sadsadsadxcyc

dsdsasdsadagdfg
Cetina izvire na nadmorskoj visini od 385 m u sjeverozapadnim obroncima Dinare
blizu sela Cetine, 7 km sjeverno od Vrlike. Ima vi�e izvora, a glavni je izvor
jezero duboko preko stotinu metara. [1] Iznad izvora rijeke Cetine, sjeverno od
Vrlike, nalazi se Gospodska pecina, znamenita po naseljenosti u prapovijesnom dobu.
[2]

Blizu Vrlike zapocinje Perucko jezero, umjetno stvoreno branom na Cetini 25 km

nizvodno. Nakon jezera rijeka prolazi kr�kim podrucjem i Sinjskim poljem prema
gradu Sinju. Cetina pod Gardunom, kod grada Trilja, napu�ta Sinjsko polje, ulazi u
kanjon te tece prema jugu. Nad kanjonom je utvrda Nutjak. Obale su u kanjonu bli�e
i vi�e, a rijeka duboka i spora. Nekad je voda brzo tekla i okretala brojne
mlinove, ali su je brane usporile. Cetina kod Biskog skrece prema jugoistoku, a od
tu je prati i autocesta A1. Cetina kod �estanovca skrece prema jugu, prolazi ispod
A1, a uskoro zatim kod Zadvarja zaokrece oko Mosora i dalje plovi prema zapadu. U
Omi�u se ulijeva u Jadransko more. povr�ina porjecja 3700 km. U�ce cetine je Omi� .
Gradovi cetine su : Sinj, Trilj i Omi�.

Tijekom ljetne turisticke sezone, u donjem toku Cetine (od Slimena do Radmanovih
mlinica kod Omi�a), svakodnevno se, dva puta dnevno u trajanju od 3 do 4 sata
odvija rafting.
Pritoci

Lijevi su pritoci Cetine redom Rumin,Kosinac i Ruda. Dragovic i Dabar takoder su

lijevi pritoci, ali su potopljeni Peruckim jezerom. Glavni je desni pritok Vojskova
(koja se u literaturi spominje i kao Vojskava). [3]. Neposredno prije utoka u
Cetinu, u Vojskovu utjece Karaka�ica pa se ona u literaturi znade spominjati desnim
pritokom Cetine (umjesto Vojskove).[1]. Sliv Cetine ima mno�tvo manjih rjecica i
izvora (Tako ti trista i �ezdeset vrila �ta se u Cetinu sliva [4]). Samo u �irem
podrucju sela Hrvaca ima vi�e od 50 izvora (koji imaju ime).[3]
Hidroenergetski sustav rijeke Cetine
Hidroelektrana Zakucac je na�a najveca hidroelektrana koja u elektroenergetski
sustav isporucuje oko trecinu ukupne hidroenergije u Hrvatskoj.
Hidroelektrana Kraljevac je prva hidroelektrana na rijeci Cetini pu�tena u pogon
19. o�ujka 1912.

Hidroenergetski sustav rijeke Cetine obuhvaca: HE Peruca, HE Orlovac, CS Bu�ko

blato, HE �ale, HE Zakucac i HE Kraljevac. [5]
HE Peruca

Vista-xmag.pngPodrobniji clanak o temi: Hidroelektrana Peruca

Perucko jezero prvo je veliko umjetno jezero u kr�kom terenu i prva daljinska
akumulacija elektroenergetskog sustava rijeke Cetine. Korisni obujam jezera
znacajno utjece na izravnavanje protoka Cetine na nizvodnim energetskim stepenicama
od Sinjskog polja do Jadranskog mora. Koncentracija pada ostvarena izgradnjom brane
Peruca koristi se u pribranskoj hidroelektrani Peruca.
HE Orlovac

Vista-xmag.pngPodrobniji clanak o temi: Hidroelektrana Orlovac

HE Orlovac je visokotlacno derivacijsko postrojenje ciji se objekti nalaze u dvije

dr�ave: umjetno jezero s pripadajucim objektima i jedan dio dovodnog tunela su u
Bosni i Hercegovini, a drugi dio dovodnog tunela, vodna komora, tlacni cjevovod,
strojarnica i odvodni kanal strojarnice su u Republici Hrvatskoj. Osim umjetnog
jezera Bu�ko blato, postoji i umjetno jezero Mandak. Ako je dotok s Livanjskog
polja veci od potreba hidroelektrane, reverzibilnim kanalom Lipa - Bu�ko blato
prebacuje se u umjetno jezero Bu�ko blato pomocu reverzibilnog postrojenja Crpne
stanice Bu�ko blato (CS Bu�ko blato).
HE �ale

Vista-xmag.pngPodrobniji clanak o temi: Hidroelektrana �ale

HE �ale je smje�tena u klancu rijeke Cetine nizvodno od Trilja, a koristi

energetski potencijal na padu 21 metara izmedu Sinjskog polja i umjetnog jezera
Prancevici. Za proizvodnju koristi vec regulirane vode rijeke Cetine.
HE Kraljevac

Vista-xmag.pngPodrobniji clanak o temi: Hidroelektrana Kraljevac

HE Kraljevac se nalazi 21 kilometar od u�ca Cetine u more i nakon �to je 1932.

izgradena druga faza, s ukupnom instaliranom snagom od 67,2 MW u to vrijeme je bila
najveca hidroelektrana u ovom dijelu Europe. Nakon pu�tanja u pogon druge faze HE
Zakucac 1980., HE Kraljevac je izgubila svoj raniji znacaj.
HE Zakucac

Vista-xmag.pngPodrobniji clanak o temi: Hidroelektrana Zakucac

HE Zakucac je smje�tena na u�cu rijeke Cetine u more kod Omi�a. Prema snazi i
proizvodnji HE Zakucac je najvece postrojenje na slivu rijeke Cetine, na koje
otpada pribli�no 69% ukupne godi�nje proizvodnje.
Polja uz Cetinu

Od izvora do ulaska u kanjon ispod Trilja, uz Cetinu je nekoliko polja, redom:

Pa�ko polje, Cetinsko polje (ova dva su neposredno uz izvore rijeke), Vrlicko
polje, Koljansko i Ribaricko polje (ova dva su potopljena jezerom Peruca),
Hrvatacko polje, Sinjsko polje (ono je najvece), unutar kojega je Grabsko polje.[1]
[3]
Tvrdave uz Cetinu

Uz Cetinu ima nekoliko tvrdava (utvrda, povijesnih gradova) srednjovjekovnih i

antickih.[6][7] Nad izvorom je Glava�, s desne strane nad Vrlikom je Prozor, a ni�e
na podrucju Potravlja i Satrica Travnik, a jo� ni�e Sinjska tvrdava Stari grad
(Sinj). S lijeve strane u blizini Trilja je Cacvina, a s desne strane, nad
kanjonom, neposredno ispod Trilja Nutjak. S lijeve strane kanjona u Zadvarju je
utvrda Zadvarje. Blizu u�ca je utvrda Kunjak u Kucicima, a neposredno uz Omi�
Visuc, Mirabela (Peovica) i Fortica (Starigrad).
Galerija

Izvor Cetine

Cetina s mosta, panorama

Tok Cetine u klancu kod �estanovca

Obnovljeni most na Cetini kod zaseoka Panj (selo Rumin)

Jedna od brana na Cetini

Kanjon Cetine

U�ce Cetine kod Omi�a

Izvori

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=11348
Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813,
str. 399.
Velimir Borkovic, Zemljopisni polo�aj �upe Hrvace, Hrvace: �upa Svih Svetih,
Zbornik Kacic, Split 2004, (ISBN 953-6640-47-3)
Ivica Gusic i Filip Gusic, Rjecnik govora dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine,
Zagreb 2004. (ISBN 953-99786-0-2)
[1] "PP HE Jug", www.hep.hr, 2012.
Ivan Ajduk, Srednjovjekovne tvrdave uz rijeku Cetinu, Ex Libris, Zagreb-Split 2010,
(ISBN 978-953-284-042-1)

Ivan Ajduk, Srednjovjekovne tvrdave, Zagora, nepoznata zemlja 2007.(ISBN 978-

953-271-007-6)

Vanjske poveznice

O Cetini na stranici TZ Omi�

Rafting na Cetini
Rafting na Cetini

Ostali projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se jo� gradiva na temu: Cetina
[sakrij]
v � r � u
Hidrografija Hrvatske
Rijeke

Bednja � Boljuncica � Bosut � Buti�nica � Cetina � Cabranka � Cadavica � Cesma �

Cikola � Dobra � Dragonja � Drava � Dunav � Gacka � Glina � Glogovnica � Ilova �
Jadova � Jadro � Jesenica � Kara�ica (Drava) � Kara�ica (Dunav) � Korana � Krapina
� Kravar�cica � Krka � Kupa � Kupcina � Licanka � Lika � Lond�a � Lonja-Trebe� �
Mirna � Mre�nica � Mura � Neretva � Novcica � Odra � Ombla � Orljava � Ote�ica �
Pakra � Pazincica � Petrinjcica � Plitvica � Ra�a � Rjecina � Sava � Slunjcica �
Spacva � Studva � Sunja � Sutla � Tounjcica � Trnava � Una � Vucica � Vuka �
Zagorska Mre�nica � Zelina � Zrmanja � �rnovnica
Jezera

Bacina � Banova Jaruga � Blacansko � Borovik � Butoniga � Dubravsko � Kru�cica �

Lokvarsko � Lapovac � Plitvice � Perucko � Prukljansko � Vara�dinsko � Vransko
(Cres) � Vransko (Dalmacija)
Zaljevi

Bakarski zaljev � Budava � Karinsko more � Ka�telanski zaljev � Kvarnerski zaljev �

Limski zaljev � Malostonski zaljev � Marinski zaljev � Novigradsko more � Pulski
zaljev � Puntarska draga � Ra�ki zaljev � Savudrijska vala � Starogradski zaljev �
Tr�canski zaljev � Venecijanski zaljev
Kanjoni i ritovi

Paklenica � Kopacki rit � Lonjsko polje

Vodopadi

Miljacka � Ro�ki slap � Skradinski buk � Slap Krcic � �trbacki buk � Veliki slap �
Veliki slapovi �umberka � Zarecki krov
Popis rijeka u Hrvatskoj � Popis rijeka u Hrvatskoj prema du�ini � Popis
zagrebackih potoka � Popis jezera u Hrvatskoj
Kategorija:

Rijeke u HrvatskojSinjOmi�TriljJadranski slijev

Navigacijski izbornik
 Niste prijavljeni
Razgovor
Doprinosi
Stvori racun
Prijavi se

Stranica
Razgovor

Citaj
uredi VE
uredi
Vidi povijest

Tra�i

Glavna stranica
Kafic
Novosti
Nedavne promjene
Slucajna stranica
Pomoc
Donacije

Ispis/izvoz

Napravi zbirku
Preuzmi kao PDF
Inacica za ispis

Wikimedijini projekti

Zajednicki poslu�itelj

Pomagala

�to vodi ovamo

Povezane promjene
Postavi datoteku
Posebne stranice
Trajna poveznica
Podatci o stranici
Stavka (Wikipodatci)
Citiraj ovu stranicu

Drugi jezici

???????
Deutsch
English
Espa�ol
Fran�ais
Bahasa Indonesia
Italiano
???????
??

Uredi meduwikije
 Ova je stranica posljednji put uredivana dana 18. o�ujka 2019. u 23:51.
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim
uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogle