through the shorter hori-
zontal side and near the top.
L.B.
36. POJASNEKOPCE (2 kom.)
Prozor,Otoiac (52),
iskopavanje1881.;bronca:duZ.10 cm,5ir.3,1cm;
duZ.13,3cm, 5ir.3,1 cm; AM.Z,inv.20312
36. Par brondanih pojasnih kopda s
okovom. Radene su kao pravo-
kutne plodice koje se na jednome
kraju suzujt i zavrlavaju u obli-
ku dvaju diskosa probu3enih po
sredini (nalik naodalastoj fibuli),
dok drugi kraj zavr5ava s po deti-
ri rupice. Povr5inaplodice obrub-
ilil
ljena je urezanom cik cak lini-
jom, a diskosi koncentridnim
krugovima. DuL plodica urezani
su nizovi stiliziranih ratnika (Sest
i osam), prikazanih trokutastim
tijelom te Sljemom na glavi, dija
se kresta spu5ta nrz leda. Poledi-
na je plodice narebrena.Na obje
plodice vidljive su rupice od
reparacije.
Dat.: 6. - 5. st. pr. IG.
Lit.: eovIC 1976,148;
DRECHSLER-BIZIC 1987,
411, T. XLIY:22;
DRECHSLER-BIZIC 1988,
T.I:2,3.
37. FIBULE (2 kom.)
Prozor, Otoiac (52),
iskopavanje 1881.
Dat.: 6. - 5. st. pr. I(r.
Lit.: Neobjavljeno.
37.r. 1. Fibula,
bronca, staklo: duZ. 9r3 cm,
vis.4 cmi AMZ, inv. 13451
Ludna jednopetljastafibula. Gla-
va fibule sastoji se od pet navoja;
luk je omotan tankom bronda-
nom Zicom, a po sredini luka na-
Iazi se plavo stakleno zrno i
brondano zrno s petkvrLica.
36. BELT BUCKLES (2 specimens)
Prozor, Otoiuc (52),
excavation in 1881; bronze: L. 10 cm, W. 3,7 cm;
L. 13,3cm, W 3,1 cm; AMZ, inv. 20312
A pair of bronzebelt buckleswith
a fitting. The buckles have the
shape of rectangular plaques ta-
pering on one side and ending in
the form of nuo discs pierced in
the centre (resembling a specta-
cle-fibula), while the other side
ends with four small holes. The
surface ofthe plaque is bordered
by an incised zig-zag line, and
the discs are rimmed by concen-
tric circles. Rows of stylisedwar-
riors (six and eight) are incised
along the plaques. The warriors
have triangular bodies and their
heads are covered with helmets
whose crests fall down their
bacl<s.The back of the plaque is
ribbed. Both plaques have visible
holes caused by repairing.
Dat.: 6h - 5'hcentury BC
Bibl.: coruc 1976,148;
DRECHSLER-BIZIC1987,
411,Pl. XLIV: 22;
DRECHSLER-BIZIC ]988,
Pl. l: 2, 3.
L.B.
37. FIBULAE (2 specimens)
Proqor, Otoiac (52),
excsvation in 1881
Dat.: 6'h- 5'' century BC
Bibl.: Unpublished.
1. Fibula,
bronle, glass: L. 9,3 cm,
H. 4 cm; AMZ, inv, 13451
A one-looped bow fibula. The
head consists of five coils; the
bow is wrapped with a thin
bronze wire. In the middle of the
bow there is a blue glass bead
and a bronzebead with five small
nodes.
377
Japodi
37.2. 2. Fibula,
bronca: duZ. 9,5 cmovis. 5 cm;
AM.Z, inv. 13451
Ludna jednopetljastafibula. Gla-
va fibule sastoji se od tri navoja;
luk je omotan tankom bronda-
nom Zicom, & po sredini luka na-
lazi se brondano zrno s pet
kvrLica. Noga fibule trapezoidno
je raskucana.
38. KOI{JIC
Vrebac, Gospid (57),
iskopavanje 1897.,tumul IV, grob 4; jantar: vis. 4,8 - 6,6 cm,
duZ. plodice 6,5 cml AMZ, inv.5376
Stilizirani konjid s naglaSenom T. XLVI: l3; BAKARIC 1993,
grivom i repom. Dvije stubaste 110(kat.79).
noge povezane su plodicom,
horizontalno probu5enom (zbog
restauracije rupa nije vidljiva).
Vjerojatno je bio sastavni dio
fibule.
Dat.: 6. - 5. st. pr. I(r.
Lit.: DRECHSLER-BIZtC t958,
T. Vr: 38; STIPCEYIC 1963,57; The horse was probably an inte-
DRECHSLER-BIZIC 1987.
39. IZBOR IZ ZENSKOGA GROBA
Kompolje,Otodac(50),
sustavnoiskopavanje1955.- 6.; nekropola2,skeletnigrob 33
Dat.:6. - 5. st.pr. Ifr.
Lit.:DRECHSLER-BIZIC Det, T. XIX: 2.;
BAKARIC 1993,109(kat. 77).
Fibula,
bronca, staklena pasta:
fibula: du7.9 cm, vis. 3,5 cmo
zrnaa vis. 1r5 cm, 4 cm,
A \5 cm, 3 cml
ploiica s privjescima:
vis. 12,6 cm, duZ.6,5 cm;
AM'Z, inv.20134
Fibula s tri petlje i velikim i
malim zrnom od tamnoplave
staklene paste sa Lutim
koncentridnim kruZi6ima na
luku. Na iglu fibule ovje5en je
privjesak u obliku pravokutne
plodice, koja na gornjoj strani
2. Fibula,
bronze:L.9,5 cm, H. 5 cm;
AMZ, inv. 13451
A one-looped bow fibula. The
head consists of three coils; the
bow rs wrapped with a thin
bronze wire. In the middle of the
bow there is a bronze bead with
five small nodes. Thefoot of the
fibula is hammered into a tra-
peze.
L.B,
38. SMALL HORSE
Vrebac, Gospit (57),
excavation in 1897, tumulus lll grave 4; amber: H. 4,8 - 6,6 cm,
L. of plaque 6,5 cml AMZ, inv. 5376
Dat.: 6'h- 5'hcenturyBC
BibI.: DRECHSLER-BIZIC] 958,
PI. VI: 38,.STIPCEVIC1963,57;
DRECHSLER-BIZIC1987,
Pt.XLVI: I3: BAKAMC 1993,
A small stylised horse with a 110kat.79).
mane and a tail. Two pillar-like
legs are connected by a horizon-
tally perforated plaque (the hole
is not visible due to restoration).
gral part of a fibula.
L.B.
39. SELECTION FROM A FEMALE GRAVE
Kompolje, Otoiac (50),
systematic excavation in 1955 - 6; necropolis 2, skeletal grave 33
Dat.: 6' - 5'hcentury BC
BibI.: DRECHSLER-BIZIC ]96], PI. XIX: 2;
BAKARIC 1993,109 (cat. 77).
ima kariku za ovjes, a na donjoj Three-looped fibula with one
je probu5enana pet mjesta. Kroz large and one small bead made
rupice su provudene karike, na of dark blue sand-core glass,
kojima visi uvijena Lica sa detiri with yellow concentric circles on
razlldita privjeska. the bow. A pendant in the shape
of a rectangular plaque hangs
from the pin of the fibula. The
plaque has a suspension-loopon
Fibula, the upper part and is pierced in
bronze, sand-core glass: five places on the lower part. A
fibula: L. 9 cm, H. 3,5 cm, twisted wire with four dffirent
beads: H. 1,5 cmr 4 cm, pendants hangsfrom rings which
O 1,5 cm, 3 cm; run through the perforations.
plaque with pendants:
H. 12,6 cm, L. 6,5 cm;
AMZ, inv. 20134
L.B.
40. IZBOR IZ ZENSKOGA GROBA
Kompolje, Otodac (50),
sustavno iskopavanje 1955. - 6.; nekropola 2, skeletni grob 24
Dat.: 6. - 5. st. pr. Ift.
Lit.: DRECHSLER-BIZIC T96T,T. XXIII: 4.;
BAKARIC 1993,109(kat. 78).
40.
41. IZBOR IZ ZENSKOGA GROBA
Kompolje,Otoiac (50),
iskopavanje1903.- 5.; nekropola1, skeletnigrob 346
Dat.:6.- 5. st.pr. Ifo.
Lit.: VEJVODA 1961,T. Il: 5 (grob229).
41.1.
40. SELECTION FROM A FEMALE GRzIVE
Kompolje, Ototac (50),
systematic excuvation in 1955 - 6; necropolis 2, skeletul grave 24
Dat.: 6'h- 5'hcentury BC
BibI.: DRECHSLER-BIZIC 1961, PI. XXIil.' 4;
BAKARIC 1993, 109 (cat.78).
Fibula s privjescima, Fibula with pendants,
bronca, jantar: bronze, amber:
duZ. fibule 10,6 cm; L. of jibula 10,6 cm;
AJI{Z, inv.20ll2 AMZ, inv. 20112
Fibula detvrtastogaluka ukra5ena .4.fibula v'ith a rectangular bow.
s osam prelomljenih Stapica.Na Thefibula is decoratedwith eight
glavi i nozi f,rbulenalaze se ptidje broken rods. The birds'protomae
protome. Na iglu fibule ovje5ene decorate the head and the.foot of
su tri jednopetljasteludne fibule thefibula. Threeone-loopedbov'
sa zrnom jantarana luku. Zrna su fibulae with an amber bead on
sa zaravnjene strane ukraSena the bow hangfrom the pin of the
urezanim koncentridnim krugo- fibula. The beads are decorated
vimastodkomusredini. on theflattened side with incised
concentric circles with a dot in
the middle.
L.B.
41. SELECTION FROM A FEMALE GRAVE
Kompolje, Otoiac (50),
excavution in 1903 - 5; necropolis 1, skeletal grave 346
Dat.: 6'h- 5'hcenturytBC
Bibl.: I/EJVODA 1961, Pl. II: 5 (grave 229).
1. Fibula, 1. Fibula.
bronca, staklo: bronq,e,glass:
fibula: dai,.8,2 cm, vis. 2,5 cm, Jibulu: L. 8,2 cm, H. 2,5 cm,
O zrna 1,1 - I cm, O of beads 7,1 - I cm,
duZ. landida 1505cm; L. of chains 15,5 cm;
AJNIZ,inv.20315 AMZ, inv, 20315
Ludna jednopetljastafibula. Gla- A one-looped bow fibula. The
va fibule sastoji se od pet navoja. head consists of five coils. The
Luk je omotan brondanom Zi- bow is wrapped with a bronze
com, a po njegovoj sredini nalazi wire. In the middle of the bow
se pet zrna odplavoga stakla s bi- there arefive beads of blue glass,
jelim kruLi(ima, u kojima se na- with small white circles with a
lazitamnlja plava todka. Noga fi- dark blue dot in the middle. The
bule trapezoidno je raskucana. foot of thefibula is hammeredin-
Na iglu je ovjeSenakarika, na ko- to a trapeze. From the pin hangs
joj vise dva landi6a, a na kraju a ring, and from the ring two
svakogapo jedan privjesak. small chains with a pendant on
the end o.feach ring.
379
Japodi
4r.2. 2. Fibula,
broncao staklena pasta:
fibula: duZ.4,8 cm, vis. lr7 cm,
@ zrna 1r3 cm;
Al[{Z. inv.20316
Ludna tropetljasta fibula sa zr-
nom od tamnoplave staklene ma-
se sa Zutim koncentridnim krugo-
vima na luku. Noga je fibule tra-
pezoidno raskucana.
42. FIBULA
Prozor, Otoiac (52),
iskopavanje 1881.; bronca, staklena pasta: dui.9r4 cm, vis.3r5 cm,
Q zrna3oT cm; A]$I.Z,inv. 12891
42. Ludna jednopetljasta fibula. Gla-
va fibule sastoji se od triju navo-
ja. Luk je omotan brondanomZi-
com, a po njegovoj sredini nalazi
se smede zrno sa detiri roga od
staklene paste s urezanim kon-
centridnim kruLilima. Noga je fi-
bule trapezoidno raskucana.
Dat.: 6. - 5. gt. pr. Ifr.
Lit.: LJUBIC 1889,T.XIX:64;
TEBMANN, B.:2001, 11: 5.
43. IGLA
Kompolje, Otoiac (50),
iskopavanje 1881.; nekropola 1; bronca: duZ. 28 cm,
Sir. glave 4,8 cml ANI.Z,inv. 18589
Dvokrakaukrasnaigla s glavom Two-pronged decorative pin with
u obliku niza osmicai krakovima a head in the shape ofa series of
koji suu gornjemdijelu tordirani. figures-of-eight. The prongs are
Dat.6. - 4. st.pr. Ik.
Lit.: VEIVODA 1961.T. 1: 6
(grob56).
380
2. Fibulu,
bronze, sand-core glass:
jibula: L. 4,8 cm, H. 7,7 cm,
@ of bead 1,3 cm;
AMZ, inv. 20316
A three-loopedbow fibula with a
bead made of dark blue sand-
core glass with yellow concentric
circles on the bow. Thefoot of the
fibula is hammered into a
trapeze.
L.B.
42. FIBULA
Prozor, Otoiac (52),
excavation in 1881; bronze, sund-core glass: L. 9r4 cm, H. 3,5 cm,
O of bead 3,7 cm; AMZ, inu 12891
A one-looped bow fibula. The
head of the fibula consists of
three coils. The bow is wrapped
with a bronze wire. In the middle
of the bow there is a brown bead
with four horns of sand-core
glass with incised concentric cir-
cles. The foot of the fibula is
hammered into a trapeze.
Dat.: 6'h- 5'hcenturv BC
BibI,: IJUBIC ]88i, PI. XX: 64;
TEISMANN2001, II: 5.
L.B.
43. DECORATIVE PIN
Kompolje, Otoiac (50),
excavation in 1881; necropolis 7; bronze: L. 28 cm,
ll4, of head 4,8 cm; AMZ, inv. 18589
torded in the upper parts,
Dat. 6'h- 4'hcentury BC
Bibl.: VEJVODA 1961. Pl. I: 6
(grave 56).
L.B.
7',
\44.".)FIBULA
kdmpolje, Otoiac (50),
Iskopavanje1903.- 5.; nekropola1; bronca,Leliezo;duZ.11n4cm,
inv. 14474
AJ[I4.Z,
44. Masirmafibula s fti kuglice na
luku. Umjestotreie kuglice nala-
zi septica s izduienim kljunom i
Siljastimrepom.Duga rcg za-
vr5avadvjema kuglicama.Glava
fibule nedostaje; zamjetljivi su
ostaci leljez.a.
Dat.:5. st.pr. Kr.
1987, Dat.: 5h century BC
Lit.: DRECHSLER-BIZTC
406,T.XLIV:8. Bibl. : DRECHSLER-BIZIC I 987,
45. FIBULA
Kompolje, Otoiac (50),
iskopavanje1903.- 5.; nekropolal.; bronca:duZ.L8,8cm,
vis. 7,7 cm; AI'IZ, inv. 20362
45. Velika spiralno naodalastafibula
s osmicom u sredini. Osmicaje s
vanjske strane pojadana plodi-
com sa detiri kraka ukra5enom
koncentridnim kruZi6ima. Spiral-
ni diskosi po sredini imaju okru-
glo ispupdeno pojadanje pribije-
no zakovicom. Na poledinu je
prikucana duguljasta nepravilna
plodica, diji su krajevi presavinu-
ti na prednju stranu te tvore tra-
pezoidan ukras na krajevima spi-
ralnih diskosa. Na poledini je
igla, prikucana na plodicu.
46.IZBORIZ ZENSKOGA GROBA
Kompolje,Otoiac (50),
iskopavanje1903.- 5.; nekropola1, skeletnigrob 45
Dat.:5. st.pr. Kr.
Lit. DRECHSLER-IIZICpee; TEZAK-GREGL198r, 41,42,
T.4: t,5; BAKARIC1993,111 (kat.83).
46.1. 1. tr'ibulao
bronca: duil,.12 cm, vis. 3 cm;
AM.Z, inv. 18346
Certosa fibula sa samostrelnom
konstrukcijom. Iznad samostrela
je narebreno dugme, a masivni
luk ukra5enje urezanim motivom
ki1a. Luk zaw3ava Sirokom no-
Licom,koja je ukraiena urezanim
44, FIBULA
Kompolje, Otoiac (50),
excavation in 1903 - 5; necropolis 1; bron4,e,iron; L. 77,4 cm,
AMZ, inu 14474
A massivefibula with three small
balls on the bow. Instead of the
third ball there is a bird with an
elongated beak and a pointed
uil. The longfoot ends with two
small balls. The head of the fbu-
la is missing. Traces of ircn are
visible.
406, Pl. XLIV: 8.
L.B.
45. FIBULA
Kompolje, Otoiac (50),
excavation in 1903 - 5; necropolis 1; bronze: L. 78,8 cm,
H. 7,7 cm; AMZ, inv. 20362
Dat.:5. st.pr. Kr. tre. An elongated inegular
Lit.: VEJVODA 196I, plaque is riveted onto the back.
T. IV: 4,4a (grob75). The ends of the plaque are bent
to the front and form a traPe-
zoidal decoration at the ends of
the spiral discs. On the back of
A large spiral spectacle-fibula thefibula a pin is riveted onto the
with afigure-of-eight in the mid- back of the plaque.
dle. The figure-of-eight is rein-
forced on the outer side with a Dat.: 5'hcentury BC
four-armed plaque decorated Bibl.: I/EJI/ODA 1961,
with concentric circles. The spi- Pl. IV: 4, 4a (grave 75).
ral discs have a riveted round
convex reinforcement in the cen-
L.B.
46. SELECTION FROM A FEMALE GRAVE
Kompolje, Otoiac (50),
excavation in 1903 - 5; necropolis 1, skeletal grave 45
Dat.: 5'hcentury BC
BibI. DRECHSLER-BIZIC 1966; TEZAK-GREGL 1981,4], 42,
Pt. 4: I, 5; BAKAMC 1993,ItI (cat.83).
V-motivom te ima izdignut slji- A Certosa-type fibula with a
vast zavr5etak. DrLad igle ima cross-bow construction. There is
T presjek. a ribbed button above the cross-
bow. The massivebow is decorat-
ed with an incised cross motif.
The bow ends in awidefoot, dec-
orated with an incised V-motif.
I. Fibula, Thefoot has a raised mushroom-
bronze: L. 12 cm, H. 3 cm; shaped ending. The catch-plate is
AMZ, inu 18346 T-sectioned.
381
Japodi
46.2. 2. Fibula,
bronca: duil. 12 cm. vis. 3 cm:
AN[Z, inv. 18345
Certosa fibula. Luk je ra5dlanjen
dvama bradavidastim izdancima.
Jedan kraj luka zavr1ava okrug-
lom plodicom s popredno ureza-
nim linijama (nedostaje opruga),
a drugi kraj zavrlava Sirokom no-
46.3. 3. Prsni ukras,
bronca: ukupna duZ. 25 cm,
gornja ploiica: 5ir. 6,1 cm,
vis.4o5 cm,
donja ploiica: Sir.6 cm,
vis.2,2 cm.-@bule 7 cm;
AM.Z, inv. 18348
Ukras se sastoji od dviju plodica,
medusobno spojenih landi6ima.
Gornja ploda radenaje na proboj,
a krajevi zavr5avaju antitetidno
postavljenim stiliziranim Zivoti-
njama. Na sredini gornje strane
nalazi se alka za ovjes, u kojoj se
nalazi ulomak spiralno savijene
Lice. Povr5ina donje plodice
ukraiena je spiralnim ornamen-
tom izvedenim todkanjem, a kra-
jevi gornjega dijela produZuju se
i savijaju u oblik wata i glave
zmlje. Na plodicu je ovje5enave-
6a Suplja bula.
47. IZBOF.IZ ZENSKOGA GROBA
Kompolje,Otoiac (50),
iskopavanje1955.- 6.; nekropola2,skeletnigrob 66
Dat.:5. st.pr. Kr.
Lit.: DRECHSLER-BIZIC ]-q,EI.
T. VIII: 1.
Ogrlica,
bronca: duZ. ogrlice 33 cm,
duZ. privjeska 2,5 cm,
@ bule 1,7 cm;
ANIIZ,inv. 15141
Ogrlica se sastoji od 19 privjesa-
ka (bule) nadinjenih od dva kalo-
tasto izrezana brondana lima u
sredini spojena zakovicom. Oko
zakovice su urezana po dva kon-
centridna kruga. Izmedu naniza-
nih privjesaka umetnute su kra6e
brondane spiralno namotane
cievdice.
382
Licom, koja je ukra5enaje ureza- A Certosa-typefibula. The bow is
nim V-motivom te ima izdisnut divided into zones with two wart-
gljivast zavr5etak. like protrusions. One end of the
bow ends with a round plaque
with transversally incised lines
(a spring is missing), while the
other ends in a wide foot, deco-
2. Fibula, rated with an incised V-motif.
bronze: L. 12 cm, H. 3 cm; Thefoot has a raised mushroom-
AMZ, inv. 18345 shaped ending.
3. Pectoral,
bronze: entire L. 25 cm,
upper plaque: lV. 6,7 cm,
H.4,5 cm,
lowerplaque:W6cm,
H. 2,2 cm, @ of balla 7 cm;
AMZ, inu 18348
A decoration consisting of two
plaques connected to each other
by small chains. The upper
plaque is in openwork, and its
terminals end with antithetically
placed stylised animals. In the
middle of the upper side there is
a suspension-ring, with a fros-
ment of a spirally bent wire. The
surface of the lower plaque is
decorated with a punctated spi-
ral ornament, and the ends of the
upper part are extendedand bent
into the shape of a snake's neck
and head. A large hollow bulla
hangsfrom the plaque.
L.B.
47. SELECTION FROM A FEMALE GR,/IVE
Kompolje, Otoiac (50),
excavution in 1955 - 6; necropolis 2, skeletal grave 66
Dat.: 5'hcentury BC
BibI.: DRECHSLER-BIZIC ]96]. PI. VIII: 1.
Neckluce,
bronze: L. of necklace 33 cm,
L. od pendant 2,5 cm,
@ of bulla 1,7 cm;
AMZ, inv. 15141
A necklace consisting of 19 pen-
dants (bullae) made of two hemi-
spherical pieces of bronze slteet,
joined in the middle by a rivet.
Two concentric circles are in-
cised around the rivet. Small
bronze spiral tubes are placed
between the pendants.
L.B.

.t. ZENSKI GROB
Xompolje,Otoiac (50),
blopavanje 1903.- 5.; nekropola1, skeletnigrob 109/1
Dat.:5. st.pr. Kr.
Lit.: Neobjavljeno.
aE. Privjesak,
jantar: duZ. 3,9 cm,
Sir.3,7 cm, deb. 1,5 cm;
AIN{Z,inv.20319
Privjesak nadinjen kao imitacija
bule. Iz sredi5njegaokruglastog
zaobljenog dijela prema vrhu ide
produZetak,l,rozkoji je horizon-
talno probu5enarupica za ovjes.
Poledinaje ravna.
19. PRIVJESCI
?rozor, Otoiac (52),
bkopavanje 1881.
Dat. 5. - 4.t!. pr. I(r
Lit.: LJUBIC 1889,T. XXII: 118,119;DRECHSLER-BIZIC
1981,
T. XLV: 3; BAKARIC 1993, 1 1 1( k a t . 8 6 ) .
f9.1. 1. Kokot,
bronca: dui.4r2 cm, vis. 4r7 cml
AIJ|iIZ,inv. 13177
Punolijevani privjesak u obliku
kokota s dvjema karikama za
ovjes na ledima. lma naznadenu
krestu, izduten kljun i ubodom
nazna(ene o(i.
2. Koko5.
bronca: du7. 4 cm, vis. 3,9 cm;
AN{Z, inv. 13175
Punolijevani privjesak u obliku
koko5i s dvjema karlkama za
ovjes na ledima. Ima slabije izra-
den kljun.
Ib IaF*t
48. FEMALE GRAVE
Kompolje, Otoiac (50),
excavation in 1903 - 5; necropolis I, skeletal grave I(n/l
Dat.: 5'hcentury BC
Bibl.: Unpublished.
Pendunt,
amber: L.3,9 cm,
W: 3,7 cm, T 1,5 cm;
AMZ, inv. 20319
A pendant made as an imitation
of a bulla. An extension runs
from the central, round part to-
ward the top. The extension has a
horizontaly perforated suspen-
sion hole. The back is flat.
L. B.
49. PENDANTS
Prosor, Otoiac (52),
excavation in 1881
Dat. 5'h- 4'hcentury BC
BibI...LJUBIC ]889, PI. XXII: ]]8, ]]9,, DRECHSLER-BIZIC 1987,
Pl. XLV: 3; BAKARIC 1993, III (car. 86).
1. Cock,
bronze: L. 4,2 cm, H. 4,7 cm;
AMZ, inv. 13177
A solid-castpendant in the shape
of a cock with two suspension-
rings on the back. It has a crest,
elongated beak, and stabbed
eyes.
2. Hen,
bronze: L. 4 cm, H. 3,9 cm;
AMZ, inu 13175
A solid-castpendant in the shape
of a hen with two suspension-
rings on the back. The worlcman-
ship of the beak is rather poor
LB
tr.t
Japodi
50. ZENSKI GROB
Kompolje,Otoiac (50),
iskopavenje1903.- 5.; nekropola1, skeletnigrob 15414
Dat.:5. st. pr. Kr.
Lit.: BAKARIC 1989,T. 1: 1,T. 3: 1; BAKARIC 1993,ll0 (kat.81).
50 .1 . 1,.Fibula,
bronca, ieljezo:
duZ. 1019cm, vis. 407 cm;
Aj!l{Z, inv.14544
Lijevana plodasta naodalasta fi-
bula s dvama diskosima, ukra5e-
na urezanim kruZnim ornamen-
tom. Sredinaje ispupdenai pro-
bijena zakovicom. S vanjskih
strana diskosa izboden je trape-
zoidni ukras, ukra5en urezanim
linijama. Izmedu dvaju diskosa
nalazi se ukras u obliku osmice,
koji je ukra5en sa Sest urezanih
koncentridnih kruhica i ureza-
nim linijama. Na poledini su vid-
ljivi ostatci Leljeza.
s0.2. 2. Fibula,
broncao ileljezoz dui,.12,4 cm;
A[[Z, inv. 14458
Masivna fibula s trima kuglicama
na luku i dugom nogom, kojaza-
vr5ava dvjema kuglicama. Luk i
noga ukra5eni su urezanim orna-
mentom, a oko nogeje u tri navo-
ja omotana brondana vrpca. Na
kraju luka zamjetljivi su ostatci
LeIleza.
51. FIBULA
Siroka Kula, Vranida gromila (56),
iskopavanj e 1897.; Vrani6a gromila, bronca, staklena pasta,
duZ. fibule 5,2 cm, vis. fibule lr7 cm, duil. zrna 3ol cm,
deb. zrna 1,7 cm, AI[4Z,inv.l2l42
Ludnatropetljastafibula sarogo-
likim zrnomod staklenepastena
luku.
Dat; 5.-4.st.pr. Kr.
Lit.: BRtINstVtto 1901.7. 2: 7.
384
50. FEMALE GRAVE
Kompolje, Otodac (50),
excavation in 1903 - 5; necropolis 1, skeletal grave 154/4
Dat.: 5'hcentury BC
Bibt.: BAKARIj \g8g, pt. 1: 1, pl. 3: 1; BAKAKIC lgg3, 110 (cat.81).
1. Fibula,
bron4e, iron:
L. 1019cm, H. 4r7 cm;
AMZ, inv. 14544
A cast flat spectacle-fibula with
two discs. decorated with an in-
cised circular ornament. The
middle is raised and perforated
with a rivet. A trapezoidal orna-
ment decorated with incised lines
rises from the outer sides of the
disc. Between the two discs there
is a figure-of-eight ornement,
decorated with six incised con-
centric circles and incised lines.
Traces of iron are visible on the
back.
2. Fibula,
bron4,e,iron: L. 72,4 cm;
AMZ, inv. 14458
A massivefibula with three small
balls on the bow and a long foot
that ends with two balls. The bow
and the foot are decorated with
an incised ornament. A bronze
wire is wrapped around the foot
in three coils. Traces of iron are
visible at the end of the bow.
L.B.
51.FIBULA
Siroku Kala, Vrani1a gromila (56),
excavation in 1897; bronze, sand-core glass,
L. ofjibula 5,2 cm, H. ofJibula 7,7 cm, L. of bead 3,7 cm,
T of bead 1,7 cm; AMZ, inu 12142
A three-looped bow fibula with a
horn-shaped bead of sand-core
glass on the bow.
Dat.: 5'h- 4'hcentury BC
BibI.: BRUNSMID 190]. PI.2: 7.
t\
ie\ -'r'
ar
,rf .J
u: l-I1t
w )./r
L.B.