TEHNIČKA ŠKOLA

BRČKO DISTRIKT
BOSNA I HERCEGOVINA
ŠKOLSKA 2018/2019.

PODRUČJE RADA : ELEKTROTEHNIKA

ZANIMANJE : ELEKTRIČAR

ZAVRŠNI RAD

TEMA :

PUŠTANJE U RAD TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA SKLOPKOM ZVIJEZDA-TROUGAO

TIPKAMA START/STOP.

MENTOR: UČENIK:

Gojko Pantić Stevo Žarkić

BRČKO, 2019.god.
ZADATAK:
1.
3.
4.

IZRADITI / PRORAČUNATI / NACRTATI :

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

MIŠLJENJE KOMISIJE O PISMENOM DIJELU ZAVRŠNOG RADA :

OCJENA OPISANOG DJELA ZAVRŠNOG RADA :

PITANJA ZA USMENU ODBRANU PISANOG DIJELA ZAVRŠNOG RADA

1.
2.
3.

OCJENA ZA USMENU ODBRANU PISANOG ZAVRŠNOG RADA :

ZAKLJUČNA OCJENA ZAVRŠNOG RADA :

IZDVOJENO MIŠLJENJE KOMISIJE :

1. PREDSJEDNIK :
2. ISPITIVAČ
3. STALNI ČLAN
SADRŽAJ

2. ELEKTRIČNA ŠEMA ......................................................................................................... 1-3

3. MATERIJAL POTREBAN ZA IZRADU ZAVRŠNOG RADA ...................................................... 4
4. KABLOVI I KABLOVSKI PRIBOR ........................................................................................ 5-10
5. OSIGURAČI ..................................................................................................................... 11-16
6. SKLOPKE I SKLOPNE NAPRAVE ........................................................................................ 17
7. PREKIDAČI ...................................................................................................................... 18-20
8. RELEJI............................................................................................................................. 21-26
9. TASTERI-TIPKALA............................................................................................................ 27
10. ELEKTRO-MAGNETNA SKLOPKA (KONTAKTOR) ............................................................... 28-30
1. BIMETALNI RELEJ............................................................................................................ 31-32
11. ASINHRONA MAŠINA ..................................................................................................... 33
11.1 OPIS I NAMJENA ASINHRONIH MAŠINA.................................................................... 33
11.2 IZVEDBA ASINHRONIH MAŠINA .................................................................................. 34-36
11.3 PRINCIP RADA ASINHRONOG MOTORA ...................................................................... 37-38
1. UPUŠTANJE ASINHRONOG MOTORA U RAD .................................................................. 38
UPUŠTANJE U RAD ASINHRONOG MOTORA SA KLIZNOKOLUTNIM ROTOROM .................... 38-39
UPUŠTANJE U RAD ASHINHRONOG MOTORA SA KRATKO SPOJENIM ROTOROM ................ 39-40
2. UPUŠTANJE ASINHRONOG MOTORA PREKLOPKOM ZVIJEZDA TROUGAO... 40-44
POTREBNE KOMPONENTE ZA IZVOĐENJE UPUŠTAČA TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA
KOPČANJEM U ZVIJEZDA TROUGAO .................................................................................. 45-47
OPIS PROCESA IZRADE UPUŠTAČA TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA ZVIJEZDA TROUGAO..47-49
1. ŽAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA ................................................................................. 50-55
1. ZAKLJUČAK..................................................................................................................... 56
ENERGETSKI STRUJNI KRUG

F1...F3

K
K2 K3

 K1 – GLAVNI SKLOPNIK
 K3 – SKLOPNIK ZVIJEZDA
 M – PRIKLJUČIŠTE MOTORA
 K2 – SKLOPNIK TROUGAO
 RF – BIMETALNA ZAŠTITA
 F1…F3 - OSIGURAČI ENERGETSKOG KRUGA

1
UPRAVLJAČKI STRUJNI KRUG – RAZVIJENA SHEMA

 K1 – GLAVNI SKLOPNIK
 K2 – SKLOPNIK TROUGAO
 K3 – SKLOPNIK ZVIJEZDA
 RF – BIMETALNA ZAŠTITA
 TR – VREMENSKI RELEJ
 S1 – TIPKALO START
 S2 – TIPKALO STOP
 F4 – OSIGURAČ UPRAVLJAČKOG KRUGA

2
UPRAVLJAČKI STRUJNI KRUG – STRUJNA SHEMA

95

21

13

22

13

14

15 15

16 18

31 31

32 32

A1

A2

3
MATERIJAL ZA IZRADU ŽAVRŠNOG RADA

MATERIJAL KOJI JE POTREBAN ZA IZRADU ZAVRSNOG RADA JE:

 DRVENA PLOČA

 PRIKLJUCNI KABAL PP/Y-Y 5X2,5MM2 (5M)

 ELEKTRO-MAGNETNA SKLOPKA (3)

 BIMETALNI RELEJ (1)

 AUTOMASKI OSIGURACI (16A) 3 KOMADA I AUTOMASKI OSIGURAC (10A)

 VREMENSKI RELEJ 0-30 SEC 5A (1)

 START/STOP NC/NO TIPKE

 KANALICE (5M)

 STOPICE (IGLICASTE) 40-50 KOMADA

 PVC VEZICE

4
 KABLOVI I KABLOVSKI PRIBOR

KABLOVI SLUŽE ZA NAPAJANJE POTROŠAČA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM I ZA

PRIJENOS ELEKTRIČNIH ODNOSNO OPTIČKIH SIGNALA. ELEKTRIČNI SIGNALI SE
PRENOSEBAKARNIM VODIČIMA, DOK SE OPTIČKI SIGNALI PROVODE KROZ
STAKLENO VLAKNO. OPTIČKI KABLOVI SU U SVE ŠIROJ UPOTREBI U
KOMUNIKACIJAMA. KONSTRUKCIONI ELEMENTI KABLA SU PRIKAZANI NA SLICI
0.2.

SLIKA 0.2 KONSTRUKCIONI ELEMENTI KABLA

PROVODNICI (VODIČI) SA IZOLACIJOM SE ZOVU ŽILE. CJELINA OD NEKOLIKO
ŽILA SE ZOVE JEZGRO. PLAŠT SE POSTAVLJA U CILJU ZAŠTITE JEZGRA. PLAŠT SE
IZRAĐUJE OD GUME, PVC-A ILI METALA. OMOTAČ JE MEHANIČKA ZAŠTITA
KABLA. KOD TELEKOMUNIKACIONIH KABLOVA ŽILE SE FORMIRAJU U PARICE I
ČETVORKE. DVIJE ŽILE ČINE PARICU, A ČETIRI ČETVORKU. PROVODNICI MOGU
BITI PUNI I UPREDENI OD VIŠE TANJIH ŽICA. ZA POKRETNE POTROŠAČE SE
OBAVEZNO UPOTREBLJAVAJU UPREDENI (LICNASTI) PROVODNICI. DANAS SE
KORISTE SLJEDEĆI IZOLACIONI MATERIJALI: GUMA, POLIVINILHLORID (PVC),
POLIETILEN I SILIKON. KABLOVI IZOLIRANI GUMOM SE KORISTE ZA NAPAJANJE
POKRETNIH POTROŠAČA. KABLOVI IZOLIRANI POLIVINILHLORIDOM SU U
NAJŠIROJ UPOTREBI. POLIVINILHLORID GORI SAMO AKO JE IZNAD PLAMENA,
ALI SE PLAMEN NE ŠIRI.

5
POLIETILEN IMA SVE DOBRE OSOBINE POLIVINILHLORIDA, A UZ TO IMA VEĆU
OTPORNOST NA POVIŠENE TEMPERATURE. SILIKON SE KORISTI ZA IZOLACIJU
KABLOVA KOJI NAPAJAJU GRIJAČE I DRUGDJE GDJE JE PRISUTNA VISOKA
TEMPERATURA. KOMPLETNA OZNAKA KABLA PREMA VAŽEĆEM JUS STANDARDU
IMA SEDAM DIJELOVA, ALI U PRAKSI SE NAJČEŠĆE KORISTE SKRAĆENE OZNAKE.
NPR. KABL SA TRI ŽILE POVRŠINE POPREČNOG PRESJEKA PROVODNIKA 2,5 MM2
IZOLIRAN POLIVINILHLORIDOM SE OZNAČAVA: PP-Y 3X2,5 MM2 .

KAO ŠTO JE VIDLJIVO PRVI DIO OZNAKE SE ODNOSI NA VRSTU IZOLACIJE, A

DRUGI NA BROJ I PRIJESJEK PROVODNIKA. NAJČEŠĆE UPOTREBLJAVANI
KABLOVI SU: P/L, GG/J, P, P/F, PP-Y, PP/R, PP 00, PP41, PP 44, TI, Y(ST)Y, X 00-A, X
00/0-A I

KOAKSIJALNI KABLOVI, SLIKA 0.3.

SLIKA 0.3 KOAKSIJALNI KABLOVI

6
KABL P/L SE UPOTREBLJAVA ZA NAPAJANJE POKRETNIH POTROŠAČA MANJE SNAGE
KAO ŠTO SU NPR. STONE LAMPE, RADIO-APARATI ITD. SADRŽE DVIJE ŽILE SA LICNASTIM
PROVODNICIMA. A NAPAJANJE POKRETNIH POTROŠAČA KAO ŠTO SU ELEKTRIČNI

ŠTEDNJACI, MJEŠALICE I SL. SE KORISTE KABLOVI GG/J. SADRŽE TRI ILI PET ŽILA
OVISNO O TOME DA LI NAPAJAJU MONOFAZNE ILI TROFAZNE POTROŠAČE. KABL
P IMA JEDNU ŽILU SA PUNIM PROVODNIKOM, A KORISTI SE ZA OŽIČENJE U
ELEKTROORMARIMA. KABL P/F IMA JEDNU ŽILU SA UPREDENIM FINOŽIČNIM
PROVODNIKOM, A NAJČEŠĆE SE KORISTI ZA GALVANSKO IZJEDNAČAVANJE
POTENCIJALA. KABLOVI TIPA PP-Y I PP/R SE KORISTE ZA IZVOĐENJE
ELEKTRIČNIH INSTALACIJA NISKOG NAPONA. KABL PP-Y JE OKRUGLOG, A PP/R
PLJOSNATOG PRIJESJEKA. KABL PP-Y JE KVALITETNIJI U ODNOSU NA PP/R(SLIKA
0.4).

SLIKA 0.4 KABEL OKRUGLOG I PLJOSNATOG PRESJEKA

KABL PP/R SE NE SMIJE KORISTITI U VLAŽNIM PROSTORIJAMA KAO ŠTO SU NPR.
KUPATILA I PODRUMI I NE SMIJE SE POSTAVLJATI DIREKTNO NA DRVO. KABL PP-
Y SE SMIJE KORISTITI U VLAŽNIM PROSTORIJAMA I SMIJE SE POSTAVLJATI
DIREKTNO NA DRVO. KABLOVI PP-Y I PP/R SE IZRAĐUJU KAO TROŽILNI I
PETOŽILNI. TROŽILNI SE KORISTE ZA NAPAJANJE MONOFAZNIH, A PETOŽILNI
TROFAZNIH POTROŠAČA. KOD TROŽILNOG KABLA IZOLACIJA FAZNOG VODIČA
(L) JE CRNE BOJE, IZOLACIJA NEUTRALNOG VODIČA (N) JE PLAVE, A ZAŠTITNOG
VODIČA (PE) ŽUTO-ZELENE BOJE. PETOŽILNI KABL IMA JOŠ DVA FAZNA VODIČA,
JEDAN SMEĐE I JEDAN CRNE BOJE. S OBZIROM DA KOD PETOŽILNOG KABLA
IMAMO DVIJE CRNE ŽILE, ONE SE RAZLIKUJU TAKO ŠTO JE JEDNA NA OBODU, A
DRUGA U SREDINI KABLA. KABL PP-Y NE SMIJE BITI IZLOŽEN DIREKTNOM
SUNČEVOM SVJETLU.

7
TAMO GDJE JE PRISUTNO DIREKTNO DJELOVANJE SUNČEVIH ZRAKA KORISTI SE KABL PP
00. ZA KABL PP-Y SE KORISTE I OZNAKE PGP I NYM. KABLOVI PP 00, PP 41 I PP 44
SE KORISTE ZA NAPAJANJE POTROŠAČA VEĆIH SNAGA. KABL PP 00 IMA PLAŠT I
OMOTAČ OD POLIVINILHLORIDA, DOK PP 41 I PP 44 IMAJU METALNE PLAŠTOVE
ŠTO IH ČINI DALEKO OTPORNIJIM NA MEHANIČKA NAPREZANJA. PLAŠT KABLA
PP44 JE OD POCINČANE ŽICE ŠTO GA ČINI OTPORNIM NA AGRESIVNE SREDINE
TAKO DA SE MOŽE POLAGATI U RIJEKE I MORE. DRUGA OZNAKA ZA KABL PP 00
JE NYY. KABL TI SE KORISTI ZA IZVOĐENJE TELEFONSKIH INSTALACIJA, A Y(ST)Y
ZA PRIJENOS PODATAKA BRZINOM DO 10MBIT/S. ZA VISOKE BRZINE PRIJENOSA
PODATAKA SE KORISTE OSMOŽILNI KABLOVI UTP, FTP I STP. KABLOVI X 00-A I X
00/0-A IMAJU PROVODNIKE OD ALUMINIJUMA, A IZOLACIJU OD POLIETILENA.
KABL X 00/0-A ZA RAZLIKU OD X 00-A IMA NOSIVO UŽE. PREDSTAVLJAJU
SAMONOSIVE KABLOVSKE SNOPOVE (SKS) I KORISTE SE ZA NISKONAPONSKE
NADZEMNE MREŽE I ZA NADZEMNE KUĆNE PRIKLJUČKE. KOAKSIJALNI KABLOVI
IMPEDANSE 75 Ω SE KORISTE ZA ANTENSKE INSTALACIJE I KOD POJEDINIH
VRSTA RAČUNARSKIH MREŽA.

KABLOVSKI PRIBOR ČINE SLJEDEĆI

ELEMENTI: 1.)KABLOVSKE KAPE

2.)KABLOVSKE GLAVE

3.)KABLOVSKE SPOJNICE

4.)KABLOVSKE PAPUČICE

(STOPICE) 5.)SPOJNE ČAHURE

6.)KABLOVSKE OBUJMICE

7.)KABLOVSKE UVODNICE. KABLOVSKE KAPE SE UPOTREBLJAVAJU KAO

PRIVREMENA ZAŠTITA KRAJEVA KABLOVA OD PRODORA VLAGE KOJA MOŽE
ŠTETNO UTJECATI NA IZOLACIJU KABLA. IZRAĐUJE SE OD KABLOVSKE MASE
KOJOM SE ZALIVA KRAJ KABLA. KABLOVSKA GLAVA JE TRAJNA ZAŠTITA
KRAJA KABLA OD PRODORA VLAGE, A UJEDNO OMOGUĆAVA DA SE KRAJEVI
KABLA OTVORE I ŽILE PRIPREME ZA SPAJANJE. NA SLICI

0.5 JE PRIKAZAN KRAJ KABLA SA KABLOVSKOM GLAVOM.

8
 SLIKA 0.5 KRAJ KABLA SA KABLOVSKOM GLAVOM

KABLOVSKE SPOJNICE SE UPOTREBLJAVAJU ZA SPAJANJE KABLOVA. DUGO

VREMENA SU BILE U UPOTREBI METALNE SPOJNICE, A DANAS SE SVE VIŠE
KORISTE SPOJNICE OD SMOLASTIH MASA. PRIJESJEK METALNE SPOJNICE JE DAT
NA SLICO 0.5.

SLIKA 0.6 PRESJEK METALNE SPOJNICE

9
SPAJANJE PROVODNIKA SE VRŠI LEMLJENJEM ILI KABLOVSKIM ČAHURAMA,
NAKON ČEGA SE SPOJNICA ZALIVA KABLOVSKOM MASOM ZA IZOLACIJU. KOD
SPOJNICA OD SMOLASTIH MASA SE NE VRŠI ZALIVANJE.TOPLOSKUPLJAJUĆE
SPOJNICE SE ZAGRIJAVANJEM PLINSKIM GORIONIKOM SLJEPLJUJU ZA KABL.
SLJEPLJIVANJE HLADNOSKUPLJAJUĆIH SPOJNICA SE VRŠI HEMIJSKIM PUTEM.
KABLOVSKE PAPUČICE (STOPICE) SE KORISTE ZA SPAJANJE KABLOVA U
ELEKTROORMARIMA. POSTOJI PRAVA PAPUČICA I PAPUČICA ZA SPAJANJE POD
PRAVIM UGLOM, KAO ŠTO JE PRIKAZANO NA SLICI 0.7.

SLIKA 0.7 PRAVA PAPUCICA I PAPUCICA ZA SPAJANJE POD PRAVIM UGLOM

SPOJNE ČAHURE SLUŽE ZA SPAJANJE PROVODNIKA. DVA KRAJA PROVODNIKA
SE UVLAČE U ČAHURU, A ZATIM SE KLIJEŠTIMA VRŠI STEZANJE ČAHURE ČIME
SE OSTVARUJE SPOJ PROVODNIKA. KABLOVSKE OBUJMICE SE
UPOTREBLJAVAJU ZA POSTAVLJANJE PROVODNIKA NA ZIDOVE, STROPOVE,
UŽAD I METALNE KONSTRUKCIJE. IZRAĐUJU SE OD METALA I PLASTIKE, A
UČVRŠĆUJU SE EKSERIMA, VIJCIMA, LIJEPLJENJEM I SAVIJANJEM. NA SLICI 0.8
SU PRIKAZANE RAZLIČITE KONSTRUKCIJE OBUJMICA .

SLIKA 0.8 KONSTRUKCIJE OBUJMICA

ZA UČVRŠĆIVANJE KABLOVA NA METALNE ŠIPKE SE KORISTE SAVITLJIVE
OBUJMICE IZRAĐENE OD LIMENE TRAKE PRESVUČENE PLASTIKOM. KABLOVSKE
UVODNICE SLUŽE ZA UVOĐENJE KABLOVA U ELEKTROORMARE. IZRAĐUJU SE OD
METALA I PLASTIKE, A ULOGA IM JE DA ŠTITE IZOLACIJU KABLA OD OŠTEĆENJA I
DA OMOGUĆE ZAPTIVANJE UVODA KABLA U ORMAR.

10
OSIGURAČI

OSIGURAČ JE SKLOPNI APARAT KOJI SLUZI ZA ZASTITU INSTALACIONI VODOVA

OD VELIKIH STRUJA KRATKOG SPOJA. STRUJA KRATKOG SPOJA GOTOVO JE
UVIJEK DOVOLJNO JAKA DA RAZORI IZVOR, PA SE U IZVORE UGRAĐUJU
OSIGURAČI KOJI PREKIDAJU STRUJNI TOK AKO STRUJA KROZ NJIH PRERASTE
DOPUŠTENU VRIJEDNOST. PREJAKE STRUJE MOGU OŠTETITI I TROŠILA, ALI I
INSTALACIJE, PA SE I SKUPLJA TROŠILA, KAO I SVE ELEKTRIČNE INSTALACIJE,
ŠTITE ODGOVARAJUĆIM OSIGURAČIMA.POSTOJI VIŠE VRSTA OSIGURAČA, A TO
SU:

TOPLJIVI OSIGURACI TIPA

D NOZASTI OSIGURACI
TIPA N AUTOMASKI
OSIGURACI

SLIKA 0.9 TOPLJIVI OSIGURAC

11
ZA KUĆNE INSTALACIJE GRADSKOG NAPONA KORISTE SE RASTALNI OSIGURAČI
SA IZMJENJIVIM UMETCIMA U KERAMIČKOM KUĆIŠTU. TOČNO DIMENZIONIRANA
OTPORNA NIT UGRAĐENA JE U KERAMIČKU "BOČICU" S LIMENIM KAPICAMA NA
OBA KRAJA, KOJU ZOVEMO UMETAK. NA ZADNJEM KRAJU IZ UMETKA STRŠI
ZADEBLJANI KRAJ RASTALNE NITI (TZV. ZASTAVICA) KOJI OTPADA U SLUČAJU
PREGARANJA OSIGURAČA, PA PO TOME VIDIMO KOJI JE OSIGURAČ PREGORIO AKO
IH JE VIŠE U GRUPI. UMETAK SE UMEĆE U PORCULANSKO KUĆIŠTE OSIGURAČA SA
KALIBRIRANIM SJEDIŠTEM, KOJE SPRJEČAVA DA SE U KUĆIŠTE UMETNE JAČI
OSIGURAČ (DEBLJEG VRHA) OD ONOGA KOGA JE ZA NAŠU INSTALACIJU
PREDVIDIO PROJEKTANT

ELEKTROINSTALACIJE.RAZLIKUJEMO BRZE I TROME OSIGURAČE. BRZI

OSIGURAČI PREGORE ČIM STRUJA PRERASTE NAZIVNU VRIJEDNOST OSIGURAČA,
ŠTO BI PONEKAD MOGLO ONEMOGUĆITI NORMALNO KORIŠTENJE NEKIH TROŠILA
(ELEKTROMOTORI, HLADNI GRIJAČI I DR. NORMALNO UZROKUJU KRATKOTRAJNI
STRUJNI UDAR U ELEKTRIČNOJ INSTALACIJI PRILIKOM UKLJUČENJA). TROMI
OSIGURAČI DOPUŠTAJU KRATKOTRAJNA PREOPTEREĆENJA, A PREGORJET ĆE
SAMO AKO STRUJA IZNAD DOPUŠTENE, POTRAJE VIŠE OD SEKUNDU, DVIJE. KOD
RASTALNIH OSIGURAČA TO SE POSTIŽE PUNJENJEM KVARCNOG PIJESKA U
UMETAK. OKOLJNJI PIJESAK, DOK JE HLADAN, HLADI METALNU NIT OSIGURAČA I
SPRJEČAVA NJEZINO TRENUTNO TALJENJE, MEĐUTIM AKO SUVIŠE JAKA STRUJA
POTRAJE, OSIGURAČ ĆE IPAK PREGORJETI KAD SE ZAGRIJE I OKOLJNJI
PIJESAK.KADA OSIGURAČ PREGORI, UNIŠTENI UMETAK (PATRONA) MORA SE
ZAMIJENITI NOVIM

12
TOPLJIVI OSIGURACI TIPA D SU IZRADJENI OD PORCULANA I MESINGA.
POSTAVLJAJU SE NA NOSEĆU METALNU PLOČU.

SLIKA 1.1 TOPLJIVI OSIGURAC TIPA D

NISKONAPONSKI VISOKOUČINSKI OSIGURAČI,OSIGURAČI TIPA N SE KORISTE NA

MESTIMA U ELEKTRIČNOJ MREŽI GDE SE OČEKUJE VELIKA SNAGA KRATKOG
SPOJA. OVI OSIGURAČI SE KORISTE ZA ZAŠTITU KABLOVA I RASKLOPNIH
UREĐAJA OD STRUJA PREOPTEREĆENJA I STRUJA KRATKIH SPOJEVA. IZRAĐUJU
SE ZA NAPONE DO 500 V NAIZMENIČNE STRUJE I DO 600 V JEDNOSMERNE.

PODNOŽJE OSIGURAČA JE IZRAĐENO U OBLIKU TEMELJNE PORCULANSKE

PLOČE SA KONTAKTNIM VILJUŠKAMA I PRIKLJUČNIM STEZALJKAMA, DOK JE
PATRON IZRAĐEN U OBLIKU ZATVORENOG KERAMIČKOG TELA, SA
KONTAKTIMA U OBLIKU NOŽA. KONTAKTI PATRONA ODGOVARAJU
KONTAKTIMA NA POSTOLJU. ZA BEZOPASNO STAVLJANJE I VAĐENJE PATRONA
UPOTREBLJAVA SE IZOLACIONA RUČKA.

13
ZA STRUJE DO 600 APOSTOJE TRI OSNOVNE VELIČINE NV 200, NV 400 I NV 60

SLIKA 1.2 NOZASTI OSIGURAČI TIPA N

14
DANAS SE I U KUĆANSTVIMA ČESTO KORISTE MAGNETSKI
(AUTOMATSKI) OSIGURAČI (DESNO) KOJI SU DALEKO PRAKTIČNIJI
OD RASTALNIH. U

NJIMA ELEKTROMAGNET ISKLJUČUJE UGRAĐENU SKLOPKU KADA STRUJA

PRERASTE NAZIVNU VRIJEDNOST OSIGURAČA.

SLIKA 1.3 PRESJEK AUTOMASKOG OSIGURACA

NAKON "ISPADANJA" TAKVOG OSIGURAČA, IZA OTKLANJANJA UZROKA

PREOPTEREĆENJA DOVOLJNO JE POLUGICU SKLOPKE VRATITI U GORNJI
POLOŽAJ, ČIME SE SKLOPKA OSIGURAČA OPET UKLJUČUJE. MAGNETSKI
OSIGURAČ SE KORISTI I U ULOZI LIMITATORA. U TOJ ULOZI ON SPRJEČAVA
ISTOVREMENO UKLJUČENJE VEĆEG BROJA JAKIH TROŠILA U KUĆANSTVU. TIME
SE NASTOJE SMANJITI VRŠNA OPTEREĆENJA ELEKTRIČNE MREŽE U VRIJEME
KADA SVI KORISTE VIŠE STRUJE (PRIPREMA RUČKA I SL.), PA SE OPTEREĆENJE
RAVNOMJERNIJE RASPOREĐUJE TIJEKOM DANA I NOĆI. AKO LIMITATOR ISPADA,
PRIVREMENO TREBA ISKLJUČITI NEKO JAČE TROŠILO (NPR. BOJLER)

U INDUSTRIJI I ENERGETSKIM SUSTAVIMA KORISTE SE I DRUGAČIJI OSIGURAČI

ZA VELIKE JAKOSTI STRUJE, VISOKE NAPONE I DR.

15
SLIKA 1.4 AUTOMASKI OSIGURACI

16
 SKLOPKE-SKLOPNE NAPRAVE

PODELA SKLOPNIH NAPRAVA PREMA PREKIDNOJ MOĆI:

 RASTAVLJAČI (NE PREKIDAJU STRUJE )

 SKLOPKE (PREKIDAJU STRUJE NORMALNOG RADNOG STANJA, EVENTUALNOSTRUJE
PREOPTEREĆENJA)
 PREKIDAČI (PREKIDAJU STRUJE PREOPTEREĆENJA I STRUJE KRATKIH SPOJEVA )
PREMA KONSTRUKCIJI SKLOPKE DELIMO NA:

 INSTALACIONE SKLOPKE
 KONTAKTORE
 TASTERE
 LIMITIRAJUĆE (KRAJNJE) SKLOPKE
 GREBENASTE SKLOPKE
 POSTOJE RAZNE KOMBINACIJE I IZVEDBE SKLOPKI.

SKLOPKE PREMA PRIMJENI SE DIJELE NA:

 ZAŠTITNE SKLOPKE: (ZAŠTITA OD NEDOPUSTIVIH TERMI ČKIH I MEHANI

ČKIH NAPREZANJA KOD NEDOPUSTIVIH IZNOSA STRUJE, NAPONA
POGREŠKE IPODNAPONA).

 UPRAVLJAČKE SKLOPKE: (OVISNO O ULOZI U TEHNOLOŠKOM PROCESU UKLAPAJU I

PREKIDAJU STRUJNE KRUGOVE).
 –

 -RASTAVNE SKLOPKE: (RASTAVLJANJE STRUJNOG KRUGA S VIDLJIVIM

POLOŽAJEM KONTAKATA ILI POKAZIVA ČEM SKLOPNOG POLOŽAJA).

 -KOMANDNE SKLOPKE: (UKLAPAJU POMO ĆNE STRUJNE KRUGOVE (NPR. RELEJI)).

17
PREKIDAČI

PREKIDAČI SU UREĐAJI KOJI SLUŽE ZA UKLAPANJE I SKLAPANJE STRUJNIH

KRUGOVA, ALI TAKOĐER I ZA ZAŠTITU STRUJNIH KRUGOVA OD STRUJA
KRATKOG SPOJA. DJELIMO IH NA VISOKONAPONSKE I NISKONAPONSKE. KOD
VISOKONAPONSKIH PREKIDAČA JAVLJA SE PROBLEM ELEKTRIČNOG LUKA. PA
TAKO KOD VISOKOG NAPONA PREKIDAČI SE DJELE NA: ULJNE, MALOULJNE,
HIDROMATSKE, PNEUMATSKE, SF6, PLINOTVORNE, S USKIM RASPOROM, DEION,
VAKUUMSKI. VN PREKIDAČI SE NAJČEŠĆE KORISTE U RASKLOPNIM
POSTROJENJIMA U TRAFO STANICAMA. POSTAVLJAJU SE PRIJE RASTAVLJAČA,
JER SE PREMA RASPOREDU ISKAPČANJA PRVO SE ISKLJUČUJE PREKIDAČ, A

ZATIM RASTAVLJAČ.

ULJNI PREKIDAČI

ULJNI PREKIDAČ JE NAJSTARIJI TIP PREKIDAČA I DANAS SE KORISTI SAMO U

SAD-U I ENGLESKOJ. U TRENUTKU RAZDVAJANJA KONTAKATA STVARA SE
ELEKTRIČNI LUK KOJI

OKO SEBE STVARA MJEHUR KOJI EKSPANDIRA. ULJE U KOTLU SE TLAČI O

STJENKE KOTLA I POŠTO SE NE MOŽE VIŠE ŠIRIT ONO PROBIJA MJEHUR I ULAZI U
JEZGRU LUKA. NA DNU KOTLA PREKIDAČA SE SAKUPLJA GAREŽ PA SE ULJE
MORA REDOVITO KONTROLIRATI I MJENJATI. TAKOĐER POSTOJI OPASNOST OD
EKSPLOZIJE POKLOPCA KOTLA. POSTOJE DVIJE IZVEDBE JEDNOPOLNA I
DVOPOLNA. KOD OVIH PREKIDAČA ULJE SLUŽI ZA GAŠENJE LUKA, IZOLACIJU
IZMEĐU KOTLA I MEĐUFAZNU IZOLACIJU,

MALOULJNI PREKIDAČI

KOD OVOG PREKIDAČA ULJE IMA SAMO JEDNU FUNKCIJU, A TO JE SREDSTVO

ZA GAŠENJE LUKA. KOD ŠIRENJA KONTAKATA JAVLJA SE ELEKTRIČNI LUK KOJI

STVARA PLINSKI MJEHUR. POŠTO JE CJELI PROSTOR ISPUNJEN ULJEM ONO SE NE

MOŽE ŠIRITI PA SE OPIRE O STJENKE S ČIME RASTE PRITISAK. POŠTO JE
PRITISAK

18
HIDROMATSKI PREKIDAČI

SREDSTVO ZA GAŠENJE LUKA U OVOM PREKIDAČU JE DESTILIRANA VODA I

GLIKOL. U TRENUTKU RAZDVAJANJA KONTAKATA OKO KONTAKATA SE STVARA
LUK U HIDRINU. HIDRIN IMA TENDENCIJU ŠIRENJA I ON SE OPIRE O STJENKE.
POMIČNI KLIP SE MIČE I SABIJA OPRUGE. HLADAN HIDRIN SE IZ GORNJEG DJELA
KOMORE ULAZI U JEZGRU LUKA I GASI GA. HIDRIN KOJI ISPARI ODLAZI U
METALNU GLAVU GDJE SE PONOVO KONDENZIRA.

PNEUMATSKI PREKIDAČI

KOD OVOG PREKIDAČA IMAMO TRI IZVEDBE:

1. KOMORA S POPREČNIM MLAZOM

2. KOMORA S RADIALNIM MLAZOM

3. KOMORA S UZDUŽNIM MLAZOM

KAD SE KONTAKTI RAZDVOJE, LUK U OVOM SLUČAJU NASTAJE U ZRAKU. KOD

OVIH PREKIDAČA LUK SE IZDULJUJE POMOČU ZRAKA KOJI PUŠE IZ RAZLIČITIH
SMJEROVA, OVISNO O IZVEDBI. OVI PREKIDAČI TAKOĐER TREBAJU IMATI I
KOMPRESORE ZA ZRAK.

SF6 PREKIDAČI

U OVIM PREKIDAČIMA SE NALAZI PLIN SF6 KOJI IMA DOBRA SVOJSTVA ZA

GAŠENJE LUKA JER IMA 15% VEĆU PROBOJNU ČVRSTOĆU U ODNOSU NA ULJE. U
ZATVORENOM POLOŽAJU ISKLOPNA OPRUGA JE NAPETA POGONSKIM
CILINDROM. KAD DOĐE DO ISKLOPA POMOČNI KONTAKT SE ODVAJA OD

19
PLINOTVORNI PREKIDAČI

U TRENUTKU RAZDVAJANJA KONTAKATA NASTAJE LUK KOJI GORI U PROSTORU

IZMEĐU PLINOTVORNOG MATIRIJALA. PLINOTVORNI MATERIJAL U KONTAKTU
SA LUKOM STVARAPLIN. DOK SU KONTAKTI UNUTAR PLINOTVORNIH CJEVI
TLAK RASTE I OTPHUJE LUK. OVI PREKIDAČI NISU UŠLI U PUNU REDOVNU
UPORABU RADI BRZOG TROŠENJA MATERIJALA.

PREKIDAČI SA USKIM RASPOROM

KOD OVIH PREKIDAČA PRINCIP RADA SE ZASNIVA NA MAGNETSKOM POLJU.

POLJE OTPUHUJE LUK IZMEĐU KERAMIČKIH PLOČA I GASI GA. PROLASKOM
STRUJE KROZ ZAVOJNICU STVARA SE POLJE KOJE ODREĐUJEMO PRAVILOM
LJEVE RUKE. KOD RAZDVAJANJA KONTAKATA STVARA SE LUK KOJEG
STVORENO MAGNETSKO POLJE ŠIRI I OTPUHUJE PREMA MAGNETSKOM
RASPORU I GASI.

DEION PREKIDAČI

KAD DOĐE DO RAZMICANJA KONTAKATA NASTAJE LUK KOJI SE

MOGNETSKIM OTPUHIVANJEM POTSIKUJE PREMA REŠETKI I TAMO SE CJEPA
U VIŠE PARALENIH LUKOVA. BROJ METALNIH PLOČA OVISI O NAZIVNOM
NAPONU. KOD GAŠENJA LUKA BITNO JE DA PLOČE OSTANU HLADNE ŠTO SE
POSTIŽE BRZIM MAGNETSKIM OTPUHIVANJEM.

VAKUMSKI PREKIDAČI

OVI PREKIDAČI U NOVIJE VRIJEME SE VIŠE RAZVIJAJU RADI SVOJE JEDNOSTAVNOSTI CJENE I ISPLATIVOSTI. ONI
SE TAKOĐER MOGU POSTAVITI U EKSPLOZIVNU OKOLINU. KOD RAZDVAJANJA KONTAKATA NASTAJE LUK KOJI
GORI U VAKUUMU U KOMORI. U OVOM PREKIDAČU STRUJA SVOJIM POLJEM TJERA LUK PREMA RUBU I GASI
GATIME.

20
RELEJI

RELEJ JE JEDNA OD NAJČEŠĆE KORIŠĆENIH ELEKTRIČKIH KOMPONENTI KOJE SE KORISTE U

SAVREMENOM AUTOMATIZACIJI. IMAJU NIZ POGODNOSTI KOJE UTIČU NA ČESTU PRIMENU, JEDNE
OD NJIH SU RAD NA OPSEGU TEMPERATURA OD -40OC DO +80OC KAO I LAKO ODRŽAVANJE.

POSTOJE NEKOLIKO VRSTE RELEJA: RELEJI SNAGE, STEP RELEJI, INDUSTRIJSKI RELEJI, VREMENSKI
RELEJI ITD. ISTO TAKO POSTOJI VELIKI BROJ FIRMI KOJE IH PROIZVODE: ISKRA, FINDER,
NINGBO,TELEDYNE, OMRONI I DRUGI.

PRINCIP RADA RELEJA

RELEJ JE NAPRAVA KOJA SE KORISTI ZA PREKIDANJE ILI USPOSTAVLJANJE STRUJNOG KOLA PUTEM
ELEKTROMAGNETA KOJI OTVARA I ZATVARA STRUJNE KONTAKTE. ELEKTROMAGNET SE OBIČNO
SASTOJI OD MNOGOBROJNIH NAMOTAJA BAKRENE ŽICE NA ŽELEZNOM JEZGRU.

KADA STRUJA TEČE KROZ ŽICU (PRIMARNO STRUJNO KOLO), OKO ELEKTROMAGNETA SE STVARA
MAGNETNO POLJE KOJE PRIVLAČI ŽELEZNU KOTVU. KOTVA NOSI NA SEBI ELEKTRIČNE KONTAKTE,
KOJI ONDA OTVARAJU ILI ZATVARAJU SEKUNDARNO STRUJNO KOLO (STRUJNI KRUG).

21
KADA SE PREKINE STRUJA KROZ ELEKTROMAGNET, ELEKTROMAGNET VIŠE NE PRIVLAČI ŽELEZNU
KOTVU, I ONA SE VRAĆA U POČETNI POLOŽAJ, OBIČNO UZ POMOĆ OPRUGE. TIME ELEKTRIČNI
KONTAKTI PREKIDAJU ILI USPOSTAVLJAJU STRUJNO KOLO, U ZAVISNOSTI OD TIPA KONTAKATA
(NO/NC).

SLIKA 1: A) ISKLJUČEN I B) UKLJUČEN

NA SLICI 1A, RELEJ JE ISKLJUČEN. KONTAKTI BLIŽE ELEKTROMAGNETU (ŽUTI CILINDAR) SU

ZATVORENI (NORMALNO ZATVOREN KONTAKT – NC) A KONTAKTI DALJE OD ELEKTROMAGNETA SU
OTVORENI (NORMALNO OTVOREN KONTAKT – NO). NA SLICI 1B, RELEJ JE UKLJUČEN.
ELEKTROMAGNETNO POLJE PRIVLAČI KOTVU KOJA POMERA SREDNJI KONTAKT KOJI SAD
USPOSTAVLJA VEZU SA DESNIM A PREKIDA VEZU SA LEVIM. NA SLICI 1 JE DAKLE PRIKAZAN RELEJ SA
NAIZMENIČNIM KONTAKTIMA. NA SLICI 1 SE TAKOĐE VIDE I DELOVI RELEJA: 1) ELEKTROMAGNET, 2)
KOTVA, 3) KONTAKTI.

SLIKA 2. SIMBOL RELEJA SA NAIZMENIČNIM KONTAKTIMA

22
DIJELOVI RELEJA

RAM (ENG. YOKE) NA SEBI DRŽI ELEKTROMAGNET (ENG. COIL), KOJI KADA SE PRIKLJUČI NA
NAPAJANJE PRIVLAČI ŽELEZNU KOTVU (ENG. ARMATURE). KOTVA USPOSTAVLJA ILI PREKIDA SET
ELEKTRIČNIH KONTAKATA (ENG. CONTACTS), A VRAĆA SE U POLAZNI POLOŽAJ UZ POMOĆ OPRUGE
(ENG. SPRING), KAD KROZ ELEKTROMAGNET VIŠE NE TEČE STRUJA. NA SLICI 3 MOŽETE VIDETI DELOVE
RELEJA

SLIKA 3: A) KOTVA, B) OPRUGA, C) RAM, D) KONTAKTI, E) ELEKTROMAGNET

23
PODJELA RELEJA

PODELA RELEJA PREMA NAČINU NAPAJANJA

PO NAČINU NAPAJANJA POSTOJE: OBIČNI (NEUTRALNI) I POLARIZOVANI ELEKTROMAGNETSKI RELEJI.
KOD OBIČNIH RELEJA, KOTVA OD ŽELEZA BIĆE PRIVUČENA OD STRANE ELEKTROMAGNETA
NEZAVISNO OD SMERA STRUJE KROZ NJU. OVI RELEJI MOGU DA RADE I NA NAIZMENIČNU (AC) I NA
JEDNOSMERNU (DC) STRUJU. POLARIZOVANI RELEJI KORISTE STALNI (PERMANENTNI) MAGNET, PA SU
OSETLJIVI SAMO NA JEDAN SMER STRUJE. KOD OVIH RELEJA PRILIKOM POVEZIVANJA TREBA PAZITI
NA POLARITET NAPAJANJA.

PODELA RELEJA PO FUNKCIJI

RELEJI MOGU BITI RELEJI ZA OPŠTU UPOTREBU, AUTOMOBILSKI, TELEFONSKI, TELEGRAFSKI,
FREKVENTNI, INDUKCIONI, STRUJNI, STRUJNO-NAPONSKI I DRUGI.
RAZLIKUJEMO I JEDNU POSEBNU KATEGORIJU RELEJA KOJI SE ZOVU VREMENSKI RELEJI. VREMENSKE
RELEJE KARAKTERIŠE UNAPRED DEFINISANO (UGLAVNOM PODESIVO) KAŠNJENJE PRILIKOM
UKLJUČIVANJA ILI PRILIKOM ISKLJUČIVANJA KONTAKATA NAKON DOVOĐENJA UPRAVLJAČKOG
SIGNALA.

VREMENSKI RELEJ SA ZAKAŠNJENJEM PRI UKLJUČIVANJU (SLIKA 4A) NAKON DOBIJANJA

UPRAVLJAČKOG NAPONA (A2-A1) KASNI SA POMERANJEM SVOJIH KONTAKATA ZA UNAPRED
DEFINISANO VREME T. DIJAGRAM SIGNALA KOD OVOG VREMENSKOG RELEJA PRIKAZAN JE NA SLICI
5A.

SLIKA 4. SIMBOL VREMENSKOG RELEJA: A) SA KAŠNJENJEM PRI UKLJUČENJU,

B) SA KAŠNJENJEM PRI ISKLJUČENJU

24
KONTAKTI RELEJA

NORMALNO OTVORENI I NORMALNO ZATVORENI KONTAKTI

VEĆINA RELEJA IMA VIŠE PAROVA KONTAKATA. DA BI SE RAZJASNILO STANJE U KOME SE ONI NALAZE,
UZIMA SE DA JE NORMALNO STANJE KADA STRUJA NE TEČE KROZ ELEKTROMAGNET (RELEJ JE
ISKLJUČEN). RAZLIKUJEMO NORMALO OTVORENE I NORMALNO ZATVORENE KONTAKTE.
OZNAČAVANJE KONTAKATA RELEJA PRIKAZANO JE NA SLICI 6.

SLIKA 6. OZNAČAVANJE KONTAKATA RELEJA

AKO JE NAVEDENO DA JE ODREĐENI PAR KONTAKATA NORMALNO OTVOREN (ENG. NORMAL OPEN –
NO), TO ZNAČI DA SU TI KONTAKTI OTVORENI KAD JE RELEJ ISKLJUČEN (NEMA STRUJE KROZ
ELEKTROMAGNET) A ZATVORENI KAD JE RELEJ UKLJUČEN. OBRNUT JE SLUČAJ ZA NORMALNO
ZATVORENE KONTAKTE (ENG. NORMAL CLOSE – NC).

NORMALNO OTVORENI KONTAKTI SE OBELEŽAVAJU SA BROJČANIM OZNAKAMA 3 I 4 ILI UKOLIKO IH

IMA VIŠE SA 13/14, 23/24, ITD, DOK SE NORMALNO ZATVORENI KONTAKTI OBELEŽAVAJU SA
BROJČANIM OZNAKAMA 1 I 2 ILI UKOLIKO IH IMA VIŠE SA 11/12, 21/22, 31/32, ITD.

U SLUČAJU DA RELEJ POSEDUJE OBE VRSTE KONTAKATA (SLUČAJ KOD RELEJA SA SLIKE 6) PRVI BROJ
(1X, 2X, …) OZNAČAVA FIZIČKI KOJI JE PO REDU DOTIČNI KONTAKT, A DRUGI BROJ (X1, X2, X3 I X4)
OZNAČAVA SAM IZVOD KONTAKTA A SAMIM TIM I TIP KONTAKTA.

25
STRUJA KONTAKATA
PRILIKOM PREKIDANJA JEDNOSMERNIH STRUJA USLED RAZDVAJANJA KONTAKATA DOLAZI DO VEĆEG
VARNIČENJA NEGO KOD NAIZMENIČNIH STRUJA.
KOD NAIZMENIČNIH STRUJA (NA 50 ILI 60 HZ) DOLAZI DO MINIMUMA STRUJE 100 ILI 120 PUTA U
SEKUNDI ZATO JE I VARNIČENJE REĐE I MANJE I KONTAKTI IMAJU DUŽI VEK TRAJANJA. KONTAKTI SU
METALNI, ČESTO PRESVUČENI SLOJEM PLATINE ILI SREBRA RADI BOLJE PROVODNOSTI.
RADNI NAPON I STUJA
NA RELEJIMA SU OBIČNO DATI PODACI SLIČNI OVIMA: 12 VDC, 120 VAC, 3 A. TO ZNAČI DA JE RADNI
NAPON ELEKTROMAGNETA 12 V JEDNOSMERNOG NAPONA(DC), A KONTAKTI SU PREDVIĐENI ZA
PREKIDANJE NAIZMENIČNOG NAPONA(AC) OD 120 V, PRI ČEMU JE STRUJA NE VEĆE OD 3 A.

ČESTI RADNI NAPONI ELEKTROMAGNETA (ZAVOJNICE, PRIMARNOG KOLA) RELEJA SU 5, 12, 24 V.

ČESTI RADNI NAPONI KONTAKATA SU 12 I 24 V JEDNOSMERNOG NAPONA(DC), I 120 I 220 V
NAIZMENIČNOG NAPONA(AC).
PREDNOSTI I MANE RELEJA

PREDNOSTI RELEJA:

1. LAKO PRILAGOĐAVANJE RAZLIČITIM NAPONIMA

2. TEMPERATURNA NEZAVISNOST (-40 DO 80ºC)
3. VISOK OTPOR IZMEĐU ISKLJUČENIH KONTAKATA
4. MOGUĆE UKLJUČIVANJE /ISKLJUČIVANJE VEĆEG BROJA NEZAVISNIH ELEKTRIČNIH KOLA
5. PRISUTNO GALVANSKO RAZDVAJANJE IZMEĐU UPRAVLJAČKOG I GLAVNOG (RADNOG) ELEKTRIČNOG
KOLA
6. JEDNOSTAVNO ODRŽAVANJE

MANE RELEJA:

1. ZAHTEVAJU DOSTA PROSTORA

2. JAVLJAJU SE ŠUMOVI PRI REAGOVANJU (ELEKTRIČNO ZAGAĐENJE MREŽE)
3. OGRANIČENA BRZINA REAGOVANJA (3 -17MS)
4. OSETLJIVI NA UTICAJ PRLJAVŠTINE (PRAŠINA)

26
TASTERI-TIPKALA
TASTER (TIPKALO) SE KORISTI ZA UKLJUČENJE ELEKTRIČNOG ZVONCA I ZA
DAVANJE SIGNALA IMPULSNOM I STUBIŠNOM AUTOMATU. OZNAKE TIPKALA NA
DVOPOLNOJ I JEDNOPOLNOJ SHEMI SU DATE NA SLICI 1.4.

SLIKA 1.8 OZNAKA TIPKALA DVOPOLNA I JEDNOPOLNA SEMA

SLIKA 1.9 TASTERI

SLIKA 2.0 TASTER(START-STOP)

27
ELEKTRO-MAGNETNA SKLOPKA(KONTAKTOR)

SKLOPNIK JE ELEKTROMAGNETSKA SKLOPKA, KOJA POMOĆU MALE

UPRAVLJAČKE SNAGE MOŽE UKLJUČITI POGONE KOJI IMAJU SNAGU OD 4 DO 30
KW. KORISTE SE ZA UKLJUČIVANJE MOTORA, GRIJANJA, KLIMATIZACIJE, DIZALA
ITD.

KONTAKTORI SU VRSTE SKLOPKI ZA DALJINSKO UKLJUČENJE I DRŽANJE U

UKLJUČENOM STANJU.PRAVE SE KAO TROPOLNI I ČETVOROPOLNI, SA ILI BEZ
KOMORE ZA GAŠENJE LUKA .POUZDANI SU, DUGOTRAJNI I JEFTINI,OMOGUĆUJU
KOMANDOVANJE SNAŽNIM POTROŠAČIMA POMOĆU MALIH STRUJA.

ODNOS IZMEĐU STRUJE KOMANDOVANJA I RADNE STRUJE MOŽE BITI DO 1:1000

DIJELOVI ELEKTRO-MAGNETNE SKLOPKE SU:

1.SVITAK
2.ŽELJEZNA JEZGRA (MAGNET)
3.ARMATURA
4.POMIČNI KONTAKT
5.NEPOMIČNI KONTAKT
6.PRITISNA OPRUGA
7. OPRUGA ZA PRITISAK NA KONTAKTE.

28
PREMA BROJU GLAVNIH KONTAKATA KONTAKTORI MOGU DA BUDU TROPOLNI I
ČETVOROPOLNI. MAGNETNO JEZGRO SE NAJČEŠĆE PRAVI OD PUNOG MATERIJALA
ALI MOŽE DA SE PRAVI I OD LIMOVA. PREMA NAČINU GAŠENJA LUKA MOGU BITI
SA IBEZ KOMORE ZA GAŠENJE LUKA. PREMA VRSTI POBUDNE STRUJE MOGU BITI
NA JEDNOSMERNU STRUJU (24V, 48V, 110V) ILI NA NAIZMENIČNU STRUJU (65V, 110V,
220V, 380V,...).

PODELA KONTAKTORA PREMA NAMENI: - PREKIDAČKI KONTAKTORI; -

DIZALIČNI KONTAKTORI; - ZA MANIPULACIJU KONDENZATORSKIM BATERIJAMA
(IMAJU DODATNE OTPORNIKE ZA PRAŽNJENJE); - POMOĆNI KONTAKTORI
(UMNOŽAVAJU POMOĆNE KONTAKTE); - KONTAKTORI U S IZVEDBI.

SLIKA 2.2 ELEKTRO-MAGNETNE SKLOPKE( KONTAKTOR )

29
GLAVNI KONTAKTI PREKIDAJU GLAVNO STRUJNO KOLO .ULAZNI KONTAKTI
KOJI MOGU BITI STALNO POD NAPONOM OBELEŽAVAJU SE BROJEVIMA 1, 3 I 5

IZLAZNI KONTAKTI KOJI SU POD NAPONOM SAMO TOKOM RADA KONTAKTORA

OBELEŽAVAJU SE SA 2, 4 I 6.

KONTAKTORI NAJVIŠE STRADAJU OD POJAVE LUKA PRI UKLJUČENJU I

ISKLJUČENJU, PA SE ZATO ONI ZA VEĆE STRUJE PRAVE SA KOMORAMA ZA
SUZBIJANJE LUKA.

POMOĆNI KONTAKTI PRENOSE INFORMACIJU O STANJU GLAVNIH KONTAKATA.

OBELEŽAVAJU SE SA DVE CIFRE: PRVA PREDSTAVLJA BROJ KOLA (STRUJNOG
KRUGA) DRUGA OZNAČAVA TIP POMOĆNOG KONTAKTA I TO : 1,2-MIRNI; 3,4-
RADNI; 5,6-MIRNI SA VREMENSKIM ZATEZANJEM; 7,8-RADNI SA VREMENSKIM
ZATEZANJEM.

KOMANDOVANJE SE OBAVLJA POMOĆU ”ŠPULNE”- NAMOTAJA ELEKTROMAGNETA,

OBIČNO STRUJAMA DO 1A. PREMA VRSTI POBUDNE STRUJE DELE SE NA
JEDNOSMERNE I NAIZMENIČNE. OBIČNO SE PAKUJU U ELEKTROORMANE ZA
KOMANDOVANJE, NA DIN ŠINU. MOGU SE POVEZATI TAKO DA OBAVLJAJU
VEOMA SLOŽENE PROCESE NEKOG UREĐAJA.

LIKA 2.3 SEMATSKI PRIKAZ KONTAKTORA

27

30
BIMETALNI RELEJ
BIMETALNA SKLOPKA-BIMETALNI RELEJ JE PREDVIDJEN ZA ZAŠTITU OD
OPTERECENJA VECIH OD NAZIVNIH KORISTI SE BIMETALNI RELEJ,
ODNOSNO RELEJ S UGRADJENIM AKTIVNIM ELEMENTOM ZVANIM BIMETAL.

ON SE SASTOJI OD DVIJE DUGULJASTE PLOCICE OD RAZLICITOG MATERIJALA,

SLIJEPLJENE JEDNA NA DRUGU KOJIMA TECE STRUJA U UZDUŽNOM SMJERU.
ZBOG RAZVIJENE TOPLINE BIMETAL SE SAVIJA JER MU ELEMENTI (PLOCICE)
IMAJU RAZLICITE KOEFICIJENTE RASTEZANJA. U TRAJNOM RADU SE ZAŠTITA
PODEŠAVA NA NAZIVNU STRUJU ELEKTROMOTORA. BIMETALNI RELEJI SU
TAKOER OSJETLJIVI NA NESIMETRIJU STRUJA, TE TAKO MOGU SPRIJECITI
JEDNOFAZNI I DVOFAZNI RAD (ISKLOPITE KOD NESTANKA JEDNE ILI DVIJE
FAZE).PREKOSTRUJNI RELEJ RADI NA PRINCIPU ELEKTROMAGNETSKE
INDUKCIJE.
STRUJOM MOTORA (DIREKTNO ILI PREKO STRUJNOG TRANSFORMATORA)
PROTJECAN JE SVITAK KOJI UVLACI I ŽELJEZNU JEZGRU, A ONA MEHANICKI
ZATVARA KOMANDNE KONTAKTE. POLOŽAJ JEZGRE I NJENA BRZINA
KRETANJA OVISE O VELICINI STRUJE, PA I PREKOSTRUJNI RELEJ RADI NA
»STRUJNOM« PRINCIPU.

SLIKA 2.6 BIMETALNI RELEJ

31
 SLIKA 2.7 DIJELOVI BIMETALNOG RELEJA

DIJELOVI BIMETALNOG RELEJA SU OZNACENI NA SLICI 2.6, A ONI SU:

A - BIMETAL;
B - SMJER SAVIJANJA BIMETALA;
C - LETVA KOJU POMIČU BIMETALI PRILIKOM SAVIJANJA;
D - PUT NA KOJEM BIMETAL ISKLJUČUJE;
E - POMOĆNI KONTAKTI (1 RADNI + 1 MIRNI);
F - PODEŠAVANJE NAZIVNE STRUJE;
G - BIMETALNA POLUGA ZA KOMPENZACIJU UTICAJA OKOLNE TEMPERATURE
I PREKLAPANJE KONTAKATA.

32
ASINHRONA MAŠINA
1.1 OPIS I NAMJENA ASINHRONIH MAŠINA
ASINHRONE MAŠINE PRIPADAJU MAŠINAMA IZMJENIČNE STRUJE S BRZINOM VRTNJE ROTORA
RAZLIČITOM OD SINHRONE BRZINE VRTNJE I OVISNOM O OPTEREĆENJU.

DOK SU SINHRONE MAŠINE UGLAVNOM PREDSTAVNICI MAŠINA VELIKE SNAGE, KOJI SE PROIZVODE
POJEDINAČNO I PRETEŽNO KORISTE KAO GENERATORI, ASINHRONE MAŠINE SU U VEĆINI SLUČAJEVA
MANJIH SNAGA (IZRAĐUJU SE NAJČEŠĆE U SERIJSKOJ PROIZVODNJI) I SREDNJIH SNAGA, TE SE
PRETEŽNO UPOTREBLJAVAJU KAO MOTORI. POJEDINAČNO SE IZVODE I ZA VEĆE SNAGE, DESETAK MW
I VIŠE, TE ZA NAPONE I PREKO 15 KV, A KATKAD SE KORISTE I KAO GENERATORI. ASINHRONI MOTORI SE
NAJĆEŠĆE PROIZVODE KAO TROFAZNI.

ASINHRONI MOTOR (AM) NAPAJA SE PRIKLJUČKOM STATORSKOG NAMOTA NA VANJSKI IZVOR (MREŽU)
DOK SE U ROTORSKOM NAMOTU INDUKUJE NAPON PUTEM ELEKTROMAGNETSKE INDUKCIJE. ZBOG
TOGA SE OVI MOTORI ČESTO NAZIVAJU I INDUKCIJSKI MOTORI. NA TAJ NAČIN SE POSTIŽE PRETVORBA
ELEKTRIČNE ENERGIJE U MEHANIČKU BEZ ELEKTRIČNIH KONTAKATA NA ROTIRAJUĆIM DJELOVIMA
MAŠINE.

TAKAV PRINCIP RADA OMOGUĆAVA JEDNOSTAVNU, ROBUSNU I JEFTINU IZVEDBU ASINHRONIH

MAŠINA. TO SU VELIKE PREDNOSTI U ODNOSU NA KOLEKTORSKE MAŠINE MEĐUTIM, ASINHRONE
MAŠINE IMAJU ZNAČAJN NEDOSTATAK, TEŠKO SE UPRAVLJAJU ROTOR ASINHRONE MAŠINE PRIRODNO
TEŽI DA SE VRTI BRZINOM OBRTNOG MAGNETNOG POLJA KOJI PROIZVODI STATOR, PA JE BRZINA
VRTNJE MAŠINE IZRAZITO ZAVISNA O FREKVENCIJI IZVORA NAPAJANJA.

DA BI SE BEZ VELIKIH GUBITAKA ENERGIJE MJENJALA BRZINA VRTNJE ASINHRNONE MAŠINE

NEOPHODNO JE ISTOVREMENA MJENJATI FREKVENCIJU I NAPON NAPAJANJA MAŠINE. SVAKA OD OVIH
PROMJENA MOŽE SE IZVESTI ZASEBNO UZ NE TAKO VELIKE TROŠKOVE, ALI OBJE ZAJEDNO ZAHTJEVAJU
UREĐAJE ČIJA JE CIJENA RELATIVNO VISOKA U ODNOSU NA CIJENU SAME MAŠINE.

RAZVOJEM TEHNOLOGIJE I ELEKTRONIKE DANAS JE MOGUĆE NABAVITI SVE JEFTINIJE UREĐAJE ZA

UPRAVLJANJE NAIZMJENIČNIM MAŠINAMA. ZBOG TOGA ASINHRONE MAŠINE IMAJU PERSPEKTIVU U
PRIMJENAMA I REGULISANIM POGONIMA, GDJE SU DO SADA IMALI PREDNOST ISTOSMJERNE MAŠINE.
DO SADA SU NAIZMEJNIČNE MAŠINE KORISTILE UGLAVNOM ZA SPECIFIČNE NAMJENE, UGLAVNOM
GDJE JE PRIMJENA ISTOSMJERNIH MAŠINA NEPRIKLADNA I NIJE DOZVOLJENA ZBOG ISKRENJA NA
KOLEKOTRU (NPR. RAD U ZAPALJIVIM I EKSPLOZIVNIM SREDINAMA), KAO I ZBOG RELATIVNO MALIH I
OGRANIČENIH SNAGA ISTOSMJERNIH MAŠINA.

33
 1.2 IZVEDBA ASINHRONIH MAŠINA
MAGNETSKI KRUG ASINHRONE MAŠINE SASTOJI SE KAO I KOD OSTALIH ROTACIONIH MAŠINA
OD NEPOKRETNOG DIJELA ILI STATORA I POKRETNOG DIJELA ILI ROTORA. STATOR JE ŠUPLJI VALJAK
SASTAVLJEN OD TANKIH DINAMO LIMOVA DEBLJINE DO 0,5 [MM] MEĐUSOBNO IZOLOVANIH I
SMJEŠTENIH U KUĆIŠTE. TROFAZNI NAMOTI SMJEŠTENI U UTORE STATORA. TRI POČETKA I TRI KRAJA SE
DODOVDE NA PRIKLJUČNU KUTIJU NA KUĆIŠTU MAŠINE. TI NAMOTAJI SE MOGU VEZATI U SPOJ
ZVIJEZDA ILI SPOJ TROUGAO (SLIKA 1.)
4

SLIKA 1. SPOJEVI STATORSKIH NAMOTA I STEZALJKI TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA

a) ZVIJEZDA SPOJE I B) TROUGAO SPOJ

ROTOR ASINHRONOG MOTORA ČINE OSOVINA I NA NJU NAVUČEN ROTORSKI PAKET

SASTAVLJEN OD TANKIH MEĐUSOBNO IZOLOVANIH DINAMO LIMOVA. U UZDUŽNIM UTORIMA NA
OBODU SMJEŠTEN JE NAMOT. OVISNO O VRSTI ROTORSKOG NAMOTA ASINHRNOI MOTORI MOGU BITI:
KLIZNOKOLUTNI ILI KAVEZNI.

KLIZNOKOLUTNI (ILI KRAĆE KOLUTNI) ASINHRONI MOTOR IMA ROTORSKI NAMOT IZVEDEN PO ISTIM
NAČELIMA KAO I STATORSKI NAMOT. OSNOVNI JE ZAHTJEV DA OBA NAMOTA STVARAJU SIMETRIČNO
OBRTNO POLJE, A BROJ FAZA STATORA I ROTORA NE MORA BITI JEDNAK. IAKO SE SIMETRIČNO OBRTNO
POLJE MOŽE POSTIĆI NA VIŠE NAČINA, ROTORSKI SE NAMOT OBIČNO IZVODI KAO TROFAZNI I SPAJA NA
TRI KLIZNA KOLUTA. BROJ PARI POLOVA STATORSKOG I ROTORSKOG NAMOTA MORA UVIJEK BITI
JEDNAK. KOD VEĆIH SE MOTORA ROTORSKI NAMOT SPAJA OBIČNO U TROUGAO, A KOD MANJIH U
ZVIJEZDU. IZVODI ROTORSKOG NAMOTA SPAJAJU SE NA TRI KLIZNA KOLUTA (PRSTENA) SMJEŠTENA NA
OSOVINI I IZOLIRANA MEĐUSOBNO I PREMA NJOJ.

34
KAD ROTOR ROTIRA, PO KOLUTIMA KLIZE ČETKICE SMJEŠTENE U DRŽAČIMA POSTAVLJENIM NA NOSAČE
ČETKICA. ČETKICE I KLIZNI KOLUTI ZATVARAJU STRUJNI KRUG ROTORSKOG NAMOTA PREKO OTPORNIKA
SMJEŠTENIH IZVAN STROJA U ROTORSKOM UPUTNIKU (POKRETAČU). OTPORI ROTORSKOG UPUTNIKA
MOGU BITI METALNI, A KOD MOTORA VEĆIH SNAGA I VODNI. NA METALNIM SE OTPORNICIMA PO
POTREBI UKLJUČUJU ODREĐENI STUPNJEVI OTPORA. VODNI OTPORNICI OMOGUĆUJU KONTINUIRANU
PROMJENU OTPORA, OVISNO O POVRŠINI ELEKTRODA URONJENIH U VODLJIVU TEKUĆINU.

U TRENUTKU POKRETANJA U ROTORSKI SE KRUG UKLJUČUJE OBIČNO NAJVEĆI IZNOS OTPORA DOK SE
KOD NAZIVNE BRZINE VRTNJE OTPOR ISKLJUČI, A ROTORSKI NAMOT KRATKO SPOJI. KOD NEKIH IZVEDBI
KOLUTNIH MOTORA POSTOJI UREĐAJ TZV. PODIZAČ ČETKICA KOJIM SE NAKON DOVRŠENOG ZALETA
KRATKO SPOJI NAMOT NA KLIZNIM KOLUTIMA I PODIGNU ČETKICE. TIME SE SMANJUJU ELEKTRIČNI I
MEHANIČKI GUBICI, A ČETKICE I KOLUTI NE TROŠE SE BESPOTREBNO. KOLUTNI ASINKRONI MOTORI
NALAZE PRIMJENU NPR. ZA POGON DROBILICA, DIZALICA, MLINOVA, KOMPRESORA, PUMPI,
TRANSPORTERA I SVUDA GDJE ZBOG ZAHTJEVA POGONA NIJE MOGU ĆE PRIMIJENITI NEREGULIRANI
KAVEZNI ASINKRONI MOTOR. PREDNOST IM JE DA I KOD TEŠKIH UVJETA POKRETANJA (POKRETANJE
VELIKIH MOMENTA TROMOSTI) IMAJU, UZ DJELOVANJE ROTORSKOG UPUTNIKA, RELATIVNO MALU
STRUJU POKRETANJA UZ ISTODOBNO VELIKI POTEZNI MOMENT PA SE U PRIJELAZNIM STANJIMA
ROTORSKI NAMOT NE PREGRIJAVA. MOGU SE KORISTITI I ZA UPRAVLJANJE BRZINE VRTNJE U UŽEM
PODRUČJU BEZ POSEBNIH IZVORA PROMJENLJIVE FREKVENCIJE. NEDOSTATAK IM JE U ODNOSU NA
KAVEZNI MOTOR DA SU SPECIFIČNO TEŽI I SKUPLJI (OSOBITO KOD MANJIH SNAGA), A U POGONU
OSJETLJIVIJI

SLIKA 2. KLIZNOKOLUTNI ROTOR

35
 SLIKA 3. KAVEZNI ROTOR

IZGLED KOMPLENE ASINHRONE MAŠINE SA KAVEZNIM ROTOROM DATA JE NA SLICI 4.

SLIKA 4. IZGLED ASINHRONE MAŠINE SA KAVEZNIM ROTOROM

36
 1.3 PRINCIP RADA ASINHRONOG MOTORA
STATORSKI NAMOTI SE PRIKLJUČUJU NA TROFAZNU MREŽU, PRI ČEMU TROFAZNA
NAIZMJENIČNA STRUJA STVARA OBRTNO MAGNETNO POLJE KOJE ROTIRA SINHRONOM BRZINOM N S.
OBRTNO MAGNETNO POLJE PRESJECA VODIČE STATORSKOG I ROTORSKOG NAMOTA, PA SE U NJIMA
INDUKUJU NAPONI E1 I E2. INDUKOVANI NAPON E1 DRŽI RAVNOTEŽU SA NARINUTIM NAPONOM
MREŽE, A NAPON E2 U ROTORSKOM NAMOTU POTJERA STRUJU I2 ODREĐENU IZRAZOM:

ZBOG DJELOVANJA MAGNETNOG POLJA NA VODIČ PROTJECAN STRUJOM, NASTAJE SILA NA SVAKI
VODIČ KOJA U KRAKU "R" PREMA OSI ROTACIJE STVARA OBRTNI MOMENT. ON JE PROPORCIONALAN
MAGNETNOM FLUKSU Φ I RADNOJ KOMPONENETI ROTORSKE STRUJE:

SMER DJELOVANJA MOMENTA JE U SMJERU OBRTANJA OBRTNOG MAGNETNOG POLJA, BRZINA

OBRTANJA ROTORA N UVJEK JE MANJA OD SINHRONE BRZINE OBRTANJA OBRTNOG MAGNETNOG
POLJA NS. RAZLIKA IZEMĐU BRZINE OBRTANJA ROTORA (ASINHRONA BRZINA) I OBRTNOG
MAGNETNOG POLJA STATORA (SINHRONA BRZINA) NAZIVA SE KLIZANJE ASINHRONOG MOTORA I DATA
JE JEDNADŽBOM:

BRZINA VRTNJE ROTORA:

GDJE SU:

N - BRZINA OBRANJA ROTORA

NS - SINHRONA BRZINA OBRTNOG MAGNETNOG POLJA
STATORA S - KLIZANJE ASINHRONOG MOTORA

F - FREKVENCIJA MREŽE (PRIKLJUČNOG NAPONA NA

STATORU) P - BROJ PARI POLOVA

37
SREDNJA VRIJEDNOST NAZIVNOG KLIZANJA (KOD NAZIVNOG OPTEREĆENJA) IZNOSI 2% DO 8%.

MOTORSKO PODRUČJE (UKLJUČUJUĆI ZALET) OGRANIČENO JE SA DVA POGONSKA STANJA:

FRENVENCIJE ROTORSKE I STATORSKE STRUJE ODNOSE SE KAO ODGOVARAJUĆE BRZINE VRTNJE:

2. UPUŠTANJE ASINHRONOG MOTORA U RAD

U TRENUTKU POKRETANJA ASINHRONOG MOTORA (N=0, S=1) MAKSIMALNI JE INDUKOVANI
ROTORSKI NAPON I MAKSIMALNA STRUJ POKRETANJA (STRUJA KRATKOG SPOJA). OVISNO O IZVEDBI
(BROJU PARI POLOVA) I VELIČINI MOTORA, STRUJ KRATKOG SPOJA KREĆE SE PRIBLIŽNO U GRANICAMA:

OSNOVNE VELIČINE O KOJIMA TREBA VODITI RAČUNA PRI PUŠTANJU U RAD ASINHRONOG MOTORA SU
VELIČINE POTEZNOG MOMENTA I VEĆ SPOMENUTE STRUJI. DA BI SE ROTOR PRI UPUŠTANJU U RAD
UOPŠTE POKRENUO POTREBO JE DA JE POTEZNI MOMENT MP VEĆI OD MOMENTA OPTEREĆENJA MO
(MP>MO).

2.1 UPUŠTANJE U RAD ASINHRONOG MOTORA SA KLIZNOKOLUTNIM

ROTOROM

POLAZNA STRUJA SE OVDJE OGRANIČAVA POMOĆU ROTORSKOG OTPORNIKA. KRAJEVI U, V, W

VEZANI SU PREKO DIRKI (ČETKICA) I KLIZNIH PRSTENOVA ZA KRAJEVE POJEDINIH FAZA ROTORA, A
OSTALA TRI KRAJA SU VEZANA POMOĆU KLIZNOG PRSTENA K U ZVJEZDIŠTE. U TRENUTKU PUŠTANJA
PRSTEN SE POSTAVI U POLOŽAJ NAJVEĆEG OTPORA. ZATIM SE SKOKOVITO SMANJUJE VRIJEDNOST
OTPORNIKA, DOK SE NA KRAJU U POTPUNOSTI NE ISKLJUČE.

38
 SLIKA 5. KARAKTERISTIKA MOMENTA I STRUJE KOD POKRETANJA ASINHRONOG KLIZNOKOLUTNOG MOTORA

SA SLIKE 5. PRIMJEĆUJEMO DA SU KARAKTERISTIKE POKRETANJA ASINHRONOG MOTORA USKO VEZANE

SA NJIHOVIM RADNIM KARAKTERISTIKAMA. TAKOĐER, U KLIZNOKOLUTNIM ASINHRONIM MOTORIMA
MOŽEMO U ROTORSKI KRUG PRIKLJUČIVATI RAZLIČITE OTOPORNIKE I TIME OGRANIČAVATI STRUJU, A
ISTOVREMENO POVEĆAVATI POTEZNI MOMENT MP. OVAKO GLEDAJUĆI U VELIKOJ PREDNOSTI SU
KRLIZNOKOLUTNI MOTORI U ODNOSU NA MOTORE SA KRATKO SPOJENIM ROTOROM. MEĐUTIM,
MOTORI SA KRATKO SPOJNIM ROTOROM SU JEFTINIJI U POGLEDU PROIZVODNJE I U POGLEDU
ODRŽAVANJA, POUZDANIJI SU ITD. JER KOD NJIH NEMA ČETKICA I ISKRENJA NA ČETKICAMA, NITI
MEHANIZMA ZA PROMJENU OTPORNOSTI ROTORSKOG KRUGA.

2.2 UPUŠTANJE U RAD ASHINHRONOG MOTORA SA KRATKO SPOJENIM

ROTOROM
POSTOJE DVA OSNOVNA NAČINA UPUŠTANJA MOTORA U RAD:

- DIREKTNO UKLJUČENJE NA MREŽU PRI UP = UN (UP - NAPON POKRETANJA, UN - NAZIVNI NAPON)

- UKLJUČENJEM MOTORA NA MREŽU PRI UP < UN.

PRILIKOM DIREKTNOG UKLJUČENJA MOTORA NA MREŽU (UP = UN) OBIČNO DOBIJAMO DA JE POTEZNA
STRUJA 3 DO 7 PUTA VEĆA OD NAZIVNE, A POTEZNI MOMENT MP JE MALEN U USPOREDBI SA STRUJOM
POKRETANJA I IZNOSI 0,8 DO 1,5 NAZIVNOG MOMENTA MN. OVAKAV NAČIN UPUŠTANJA JE RIJETKO
KAD DOZVOLJEN, ALI SE SUSREĆE.

UPUŠTANJE MOTORA U RAD PRI SMANJENIM NAPONOM POKRETANJA (UP < UN) SE OSTVARUJE NA VIŠE
NAČINA:

39
 PREKLOPKOM ZVIJEZDA TROUGAO
POMOĆU PRIGUŠNICA

POMOĆU AUTOTRANSFORMATORA I
POMOĆU TAKOZVANIH SOFT STARTERA.

SVAKI OD GORE NAVEDENIH NAČINA IZISKUJE DODATNA MATERIJALNA ULAGANJA, NEKI VIŠE NEKI
MANJE. NAJMANJA ULAGANJA SU POTREBNA ZA UPUŠTANJE MOTORA POMOĆU PREKLOPKE
ZVIJEZDA TROUGAO I IZ TOG RAZLOGA SE ONA DANAS NAJČEŠĆE SUSREĆE, POSEBNO TAMO GDJE
NIJE POTREBNA DODATNA REGULACIJA BRZINE OBRTANJA ROTORA. U SLEDEĆEM POGLAVLJU ĆE BITI
OBJAŠNJEN NAČIN IZVOĐENJA OVE VRSTE UPUŠTANJA ASINHRONOG MOTORA.

3. UPUŠTANJE ASINHRONOG MOTORA PREKLOPKOM

ZVIJEZDA TROUGAO
U OVOM SLUČAJU POKRETANJE SE OSTVARUJE NA NAČIN (SLIKA 6.): ZATVORIMO PREKLOPKU
S3, A ONDA ZATVORIMO PREKLOPKU S1. KADA MOTOR POSTIGNE USTALJENU BRZINU, IZVRŠIMO
ISKLOP S3 I U KLOP S2, ČIME JE ZAVRŠENA OPERACIJA POKRETANJA. DAKLE, KADA SU UKLJUČENE
PREKLOPKE S1 I S3 NAMOTAJI STATORA SU SPOJENI U ZVIJEZDU, A KADA SU UKLJUČENE PREKLOPKE S1
I S3 ONDA SU ONI SPOJENI U TROUGAO.

SLIKA 6. UPUŠTANJE ASINHRONOG MOTORA U RAD PREKLOPKOM ZVIJEZDA TROUGAO

40
NEKA JE UL LINIJSKI NAPON, UY I U∆ FAZNI NAPONI PRI SPAJANJU NAPOTA STATORA U ZVIJEZDU I
TROUGAO, TE NEKA SU IPLY, IPL∆, IPLY I IPF∆ REDOM LINIJSKE I FAZNE STRUJE POKRETANJA PRI SPOJU U
ZVIJEZDU I TROUGAO. TADA JE:

AKO BISMO UKLJUČILI MOTOR NA MREŽU PRI SPOJU NAMOTAJA STATORA U TROUGAO, TEKLA BI
STRUJA:

UPOREĐUJUĆI OBA IZRAZA VIDIMO DA JE:

TJ. LINIJSKA STRUJA POKRETANJA PRI SPOJU STATORA U ZVIJEZDU TRI PUTA JE MANJA NEGO U SPOJU
U TROUGAO. TO JE VEOMA CIJENJENA PREDNOST RAZMATRANOG NAČINA POKRETANJA. NA ŽALOST
PRI TOME JE MOMENT POKRETANJA MP TAKOĐER SMANJEN TRI PUTA: MOMENT ASINHRONOG
MOTORA ZAVISI O KVADRATU DOVEDENOG FAZNOG NAPONA, A ON JE PRI SPOJU STATORA U
ZVIJEZDU √3 PUTA JE MANJI NEGO PRI SPOJU

U TROUGAO. ZATO SE OVAKAV NAČIN UPUŠTANJA PRIMJENJUJE SAMO ONDJE GDJE JE MOMENT
OPTEREĆENJAPRI POKRETANJU ZNATNO MANJI OD NOMINALNOG.

U NASTAVKU RADA ĆE BITI PREDSTAVLJEN UPUŠTAČ TROFAZNOG ASINHRONOG MOTOR U SPOJ

ZVIJEZDU TROUGAO IZVEDENOM POMOĆU TRI SKLOPNIKA I VREMENSKOG RELEJA. ENERGETSKI

41
STRUJNI KRUG (SLIKA 7.)

SLIKA 7. ENERGETSKI STRUJNI KRUG PRIKLJUČKA ASINHRONOG TROFAZNOG MOTORA U SPOJ ZVIJEZDA TROUGAO

SA SLIKE SU:

42
 F - OSIGURAČI (F1, F2, F3), K1 -
GLAVNI SKLOPNIK (RELEJ) K2 -
SKLOPNIK TROUGAO

K3 - SKLOPNIK ZVIJEZDA RF -
BIMETALNA ZAŠTITA I

M - MJESTO PRIKLJUČKA MOTORA.

GLAVNI SKLOPNIK K1, NA KOJI JE PRIGRAĐENA BIMETALNA ZAŠTITA, UKLJUČEN JE SVO VRIJEME KOJE
MOTOR RADI. TOKOM ZALETA UKLJUČEN JE SKLOPNIK K3 KOJI DEFINIŠE SPOJ U ZVIJEZDU, A NAKON
ZALETA ON SE ISKLJUČUJE A UKLJUČUJE SE SKLOPNIK K2 KOJI DEFINIŠEA SPOJ U TROUGAO, KAO ŠTO JE
VEĆ PRETHODNO REČENO.

SKLOPNICI K2 I K3 NE SMIJU BITI ISTOVREMENO UKLJUČENI JER BI TO ZNAČILO TROPOLNI KRATKI SPOJ!

UPRAVLJAČKO KOLO JE PRIKAZANO NA SLICI 8.

SLIKA 8. UPRAVLJAČKI STRUJNI KRUG - RAZVIJENA ŠEMA

43
SA SLIKE SU:

TR - VREMENSKI RELEJ S1 -
TIPKA START S2 - TIPKA STOP

F4 - OSIGURAČ UPRAVLJAČKOG KOLA.

PRITISKOM NA TIPKU S1 UKLJUČUJE SE SKLOPNIK K1 I AKTIVIRA SE VREMENSKI RELEJ, NAPAJA NJEGOV

KONTAKT 15 I PREBACUJE SE U POLOŽAJ 15-18 TE POČINJE ODBROJAVATI UNAPRIJED PODEŠENO
VRIJEME. AKO JE SKLOPNIK K2 ISKLJUČEN, NAPON PREKO NJEGOVIH MIRNIH KONTAKATA 31-32 DOLAZI
NA ZAVOJNICU SKLOPNIKA K3 KOJI SE UKLJUČUJE I MOTOR SE ZALIJEĆE U SPOJU ZVIJEZDA.

NAKON ISTEKA PODEŠENOG VREMENA POTREBNOG ZA ZALET MOTORA VREMENSKI RELEJ SE

PREBACUJE U POLOŽAJ 15-16 I TAKO OSTAJE DO ISKLJUČENJA TIPKOM S2. NAPON SA KONTAKTA 16
VREMENSKOG RELEJA A PREKO MIRNIH KONTAKATA 31-32 SKLOPNIKA K3, KOJI JE SADA ISKLJUČEN,
DOLAZI NA ZAVOJNICU SKLOPNIKA K2 I MOTOR DALJE RADI U SPOJU TROUGAO. PRITISKOM NA TIPKALO
S2 ISKLJUČUJE SE SKLOPNIK K1, VREMENSKI RELEJ OSTAJE BEZ NAPONA PA SE ISKLJUČUJE I SKLOPNIK
K2 I MOTOR.

AKO DOĐE DO STRUJNOG PREOPTEREĆENJA MOTORA, REAGUJE BIMETALNA ZAŠTITA NA NAČIN DA

PREGRIJANI BIMETALI IZAZOVU OTVARANJE KONTAKATA 95-96 NA RF ČIME SE PREKIDA DOVOD STRUJE
NA TIPKE I SVE SE ISKLJUČUJE.

MOGUĆE SU RAZLIČITE IZVEDBE OVOG SPOJA, ZAVISNO O TIPU UPOTRIJEBLJENIH ELEMENATA, A NA

TRŽIŠTU POSTOJE I VEĆ UNAPRIJED SPOJENI KOMPLETI.

44
UPRAVLJAČKI STRUJNI KRUG SE SHEMATSKI PRIKAZUJE KAO NA SLICI 9.

SLIKA 9. STRUJNA SHEMA UPRAVLJAČKOG KOLA U TEHNIČKOJ DOKUMENTACIJI

3.1 POTREBNE
KOMPONENTE ZA IZVOĐENJE UPUŠTAČA TROFAZNOG
ASINHRONOG MOTORA SPAJANJEM U ZVIJEZDA TROUGAO
PRILIKOM ODABIRA OSIGURAČA (F) TREBA VODITI RAČUNA O POTEZNIM STRUJAMA KOJE SE
JAVLJAJU. OSIGURAČ OBAVLJA FUNKCIJU PREKIDANJA ELEKTRIČNOG KOLA U SLUČAJU POJAVE
KRATKOG SPOJA ILI NEKOG VEĆEG KVARA KOJI ĆE IZAVATI STRUJE VELIKIH INTENZITETA. PRIMJENOM
OVE VRSTE UPUŠTAČA I DALJE SE OČEKUJU STRUJE DVA DO TRI PUTA VEĆE OD NOMINALNE STRUJE,
TAKO DA TREBA VODITI RAČUNA DA SE UZMU TROMI OSIGURAČI I TO TROMI OSIGURAČ SA STRUJOM
REAGOVANJA 2IN. CIJENE OSIGRAČA DANAS SU NISKE, A ZAVISE O STRUJI PREKIDANJA I

45
PROIZVOĐAČU. NAJČEŠĆE SE UPOTREBLJAVAJU TROMI OSIGURAČI SA TOPLJIVIM UMETKOM KOJI SU
IZUEZTNO POVOLJNI.

BIMETAL (RF) KAO ZAŠTITINI ELEMENT ŠTITI MOTOR OD PREOPTERĆENJA. PREOPTEREĆENJE

ASINHRONOG MOTORA JE KRETKOTRAJNO DOPUŠTENO, ALI DUGOTRAJNO ĆE IZAZVATI POVEĆANJE
TEMPERATURE U NAMOTAJIMA, OSLABIĆE IZOLACIJA, PAPIRNA IZOLACIJA SE MOŽE ZAPALITI, TE NA
KRAJU MOŽE DOĆI DO POTPUNOG UNIŠTENJA MOTORA. IZ TOG RAZLOGA JE POTREBNO ZAŠITITI
MOTOR BIMETALNOM ZAŠTITOM. CIJENE BIMETALNE ZAŠTITE ZAVISE O STRUJI DJELOVANJA I DATE SU
U TABELI 1.

STRUJA DJELOVANJA BIMETALA CIJENA UKM

[A]

0,63 - 1,0 15

1 - 1,6 20

1,6 - 2,5 85

2,5 - 4 85

4-6 83

5,5 - 8,0 85

7 - 10 85

9 - 13 85

12 - 18 90

16 - 24 90

23 - 32 130

30 - 40 150

37 - 50 175

48 -65 190

TABELA 1. CIJENE BIMETALA ZAVISNO O STRUJI DJELOVANJA

SKLOPNICI ILI KONTAKTORI (K1, K2 I K3) SLUŽE ZA UKLOP, ODNOSNO ISKLOP MOTORA. MOGU SE NAĆI
NA TRŽIŠTU SA CIJENAMA SLIČNIM U TABELI 2. CIJENE SU PREUZETE S INTERNETA OD REGIONALNIH
PRODAVACA ELEKTROOPREME (BOSNA I HERCEGOVINA, SRBIJA I HRVATSKA).

46
 CIJENE U KM

KONTAKT SCHNEIDER LATOVO ELMARK ALEA LS

OR ELECTRIC

9A 50 30 20 35

12A 55 45 25 40

18A 90 60 35 55

25A 120 85 45 65

32A 160 115 60 80

38A 165 135

40A 190 130 100 110

50A 240 185 150 170

65A 316 240 200 240

80A 390 350 300 330

TABELA 2. CIJENE KONTAKTORA ZAVISNO O STRUJI UKLOPA/ISKLOPA

VREMENSKI RELEJ (TR) KOJI ĆE VRŠITI U PODEŠENOM VREMENU ISKLOP ZVIJEZDE U "ISTOVREMENI"
UKLOP, ASINHRONOG TROFAZNOG MOTORA, U TROUGAO SE MOŽE NABAVITI VEĆ OD NEKIH 40- AK
KM, ZAVISNO O PROIZVOĐAČU I PRODAVCU. OBIČNO SE PROIZVODE ZA NAPONSKE NIVOE 240 V I
INTENZITETA STRUJE DO 5 A, A MOGUĆA JE VARIJANTA 24 V JEDNOSMJERNO ILI NAIZMJENIČNO.

TASTERI (S1 I S2) PREKIDAJU RELATIVNO MALU STRUJU, DO 5 A, TE SE MOGU NABAVITI ZAVISNO
O PROIZVOĐAČU I PRODAVCU ZA NEKIH 10-AK KM.

BEZ OBZIRA KOJU METODU UPUŠTANJA MOTORA UPOTRIJEBILI MI MORAMO ISTOM

OBEZBJEDITI ZAŠTITU OSIGURAČIMA, BIMETALOM, A NEKAD I PREKOSTRUJNOM ZAŠTITOM, TAKO DA
SE CIJENA TIH APARATA MOŽE IZUZETI IZ UKUPNE CIJENE POTREBNE ZA OBEZBJEĐENJE UPUŠTANJA
MOTORA U SPOJU ZVIJEZDA TROUGAO. CIJENA IZVOĐENJA SE UGLAVNOM FORMIRA NA OSNOVU
CIJENE SKLOPNIKA (KONTAKTORA K1, K2 I K3) I VREMENSKOG RELEJA, DOK JE CIJENA TIPKALA S1 I S2
GOTOVO ZANEMARIVA.

3.2 OPIS PROCESA IZRADE UPUŠTAČA TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA

ZVIJEZDA TROUGAO
NA RADNU PLOČU POSTAVLJAMO OSIGURAČE, BIMETAL, KONTAKTORE (SKLOPNIKE),
VREMENSKI RELEJ I TASTERE START I STOP, KAO NA SHEMAMA KOJE SU DATE SLIKAMA 7. I 8. S OBZIROM
DA VRŠIMO UKLOP MOTORA ČIJA JE NAZIVNA STRUJA IN=16 [A] KORISTIĆEMO VODIČE PRESJEKA 2,5
MM2 I IZVRŠITI SPAJANJE KOMPONENETI SA SLIKE 7. A UPRAVLJAČKO KOLO ĆEMO IZVODITI S

47
PRESJEKOM 1,5 MM2 I IZVRŠITI SPAJANJE KOMPONENETI SA SLIKE 8., STRUJA UPRAVLJAČKOG KOLA
NEĆE BITI VEĆA OD 5 [A]. NAKON IZVRŠENOG SPAJANJA I PRIKLJUČKA MOTORA IZVRŠIĆEMO PROBNI
RAD. PRVO ĆE SE UKLJUČITI MOTOR U SPOJ ZVIJEZDA, A VREMENSKI RELEJ ĆEMO PODESITI NA VRIJEME
OD 30 S, ŠTO ZNAČI DA ĆE SE ZADRŽATI U TOM SPOJU 30 S, A NAKON TOGA PREBACITI U SPOJ
TROUGAO. VRIJEME OD 30 S JE SASVIM DOVOLJNO DA SE KARAKTERISTIKE MOTORA STABILIZUJU I DA
SE SLOBODNO PREĐE U SPOJ TROUGAO. PROBNIM RADOM SMO DOKAZALI FUNKCIONALNOST
UPUŠTAČA.

U TABELI 3. JE PRIKAZAN PREGLED ALATA, MJERILA I PRIBORA ZA IZVOĐENJE DATOG PROBLEMA.

RED BR. NAZIV KARAKTERISTIKA

1 SET IZVIJAČA

2 SET KLIJEŠTA (KOMBINOVANA, CVICANGE, UNIOR

ŠPICANGE)

3 NOŽ

TABELA 3. UPOTREBLJENI ALAT ZA IZVOĐENJE UPUŠTAČA

U TABELI 4. DAT JE SPISAK MATERIJALA SA CIJENAMA.

JEDINICA CIJENA PO UKUPNA

RED BR. NAZIV KOLIČIN
JEDINICI
MJERE A CIJENA KM
MJERE KM
1 OSIGURAČ 16 A 3 5 15

2 OSIGURAČ 6A 1 4 4

3 BIMETAL 1 80 80

4 KONTAKTORI 3 50 150

5 TASTER START 1 5 5

6 TASTER STOP 1 5 5

7 VREMENSKI RELEJ 1 40 40

8 VODIČ 2.5 MM2 M 1 2,5 2,5

9 VODIČ 1.5 MM2 M 1 1,2 1,2

UKUPNO 302,7

TABELA 4. UPOTREBLJENI MATERIJAL ZA IZVOĐENJE UPUŠTAČA

48
UPOTREBLJENI KONTAKOTRI SU RADE KONČAR 4CN16 - 32A, VREMENSKI RELEJ RADE KONČAR CE
EVR-40, TASTERI START I STOP ENERGOINVEST KTU 17 KT 4817.

U TABELI 5. JE DAT PREGLED UTROŠENOG VREMENA PO RADNIM OPERACIJAMA.

RED BR. NAZIV VRIJEME RADA

[MIN]

1 PRIPREMA RADNE PLOČE 10

2 RASPOREĐIVANJE I POSTAVLJANJE ELEMENATA 25

3 PRIČVRŠĆIVANJE ELEMENATA ZA RADNU PLOČU 15

4 MJERENJE I OBRADA VODIČA 30

5 SPAJANJE SHEME 30

6 PROVJERA I PODEŠAVANJE VREMENSKOG RELEJA 10

7 PUSTANJE U PROBNI RAD 10

UKUPNO 130

TABELA 5. UTROŠENO RADNO VRIJEME PO RADNOM ZADATKU

DAKLE, SVE UKUPNO VRIJEME RADA JE DVA SATA I DESET MINUTA. CIJENA RADNOG SATA JE 15 KM, ŠTO
PREDSTAVLJA 32.5 KM ZA RADNO VRIJEME.

RED BR. NAZIV CIJENA KM

1 UPOTREBLLJENI MATERIJAL 302,7

2 RADNA SNAGA 32,5

UKUPNO 335,2

TABELA 6. UTROŠENA SREDSTVA ZA IZVOĐENJE UPUŠTAČA TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA ZVIJEZDA TROKU

49
ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA

SLIKA 3.6 ELEKTRICNI UDAR

50
 DJELOVANJE ELEKTRIČNE ENERGIJE NA LJUDSKI ORGANIZAM.
DJELOVANJE ELEKTRIČNE ENERGIJE NA LJUDSKI ORGANIZAM ZAVISI OD
SLJEDEĆA TRI FAKTORA:

1.)NAPONA IZVORA, 2.)FREKVENCIJE STRUJE I 3.)VREMENA DJELOVANJA.

STRUJE VISOKIH FREKVENCIJA TEKU POVRŠINOM KOŽE I UGLAVNOM
IZAZIVAJU

OPEKOTINE. STRUJE NISKIH FREKVENCIJA I JEDNOSMJERNA STRUJA IZAZIVAJU

GRČENJE MIŠIĆA ZBOG ČEGA JE UOBIČAJEN NAZIV ,,ELEKTRIČNI UDAR’’. NAIME,
PRI DODIRU DIJELA POD NAPONOM USLJED GRČENJA MIŠIĆA DOLAZI DO BRZOG
POMJERANJATIJELA ČOVJEKA. SUMNJIV PROVODNIK NIKADA NE TREBA
DOTICATI UNUTARNJOM, VEĆ VANJSKOM STRANOM ŠAKE, DA SE USLJED
GRČENJA ŠAKE NE BI ČVRSTO UHVATIO PROVODNIK POD NAPONOM. DOTICANJE
TREBA VRŠITI DESNOM RUKOM DA STRUJA NE BI TEKLA KROZ SRCE.

LJUDSKO SRCE JE PO SVOJOJ GRAĐI MIŠIĆ I U SLUČAJU DA KROZ NJEGA POTEČE

DOVOLJNO JAKA STRUJA USLJED SNAŽNOG GRČENJA SRCA DOLAZI DO SMRTI
ČOVJEKA. PRI PROTICANJU STRUJE NISKE FREKVENCIJE KROZ LJUDSKI
ORGANIZAM OVISNO O JAČINI STRUJE I VREMENU DJELOVANJA NASTUPAJU
SLJEDEĆE POSLJEDICE: 1.)STRUJA SE NE OSJETI (I < 1 MA); 2.)STRUJA SE VRLO
SLABO OSJETI (1 MA < I < 30 MA); 3.)OSJEĆA SE BOL (I > 30 MA); 4.)NASTUPA
UKOČENOST; 5.)NASTUPA SMRT; 6.)NASTUPA UGLJENISANJE TIJELA. POSLJEDICE
SU ILUSTRIRANE NA SLICI 3.0.

SLIKA 3.7 ILUSTIRANE POSLJEDICE KROZ LJUDSKI ORGANIZAM

51
ZAŠTITA OD DIREKTNOG DODIRA
ZAŠTITA OD DIREKTNOG DODIRA DIJELOVA PD NAPONOM SE VRŠI:

1.)IZOLIRANJEM DIJELOVA POD NAPONOM,

2.)STAVLJANJEM DIJELOVA POD NAPONOM U KUĆIŠTA,

3.)STAVLJANJEM DIJELOVA POD NAPONOM IZA PREPREKA I

4.)STAVLJANJEM DIJELOVA POD NAPONOM VAN DOHVATA RUKE (POSTAVLJANJE
NA VISINU OD MINIMALNO 2,5 M ILI NA HORIZONTALNU UDALJENOST 1,25 M).
KAO DOPUNSKA ZAŠTITA OD DODIRA DIJELOVA POD NAPONOM SE VRŠI
UGRADNJA UREĐAJA KOJI VRŠE AUTOMATSKO ISKLJUČENJE DIJELA POD
NAPONOM U SLUČAJU DODIRA.

ISTOVREMENA ZAŠTITA OD DIREKTNOG I INDIREKTNOG DODIRA

OVA ZAŠTITA SE IZVODI TAKO ŠTO SE VRŠI NAPAJANJE IZ IZVORA SA NISKIM
NAPONOM. DOZVOLJEN JE IZMJENIČNI NAPON DO 50 V I JEDNOSMJERNI DO 120 V.
KAO IZVORI NISKOG NAPONA SE KORISTE: TRANSFORMATORI, ISPRAVLJAČI,
GENERATORI I AKUMULATORI. UTIČNICE I UTIKAČI ZA NISKI NAPON IMAJU
POSEBNU KONSTRUKCIJU, TAKO DA SE UREĐAJI PREDVIĐENI ZA NISKI NAPON NE
MOGU GREŠKOM UKLJUČITI NA VISOKI NAPON.

ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA

INDIREKTNI DODIR NASTUPA U SLUČAJU KVARA UREĐAJA. NPR. U SLUČAJU
PROBOJA IZOLACIJE GRIJAČA BOJLERA NA NJEGOVOM KUĆIŠTU SE JAVLJA
VISOKI NAPON. ZAŠTITA SE IZVODI:

1.)UGRADNJOM UREĐAJA ZA AUTOMATSKO ISKLJUČENJE NAPAJANJA U

SLUČAJU KVARA,

2.)UPOTREBOM UREĐAJA SA DVOSTRUKOM IZOLACIJOM,

3.)STAVLJANJEM UREĐAJA U NEPROVODNE (IZOLIRANE) PROSTORIJE TAKO DA

VISOKI NAPON NA KUĆIŠTU NIJE OPASAN,

4.)IZJEDNAČAVANJEM POTENCIJALA SVIH PROVODNIH DIJELOVA KOJI SE

ISTOVREMENO MOGU DODIRNUTI,

52
5.)ELEKTRIČNIM ODVAJANJEM NAPAJANJEM IZ TRANSFORMATORA ILI
GENERATORAKOJI NISU UZEMLJENI (SL.3.2).
6.)UGRADNJOM FI SKLOPKE.

SLIKA 3.8 ELEKTRICNO ODVAJANJE

AUTOMATSKO ISKLJUČENJE NAPAJANJA U SLUČAJU KVARA SE NAJČEŠĆE

REALIZIRA POMOĆU OSIGURAČA. NA SLICI 3.3 JE PRIKAZANA SITUACIJA U
TRENUTKU KVARA.

SLIKA 3.9 SITUACIJA U TRENUTKU KVARA

44

53
U SLUČAJU KVARA PREKO FAZNOG VODIČA L1, METALNOG KUĆIŠTA I
ZAŠTITNOG VODIČA PE SE USPOSTAVLJA STRUJNI KRUG KROZ KOJI POTEČE
ZNATNO JAČA STRUJA NEGO U NORMALNOM RADU. USLJED TOGA PREGORI
OSIGURAČ ČIME SE PREKIDA NAPAJANJE UREĐAJA. DA BI ZAŠTITA DJELOVALA
KUĆIŠTE UREĐAJA MORA BITI UZEMLJENO. POSTOJE SISTEMI UZEMLJENJA: TN-
S, TN-C, TN-C-S, TT I IT. NJIHOVO IZVOĐENJE JE PRIKAZANO NA SLICI 3.4.

SLIKA 4.0 IZVODJENJE SISTEMA UZEMLJENJA

54
PRUŽANJE PRVE POMOCI

A – KRVARENJE. TOČKE NA KOJIMA JE NAJLAKŠE PRITISNUTI VEĆE ARTERIJE

NA KOST I TAKO ZAUSTAVITI KRVARENJE:
1. NA SLJEPOOČNICI, 2. NA KLJUČNOJ KOSTI, 3. NA VRATU,

4. NA NADLAKTICI, 5. NA BEDRU, 6. NA PREPONAMA,

7. NA ZAPEŠĆU. POMAGALA:
8. GUMENA CIJEV, 9. I 10. ŠTAP I DVA RUPCA;

B – IMOBILIZACIJA SLOMLJENE RUKE S POMOĆU KUHAČE (1) I SLOMLJENE

NOGE S POMOĆU DVIJU PALICA (2);

C – SPAŠAVANJE UTOPLJENIKA: 1. HVATANJEM ZA GLAVU, 2. HVATANJEM

POD PAZUHO;
D – DISANJE USTA NA USTA: SPAŠAVATELJ ZABACI GLAVU
ONESVIJEŠTENOGA UNATRAG

(1) I UDAHNE (2) SVOJ ZRAK KROZ USTA UNESREĆENOGA U PLUĆA, PRITOM PAZI(3) NA
DIZANJE I SPUŠTANJE PRSNOGA KOŠA;
(2) E – POLOŽAJ RUKU PRI PRIJENOSU
OZLIJEĐENOGA;
F – UMJETNO DISANJE: 1. I 2. METODA PO SILVESTRU, 3. I 4.

SLIKA 4.1 RAZNO PRUZANJE PRVE POMOCI PRI EL. UDARU

55
 ZAKLJUČAK
TROFAZNI ASINKRONI KAVEZNI MOTORI MOGU SE PRIKLJUČITI NA MREŽU NA DVA NAČINA:
- U ZVIJEZDA SPOJU SVI KRAJEVI NAMOTA SU SPOJENI U JEDNU TOČKU ILI ZVJEZDIŠTE, A
POČETCI NA LINIJSKI NAPON. ZVJEZDIŠTE JE NA POTENCIJALU NULE PA SU NAMOTI SPOJENI NA FAZNI
NAPON OD 230V T.J. NAPON ZA √3 MANJI OD LINIJSKOG. POSLJEDICA TOGA JE DA MOTOR VUČE 3 PUTA
MANJU STRUJU I GLAVNI RAZLOG ZAŠTO SE KORISTI U OVOM SPOJU ZA POKRETANJE JAČIH MOTORA.

- U TROUGAO SPOJU KOJI SE NAJČEŠĆE KORISTI ZA STALNI POGON JAČIH MOTORA SVI NAMOTI
SU SPOJENI U SERIJU. ( KRAJ PRVOG S POČETKOM DRUGOG, KRAJ DRUGOG S POČETKOM TREĆEG I KRAJ
TREĆEG S POČETKOM PRVOG) U TOM SLUČAJU NA SVIM NAMOTIMA JE NARINUT PUNI LINIJSKI NAPON
OD 400V I MOTOR VUČE NAZIVNU STRUJU.
NEOVISNO DA LI JE MOTOR U SPOJU TROUGAO ILI ZVIJEZDA SPAJA SE ISTO, ZNAČI NA
STEZALJKE U1, V1, W1. SMJER VRTNJE MU SE MIJENJA ZAMJENOM BILO KOJA DVA VODA NA
PRIKLJUČNIM STEZALJKAMA.
BITNO JE NAPOMENUTI DA SE MOTORI MANJIH SNAGA DO 3KW DIREKTNO SPAJAJU NA MREŽU,
NAMOTAJI SU SPOJENI U ZVIJEZDU I GRAĐENI SU ZA FAZNI NAPON OD 230V. PREPOZNAT ĆE TE IH PO
OZNACI DY 230/400V NA NATPISNOJ PLOČICI MOTORA.
MOTORI VEĆIH SNAGA IZNAD 3KW SPAJAJU SE NA MREŽU PREKO UPUŠTAČA, NAJČEŠĆE
SPOJEM ZVIJEZDA/TROUGAO. TAKVI MOTORI SU GRAĐENI ZA VIŠI NAPON OD 400V I U TRAJNOM
RADU SU SPOJENI U TROUGAO. PREPOZNAT ĆE TE IH PO OZNACI DY 400/690V NA NATPISNOJ PLOCI

SLIKA 10. ŠEMA SPOJA ZVIJEZDA, TROUGAO

56