Drugi svjetski rat

− Početak rata - napad Njemačke na Poljsku 1.9.1939.

− 35 dana je bilo dovoljno da se zauzme Poljska, ovo pokazuje jedan novi način
ratovanja tzv. “Munjeviti rat”.
− 3.9.1939. Velika Britanija i Francuska objavljuju rat Njemačkoj.
− Nakon savladavanja otpora koji je pružila Poljska, zemlja je okupirana i
podijeljena i to:
- zapadni dio dobila Njemačka
- istočni dio SSSR
− SSSR ovo koristi i nasilno je pripojio baltičke zemlje Estoniju, Litvu i Letoniju,
a izmijenjena je granica i prema Rumuniji dok su finci bili prisiljeni na neke
teritorijalne ustupke.
− Nakon Poljske njemačke snage u aprilu 1940. napadaju Dansku i Norvešku.
Danska je kapitulirala bez borbe, a zatim u junu 1940. i Norveška, koja
postaje jaka podmornička i zrakoplovna baza Njemačke.
− Bombardovanjem i desantima Njemačka je prisilila na kapitulaciju i Belgiju,
Holandiju i Luksemburg, te okupirali njihov teritorij.
− Prema Njemačkoj Francuska je imala tzv. „Mažino Linije“ za odbranu, ali
nijemci to zaobilaze i ulaze u Francusku preko Belgije.
− 14. juna 1940. Njemačke trupe su ušle u Pariz i proglasile ga „otvorenim
gradom“. Poslije kratkog otpora krajem juna 1940 kapitulirala je i
Francuska, 2/3 teritorija okupirano dok su oblasti Alzas i Loren anektirane.
− Napad Njemačke na Veliku Britaniju počeo je u ljeto 1940 sa planom
uništenja industrije i saobraćajnica pa prodora kopnene vojske, tako da su
prvo izvršili snažne zrakoplovne napade na Veliku Britaniju i tom prilikom
pretrpili velike gubitke zahvaljujući primjeni radara i britanskim kraljevskim
zrakoplovnim snagama.
− Hitler se potom odlučio da napadne SSSR i to pod parolom „Borba protiv
komunizma“ ali su zapadne sile ipak stale na stranu SSSR-a i borili se protiv
fašizma.
− Njemačka u julu 1940. osvaja i Grčku nakon što je saveznica Italija imala
neuspješan napad.
− Na dalekom istoku Japan je koristio građanski rat u Kini, pa je odmah nakon
sporazuma između Kine i Kuomitanga, Čang Kaj Šek morao da prihvati borbu
sa Japanom.
− U Africi se vođene borbe izmešu britansko-francuskih i italijansko-njemačkih
vojnih snaga, prvo su italijani prodrli sve do Nila, a u decembru 1940. su
potisnuti kroz Libijsku pustinju, a onda do Triploisa, kada u pomoć dolaze
nijemci.
− U Berlinu su u jesen 1940. Njemačka, Japan, i Italija zaključile tzv Trojni
Savez, te se obavezale na pomoć jedna drugoj.
− Ovom savezu poslije raspada Čehoslovačke ulazi Slovačka, onda u toku 1940.
i Finska. Mađarska, Rumunija, Bugarska, tokom 1941., te Jugoslavija, koja je u
savezu bila samo dva dana.
− Njemačka je pripremila novi pohod na SSSR, ali sad uz pomoć saveznika, te je
prvih dana vršila prodor na svim frontovima i do kraja 1941. Njemačka je
zauzela i Litvaniju, Estoniju, Moldaviju, dio Ukrajine, Bjelorusiju, opkolili
Lenjingrad i krenuli ka moskvi. Na 30-ak km od moskve doživjeli su svoj prvi
veliki poraz u drugom svjetskom ratu.
− Na azijskom prostoru japan je brzo napredovao, što je zabrinulo SAD, koje su
tražile da se Japan povuče iz Kine i Indokine, a zatim SAD i VB sklapaju
sporazum na što Japan odgovara napadom na glavnu američku pomorsku
bazu Pearl Harbor 7.12.1941. gdje je potopljeno i uništeno 5 ratnih i 15
drugih brodova i 188 ratnih aviona.
− Već 8.12.1941. SAD objavljuju rat Japanu, zatim 11.12.1941. Njemačka i
Italija objavljuju rat SAD-u, Japan Velikoj Britaniji, a Kina Njemačkoj.
 Antifašistička koalicija

− Sile osovine vođene su najbrutalnijom primjenom terora i nasilja, a osnovna

načela pronalazili su u fašističkoj politici koju je proklamovao Adolf Hitler još
1924. godine u svom djelu „Mein Kampf“ (Moja borba)
− Sa druge strane stvaraju se antifašistički savezi koji se suprotstavljaju
fašističkim silama, tako su sporazum potpisale SSSR i VB 12.7.1941. godine.
Zatim savez sklapaju SSSR sa SAD-om, Kinom, Francuskom, ali glavnu ulogu u
ovoj antifašističkoj koaliciji imale su SSSR, SAD i VB.

− 14.8.1941. na britanskom brodu „Princ od Welsa“ na Atlantiku potpisana je

povelja između Ruzvelta i Churchila, odnosno SAD-a i VB nazvana „Atlanska
povelja“ koja je sadržavala 8 tačaka:
1. Sad i VB ne traže nikakva teritorijalna povećanja, bez volje naroda
2. Svaki narod ima pravo na izbor oblika vladavine
3. Svi narodi bez obzira na ulogu u 2 svjetskom ratu treba da imaju iste uslove
za pristup trgovini i sirovinama u svijetu
4. Saradnja među svim narodima u gospodarstvu, privredi, da bi se osigurali
bolji uslovi rada, socijalna sigurnost i privredni napredak
5. Uspostavljanje mira koji će svim narodima osigurati bolji život bez straha i
bijede
6. Slobodna plovidba svim morima i okeanima
7. Narodi u svijetu treba da se odreknu upotrebe sile
8. Narode koji su potencijalna prijetnja za agresiju treba razoružati sve dok se
ne uvede širi i stalni poredak opće sigurnosti.

− U Londonu 24.9.1941. godine načela A.P. prihvata još 10 članica, početkom

1942. potpisana je još od strane 26 država svijeta, tako da ova povelja postaje
temelja OUN-a
− U moskvi 29.9.-1.10. 1941. godine SAD, SSSR i VB su odlučile da zajedničkim
snagama ratuju protiv fašističkih zemalja do konačne pobjede.

− Važniji sastanci šefova zemalja antifašističke koalicije:

1. Januar 1943. god – Churchil, Ruzvelt i De Gol sastanak u Maroku,
Kazablanka, odluka o protjerivanju sila osovine iz Afrike i iskrcavanje
američko-britanskih snaga na siciliju
2. 28.1. – 1.2. 1943. godine sastanak Ruzvelt, Staljin i Čerčil, u Iranu, Teheran,
dogovreno otvaranje drugog fronta u Evropi
3. 4.2. – 11.2. 1945. godine, na Jalti, Poluotok Krim, dogovoreno da se
Njemačka podijeli na 4 okupacione zone, Američku, Britansku, Sovjetsku i
Francusku, dogovoren sporazum o položaju Poljske, te o Dalekom Istoku.
4. Poslije kapitulacije Njemačke, sastao se novi američki Predsjednik Truman
sa Staljinovim i novim predsjednikom britanske vlade, Klementom (koji je
mijenjao Churchila), na Konferenciji u Postadmu, kod Berlina dogovreno je o
denacifikaciji Njemačke i okončanju 2. svjetskog rata kao i o podjeli Austrije i
Njemačke i njihovih glavnih gradova Berlina i Beča.
− Njemačka - proljeće 1942. do ljeta 1943. traje ofanziva Njemaca na istok
prema SSSR-u, Kavkaz - razlog nafta gdje na početku njemačka vojska
napreduje.
1. bitka kod Stanjingrada - označila početak prekretnice za Njemce (6.2.1943.)
prekretnica gdje crvena armija (SSSR) poražava njemačku vojsku dogodila se
u ljeto 1943. kod Kurska, to je najveća tenkovska bitka u historiji i crvena
armija poslije nje kreće dalje sve do crnog mora. Oslobađaju od fašista
Bjelorusiju, Rumuniju, Ukrajinu a Bugarska sa promjenom vlasti objavljuju rat
Njemačkoj.
2. Japan - na drugoj strani Japan napreduje od 1942. do 1943. i osvaja
Filipinske otoke, Indoneziju, Burmu, Celebes i odvaja Kinu.
bitka za Midvej (juni 1942. - bila je prekretnica događanja na istoku, u kojoj
američke snage uz pomoć saveznika odnose pobjedu nad Japanom.
3. Italija - britansko-američke snage pobjedom kod El Alamejna pobijedili su
njemačkuo-italijanske snage i potisnuli ih iz zemalja Magreba (Alžir, Tunis,
Maroko) prema sjeveru; predvođeni su generalom Mondgomerijem.
- Prvo iskrcavanje saveznika (juni 1943.) Hitler kao reakciju na ovo vraća
Muselinija na vlast dajući mu sjevernu Italiju da osnuje na tom prostoru
socijalnu republiku koja je bila pod okupacijom Njemačke.
Na drugoj strani saveznici u oslobođenom dijelu Italije na čelo države
postavljaju generala Badolju. Italija postaje drugorazredno ratište, a nakon
što su saveznici zauzeli Rim onda kreću i ka sjeveru Italije.
- Drugo iskracavaje saveznika dogodilo se u dijelu zapadne Francuske 6.
juna 1944., područje Normandije, operacija poznata kao Overlord -
Gospodar. Ovo je bila najveća kombinovana bitka u historiji.
Saveznici vrlo brzo oslobađaju prvo Pariz zatim cijelu Francusku, a onda
zemlje Beneluxa (Luxemburg, Holandija, Belgija).
- Kapitulacija Njemačke - u proljeće 1945. saveznici sa zapada napreduju ka
Berlinu, a Crvena Armija sa istoka ...
- April 1945. - saveznici se sastaju na Elbi, započinju osvajanje Berlina, 30.
aprila 1945. Hitler, njegova žena Eva i njegovi bliži saradnici su izvrišili
samoubistvo.
- 2. maja 1945. Berlin kapitulira.
- 8. maja 1945. kapitulira Njemačka pred zapadnim saveznicima, a 9. maja
pred SSSR-om. Njemačka podijeljena na 4 okupacione zone.
 KAPITULACIJA JAPANA

− Na istoku Japan gubi filipinske otoke, borbe se prenose na

Japanske otoke, osvajanjem grada Okinava, Amerikanci
napreduju ali su iscpljeni i donose odluku o bacanju atomskih
bombi:
− 6.8.1945. na Horošimu
− 9.8.1945. na Nagasaki
− 2.9.1945. kapitulira Japan