Uzorak obrade nastavne jedinice:

Jednačenje suglasnika po mjestu i načinu tvorbe

Nastavnik: Ena Neimarlija

Nastavna oblast: jezik
Nastavna jedinica: Jednačenje suglasnika po mjestu i načinu tvorbe
Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja

Odgojno-obrazovni ciljevi:

Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne

kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim
sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i
istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju
komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih
sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha, razvijanje ljubavi prema
tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje
učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz
oblasti jezika, glasovne promjene, jednačenje suglasnika po mjestu i načinu tvorbe

Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla

za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih,
mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora,
slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika,
sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i
logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja
pripadnosti jezičkoj zajednici

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora,

metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, poredbena metoda
Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani rad,

Nastavna sredstva pomagala: Naš jezik 9, Radna sveska 9, kreda, bilježnica, olovke,
grafoskop, grafofolije,

Tematska korelacija

Međupodručna: književnost, kultura izražavanja,

Međupredmetna:
Ishodi učenja: zna šta su glasovne promjene, prepoznaje mjesto na kome je
izvršena glasovna promjena, prepoznaje glasovnu promjenu jednačenje suglasnika
po mjestu i načinu tvorbe, uočava riječi u kojima je izvršeno više glasovnih
promjena

Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacioni dio sata

Ovo već znaš!

“Sa jablanova pada lišće, a još nije jesen.” (Dnevnik o Čarnojeviću, Miloš Crnjanski)
Kako je nastala zbirna imenica lišće?
Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice: Jednačenje suglasnika po mjestu i načinu tvorbe

 Jednačenje suglasnika po mjestu i načinu tvorbe se javlja u mnogo manjem broju
riječi od jednačenja suglasnika po zvučnosti. Razlog je jednostavan. Ova glasovna
promjena obuhvata znatno manji broj glasova. To su:
o strujni zubni suglasnici s i z;

o strujni zadnjonepčani suglasnik h;

o sonant n.

 Jednačenje suglasnika po mjestu i načinu tvorbe događa se kada se u riječi

jedan do drugoga nađu dva glasa koja se tvore na različitim mjestima u usnoj
šupljini.

1. Strujni zubni suglasnici s i z

Kad se strujni zubni suglasnici s i z nađu ispred prednjonepčanih suglasnika

dž, đ, č, ć, lj, nj, š i ž mijenjaju se u strujne prednjonepčane suglasnike š ili
ž.

a) Prelazak s u š
s + nj > šnj: nositi – nošnja (nos + nja > nosnja > nošnja); prositi > prosnja >
prošnja;

s + ć > šć: list > listje > lisće > lišće;

s + č > šč: pas > pasče > pašče; pisac > pisčev > piščev;

s + lj > šlj: misao > mislju > mišlju.

b) Prelazak z u ž
z + nj > žnj: voziti – vožnja (voz + nja > voznja > vožnja);

z + đ > žđ: grozd > grozđe > grožđe; mrziti > mrznja > mržnja; paziti >
paznja > pažnja.

 Od ovih pravila imamo i odstupanja. Suglasnici s i z ne prelaze u š i ž kada se

nađu ispred nj i lj koji su nastali stapanjem glasova l i n sa j (snijeg > snjegovi >
snježan; slijep > sljepilo > sljepoća).

2. Strujni zadnjonepčani suglasnik h

Jednačenjem po mjestu i načinu tvorbe suglasnik h, ispred suglasnika č i ć,

prelazi u š.

h + č > šč: orah > oraščić (orah + čić > orahčić > oraščić); trbuh > trbuščić;

h + ć > šć: Bihać > Bišćanin.

 Nekad h se može i zadržati u riječima, pa su pravilna oba oblika: dršćem i
drhćem; dašćem i dahćem.

1. Sonant n:
Kad se sonant n nađe u izvedenicama ispred praskavih suglasnika b i p,
prelazi u sonant m. Tako se sonant n po mjestu tvorbe primiče suglasnicima
b i p, pa se i sonant i suglasnik izgovaraju na istom mjestu i na isti način,
dodirom dviju usana.

nb > mb: prehraniti > prehranben > prehramben; stan > stanbeni >
stambeni; odbraniti > odbranbeni > odbrambeni, zelen > zelenbać >
zelembać...

 I kod ovog pravila imamo odstupanja:

1. sonant n ne prelazi u m kad se nađe ispred suglasnika b i p u složenicama

čiji se prvi dio završava sonantom n (jedanput, vanbračni, crvenkapa,
stranputica, vodenbuba...);

2. sonant n ne prelazi u m ispred suglasnika b i p ni u složenim prezimenima

čiji se prvi dio završava na sonant n (Šahinpašić, Sinanpašić, Osmanpašić,
Huseinbegović, Hasanbegović...).

Mala jezička radionica

U sljedećoj riječi izvršeno je više glasovnih promjena. Koje su to promjene?

raz + širiti – razširiti – rasširiti – rašširiti – raširiti

Sinteza
Sada znaš i ovo!

 Jednačenje suglasnika po mjestu i načinu tvorbe događa se kada se u riječi

jedan do drugoga nađu dva glasa koja se tvore na različitim mjestima u usnoj
šupljini.

Završni dio sata:

Domaća zadaća:
 Radna sveska 9, radni kutak broj .