Polimeri su kemijski spojevi vrlo velikih molekulskih masa u rasponu od

nekoliko 1000 pa sve do nekoliko 1000000

Naziv polimer grckog je podrijetla poli=mnogo meris =dio

SVOJSTVA POLIMERA ovise od kemijskog sastava, strukture lanca i kolicini

molekulskih masa polimera

SVOJSTVA POLIMERA
Elektricna i toplinska izolacijska postojanost
Niska gustoca
Postojanost prema atmosferskim utjecajima i agresivnim medijima
Dobro podnosenje temperaturnih promjena i lako oblikovanje

NEDOSTATCI
Toplinska postojanost- sposobnost zadrzavanja oblika
Niska tvrdoca (10-30 HB)
Niska cvrstoca (50-100 Mpa) (dodavanje tekstilnih, staklenih, ugljenicnih
vlakana popravlja svojstva)
Modul elasticnosti nizak- niska krutost
Utjecaj UV zracenja- boja, ubrzano starenje
Sklonost bubrenju
Pri OOČ trosenje alata- dijamantni rezni alat
Dugotrajna izlozenost promjenama temperature

Prema ponasanju pri povisenim temp. polimerne materijale dijelimo na

-plastomeri (termoplasti)
-elastomeri (gume)
-duromeri(duroplasti)
PLASTOMERI
Zastupljenost 90%
Pri zagrijavanju omeksaju, hladjenjem otvrdnu
Struktura kao prije ugrijavanja
Velika cvrstoca, dobra oblikovljivost
Zavarljivi

DUROMERI
Visoka cvrstoca, E, modul smicanja
Postojani i na visokim temp
Pogodni za lijevanje a svojstva se modificiraju dodatcima
Pri nastajanju stvaraju veliku makromolekulu koja se pri pregrijavanju
razgradjuje
Dimenzijska i toplinska postojanost?????

ELASTOMERI

Mala tvrdoca, velika elasticnost

Mala sila- velika deformacija ali i sposobnost vracanja oblika
Dobri izolatori buke i vibracija
Guma

PRIMJENA POLIMERA U POSTOTCIMA

Pakovanja 27
Gradevinarstvo 27
Automobili 8
Namjestaj 8
Elektroindustrija 7
Kucanska oprema 4,5
Poljoprivreda 2
Ostalo 16,5

Primjena polimera u svakodnevnom zivotu:

Odjeca
Sportska oprema
Digitalna elektronika
Pakiranje hrane i primjena u kucanstvu
Kucanska oprema i uredjaji
Medicina
Gradjevinski materijal
Automobilska i zrakoplovna industrija

SIROVINE su prirodne neprerađene tvari koje se razlicitim postupcima

proizvodnje priredjuju najprije tvari, te uporabljivi materijal
MATERIJA je sve sto ima masu i zauzima fizicki prostor
TVAR je oblik materije sastavljen od atoma
MATERIJAL jest tehnicki uporaljiva tvar

Sirovina-> tvar-> materijal-> proizvod

Zeljezna ruda-> sirovo zeljezo->celik->zupcanik
Nafta-> polimerizat->PET -> coca cola boca

Postupci stvaranja oblika

1. PRAOBLIKOVANJE je pravljenje cvrstog tijela od bezoblicnih tvari pri
cemu se postize povezanost medju cesticama, stvara se gradja materijala
a. Reakcijsko praoblikovanje-> reakcijsko injekcijsko presanje (RIM)
b. Praoblikovanje uz fizikalnu tvorbu materijala-> pravljenje vlakana iz
otopina, lijevanje plastifikata
c. Praolikovanje iz taljevina-> ekstrudiranje, injeksijsko presanje, lijevanje
metala

2. PREOBLIKOVANJE
Toplo oblikovanje plastomernih pripremaka, kovanja celicnog pripremka…
3. ODVAJANJE
Tokaranje, glodanje, rezanje…
4. POVEZIVANJE
Zavarivanje, lijepljenje, lemljenje, uskočnici…
5. PREVLACENJE
Lakiranje, metaliziranje
kalandriranje

kontinuirano
kontinuirani prevlacenje
postupci

ekstrudiranje

lijevanje
postupci
praoblikovanja
ciklički postupci srašćivanje

presanje
postupci prerade
polimera

toplo oblikovanje

oblikovanje hladno
postupci oblikovanje
preoblikovanja

izvlacenje -
stezanje

ekstruzijsko
puhanje
puhanje supljih
tijela
injekcijsko
puhanje
PROIZVODNJA ARTEFAKATA
Osnovni cilj: pretvaranje sirovine (oblik materijala sastavljen od atoma) u kruto
tijelo, tvorevinu propisanog makrogeometrijskog oblika i povrsine izradjene od
materijala (tehnicki upotrebljiva tvar)
Podjela:
- proizvodnja materijala (pravljenje i oplemenjivanje materijala)
-izrada tvorevina (sint. Kaucuk, maziva, ojacala, omeksivaci)

IZRADA TVOREVINA
Djele se u 6 skupina
-stvaranje praoblika od bezoblicne tvari (praoblikovanje)
-promjena oblika (preoblikovanje)
-odvajanje (umanjivanje povezanosti)
-povezivanje
-presvlacenje
-promjena svojstava izradka (prestruktuiranje)

OPLEMENJIVANJE POLIMERNIH TVARI

OPLEMENJIVANJE je naziv za postupke pretvorbe polimernih tvari (proizvoda
polimerizacije, polimerizata) i ostalih tvari (dodataka) u polimerni materijal
Polimerizati mogu bit u obliku otopine, taline, emulzije ili praha. Kao takvi su
tehnicki neupotrebljivi i imaju nezadovoljavajuca mehanicka svojstva
Operacije i postupci pri primjesavanju dodataka polimerizatima: mjesanje,
gnjetenje, sitnjenje, granuliranje, klasiranje, susenje, doziranje, rukovanje
tvarima i materijalom, skladistenje
OPLEMENJIVANJE POLIMERA
Proizvodi polimerizacije su neupotrebljivi za izradu gotovih polimernih
proizvoda te se zbog toga podvrgavaju oplemenjavanju tj mijesanju s razlicitim
dodatcima.
Dodatci mogu bit:
- Reakcijske tvari: pjenila, dodatci za smanjenje gorivosti…
- Dodatci za poboljsavanje preradivosti: maziva, punila, toplinski
stabilizatori, regulatori viskoznosti …
- Modifikatori mehanickih svojstava: omeksavala, dodatci za zilavost,
punila, ojacala (vlakana)…
- Modifikatori povrsinskih svojstava: vanjska maziva, dodatci za smanjenje
vanjskih neravnina…
- Modifikatori optickih svojstava: bojila, pigmenti…
- Dodatci za produljenje trajnosti
- Ostali parfemi, dezodoransi, upijala vlage

MIJESANJE
Razlicite tvari pocetno nejednako rasporedene postupno rasporedjujemo do
pojave homogenosti. Mjesaju se i tvari razlicitih agregatnih stanja. Svojstva
mjesavine= zbroj svojstava njenih sastojaka. Dolazi do promjene energije.
SITNJENJE
Za pripremu tvari ili materijala namjenjenih preradi ili prevlacenju povrsine,
kako bi se napravile cestice potrebne velicine.
Grubo usitnjavanje- za jednolicno doziranje i brzo omeksavanje
Fino usitnjavanje- za postupke prevlacenja

POSTUPCI PRAOBLIKOVANJA

Kontinuirani postupci praoblikovanja: 1 kalandriranje 2 kontinuirano

prevlacene 3 ekstrudiranje
KALANDRIRANJE
Kontinuirani postupak pravljenja beskonacnih traka praoblikovanjem viskoznog
kapljastog polimera njegovim propustanjem izmedju parova valjaka (kalandra).
Pri tome valjci pritiscu polimere.
Tvorevina kalandrat u obliku traka nastaje ocvrscavanjem procesima geliranja i
hladjenja
KONTINUIRANO PREVLACENJE
Postupak kojim se polimer nanosi na podlogu (dugu traku papira, metala,
tekstila i slicno)
Polimeri- prikladni oni koji se mogu lijevati kao paste (PVC paste)
EKSTRUDIRANJE
Najprosireniji postupak praoblikovanja polimera. To je postupak kontinuiranog
praoblikovanja protiskivanjem kapljastog polimera kroz mlaznicu. Istisnuti
kapljasti polimer ocvrscuje u tvorevinu (ekstrudat) hladjenjem, polimerizacijom
ili umrezavanjem. Ekstrudati (poluproizvodi) su krute i gipke cijevi, filmovi,
ploce i ostali profili, oblozeni kabeli
CIKLICKI POSTUPCI PRAOBLIKOVANJA
Tvorevina i odljevak poprima oblik kalupne supljine bez djelovanja vanske sile.
Ljevaju se kapljeviti monomeri ili vec stvoreni polimeri u obliku otopine, paste
ili niskoviskozne taline
Cvrsti polimerni materijal nastaje isparavanjem otapala, zatim geliranjem,
kemijskim reakcijama stvaranje gradje
Razlikujemo:
Lijevanje kapljevitih monomera
Ljevanje otopina i plastifikata
Srascivanje u kalup
Presanje

LJEVANJE KAPLJEVITIH MONOMERA

Ljeva se kapljeviti monomer koji zatim u kalupu polimerizira. Postupak pogodan
za izradu blokova, stapova, predmeta debelih stijenki te vrlo kompliciranih
oblika.
LIJEVANJE OTOPINA I PLASTIFIKATA
Nizak viskozitet otopina omogucava lijevanje filmova i folija. Otopina se lijeva
na nosac od papira ili tekstila. Otapalo isparava i vraca se u proces. Skrucuje se
samo uz stijenku zagrijanog kalupa.
IZRAVNO PRESANJE
Polimeri u obliku praha, pripremka ili granulata stavljaju se u otvorenu ugrijanu
kalupnu supljinu. Kalup se zatvara pa istovremeno djeluje toplina i tlak na tvar u
kalup. Tvorevina ocvrsne polireakcijom i podobna je za vadjenje iz kalupa.
Postupak obiljezen brojnim nedostatcima.
POSREDNO PRESANJE
Odmjerena kolicina polimera ili kaučkove smjese vec predgrijana stavlja se u
komoru za ubrizgavanje. Polimer omeksava i postaje podoban za ubrizgavanje
klipom kroz uljevni sustav kalupnu supljinu. Nepovratno se gubi dio materijala
koji ostaje u uljevnom sustavu.
INJEKCIJSKO PRESANJE
Najvazniji ciklicki postupak prerade polimera. Materijal ulazi kroz lijevak u
zagrijani cilindar za taljenje, gdje ga zahvaca puzni valjak. Materijal se tali i
skuplja na vrhu puznog valjka. Kad se skupilo dovoljno rastaljenog materijala,
puzni valjak se pokrece naprijed i ubrizgava talinu kroz mlaznicu i ulijevni sustav
u kalup. Materijal se steze i drzi pod naknadnim tlakom.
LINIJA ZA INJEKCIJSKO PRESANJE POLIMERA
Osnovna oprema:1 ubrizgavalica 2 kalup 3 uredjaji za temperiranje kalupa
Dodatna oprema :1 uredjaji za pripremu sirovine 2 uredjaji za pripremu kalupa
3 uredjaji za transport otpreska 4 oprema za regranulaciju
POSTUPCI PREOBLIKOVANJA
Najvazniji postupci:
- Toplo preolikovanje
- Hladno preoblikovanje
- Puhanje
- Izvalcenje
Osnovni cilj – promjena oblika uz ocvrscavanje
TOPLO OBLIKOVANJE PLASTOMERA
Kao pripremci sluze filmovi, folije ili ploce. Pripremak mora bit u gumastom
stanju.
HLADNO OBLIKOVANJE PLASTOMERA
Temelji se na hladnom tecenju materijala. Potrebna su visoka mehanicka
naprezanja da bi se ostvarila plasticna deformacija. Materijal ne smije bit krhak
i mora imati visoki modul elasticnost
PUHANJE SUPLJIH TIJELA
Postupak preoblikovanja djelvanjem stlacenog zraka u tvorevinu, suplje tijelo
koje ucvrscuje svoj oblik hladjenjem
USITNJAVANJE PLASTICNOG OTPADA
Svrha :
- Prevesti otpad u oblik prikladan za transport, te ponovnu preradbu
- Razvrstavanje komponente od interesa iz kompozitnih ili viseslojnih
proizvoda
TEHNIKE: sjeckanje, granuliranje, povecanje gustoce i mljevenje
Izbor opreme za usitnjavanje ovisi o materijalu za recikliranje
PROCESI MLJEVENJA PLASTICNOG OTPADA
Predvode cisti plasticni otpad u fini prah
Svojstva dobivenog praha:
-Izvrsna tecivost
- uska raspodjela velicine cestica
-homogenost
-velika gustoca