Ilkic Vukusic Libre PDF

Prilog poznavanju optjecaja novca
u srednjem i ranom novom vijeku

na području sjeverne Dalmacije
Mato Ilkić
Sveučilište u Zadru UDK 737.1 (497.5-3 Dalmacija) „05/17“
Odjel za arheologiju Izvorni znanstveni rad
HR, 23000 Zadar
Obala kralja Petra Krešimira IV 2
milkic@unizd.hr
Mirko Vukušić
Laginjina 4
HR, 21000 Split
m.vukusic@yahoo.com
Na mnogobrojnim nalazištima diljem sjeverne Dalmacije otkriven je raznovrstan novac iz srednjega i ranoga
novog vijeka. Ta gotovo nepoznata numizmatička građa pripada različitim monetarnim sustavima od 6. do 18. sto-
ljeća. Najranije su raznovrsne bizantske kovanice te denari prvih nekoliko careva Svetog Rimskog Carstva. Slijedi
kovanica ugarsko-hrvatskog kralja Kolomana. Iz srednjega i ranoga novog vijeka najviše je različitih mletačkih
moneta. Nađeno je i ponešto novca iz grada Splita te akvilejskih patrijarha. Među inim, zastupljen je i turski novac.
Ključne riječi: Sjeverna Dalmacija, numizmatika, srednji vijek, rani novi vijek
197
Dani Stjepana Gunjače
U arheološkim istraživanjima koja su posljednjih za bolje poznavanje numizmatičke topograije, te su

petnaestak godina obavljena na nizu sjevernodalma- monete, vjerujemo, važne i za cjelovitiji uvid u struk-
tinskih lokaliteta otkrivena je, među inim, i raznovrsna turu monetarnih sustava čiji je novac bio u optjecaju
numizmatička građa iz razdoblja srednjega i ranoga na području sjeverne Dalmacije u naznačenu vremenu.
novog vijeka. Ona je dijelom i publicirana.1 Međutim, Bizantske srebrne monete nisu česta pojava. No, naj-
u ovome članku donosimo prve podatke o još pedesetak stariji primjerak koji ovdje obrađujemo upravo je isko-
moneta, također otkrivenih u spomenutim istraživanji- van od te plemenite kovine. To je polusilikva Justinijana
ma.2 Zajedno s tom skupinom staroga novca obrađujemo I. (527. – 565.) iz ravenske kovnice (kat. 1). Otkrivena
i poveći broj slučajno otkrivenih kovanica koje se čuvaju je u arheološkim istraživanjima u središtu povijesnog
u privatnim zbirkama. O većini tih slabo poznatih nala- dijela Nina. Nakon dužega vremenskog hijata slijedi
za3 sačuvani su podaci o točnom mjestu otkrića.4 Riječ loše očuvani folis Konstantina VII. Porirogeneta (913.
je o 204 kovanice iz razdoblja od 6. do 18. stoljeća.5 – 959.) (kat. 2). Iz Brguda potječe već odavna poznat
Potječu sa sljedećih nalazišta: Banj, Benkovac, Bibi- zlatnik Romana III. Argira (1028. – 1034.).7 No, u tome
nje, Biograd, Brgud, Bribir, Fortica na Pagu, Galovac, bukovičkom mjestu nađen je još jedan zlatni histamen
Jagodnja, Kožlovac, Ljubač, Molat, Murter, Muškovci, toga bizantskog cara (kat. 3). Otkriven je nedaleko od
kule pod nazivom Čulina. Inače, zlatnici Romana III.
Nin, Ostrovica, Podgrađe, Podvršje, Ražanac, Rodaljice,
Argira, zvani još i romanati, česta su pojava na istočnoj
Stankovci, Stara Povljana, Sukošan, Sv. Filip i Jakov,
obali Jadrana.8 Nedavno su nađeni i na arheološkom
Šopot, Tinj, Vrana, Zadar i Zaton Obrovački.6 Osim
lokalitetu Crkvina uz zapadnu obalu Vranskoga jezera,
1 O tome vidjeti u: Baraka, Šućur 2011, 357-368; Gusar, Vujević
2011, 117-119, 121, kat. 10-12; Šeparović 2011, 369-384.
nedaleko od Pakoštana.9 Iz približno toga razdoblja
2 Numizmatičku građu iz muzejskih zbirki, kao i onu otkrivenu (10. – 11. st.) potječe još pet bizantskih anonimnih
u arheološkim istraživanjima, za objavu su nam ustupili doc. folisa, od kojih dva s područja Podgrađa (kat. 6-7) i
dr. sc. Karla Gusar s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru,
prof. dr. sc. Anamarija Kurilić s Odjela za povijest Sveučilišta tri sa zadarske gradske plaže Kolovara (kat. 4-5, 8). Iz
u Zadru, prof. dr. sc. Ante Uglešić s Odjela za arheologiju Zadra je i bakreni zdjeličasti bizantski novac (kat. 9),
Sveučilišta u Zadru, doc. dr. sc. Tomislav Fabijanić s Odjela za
arheologiju Sveučilišta u Zadru, Mate Radović, voditelj Muzeja koji se zbog loše očuvanosti samo okvirno može datirati
ninskih starina, Marin Ćurković, ravnatelj Zavičajnog muzeja u 12. – 13. stoljeće.
u Benkovcu, Željko Krnčević, kustos Muzeja grada Šibenika
i Marko Meštrov, bivši djelatnik Zavičajnog muzeja Biograda
Očito je novac bizantskoga monetarnog sustava slu-
na Moru. Svima njima najljepše zahvaljujemo na iskazanu žio kao glavno sredstvo plaćanja u ranosrednjovjekovnoj
povjerenju i dobroti.
sjevernoj Dalmaciji. Tu je tada, i to u maloj količini,
3 Dio novovjekovnoga novca obradio je Mirko Vukušić u svome
diplomskome radu (Vukušić 2011). Također, dio je obrađen i cirkulirao i karolinški novac. Do sada su poznata samo
u katalogu izložbe pod naslovom Novac na području Hrvatske tri takva primjeraka, i to iz Nina,10 Lepura11 i Bribira.12
prije eura. O tome vidjeti u: Ilkić, Brusić, Longin, Ćurković
2011, kat. 41, 55, 57, 68-69, 74-91, 93. podatke, jer su neke, primjerice, poznate samo prema sačuvanim
4 Zahvaljujemo svima koji su nam dali dozvolu za objavu staroga fotograijama.
novca iz privatnih zbirki te velikodušno ustupili podatke o 7 Mirnik 1987, 85, 86, T. 4, sl. 1.
slučajno otkrivenim numizmatičkim nalazima. To su: Tomislava 8 Zlatnici Romana III. Argira, pojedinačno i skupno, nađeni su
Anić, Filip Breulj, prof. dr. sc. Zdenko Brusić, Ivica Ćurković, na nizu lokaliteta u južnoj Hrvatskoj i zapadnoj Hercegovini.
Ivica Čerina, Slaviša Čerina, Šime Čirjak, Domenico Duca, Tematizirajući tu problematiku Nikola Jakšić nudi, čini nam se,
mr. sc. Filip Đinđić, Tomislav Fantov, Dejan Filipčić, Bruno posve prihvatljivo objašnjenje. Naime, on povezuje nalaz velike
Fuzul, doc. dr. sc. Kristijan Juran, Pero Kožul, Vjekoslav količine zlatnika s djelatnošću Zadranina po imenu Dobronja,
Kramberger, Đino Longin, Ivan Matković, Mario Modrić, Denis kojeg je, kako vele povijesna vrela, nekoliko puta bogato
Mračić, Ivan Nimčević, Petar Panza i Šime Vrkić. nagradio upravo bizantski car Roman III. Argir. O tome vidjeti
5 Dr. sc. Tomislav Bilić, dr. sc. Vujadin Ivanišević, dr. sc. Ivan Mirnik, u: Jakšić 1982, 173-184; Jakšić 2007, 137-146. Ukratko o toj
Miroslav Nađ, Slobodan Srećković, Amer Sulejmanagić i dr. sc. teoriji, ali i nekim drugima, vidjeti u: Šeparović 2003, 133-135.
Tomislav Šeparović pomogli su nam literaturom i nizom korisnih 9 Tri zlatnika Romana III. Argira otkrivena su u jednome od
savjeta, na čemu tim vrsnim stručnjacima najljepše zahvaljujemo. grobova. Na podacima zahvaljujemo dr. sc. Karli Gusar,
Fotograije kovanice pod kataloškim brojem 156 dobili smo od jednoj od voditelja arheoloških iskopavanja lokaliteta Crkvine,
Filipa Đinđića, djelatnika Konzervatorskog odjela u Zadru. Crno- provedenih sredinom 2011. Ali to nije sve s našega područja.
bijele fotograije iz Domovinskog rata nestalih numizmatičkih Zlatnici Romana III. Argira, i to 13 komada, slučajno su otkriveni
nalaza opisanih pod kataloškim brojem 17-19, 50, 63, 70, 84, 190 i početkom prošlog stoljeća na Sv. Jurju poviše Caske na otoku
194 dobili smo od Marina Ćurkovića, ravnatelja Zavičajnog muzeja Pagu. Za tu još nepubliciranu ostavu bizantskih zlatnika saznali
u Benkovcu. Fotograije novčića pod kataloškim brojem 40 snimio smo od prof. dr. sc. Anamarije Kurilić, na čemu joj najljepše
je kolega Mate Parica. Fotograije pod kataloškim brojem 71 i 187 zahvaljujemo.
snimio je Siniša Bilić-Dujmušić. Mato Ilkić autor je fotograija
ostale numizmatičke građe u katalogu. 10 Belošević 1980, 130, T. LXXXV, 1; Belošević 2007, 424, T.
CXXXIX, 5.
6 Osim novca s navedenih nalazišta, kataloški smo obradili i one
za koje se zna samo to da su nađeni na području Ravnih kotara 11 Šeparović 2003, 128; Petrinec 2009, 195, sl. 91.
ili u Bukovici. Za pojedine kovanice nismo mogli navesti sve 12 Šeparović 2003, 127-129; Petrinec 2009, 195, sl. 92.
198
Mato Ilkić, Mirko Vukušić Prilog poznavanju optjecaja novca...
Međutim, zapadne su provenijencije još dvije monete, kovan za kralja Belu II. (1131. – 1141.).21 To je zasad i
doduše, iz nešto kasnijega vremena. Iskovane su u Paviji. sve od novca što nam je poznato iz razdoblja vladavine
To su denari iz ranoga razdoblja Svetog Rimskog Car- Arpadovića.
stva. Njegovu prvom caru Otonu I. (962. – 973.) pripada Snažan dotok ugarskih moneta u južnu Hrvatsku
primjerak iz Podgrađa (Aserije) (kat. 45). Slijedi denar uslijedio je tek za vladavine Ludovika I. Anžuvinca
cara Otona III. (983. – 1002.), srebrnjak koji je nađen (1342. – 1382.), što je posljedica njegova uspješnog
na području Sukošana (kat. 46). rata protiv Venecije za vlast nad Dalmacijom. Tome ide
Na našoj obali tijekom razvijenoga i kasnoga sred- u prilog i činjenica da je na tome području česta ona
njeg vijeka bilo je u optjecaju i ponešto novca sjevero- vrsta njegovih denara koja je puštena u optjecaj 1358.,22
zapadnoga podrijetla.13 Iz Vrane potječe fragmentirani dakle baš one godine kada je i potpisan Zadarski mir.23
srebrnjak iskovan u Kostanjevici za koruškog vojvodu Osim primjerka sa zadarske plaže Kolovara (kat. 191)24
Bernharda (1202. – 1256.) (kat. 183). Prema dostupnoj i onoga vjerojatno iz Jagodnje (kat. 190), pojedinačni
literaturi, to je prva takva moneta nađena u sjevernoj nalazi te emisije nađeni su na mnogobrojnim nalazi-
Dalmaciji. Tu su češći kasnosrednjovjekovni srebrnjaci štima u Dalmaciji. Zastupljeni su u velikom broju i u
kovani za svjetovnu gospodu iz Bavarske. Nađeni su na kasnosrednjovjekovnim ostavama, primjerice u onoj
nekolicini lokaliteta (kat. 184-186).14 U rani novi vijek iz Pridrage.25 Na tim regularnim srebrnjacima prikazan
spada dukat iz Hamburga (kat. 188). Za njega se može, je Sv. Ladislav, i to oboružan ratničkom sjekirom. Taj
nažalost, samo pretpostaviti da potječe sa zadarskog Kolomanov prethodnik, koji je učvrstio kršćanstvo u
područja.15 Ugarskoj i utemeljio Zagrebačku biskupiju,26 istaknut
Ugarski novac iz razdoblja vladavine Arpadovića je i na bakrenim folarima grada Zadra, kovanima za
rijetka je pojava u sjevernoj Dalmaciji. Nađeno je tek vladavine Ludovika I.27 Taj najstariji zadarski novac je
ponešto Kolomanovih denara (1095. – 1116.), što se i rijedak. Nedavno je objavljen jedan takav iz okolice Su-
može očekivati s obzirom na njegovu vojnu nazočnost košana.28 Mi pridodajemo još i fragmentirani primjerak
na tome području.16 Naime, sitni srebrnjaci toga kralja koji je otkriven u arheološkim istraživanjima na području
poznati su s nekolicine ravnokotarskih lokaliteta, i to iz crkve sv. Anselma u Ninu (kat. 23).
Lepura,17 s Begovače kod Biljana Donjih18 i iz Šopo-
21 Ivan Mirnik bribirskome anonimnom ugarskom novčiću
ta.19 Njima pridodajemo i Nin, gdje je u arheološkim pripisuje referencu: Réthy 90 (Mirnik 2007, 166, br. 168; Mirnik
istraživanjima u sakristiji crkve sv. Anselma također 2009, 147). Vjerojatno je to ista kovanica koju je sa slikom
objavila i Vedrana Delonga (Delonga 1987, 108, kat. 399). Kako
nađen Kolomanov denar (kat. 189).20 Novac njegovih god bilo, prema novijem katalogu u kojemu je obrađen ugarski
prethodnika, koliko nam je poznato, nije otkriven na novac, čiji je autor Emil Unger, ta je vrsta pripisana kralju Beli
II. Usporediti: Unger 1997, 70, br. 53, s Réthy 1958, br. 90.
području južne Hrvatske. No, iz Bribira potječe ugarski
22 Riječ je o vrsti denara koja je emitirana od 1358. do 1371. O
denar, doduše bez imena vladara, ali koji je vjerojatno tome vidjeti u: Huszár, 1979, br. 542, Pohl, 1982, br. 79, Unger
1997, br. 429.
13 O nekim nalazima takvoga novca na našoj obali vidjeti primjerice
u: Bekić 2011, 15-22, 25-26; Pešić, Meštrov 2011, 290, 294-295; 23 O Zadarskom miru vidjeti u: Klaić, Petricioli 1976, 315-322.
Vučić 2006, 225, sl. 9, 128-130. 24 Na srebrnjaku je stilizirani natpis, bez smisla, što sugerira da je
14 Pfennig iz Stankovaca opisan pod kataloškim brojem 187 nije možda riječ o krivotvorini.
moguće precizno vremenski opredijeliti zbog loše očuvanosti. 25 Belošević 1997, 487-502.
No, čini nam se da pripada Njemačkoj ili Austriji. 26 Leksikon 1979, 372-373.
15 Jedan od zadarskih zlatara otkupio je hamburški dukat od 27 Prikaz Sv. Ladislava na bakrenjacima grada Zadra pomalo je
nepoznate osobe. neobična pojava, jer je na komunalnom novcu često istican
16 Novac kralja Kolomana nije čest ni u kontinentalnoj Hrvatskoj. lik lokalnoga nebeskog zaštitnika. Primjerice, na monetama
Posljednjih godina jedan je nađen u Kliškovcu kod Suhopolja kovanima u Kotoru pod vlašću kralja Ludovika I. prikazan
(Ilkić 2011, 131, kat. 26). Jedan potječe iz Sotina nedaleko od je nebeski zaštitnik toga grada, sv. Tripun. O tim kotorskim
Vukovara (Ilkić 2007, 281, kat. 16, T. II, 8a-b.) kovanicama vidjeti u: Huszár 1979., br. 553-554; Pohl 1982, br.
17 Mirnik 1981, br. 378; Mirnik 1987, 85, 89. 92-95; Dimnik, Dobrinić 2008, 209. Prikazivanje Sv. Ladislava
na zadarskim folarima vjerojatno je odraz političke promidžbe
18 Jelovina, Vrsalović 1981, 91, 105, T. XXX, 422, T. LII, 92. kralja Ludovika I., tj. njegovo isticanje da taj prostor pripada
19 Jakšić 1989, 427. ugarsko-hrvatskoj kruni, a ne mletačkim duždevima. No,
20 No, čini se da Kolomanov novac s područja crkve sv. Anselma, tj. kralj nije dugo držao Zadar u svojim rukama. Ubrzo je došlo
nekadašnje ninske katedrale, nije i jedina njegova moneta iz Nina. do smjene vlasti, a time i svetaca. Naime, nedugo nakon što
Naime, prigodom arheoloških istraživanja okoliša crkve sv. Križa su Mlečani 1409. ponovno zagospodarili Zadrom, na njegovo
otkriven je “i srebrni srednjovjekovni neidentiicirani novčić” su područje pustili u optjecaj srebrnjake s natpisom “Moneta
(Belošević 1999, T. XXXI, 3). Iako prikaz toga numizmatičkog Dalmatie” i prikazom Sv. Marka, nebeskog zaštitnika Venecije.
nalaza na objavljenoj fotograiji i nije baš najjasniji, mi mislimo O tome rijetkom novcu vidjeti u: Dolenec 1993, 92-93; Dimnik,
da bi mogla biti riječ o istoj vrsti Kolomanova novca kojoj pripada Dobrinić 2008, 82.
i onaj iz sakristije crkve sv. Anselma. 28 Vučić 2006, kat. 107, sl. 8, 107.
199
U tome gradu, ali uz crkvu sv. Grgura, nađen je i Od ukupne numizmatičke građe koju ovdje obra-
denar Ludovika II. (1516. – 1526.) (kat. 192). Kovanice đujemo 66% podrijetlom je iz Venecije. Dakle prema
toga ugarsko-hrvatskog kralja, kao i njegovih prethodni- tome, njezinoga novca dvostruko je više od onoga koji
ka iz 15. st., rijetka su pojava u južnoj Hrvatskoj. pripada svim drugim monetarnim sustavima. Mletačke
Nisu česte ni kovanice iz prva dva stoljeća vlada- kovanice posve su uobičajene u sjevernoj Dalmaciji.
vine Habsburgovaca. Bilježimo tek denare Matije II. Zastupljene su njezine različite nominalne vrijednosti, i
(1608. – 1619.) iz Nina (kat. 193) i Jagodnje (kat. 194) to u zlatu, srebru i bakru. Najstariji primjerak koji smo
te denar Ferdinanda III. (1637. – 1657.) iz Tinja (kat. kataloški obradili kovan je za dužda Orija Malipiera
195). Novac iz 18. st. nešto je brojniji. Zastupljeni su (1178. – 1192.) (kat. 49). Taj zdjeličasti denar (piccolo)
srebrnjaci Karla VI. (1711. – 1740.) iz Zadra (kat. 196) nađen je u Ninu. Vremenski slijedi desetak komada iste
i Muškovaca (kat.197) te bakrenjaci Marije Terezije nominale kovanih za niz duždeva, uključujući i Fran-
(1740. – 1780.) iz Zadra (kat.198, 200), Sv. Filipa i cesca Dandola (1329. – 1339.) (kat. 50-58).34 Njemu
Jakova (kat.199) i Ražanca (kat.201). pripada i soldin (kat. 57). Te je nominalne vrijednosti još
Tijekom približno druge polovine 13. i prve polovine pet primjeraka, ali s imenima duždeva iz nešto kasnijega
14 st. bili su u optjecaju i denari, tj. parvuli iz Splita.29 U vremena (kat. 63-65, 67, 70). Zastupljeni su i krupniji
gradu pod Marjanom kovano je nekoliko glavnih vrsta srebrnjaci, odnosno mezanini (kat. 61-62, 66). Iz završ-
takvoga novca. Na prvoj prevladava linearna ornamentika noga je razdoblja srednjega vijeka dukat kovan za dužda
i pripadaju joj komadi iz Jagodnje (kat. 17-19), Ljubča Francesca Foscarija (1423. – 1457.) (kat. 68).35 Njemu
(kat. 15), Nina (kat. 14), Ostrovice (kat. 12), Podgrađa pripada i grosso o grossetto iz Brguda (kat. 69). U kraj
(kat. 10-11, 13) i Zadra (kat. 16). Ta najstarija vrsta, dati- 15. st. datiraju se mletački bagatini kovani za komunalne
rana oko sredine 13. st., otkrivena je i drugdje, primjerice potrebe grada Šibenika (kat. 21-22).36
u Kuli Atlagiću.30 Iz Nina potječe i primjerak s prikazom Iz početka ranoga novog vijeka su različite vrste
glave Sv. Dujma, nebeskoga zaštitnika Splita (kat. 20). venecijanskih moneta od sve tri kovine. Novac dužda
Taj sitni srebrnjak pripada posljednjoj vrsti splitskoga au- Andrea Grittija (1523. – 1539.) zastupljen je ponešto
tonomnog novca, kovanog između 1327. i 1357. godine. krupnijim srebrnjakom po imenu marcello (kat. 71).
Takvi su nalazi rijetki u sjevernoj Dalmaciji. Njegov nasljednik Pietro Lando (1539. – 1545.) dužd
Već tijekom prve polovine 15. st. zadarskom područ- je čiji quattrino (kat. 72) potječe s otoka Paga. Taj ba-
ju prijetili su Turci. Poslije su i osvojili velik dio zaleđa, kreni novčić otkriven je na Fortici,37 staroj utvrdi koja se
koji su u svojim rukama držali više od stoljeća.31 Iako je nalazi nedaleko od Paškoga mosta. Iz Zadra ili njegove
tu njihova nazočnost bila očita, malo je numizmatičkih okolice vjerojatno potječe zlatnik (zecchino) kovan za
tragova koji im pripadaju. Bilježimo samo tri takva na- dužda Francesca Donu (1545. – 1553.) (kat. 73). Njemu
laza. Na lokalitetu pod imenom Venac u Ljubču nađen pripada i sesino iz Banovca u Ninu (kat. 74). Gerolamo
je turski bakrenjak, tj. mangir, za kojega se zbog loše Priuli (1559. – 1567.) zastupljen je srebrnjacima nomi-
očuvanosti može samo pretpostaviti da pripada razdoblju nalne vrijednosti od šest soldi (kat. 78-79) i od četiri
turske nazočnosti u sjevernoj Dalmaciji (kat. 202). No, soldi (kat. 75-77). Te njegove monete, kao i anonimna
sultanu Selimu I. (1512. – 1520.) sigurno pripada akča gazeta od srebra, tj. bez imena dužda (kat. 92), zajedno
iskovana u Novaru (Novo Brdo) (kat. 203). Taj sitni su otkrivene na plaži uz uvalu Plemići ispod gradine
srebrnjak nađen je u Vrani. S toga nalazišta potječe i Venac u Ljubču, što upućuje na ostavu. U sjevernoj
mangir sultana Sulejmana II. (1687. – 1691.) s oznakom u Sidrekapsi za sultana Sulejmana I. (1520. – 1566.). Čuva se u
kovnice Saraj (Sarajevo) (kat. 204). Analogni primjerak Muzeju hvarske baštine. O tome vidjeti u: Visković 2011, 53, sl.
10, kat. 116; Visković, Ilkić 2011, 303, kat. 45.
otkriven je u Osijeku.32 Općenito, nalazi turskoga novca
34 Dva zdjeličasta denara zbog loše očuvanosti nismo mogli uže
slabo su obrađeni, osobito u Dalmaciji.33 opredijeliti (kat. 59-60). No, oni pripadaju Veneciji, jer je na
njima dijelom vidljiv natpis S MARCVS.
29 O splitskim autonomnim novcima vidjeti u: Rengjeo 1959, 39-
42; Dolenec 1993, 66-68; Dimnik, Dobrinić 2008, 84-85, 204- 35 Zadarski zlatari otkupili su od građana venecijanske zlatnike
205. obrađene u katalogu (kat. 68, 73 i 90). Nisu poznati podaci o
mjestu i okolnostima nalaza. No, pretpostavljamo da su zlatnici
30 Šeparović 2011, 371, kat. 19. s područja Zadra ili njegove okolice.
31 O Turcima i njihovu osvajanju dijelova sjeverne Dalmacije 36 O venecijanskim bagatinima kovanima za Šibenik vidjeti u:
vidjeti u: Traljić 1965, 203-227; Traljić 1969, 529-548; Traljić Dolenec 1993, 94-95; Dimnik, Dobrinić 2008, 82-83, 203-204.
1971, 343-377.
37 Ta mletačka kovanica i još jedna polovično sačuvana iz
32 Lukić 1986, 106-107, sl. 2. nešto kasnijega vremena (kat. 163) prema nama dostupnim
33 U novije vrijeme objavljena je samo jedna akča koja je informacijama prvi su numizmatički nalazi iz paške utvrde
opredijeljena prema sultanu i kovnici. To je ona koja je iskovana Fortica.
200
Dalmaciji nađena su još dva anonimna srebrnjaka i (kat. 32). Slijedi sitni srebrnjak anonimnih biskupa iz
jedan bakrenjak. To su gazeta od dva solda iz Nina Mantove (kat. 37).41 Iz toga grada potječe i soldo voj-
(kat. 93), četverostruka gazeta iz Kožlovca nedaleko vode Karla II. iz obitelji Gonzaga (1637. – 1647.) (kat.
od Benkovca (kat. 94) i bezzo sa zadarskog područja 38). Od svjetovne gospode svojim su novcem zastupljeni
(kat. 95). Među anonimne venecijanske novčiće spada i i Federico II. di Svevia (1218. – 1250.) iz Verone (kat.
nekoliko bagatina (kat. 178-181). Dužd Nicolo da Ponte 182), Francesco I. da Carrara (1355. – 1388.) iz Padove
(1578. – 1585.) zastupljen je vrlo krupnim srebrnjakom (kat. 44), Galeazzo Maria Sforza (1466. – 1476.) iz
(kat. 80). Ta poluškuda (mezzo scudo da 4 lire) potječe Milana (kat. 39) te Ercole II d’Este (1534. – 1559.) (kat.
iz Podgrađa. Nekoliko sitnih bakrenjaka koji pripadaju 48). Slijedi cavallo, sitni bakrenjak kovan 1495. u Akvili
nominali poznatoj pod imenom sesino, o doppio quattri- za francuskoga kralja Karla VIII. (kat. 24). Također,
no iskovano je za vrijeme njegovih nasljednika. To su poznat nam je i ponešto krupniji bakrenjak (tornese) s
Pasquale Cicigna (1585. – 1595.) (kat. 81-83) i Marino Murtera koji je iskovan u Napulju za španjolskog kralja
Grimani (1595. – 1605.) (kat. 85-85). Iz 17. i s početka Filipa III. (1598. – 1621.) (kat. 41). Od italskih kovanica
18. st. su soldi u vrijednosti od 12 bagatina od nekoliko s našega područja to su još i sitni zdjeličasti denari Re-
duždeva. To su Giovanni Corner I. (1625. – 1629.) (kat. publike Padova (1271. – 1328.) (kat. 41-43). Sva su tri
86), Francesco Erizzo (1631. – 1646.) (kat. 87), Do- iz Nina. Takvi su komadi nađeni i drugdje u Dalmaciji.42
menico Contarini (1659. – 1674.) (kat. 88-89) i Alvise Poznat nam je i quattrino iz gradića Recanati (kat. 48).
Mocenigo II. (1700. – 1709.) (kat. 91). Posljednjem od Taj autonomni bakrenjak iz 15. st. nađen je u Zatonu
njih pripada i cekin (kat. 90). Obrovačkom. I napokon, u katalogu donosimo i tri solda
Potkraj 17. i tijekom 18. st. na istočnoj obali Jadrana iz Gorice (Gorizia) (kat. 33-35). Iskovana su tijekom 18.
ponajviše je bilo u optjecaju anonimnoga novca kovano- st. za vladavine Habsburgovaca.
ga za potrebe mletačkih pokrajina. Naravno, na našem su Na kraju, ovdje obrađena numizmatička građa
području najbrojnije gazete i soldi za Dalmaciju i Alba- govori o tome da je do snažnije cirkulacije novca
niju38 (kat. 96-153). U znatno manjem broju zastupljene u sjevernoj Dalmaciji došlo potkraj ranosrednjovje-
su istovrsne nominale, ali s imenima jonskih otoka, i to kovnoga razdoblja. Dominiraju kovanice bizantskoga
Krfa, Kefalonije i Zakinta (kat. 162-171). Nađeno je i monetarnog sustava (kat. 2-8). No, tada je manjim
ponešto gazeta s natpisom “Armata et Morea”, kovanih dijelom cirkulirao i novac zapadnoga podrijetla, o
za vojsku i Peloponez (kat. 154-158), te onih s legendom čemu svjedoče denari Otona I. (962. – 973.) (kat. 45)
“Isole et armata” (kat. 159-161). Otkriveni su i bakre- i Otona III. (983. – 1002.) (kat. 46). Ti srebrnjaci isko-
njaci u vrijednosti od dva i pol te jednog soldina kovanih vani u Paviji prvi su takvi nalazi u sjevernoj Dalmaciji.
za Kandiju, odnosno Kretu (kat. 172-177). Rijedak je novac iz razdoblja Arpadovića. Tek pone-
No, venecijanski novac nije bio i jedini iz Italije što kovanica nađeno je jedino od ugarsko-hrvatskoga
koji je kolao sjevernodalmatinskim područjem. Tu su u kralja Kolomana (1095. – 1116.). Pripada mu i denar
manjem broju cirkulirale monete crkvenih velikodostoj- iz Nina (kat. 189). Od srednjovjekovnoga ugarskog
nika, gradskih republika te, među inim, većih i manjih novca na sjevernodalmatinskim lokalitetima nađen je
vojvodstava iz različitih dijelova Italije. Među tim vrlo u velikoj količini samo onaj iz razdoblja kralja Ludo-
raznovrsnim kovanicama nešto su češće one akvilejskih vika I. Anžuvinca (1342. – 1382.). Za vrijeme njegove
patrijarha, i to osobito Antonija II. (1402. – 1411.)39 (kat. vladavine kovano je 20 različitih denara. U Dalmaciji
25-26) i Ludovika II. (1412. – 1437.)40 (kat. 30-31). Pa- dominira ona vrsta na kojoj je prikazan sv. Ladislav.
pinske monete otkrivene su u Ninu (kat. 36) i na Molatu Taj Kolomanov prethodnik koji je učvrstio kršćanstvo
u Ugarskoj i utemeljio Zagrebačku biskupiju istaknut
38 Ukratko o takvu novcu vidjeti u: Rengjeo 1980, 28-29.
je i na prvom novcu kovanu u Zadru. Ti su folari iz
39 Osim regularnih kovanica akvilejskog patrijarha Antonija II.,
nađene su i tri krivotvorine izrađene prema njegovim denarima, vremena Ludovika I. rijetki. Jedan je nađen i u Ninu
od kojih jedna u Podgrađu (kat. 27) i dvije u Ljubču (kat. 28- (kat. 23). Komunalni novac grada Splita otkriven je na
29). Inače, denari toga patrijarha dijelom su kolali i hrvatskim
Podunavljem. Uz ostavu iz Vukovara (Mirnik 1984, 223-233; nizu lokaliteta (kat. 10-20). Nerijetki su i denari akvi-
Mirnik 1994, 85-123), o tome svjedoče i pojedinačni nalazi lejskih patrijarha (kat. 25-26, 30-31). Zastupljene su i
iz Sotina (Ilkić 2010, 387, kat. 42, T. III, 7.). O kovanicama
akvilejskih patrijarha nađenih u Mađarskoj vidjeti u: Gyöngyössy 41 Takvi su zdjeličasti oboli poznati i iz drugih dalmatinskih
2004, 138-159. nalazišta, a nedavno je objavljen jedan iz Kule Atlagića. O tome
40 Nedavno je publiciran i jedan denar Ludovika II. iz Kule vidjeti u: Šeparović 2011, 371, kat. 17.
Atlagića, nedaleko od Benkovca. O tome vidjeti u: Šeparović 42 O tome vidjeti u: Baraka, Šućur 2011, 358, kat. 2; Šeparović
2011, 371-372, kat. 16. 2011, 371, kat. 18.
201
krivotvorine (kat. 27-29). Osim srebrnjaka koruškoga zaleđa. Mala količina turskoga novca vjerojatno je po-
vojvode Bernharda (1202. – 1256.) (kat. 183), nađeno- sljedica teških prilika koje su snašle pogranični prostor
ga u Vrani, sa sjevernodalmatinskog području potječe i u blizini mletačkih posjeda u Dalmaciji. Gledajući u
ponešto bavarskoga novca (kat. 184-186). Manjim su cjelini, od 204 analizirane kovanice, čak dvije trećine
dijelom cirkulirale i monete brojne svjetovne gospode pripada mletačkom monetarnom sustavu (kat. 49-181).
te gradskih republika iz Italije. Turski je novac rijedak. To je i logično, jer je velik dio naše obale bio čvrsto
Iz Vrane su ačka sultana Selima I. (1512. – 1520.) (kat. vezan uz Veneciju, sve do njezine propasti. Postupna
203) i mangir sultana Sulejmana II. (1687. – 1691.) pojava habsburškog novca (kat. 193-201) nagovještava
(kat. 204). Iako rijedak, turski novac ilustrira dugotraj- novo doba u kojem će sjeverna Dalmacija potpasti pod
nu osmanlijsku vladavinu na veliku dijelu zadarskoga vlast Beča.
202
KATALOG
1. Justinijan (527.-565.), polusilikva (250 numa),

Ravena, 13 mm, 0,62 g, Morrisson 1970., str.
116, br. 4/Rv/Ar/06, Nin, Kalelarga, 2000., Muzej
ninskih starina, inv. br. 1397, lit.: neobjavljeno.
2. Konstantin VII. (913.-959.), folis, vrsta 5, Kon-

stantinopol, 25 mm, 7,65 g, Morrisson 1970., str.
576-577, br. 37, Zadar, lit.: neobjavljeno.
3. Roman III. Argir (1028.-1034.), nomizma hista-

menon, 24 mm, 4,37 g, Morrisson 1970., str. 627,
br. 43/Cp/Av/06, Brgud, Čulina, lit.: neobjavljeno.
4. Anonimni folis, skupina A2, (976.?-1030/35.),

Konstantinopol, 33,5 mm, 15,53 g, Grierson,
1973., str. 649-675-687, Zadar, Kolovare, lit.:
neobjavljeno.
5. Anonimni folis, skupina A2, (976.?-1030/35.),

Konstantinopol, 28 mm, 5,60 g, Grierson,
1973., str. 649-675-687, Zadar, Kolovare, lit.:
neobjavljeno.
6. Anonimni folis, skupina C (1042.?-c. 1050.),

prekovan preko anonimnog folisa skupine A2
ili B, Konstantinopol, 28 mm, 7,96 g, Grierson,
1973., str. 681-684, Podgrađe (Aserija), lit.:
neobjavljeno.
203
7. Anonimni folis, skupina C, (1042.?-c. 1050.),

Konstantinopol, 29 mm, 8,62 g, Grierson,
1973., str. 681-684, Podgrađe (Aserija), lit.:
neobjavljeno.
8. Anonimni folis, skupina D, (c. 1050.-c. 1060.),

prekovan preko anonimnog folisa neutvrđene
skupine, Konstantinopol, 31,5 mm, 8,91 g, Grier-
son, 1973., str. 685-687, Zadar, Kolovare, lit.:
neobjavljeno.
9. Aspron trahej, neodređen (12.-13. st.), 21,5 mm,

1,02 g, Zadar, lit.: neobjavljeno.
10. Split, dinarić, parvul, 13. st., 11,5 mm, 0,35 g, Do-
lenec 1993., br. 130, Podgrađe, lit.: neobjavljeno.
11. Split, dinarić, 13. st., 13 mm, 0,34 g, Dolenec

1993., br. 130, Podgrađe, lit.: Ilkić, Brusić, Lon-
gin, Ćurković 2011., kat. 93.

1993., br. 130, Ostrovica, lit.: neobjavljeno.
13. Split, dinarić, 13. st., 11,5 mm, 0,24 g, Dolenec

1993., br. 130, Podgrađe, lit.: neobjavljeno.
204

1993., br. 130, Nin, Muzej ninskih starina, inv.
br. 2283, lit.: neobjavljeno.
15. Split, dinarić, 13. st., 12,9 mm, 0,34 g, Dolenec

1993., br. 130, Ljubač, lit.: neobjavljeno.

1993., br. 130, Zadar, lit.: neobjavljeno.
17. Split, dinarić, 13. st., Dolenec 1993., br. 130,

Jagodnja, fotografije iz Zavičajnog muzeja u
Benkovcu, lit.: Mirnik 1987., str. 89 (?).
18. Split, dinarić, 13. st., Dolenec 1993., br. 130,

Jagodnja, fotografije iz Zavičajnog muzeja u
19. Split, dinarić, 13. st., Dolenec 1993., br. 130, Ja-
godnja, fotograija aversa iz Zavičajnog muzeja u
20. Split, dinarić, 1327.-1357., 14,5 mm, 0,27 g, Do-

lenec 1993., br. 135, Nin, Muzej ninskih starina,
lit.: neobjavljeno.
21. Bagatin kovan za Šibenik pod Venecijom, kraj 15./

početak 16. st., 17 mm, 1,15 g, Dolenec 1993., br.
192, Molat, lit.: Vukušić 2011., kat. 3.
205
22. Bagatin kovan za Šibenik pod Venecijom, kraj

15./početak 16. st., 18 mm, 1,04 g, Dolenec 1993.,
br. 192, Zadar, Relja, lit.: Vukušić 2011., kat. 4.
23. Zadar, folar (oštećen), kovan za vladavine Lu-

dovika I. (1342.-1382.), 17 mm, 0,35 g, CNI VI,
br. 1-5, Huszár 1979., br. 556, Pohl 1982., br. 95,
Dolenec 1993., br. 185, Nin, Sv. Asel, krstionica,
prostor 1, dubina 170 cm, Muzej ninskih starina,
inv. br. 2288, lit.: neobjavljeno.
24. Aquila, Carlo VIII. (1495.), cavallo, 18 mm, 1,10
g, CNI XVIII, br. 34 i dalje, Zadar, lit.: Ilkić,
Brusić, Longin, Ćurković 2011., kat. 68; Vukušić
2011, kat. 1.
25. Akvileja, patrijarh Antonio II. Panciera (1402.-

1411.), denar, CNI VI, br. 7 var., 18 mm, 0,65 g,
Stara Povljana, Glavice, sonda 1, SJ 002, situacija
2, lit.: neobjavljeno.
26. Akvileja, patrijarh Antonio II. Panciera (1402.-

1411.), denar, 18 mm, 0,58 g, CNI VI, br. 7,
Podrgrađe, lit.: neobjavljeno.
27. Krivotvoreni denar akvilejskog patrijarha Anto-

nija II. Panciere, 16,5 mm, 0,54 g, Podgrađe, lit.:
neobjavljeno.
28. Krivotvoreni denar akvilejskog patrijarha Anto-

nija II. Panciere, 17,5 mm, 0,59 g, Ljubač, lit.:
neobjavljeno.
29. Krivotvoreni denar akvilejskog patrijarha An-

tonija II. Panciere, 15 mm, 0,40 g, Ljubač, lit.:
neobjavljeno.
206
30. Akvileja, patrijarh Lodovico II. di Teck (1412.-

1437.), denar, CNI VI, br. 2, Galovac, Crkvina,
lit.: neobjavljeno.
31. Akvileja, patrijarh Lodovico II. di Teck (1412.-

1437.), denar (oštećen), 18 mm, 0,44 g, CNI VI,
br. 2, Zadar, lit.: neobjavljeno.
32. Bologna, papa Urbano VIII. (1623.-1644.) ili

papa Innocenzo X. (1644.-1655.), quattrino,
21 mm, 2,48 g, CNI X (?), Molat, lit.: Vukušić
2011., kat. 6.
33. Gorica, soldo, 1757., kovan za vladavine Marije

Terezije (1740.-1780.), 21,8 mm, 2,43 g; CNI VI,
str. 75, br. 19, Zadar (?); lit.: Ilkić, Brusić, Longin,
Ćurković 2011., kat. 57; Vukušić 2011., kat. 95.
34. Gorica, soldo, 1760., kovan za vladavine Marija

Terezija (1740.-1780.), 21,2 mm, 2,31 g, CNI VI,
str. 76, br. 24, Zadar, lit.: neobjavljeno.
35. Gorica, soldo (probušen), kovan za vladavine

Marije Terezije (?), 21 mm, 1,69 g, CNI VI, str. 73
i dalje, benkovačko područje, lit.: neobjavljeno.
36. Macerata, papa Benedikt XII. (Jacques Fournier)

(1334.-1342.), picciolo, 15,5 mm, 0,37 g, CNI
XIII, str. 347, br. 11, Nin, Sv. Križ, prostor 10,
dubina 80 cm, Muzej ninskih starina, inv. br. 2306,
lit.: neobjavljeno.
207
37. Mantova, anonimni biskupi (1150.-1256.), obolo

scodell., 12 mm, 0,14 g, CNI IV, str. 221, br. 10-
14, benkovačko područje, lit.: neobjavljeno.
38. Mantova, Carlo II. Gonzaga Nevers (1637.-

1647.), soldo, 19 mm, 1,21 g, Ražanac, plaža
Pježavac, lit.: neobjavljeno.
39. Milano, Galeazzo Maria Sforza (1466.-1476.),

trillina, 15 mm, CNI IX, str. 181, br. 166, otok
Pašman, Banj, lit.: neobjavljeno.
40. Napulj, Filippo III. (1598.-1621.), tornese, CNI

XX, str. 175-177, br. 2-19, Murter, lit.: Vukušić
2011., kat. 7.
41. Republika Padova (1271.-1328.), denaro piccolo

(scodellato), 13 mm, 0,33 g, CNI VI, str. 183, br.
3 var., Nin, Muzej ninskih starina, inv. br. 845,
lit.: neobjavljeno.

(scodellato), 13,5 mm, 0,22 g, CNI VI, str. 183, br.
4, Nin, Sv. Asel, jug, 2000., Muzej ninskih starina,

(scodellato), 13 mm, 0,19 g, CNI VI, str. 184, br.
13 (?), Nin, Sv. Asel, prostor 1, dubina 81 cm, Mu-
zej ninskih starina, inv. br. 2287, lit.: neobjavljeno.
208
44. Padova, Francesco I. da Carrara (1355.-1388.),

denaro piccolo (scodellato), 11,5 mm, 0,29 g,
CNI VI, str. 199-200, br. 68-78. Nin, Sv. Asel,
jug, 2000., Muzej ninskih starina, inv. br. 2281,
lit.: neobjavljeno.
45. Pavia, Otto I. (962.-973.), denar, 17 mm, 0,85 g,

CNI IV, str. 478, br. 4 var., Podgrađe (Aserija),
lit.: neobjavljeno.
46. Pavia, Otto III. (983.-1002.), denar, 17,2 mm,

1,14 g, CNI IV, str. 482, br. 13, Sukošan, lit.: Ilkić,
Brusić, Longin, Ćurković 2011., kat. 41.
47. Recanati, autonomno kovanje, 15. st., quattrino,

16 mm, 0,56 g, CNI XIII, str. 486, br. 16-18, Zaton
Obrovački, lit.: neobjavljeno.
48. Reggio, Ercole II d,Este (1534.-1559.), bagattino,

15,5 mm, 1,09 g, CNI IX, str. 720, br. 272 i dalje,
Nin, Banovac, darovao Edo Peroš, Muzej ninskih
starina, lit.: neobjavljeno.
49. Venecija, dužd Orio Malipiero (1178.-1192.), de-

naro o piccolo scodellato, 13 mm, 0,24 g, CNI VII,
str. 25-26, br. 43-58, Nin, Muzej ninskih starina,
50. Venecija, dužd Enrico Dandolo (1192.-1205.),

denaro o piccolo scodellato, CNI VII, str. 27, br. 2
i dalje, Ravni kotari ili Bukovica, Zavičajni muzej
Benkovac, lit.: neobjavljeno.
51. Venecija, dužd Lorenzo Tiepolo (1268.-1275.),

piccolo o denaro, scodellato, 13 mm, 0,19 g, CNI
VII, str. 42-43, br. 24-33, Zadar, Park kraljice
Jelene, lit.: neobjavljeno.
209

VII, str. 42-43, br. 24-33, Nin, Muzej ninskih
starina, inv. br. 791, lit.: neobjavljeno.

54. Venecija, dužd Giovanni Dandolo (1280.-1289.),

piccolo o denaro, scodellato, 13,2 mm, 0,29 g,
CNI VII, str. 50-51, br. 40-45, Nin, Muzej ninskih
55. Venecija, dužd Pietro Gradenigo (1289.-1311.),

13 mm, 0,26 g, CNI VII, str. 54-55, br. 19-28,
Nin, Muzej ninskih starina, inv. br. 808, lit.:
neobjavljeno.
56. Venecija, dužd Pietro Gradenigo (1289.-1311.),

piccolo o denaro, scodellato, 13 mm, 0,15 g,
CNI VII, str. 54-55, br. 14-28, Nin, Sv. Asel, jug,
2000., Muzej ninskih starina, inv. br. 792, lit.:
neobjavljeno.
57. Venecija, dužd Francesco Dandolo (1329.-1339.),

soldino, 18 mm, 0,89 g, CNI VII, str. 65, br. 27,
Zadar, lit.: Ilkić, Brusić, Longin, Ćurković 2011.,
kat. 74.
58. Venecija, dužd Francesco Dandolo (1329.-1339.),

piccolo o denaro, scodellato, 12,5 mm, 0,25 g,
CNI VII, str. 66, br. 38, Nin, Sv. Asel, Ploče, Mu-
59. Venecija, dužd (?), (12.-14. st.), piccolo o denaro,

scodellato, 15 mm, 0,27 g, CNI VII (?), Nin, Mu-
210
60. Venecija, dužd (?), (12.-14. st.), piccolo o denaro,

scodellato, 14,5 mm, 0,22 g, CNI VII (?), Zadar,
Kolovare, lit.: neobjavljeno.
61. Venecija, dužd Andrea Dandolo (1343.-1354.),

mezzanino di nuovo tipo, 16 mm, 0,79 g, CNI
VII, str. 72, br. 19-23, Ljubač, obala Plemići, lit.:
neobjavljeno.
62. Venecija, dužd Andrea Dandolo (1343.-1354.),

mezzanino di nuovo tipo, 16,5 mm, 0,76 g, CNI
VII, str. 73, br. 29, Zadar, lit.: Ilkić, Brusić, Lon-
gin, Ćurković 2011., kat. 75.
63. Venecija, dužd Giovanni Gradenigo (1355.-

1356.), soldino, CNI VII, str. 80-81, br. 4-8, Ravni
kotari ili Bukovica, fotografije iz Zavičajnog
muzeja u Benkovcu, lit.: neobjavljeno.
64. Venecija, dužd Giovanni Dolin (1356.-1361.),

soldino, CNI VII, str. 85, br. 14, Podgrađe (Ase-
rija), lit.: neobjavljeno.
65. Venecija, dužd Lorenzo Celsi (1361.-1365.), sol-

dino, 15,4 mm, 0,52 g, CNI VII, str. 88, br. 5-6,
Ljubač, obala Plemići., lit.: neobjavljeno.
66. Venecija, dužd Michele Steno (1400.-1413.),

mezzanino di nuovo tipo, 16,5 mm, 0,74 g, CNI
67. Venecija, dužd Michele Steno (1400.-1413.),

soldino, 14,5 mm, 0,32 g, CNI VII, str. 114, br.
7 ili 8, benkovačko područje, lit.: neobjavljeno.
211
68. Venecija, Francesco Foscari (1423.-1457.), duca-

to, 20 mm, 3,52 g, CNI VII, str. 131-133, Zadar
(?), lit.: neobjavljeno.
69. Venecija, dužd Francesco Foscari (1423.-1457.),

grosso o grossetto, 20 mm, 1,39 g, CNI VII, str.
129, br. 47, Brgud, lit.: neobjavljeno.
70. Venecija, dužd Nicolo Tron (1471.-1474.), sol-

dino, CNI VII, str. 145, br. 8, Jagodnja, položaj
„Vrga“, fotograije iz Zavičajnog muzeja u Ben-
kovcu, lit.: Mirnik 1987., str. 89, br. 13.
71. Venecija, dužd Andrea Gritti (1523.-1539.), mar-

cello, 26 mm, 3,22 g, CNI VII, str. 270, br. 263
var., Bribir, Gradski muzej u Šibeniku.
72. Venecija, dužd Pietro Lando (1539.-1545.), qu-

attrino, 15 mm, 0,72 g, CNI VII, str. 313-314, br.
124-204, Fortica, otok Pag.
73. Venecija, dužd Francesco Dona (1545.-1553.), du-

cato o zecchino, 21 mm, 3,44 g, CNI VII, str. 330,
br. 97 var., Zadar (?), lit.: Vukušić 2011., kat. 9.
74. Venecija, dužd Francesco Dona (1545.-1553.),

sesino, o doppio quattrino, 17,5 mm, 1,39 g, CNI
VII, str. 332-333, br. 113-123, Nin, Banovac,
sonda V, površinski sloj, Muzej ninskih starina,
212
75. Venecija, dužd Gerolamo Priuli (1559.-1567.), de

4 soldi, 18,5 mm, 1,01 g, CNI VII, str. 370, br. 23,
Ljubač, obala Plemići, lit.: Vukušić 2011., kat. 9.

4 soldi, 18 mm, 1,06 g, CNI VII, str. 370, br. 24,



80. Venecija, dužd Nicolo da Ponte (1578.-1585.),

mezzo scudo da 4 lire, 37 mm, 18,04 g, CNI VII,
str. 457, br. 108 var., Podgrađe, lit.: neobjavljeno.
81. Venecija, dužd Pasquale Cicogna (1585.-1595.),

sesino, o doppio quattrino, 18 mm, 1,02 g., CNI
VII, str. 514-520, br. 253-319, Ljubač, lit.: Vuku-
šić 2011., kat. 16.
213

sesino, o doppio quattrino, 18 mm, 1,16 g, CNI
VII, str. 516, br. 272 ili str. 520, br. 311 ili 315,
Nin, Ždrijac, Muzej ninskih starina, inv. br. 2191,
lit.: neobjavljeno.

sesino, o doppio quattrino, 19 mm, 1,15 g,
CNI VII, str. 518-520, br. 299-315, Zadar, lit.:
neobjavljeno.
84. Venecija, dužd Marino Grimani (1595.-1605.),

sesino, o doppio quattrino, CNI VII, str. 551-554,
br. 184-193, 202, 211, 215, Ostrovica, fotograije
iz Zavičajnog muzeja u Benkovcu, lit.: Vukušić
2011., kat. 17.
85. Venecija, dužd Marino Grimani (1595.-1605.),

sesino, o doppio quattrino, 19,2 mm, 1,25 g, CNI
VII, str. 555, br. 199 (?), Zadar (?), lit.: Ilkić,
2011., kat. 18.
86. Venecija, dužd Giovanni Corner I. (1625.-1629.),

soldo, 22 mm, 1,93 g, CNI VIII, str. 120-121, br.
118-137, Ražanac, utvrda, lit.: neobjavljeno.
87. Venecija, dužd Francesco Erizzo (1631.-1646.),

soldo, 21 mm, 1,71 g, CNI VIII, str, 170-173, br.
259-263, Zadar, lit.: neobjavljeno.
88. Venecija, dužd Domenico Contarini (1659.-

1674.), soldo, 22 mm, 1,83 g, CNI VIII, str. 271-
272, br. 276-283, Kožlovac, lit.: Vukušić 2011.,
kat. 22.
214
89. Venecija, dužd Domenico Contarini (1659.-

1674.), soldo, 22 mm, 1,84 g, CNI VIII, str.
271-272, br. 273-283, Nin, Sv. Asel, kvadrant 19,
dubina 90, između groba 19 i južnog proila, Mu-
90. Venecija, dužd Alvise Mocenigo II. (1700.-1709.),

zecchino, 21,2 mm, 3,31 g, Zadar (?), CNI VIII,
str. 375., br. 76, lit.: Ilkić, Brusić, Longin, Ćurko-
vić 2011., kat. 78; Vukušić 2011., kat. 24.
91. Venecija, dužd Alvise Mocenigo II. (1700.-1709.),

soldo, 21 mm, 1,94 g, CNI VIII, str. 377, br. 90,
Zadar (?), lit.: Ilkić, Brusić, Longin, Ćurković
2011., kat. 77; Vukušić 2011., kat. 25.
92. Venecija, anonimno kovanje, prema zakonu od 21.

VI. 1539., gazzetta osia da due soldi anonime, 18
mm, 0,90 g, CNI VIII, 598, br. 299, Ljubač, obala
Plemići, lit.: Vukušić 2011., kat. 29.
93. Venecija, anonimno kovanje, prema zakonu od

21. VI. 1539., gazzetta osia da due soldi anonime,
18 mm, 0,64 g, CNI VIII, 287 i dalje, Nin, Ploče,
1996., Muzej ninskih starina, inv. br. 2282, lit.:
neobjavljeno.
94. Venecija, anonimno kovanje, prema zakonu od 10.

IV. 1570., da quattro gazzette, 25,5 mm, 2,98 g,
CNI VIII, str. 617, br. 487, Kožlovac, lit.: Vukušić
2011., kat. 32.
95. Venecija, anonimno kovanje, bezzo, od 20. travnja

1619., 24 mm, 2,10 g, CNI VIII, str. 630-631, br.
587-594, Zadar, lit.: neobjavljeno.
215
96. Venecija, za Dalmaciju i Albaniju, gazzetta, kraj

17.-18. st., CNI VI, str. 621 i dalje, br. 27-28, 27
mm, 5,68 g, Stara Povljana, Glavice, Sonda 1, P
2, SJ 004, lit.: neobjavljeno.

17.-18. st., CNI VI, str. 621, br. 27 var., 28 mm,
6,85 g, Stara Povljana, Glavice, Sonda 1, P 2, SJ
004, lit.: neobjavljeno.
98. Venecija, za Dalmaciju i Albaniju, kraj 17.-18. st.,

gazzetta (bušena), 29 mm, 4,74 g, CNI VI, str. 621
i dalje, benkovačko područje, lit.: neobjavljeno.

gazzetta, (probušena), CNI VI, str. 621 i dalje, 29
mm, 4,60 g, CNI VI, str. 621 i dalje, benkovačko
područje, lit.: neobjavljeno.

gazzetta, 26,5 mm, 4,35 g, CNI VI, str. 621 i dalje,
benkovačko područje, lit.: neobjavljeno.

17.-18. st., 26,5 mm, 3,85 g, CNI VI, str. 621 i
dalje, benkovačko područje, lit.: neobjavljeno.
216

17.-18. st., 28,5 mm, 5,39 g, CNI VI, str. 621 i
dalje, benkovačko područje, lit.: neobjavljeno.

17.-18. st., 28 mm, 4,06 g, CNI VI, str. 621 i dalje,
Ravni kotari/Bukovica, lit.: neobjavljeno.
104. Venecija, za Dalmaciju i Albaniju, gazzetta, (savi-

nuta i probušena), kraj 17.-18. st., 28,5 mm, 5,34
g, CNI VI, str. 621 i dalje, Ravni kotari/Bukovica,
lit.: neobjavljeno.
105. Venecija, za Dalmaciju i Albaniju, gazzetta (po-

lovica), kraj 17.-18. st., 28,5 mm, 3,06 g, CNI
VI, str. 621 i dalje, Ravni kotari/Bukovica, lit.:
neobjavljeno.

Zadar, Kolovare, ožujak 2012., lit.: neobjavljeno.

benkovačko područje, lit.: neobjavljeno.
217

17.-18. st., 26,5 mm, 5,54 g, CNI VI, str. 621 i
dalje, Zadar, Kolovare, lit.: neobjavljeno.

17.-18. st., 30,5 mm, 5,01 g, CNI VI, str. 621 i da-
lje, Nin, nepoznato mjesto nalaza, Muzej ninskih

17.-18. st., 28 mm, 4,22 g, CNI VI, str. 621 i da-

17.-18. st., 28,5 mm, 6,54 g, CNI VI, str. 621 i
dalje, Nin, Sv. Asel, Ploče, kvadrant 3, Muzej

17.-18. st., CNI VI, str. 621 i dalje, Nin, Muzej
ninskih starina, lit.: neobjavljeno.

17.-18. st., 28 mm, 5,72 g, CNI VI, str. 621 i
dalje, Nin, zapadno od hrama, sonda 3, dubina
56-78 cm, Muzej ninskih starina, inv. br. 2300,
lit.: neobjavljeno.
218

17.-18. st., 28,5 mm, 5,13 g, CNI VI, str. 621 i da-

Nin, gornji most, slučajni nalaz, Muzej ninskih
116. Venecija, za Dalmaciju i Albaniju, gazzetta (dva

solda), po dekretu Senata od 17. lipnja 1684., 27,5
mm, 5,87 g, CNI VI, str. 621, br. 27, Zadar, lit.:
Ilkić, Brusić, Longin, Ćurković 2011., kat. 79;
Vukušić 2011., kat. 33.
117. Venecija, za Dalmaciju i Albaniju, gazzetta, po

dekretu Senata od 17. lipnja 1684., 28,3 mm, 5,47
g, CNI VI, str. 621, br. 27-29, Zadar, lit.: Vukušić
2011., kat. 34.

dekretu Senata od 20. veljače 1710., 26 mm, 4,44
g, CNI VI, str. 627, br. 83, Zadar, lit.: Vukušić
2011., kat. 35.

dekretu Senata od 17. lipnja 1684., 28 mm, 5,91
g, CNI VI, str. 621, br. 27 (?), Zadar, lit.: Vukušić
2011., kat. 36.
219

dekretu Senata od 17. lipnja 1684., CNI VI, str.
623, br. 40, 28,3 mm, 4,83 g, Zadar, lit.: Vukušić
2011., kat. 37.

solda), po dekretu Senata od 17. lipnja 1684., 29
mm, 5,30 g, CNI VI, str. 621, br. 27 (?), Zadar,
lit.: Ilkić, Brusić, Longin, Ćurković 2011., kat. 80;

Ilkić, Brusić, Longin, Ćurković 2011., kat. 81;


lit.: Vukušić 2011., kat. 41.

mm, 5,26 g. CNI VI, str. 622, br. 390 (?), Roda-
ljice, lit.: Vukušić 2011., kat. 43.
220

mm, 5,48 g, CNI VI, str. 621, br. 27 (?), Benkovac,
Zavičajni muzej Benkovac, lit.: Vukušić 2011.,
kat. 44.

solda), po dekretu Senata od 20. veljače 1710., 27
mm, 3,52 g, CNI VI, str. 626, br. 74 ili 76, Zadar,

solda), 28 mm, 5,39 g, CNI VI, str. 621 i dalje,
Zadar, lit.: Vukušić 2011., kat. 46.

solda), 26 mm, CNI VI, str. 621, br. 29 (?), Nin,
Muzej ninskih starina, lit.: neobjavljeno.

solda), po dekretu Senata od 10. veljače 1691.,
27,2 mm, 4,86 g, CNI VI, str. 628, br. 92 (var.),
Zadar, lit.: Vukušić 2011., kat. br. 48.

solda), po dekretu Senata od 20. veljače 1710., 27
Kolovare, lit.: Vukušić 2011., kat. 50.
221

Zadar, lit.: neobjavljeno.

mm, 5,27 g. CNI VI, str. 621, br. 27, Ražanac, bli-
zu nekadašnje istočne kule uz more, lit.: Vukušić
2011., kat. 52.

solda), po dekretu Senata od 17. lipnja 1684., CNI
VI, str. 621, br. 27 (?), 29 mm, 5,62 g, Zadar, lit.:

lje, Biograd, vrt P. Matijevića, SJ 2, kvadrant II,
23. 11. 2009., Zavičajni muzej u Biogradu, lit.:

lje, Biograd, vrt P. Matijevića, SJ 2, kvadrant II,
23. 11. 2009., Zavičajni muzej u Biogradu, lit.:

17.-18. st., 29 mm, 7,70 g, CNI VI, str. 621, br.
26 (?), Zadar, lit.: Ilkić, Brusić, Longin, Ćurković
2011., kat. 82; Vukušić 2011., kat. 57.
222

17.-18. st., 28 mm, 5,43 g, CNI VI, str. 623, br. 44
(?), Zadar, lit.: Vukušić 2011., kat. 58.

27 (?), Zadar, lit.: Ilkić, Brusić, Longin, Ćurković
2011., kat. 83; Vukušić 2011., kat. 59.
140. Venecija, za Dalmaciju i Albaniju, gazzetta (pro-

bušena), kraj 17.-18. st., 28 mm, 4,07 g, CNI VI,
str. 621 i dalje, Bukovica ili Ravni kotari, lit.:
neobjavljeno.

17.-18. st., 28,2 mm, 4,33 g, CNI VI, str. 621, br.
27 (?), Zadar, lit.: Vukušić 2011., kat. 60.

zadarsko područje, lit.: neobjavljeno.

17.-18. st., 25 mm, CNI VI, str. 627, br. 23 ili 87
(?), Zadar, lit.: Vukušić 2011., kat. 63.
223
144. Venecija, soldo za Dalmaciju i Albaniju, 20 mm,

1,33 g, CNI VI (?), Nin, Sv. Asel, jug, Muzej

1,54 g, CNI VI (?), Nin, Kraljevac, kvadrant 137,
proširenje prostora 1 (jug), dubina 2-30 cm, Muzej

3,50 g, CNI VI, str. 630, br. 107 (?), Biograd, vrt
P. Matijevića, SJ 2, kvadrant II, 23. 11. 2009.,
Zavičajni muzej u Biogradu, lit.: Vukušić 2011.,
kat. 64.
147. Venecija, soldo za Dalmaciju i Albaniju, kraj

139, Ostrovica, Zavičajni muzej Benkovac, lit.:
148. Venecija, soldo za Dalmaciju i Albaniju, kraj 17.-

18. st., 22 mm, 3,03 g, CNI VI, str. 631, br. 113,
kat. 84; Vukušić 2011., kat. 68.

632 (var.), str. 634, br. 147 (var.), Zadar, lit.: Ilkić,
2011., kat. 69.

17.-18. st., 23 mm, 3,06 g, CNI VI (?), Zadar,
224

130, Ražanac, priobalno područje, uz utvrdu, lit.:

17.-18. st., 20 mm, 1,31 g, CNI VI (?), Zadar, lit.:
153. Venecija, soldo za Dalmaciju i Albaniju, kraj 17.-

18. st., 21,5 mm, 1,72 g, CNI VI (?), Zadar, lit.:
154. Venecija, gazzetta za vojsku i Peloponez, 28 mm,

6,99 g, od 24. siječnja 1688., Papadopoli, str. 939,
br. 95, inačica, Zadar, lit.: Ilkić, Brusić, Longin,
155. Venecija, gazzetta za vojsku i Peloponez, 29,5

mm, 5,32 g, od 24. siječnja 1688., Papadopoli,
str. 939, br. 95, inačica, Ražanac, plaža Pježavac,
156. Venecija, gazzetta za vojsku i Peloponez, od 24.

siječnja 1688., Papadopoli, str. 939, br. 95, Rogo-
vo polje, Sv. Filip i Jakov, parcela Mile Batura,
5,76 g, lit.: Vukušić 2011., kat. 78.
225
157. Venecija, gazzetta za vojsku i Peloponez, 27,3

mm, 4,22 g, od 10. veljače 1691., Papadopoli,
str. 940, br. 99-104, inačica, Zadar, lit.: Vukušić
2011., kat. 77.
158. Venecija, gazzetta za vojsku i Peloponez, 28 mm,

5,70 g, od 10. veljače 1691., Papadopoli, str. 940,
br. 104, Šopot, Zavičajni muzej u Benkovcu, lit.:
neobjavljen.
159. Venecija, gazzetta za otoke i vojsku, 28 mm, 7,02

g, od 8. veljače 1686., Papadopoli, str. 938, br. 87,
inačica, Zadar, lit.: Vukušić 2011., kat. 79.
160. Venecija, gazzetta za otoke i vojsku, 28 mm, 7,21

g, od 8. veljače 1686., Papadopoli, str. 938, br. 87,
inačica, Ostrovica, Mravinjak, Zavičajni muzej
Benkovac lit.: Vukušić 2011., kat. 80.
161. Venecija, gazzetta za otoke i vojsku, 28,5 mm,

7,37 g, od 8. veljače 1686., Papadopoli, str. 938,
br. 87, inačica, Kožlovac, lit.: Vukušić 2011.,
kat. 81.
162. Venecija, gazzetta za Krf, Kefaloniju i Zakint, 26

mm, 4,31 g, Papadopoli, str. 941-942, br. 107-120,
Ražanac, plaža Pježavac, lit.: neobjavljeno.
226
163. Venecija, gazzetta za Krf, Kefaloniju i Zakint

(ulomak), 26 mm, 1,33 g, Papadopoli, str. 941-
942, Fortica, otok Pag, lit.: neobjavljeno.

mm, 3,99 g, Papadopoli, str. 941, br. 109, Zadar,

mm, 3,99 g, Papadopoli, str. 941-942, Zadar, lit.:
166. Venecija, gazzetta za Krf, Kefaloniju i Zakint,

27 mm, 3,39 g, Papadopoli, str. 941, br. 109 (?),
kat. 88; Vukušić 2011., kat. 84.

26 mm, 4,11 g, Papadopoli, str. 941-943, Zadar,

Papadopoli, str. 941, br. 107, Nin, Sv. Križ, Muzej
ninskih starina, lit.: neobjavljeno.
227

mm, 4,13 g, Papadopoli, str. 941-942, Podvršje
(općina Ražanac), Glavčine, površinski nalaz
2005., lit.: neobjavljeno.
170. Venecija, soldo za Krf, Kefaloniju i Zakint, 20,5

mm, 1,63 g, Papadopoli, str. 943-944, Zadar, lit.:
171. Venecija, soldo za Krf, Kefaloniju i Zakint, 22

mm, 1,75 g, Papadopoli, str. 943-944, Bibinje,
vinogradi Lebrtuše, lit.: Vukušić 2011., kat. 88.
172. Venecija, kovanje za Kandiju (Kreta), od 15. si-

ječnja 1611., soldini 2 ½ o tornesi 10, 24,5 mm,
3,89 g, Papadopoli, str. 961-966, Ražanac, plaža
Pježavac, lit.: Vukušić 2011., kat. 89.
173. Venecija, kovanje za Kandiju, soldino o tornesi 4,

od 9. listopada 1610., 20 mm, 2,06 g, Papadopoli,
str. 966, br. 42, Zadar, lit.: Ilkić, Brusić, Longin,

str. 966-967, zadarsko područje, lit.: neobjavljeno.
228
175. Venecija, kovanje za Kandiju, soldino o tornesi

4, od 9. listopada 1610., 20 mm, 1,72 g, Papado-
poli, str. 966, br. 42 (?), Zadar, lit.: Ilkić, Brusić,
Longin, Ćurković 2011., kat. 90; Vukušić 2011.,
kat. 92.

str. 966-967, Zadar, Kolovare, lit.: neobjavljeno.

str. 966-968, Zadar, Punta Bajlo, lit.: Vukušić
2011., kat. 93.
178. Venecija, anonimno kovanje, bagattino, 1549.-

1551. (?), 17 mm, 1,34 g, CNI VIII, str. 569, br.
82-83 (?), Nin, nepoznato mjesto pronalaska, Mu-
179. Venecija, anonimno kovanje, bagattino, 16.-prva

polovica 17. st., 17 mm, 1,79 g, CNI VIII, str. 562
i dalje, Nin, nepoznato mjesto pronalaska, Muzej

polovica 17. st., 17,1 mm, 1,21 g, CNI VIII, str.
561 i dalje, br. 20 i dalje, Zadar, lit.: Ilkić, Brusić,
Longin, Ćurković 2011., kat. 91; Vukušić 2011.,
kat. 94.

polovica 17. st., 17,1 mm, 1,21 g, CNI VIII, str.
562 i dalje, Zadar, Bili brig, lit.: neobjavljeno.
229
182. Verona, Federico II. di Svevia (1218.-1250.),

denaro (piccolo) scodellato, 12 mm, 0,16 g, CNI
VI, str. 263 i dalje,Vrana, lit.: neobjavljeno.
183. Kostanjevica (Landstraß), Bernhard von Kärnten

(1202.-1256.), Pfennig,17,5 mm, 0,52 g, Koch
Cn4, odnosno na str. 204, Vrana, lit.: neobjavljeno.
184. Bayern, Landshut, Ötting, Henrich IV. (1393.-

1450.), Pfennig, 15 mm, 0,20 g, Nin, Kraljevac,
kvadrant 137, proširenje prostora 1, Muzej ninskih
starina, inv. br. 1809., lit.: neobjavljeno.
185. Bayern, Landshut, Ötting, Ludwig IX. (1450.-

1479.), Pfennig, 15 mm, 0,36 g, Wittelsbach
(=Beierlein) 3435, str. 510, Vrana, lit.:
neobjavljeno.
186. Ludwig III. (1410.-1436.), Gornja Falačka

(Oberpfalz), Amberg, Pfennig, 15 mm, 0,39 g,
Nin, Ploče, Muzej ninskih starina, inv. br. 767,
lit.: neobjavljeno.
187. Njemačka ili Austrija (?), Pfennig, (14.-15. st.), 15

mm, 0,29 g, Stankovci, Gradski muzej u Šibeniku,
lit.: neobjavljeno.
188. Hamburg, dukat, 1662., 22 mm, 3,44 g, Zadar (?),

189. Koloman (1095.-1116.), denar, 11 mm, 0,24 g,

Réthy, Probst 1958., str. 55, br. 48, Huszár, 1979.,
br. 40, Unger 1997., br. 31, Nin, Sv. Asel, sakri-
stija, kvadrant 84, dubina 59 cm, Muzej ninskih
230
190. Ludovik I. (1342.-1382.), denar, Réthy, Probst

1958., str. 101, br. 94, Huszár, 1979., br. 542,
Pohl, 1982., br. 79-4d var., Unger 1997., br. 429,
Jagodnja (?), fotograije iz Zavičajnog muzeja u
Benkovcu, lit.: neobjavljeno.
191. Ludovik I. (1342.-1382.) denar (krivotvorina ?),

15,8 mm, 0,46 g, prema modelu Huszár, 1979.,
br. 542, Unger 1997., br. 429, Zadar, Kolovare,
lit.: neobjavljeno.
192. Ludovik II. (1516.-1526.), denar, oštećen, 14 mm,

0,36 g, Réthy, Probst 1958., str. 123, br. 308 A,
Huszár, 1979., br. 846, Pohl, 1982., br. 258, Unger
1997., br. 675, Nin, Sv. Grgur, jugozapadno od
crkve, Muzej ninskih starina, inv. br. 2305, lit.:
neobjavljeno.
193. Matija II. (1608.-1619.), denar, 1616., probušene

dvije rupe, 14 mm, 0,35 g, Huszár, 1979., br. 1141,
Unger 2000., br. 870, Nin, Ploče, kvadrant 3, grob
24, dubina 50-60 cm, Muzej ninskih starina, inv.
br. 742, lit.: neobjavljeno.
194. Matija II., denar, oštećen, vjerojatno Huszár

1979., br. 1141, Unger 2000., br. 870, Jagodnja,
fotograije iz Zavičajnog muzeja u Benkovcu, lit.:
Mirnik 1987., str. 89, br. 15 (?), Vukušić 2011.,
kat. 100.
195. Ferdinand III. (1637.-1657.), denar, 1641., ošte-

ćen, Huszár 1979., br. 1263, Unger 2000., br.
953, Tinj, Zavičajni muzej Biograd na moru, lit.:
196. Karlo VI. (1711.-1740.), 6 krajcara (srebro), 24,2

mm, 2,38 g, Zadar, Kolovare, lit.: Vukušić 2011.,
kat. 104.
197. Karlo VI. (1711.-1740.), 3 krajcara (srebro),

1726., 22 mm, 1,35 g, Muškovci, Gradina, lit.:
231
198. Marija Terezija (1740.-1780.), krajcar (bakar),

1761., 26 mm, 11,12 g, Huszár, br. 1758; Unger
2001., br. 1272a; Zadar; lit.: Ilkić, Brusić, Longin,
Ćurković 2011., kat. 55, Vukušić 2011., kat. 107.
199. Marija Terezija (1740.-1780.), krajcar (bakar), 25

mm, 10,55 g, Unger 2001., br. 1272a-c. Persole,
zaselak Sv. Filipa i Jakova, lit.: Vukušić 2011.,
kat. 108.
200. Marija Terezija (1740.-1780.), pola krajcara

(bakar), 1772., 21 mm, 5,29 g, Zadar, lit.: Ilkić,
2011, kat. 109.
201. Marija Terezija (1740.-1780.), bakar, Beč, 1765.,

19,5 mm, 1,94 g, Ražanac, plaža Pježavac, lit.:
neobjavljeno.
202. Turski mangir, 16.-17. st. (?), 23 mm, 3,55 g,

Ljubač, Venac, lit.: Vukušić 2011., kat. 117.
203. Selim I. (1512.-1520.), akča, Novar (Novo Brdo),

11 mm, 0,72 g, Srećković 2000, str. 147, br. 12,
Vrana, lit.: Vukušić 2011., kat. 118.
204. Sulejman II. (1687.-1691.), mangir, Saraj (Sara-

jevo), 18 mm, Srećković 1987., str. 198 (inačica),
Vrana, lit.: neobjavljeno.
232
LITERATURA Dimnik, Dobrinić 2008

M. Dimnik, J. Dobrinić, Medieval Slavic Coinages
Baraka, Šućur 2011 in the Balkans. Numismatic History and Catalogue,
J. Baraka, J. Šućur, Numizmatički nalazi s arheološkog London 2008.
lokaliteta Pakoštane-Crkvina, Archaeologia Adriatica
Dolenec 1993
4, Zadar 2011, 357-368.
I. Dolenec, Hrvatska numizmatika, Zagreb, 1993.
Beierlein 1901
Grierson, 1973
J. P. Beierlein, Die Medaillen und Münzen des Ge-
P. Grierson, Catalogue of the Byzantine coins in the
sammthauses Wittelsbach aufgrund eines Manuscripts
Dumbarton Oaks Collection and in the Wittemore
von J: P: Beierlein, bearbeitet und Herausgegeben vom
Collection 3.2: Basil I to Nicephorus III, 867-1081,
K. Conservatorium des Münzkabinets, München, 1901.
Washington D.C. 1973.
Bekić 2011 Gusar, Vujević 2011
L. Bekić, Vrećica sa srebrnim novcem iz groblja na K. Gusar, D. Vujević, Numizmatički nalazi s lokaliteta
trgu Pul Vele crikve u Rijeci, Zbornik radova 6. među- Jazine-Lignum u Zadru, u: Zbornik radova 6. međuna-
narodnog numizmatičkog kongresa u Hrvatskoj, Rijeka rodnog numizmatičkog kongresa u Hrvatskoj, Rijeka
2011, 15-27. 2011, 113-126.
Belošević 1980 Gyöngyössy 2004

J. Belošević, Materijalna kultura Hrvata od VII do IX M. Gyöngyössy, Münzen des 15. Jahrhunderts aus Aqu-
stoljeća, Zagreb 1980. ileia im mittelalterlichen ungarischen Geldumlauf, Acta
Archaeologica Academiae Scientiarum Hungaricae LV,
Belošević 1997 1-2, Budapest 2004, 138-159.
J. Belošević, Izvješće o sadržaju skupnog nalaza sred-
Huszár 1979
njovjekovnog novca i nakita 14. do 15. st. u Pridrazi
kod Novigrada, Diadora 18-19, Zadar 1997, 487-502. L. Huszár, Münzkatalog Ungarn von 1000 bis heute,
München 1979.
Belošević 1999
Ilkić 2007
J. Belošević, Srednjovjekovno groblje u okolišu crkve
M. Ilkić, Nalazi seobe naroda i ranog srednjeg vijeka
sv. Križa u Ninu, Radovi Filozofskog fakulteta u Za-
iz Sotina, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 24,
dru, Razdio povijesnih znanosti, 37(24), Zadar, 1999,
Zagreb, 2007, 277-288.
105-153.
Ilkić 2010
Belošević 2007
M. Ilkić, Arheološka topograija srednjovjekovnog Soti-
J. Belošević, Starohrvatsko groblje na Ždrijacu u Ninu,
na, Zbornik Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna
Zadar 2007.
povijesno-arheološka baština 1 (ur. T. Šeparović, N.
Uroda, M. Zekan), Split,2010, 383-401.
Bernardi 1975
G. Bernardi, Monetazione del Patriarcato di Aquileia, Ilkić 2011
Trieste, 1975. M. Ilkić, Numizmatički nalazi s lokaliteta Suhopolje
– Kliškovac, u: Suhopolje-Kliškovac. Od mjestopisa
CNI
do arheološke spoznaje (ur. Ž. Tomičić, K. Jelinčić),
Corpus Nummorum Italicorum IV, VI-X, XIII, XVIII, Monographiae Instituti Archaeologici 4, Zagreb 2011,
XX, Roma. 129-134.
Delonga 1987 Ilkić, Brusić, Longin, Ćurković 2011

V. Delonga, Numizmatika, u: Bribir u srednjem vijeku, M. Ilkić, Z. Brusić, Đ. Longin, I. Ćurković, Novac na po-
Split 1987, 107-112. dručju Hrvatske prije eura, Zadar 2011 (katalog izložbe).
233
Jakšić 1982 Mirnik 2009

N. Jakšić, Solidus Romanatus na istočnoj jadranskoj I. Mirnik, Numizmatički nalazi s Bribirske glavice. Nu-
obali, Starohrvatska prosvjeta 12, Split 1982, 173-184. mismatic inds from Bribirska glavica. Studia varvarina,
1. Studies in Early Christian and Medieval Art History
Jakšić 1989
and Archaeology. Dissertationes et Monographiae, 4.
N. Jakšić, Crkve na Begovači i problem starohrvatskih Zagreb – Motovun, 2009, 131-151.
nekropola, Diadora, sv. 11, Zadar, 1989, 407-433.
Morrisson 1975
Jakšić 2007
C. Morrisson, Catalogue des Monnaies Byzantines de
N. Jakšić, Il caso dell’arconte Dobronà e del proconsole la Bibliotheque Nationale, Paris 1975.
Gregorio, Hortus artium medievalium, 13/1, Zagreb –
Motovun 2007, 137-145. Papadopoli 1893-1919
N. Papadopoli, Le monete di Venezia, I-III, Venezia
Jelovina, Vrsalović 1981
1893-1919.
D. Jelovina, D. Vrsalović, Srednjovjekovno groblje na
“Begovači” u selu Biljanima Donjim kod Zadra, Sta- Pešić, Meštrov 2011
rohrvatska prosvjeta III/11, Split 1981, 55-135. M. Pešić, M. Meštrov, Srednjovjekovni i novovjekovni
novac iz fundusa Zavičajnog muzeja Biograd na Moru,
Klaić, Petricioli 1976
Zbornik radova 6. međunarodnog numizmatičkog kon-
N. Klaić, I. Petricioli, Zadar u srednjem vijeku, Zadar 1976. gresa u Hrvatskoj, Rijeka 2011, 287-299.
Koch 1994 Petrinec 2009
B. Koch, Corpus Nummorum Austriacorum, I., Wien 1994. M. Petrinec, Groblja od 8. do 11. stoljeća na području
ranosrednjovjekovne Hrvatske države, Split 2009.
Leksikon 1979
Leksikon ikonograije, liturgije i simbolike zapadnog Pohl 1982
kršćanstva (ur. Anđelko Badurina), Zagreb 1979. A. Pohl, Münzzeichen und Meisterzeichen auf ungaris-
chen Münzen des Mittelalters 1300-1540, Budapest 1982.
Lukić 1986
H. Lukić, Nalazi novca XVI i XVII stoljeća iz nekropole Rengjeo 1959
na Križanićevom trgu u Osijeku, Numizmatičar 9, Beo- I. Rengjeo, Corpus der mittelalterichen Münzen von
grad 1986, 103-109. Kroatien, Slavonien, Dalmatien und Bosnien, Graz 1959.
Mirnik 1984 Rengjeo 1980
I. Mirnik, Novac akvilejskih patrijarha iz Vukovara i I. Rengjeo, Hrvatsko-dalmatinski novci, Obol 32, Zagreb
optjecaj akvilejskih denara u našim krajevima, u: Izdanja 1980, 27-30.
Hrvatskog arheološkog društva, br. 9., Arheološka istraži-
vanja u istočnoj Slavoniji i Baranji, Zagreb 1984, 223-233. Réthy Probst 1958
L. Réthy, G. Probst, Corpus Numorum Hungarie, Graz 1958.
Mirnik 1987
I. Mirnik, Nalazi starog novca u Benkovcu i okolici, Srećković 1987
Benkovački kraj kroz vjekove, Zbornik I, Benkovac S. Srećković, Osmanlijski novac kovan na tlu Jugosla-
1987, 83-100. vije, Beograd 1987.
Mirnik 1994 Srećković 2000

I. Mirnik, Skupni nalaz akvilejskih denara 15. st. iz Vu- S. Srećković, Akches. Mehmed II Fatih – Selim I Yavuz
kovara, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 26-27, 848-929 AH (vol. 2), Beograd, 2000.
Zagreb 1994, 85-124.
Šeparović 2003
Mirnik 2007 T. Šeparović, Nove spoznaje o nalazima ranosrednjo-
I. Mirnik, Coins from Bribir (Varvaria), Slovenská nu- vjekovnog novca u južnoj Hrvatskoj, Starohrvatska pro-
mizmatika XVIII, Nitra 2007, 157-180. svjeta 30, Split 2003, 127-137.
234
Šeparović 2011 Unger 2000

T. Šeparović, Numizmatički nalazi na groblju kod crkve E. Unger, Magyar Éremhatározó II, Budapest 2000.
sv. Petra u Kuli Atlagića nedaleko Benkovca, Archaeo-
Unger 2001
logia Adriatica 4, Zadar 2011, 369-384.
E. Unger, Magyar Éremhatározó III, Budapest 2001.
Traljić 1965
Visković 2011
S. M. Traljić, Zadar i turska pozadina od XV do potkraj
E. Visković, Keramika i novac od 15. do 18. stoljeća
XIX stoljeća, Radovi Instituta JAZU u Zadru 11-12,
s područja grada Hvara, Zadar 2011 (diplomski rad).
Zadar 1965.
Visković, Ilkić 2011
Traljić 1969
E. Visković, M. Ilkić, Numizmatička građa iz fundusa
S. M. Traljić, Nin pod udarom tursko-mletačkih ratova,
Muzeja hvarske baštine, Zbornik radova 6. međuna-
Radovi Instituta JAZU u Zadru 16-17, Zadar 1969, rodnog numizmatičkog kongresa u Hrvatskoj, Rijeka
529-548. 2011, 301-317.
Traljić 1971 Vučić 2006
S. M. Traljić, Vrana i njezini gospodari u doba turske J. Vučić, Nalazi grobova u crkvi Sv. Martina kod Suko-
vladavine, Radovi Instituta JAZU u Zadru 18, Zadar šana, Starohrvatska prosvjeta 33, Split 2006, 213-233.
1971, 343-377.
Vukušić 2011
Unger 1997 M. Vukušić, Opticaj novca na širem zadarskom području
E. Unger, Magyar Éremhatározó I, Budapest 1997. u ranom novom vijeku, Zadar 2011 (diplomski rad).
235
Summary
A contribution to understanding the circulation of money in the Middle Ages

and early modern era in northern Dalmatia
Key words: Northern Dalmatia, numismatics, Middle Ages, early modern era
The archaeological investigations carried out on a to him (cat. no. 189). The only medieval Hungarian
number of northern Dalmatian sites in the last 15 years money found in large numbers in northern Dalmatian
have uncovered, among other things, various numismatic sites belongs to the rule of King Louis I (1342-1382).
inds from the Middle Ages and early modern era. As Twenty different denarii were minted during his reign.
well as this money, we also analyse a large number of The version with a depiction of St Ladislaus is most
coins discovered by chance and kept in private col- numerous in Dalmatia. This predecessor of Coloman
lections. Data on the exact place of discovery of the who consolidated Christianity in Hungary and founded
majority of these little-known inds has been preserved. the diocese of Zagreb is also depicted on the irst money
Generally speaking, these coins belong to the period minted in Zadar. These lorins from the time of Louis
from the 6th to the 18th century (cat. no. 1-204). They I are rare. One was also found in Nin (cat. no. 23).
were found in the following sites: Banj, Benkovac, Bib- Communal money of the city of Split was discovered at
inje, Biograd, Brgud, Bribir, Fortica on the island of Pag, several sites (cat. no. 10-20). Denarii of the patriarchs
Galovac, Jagodnja, Kožlovac, Ljubač, Molat, Murter, of Aquileia are also common (cat. no. 25-26, 30-31).
Muškovci, Nin, Ostrovica, Podgrađe, Podvršje, Ražanac, There are also forgeries (cat. no. 27-29). Silver coins of
Rodaljice, Stankovci, Stara Povljana, Sukošan, Sv. Filip Bernard, Duke of Carinthia (1202-1256) (cat. no. 183)
i Jakov, Šopot, Tinj, Vrana, Zadar and Zaton Obrovački. were found in Vrana and some Bavarian money (cat.
As well as improving our understanding of numismatic no. 184-186) was also discovered in the area of northern
topography, we believe that these coins are also impor- Dalmatia. Coinage of numerous secular rulers and city
tant for an overall view of the structure of the monetary states in Italy also circulated to a lesser degree. Turkish
systems whose coinage was in circulation in the area of money is rare. Some akce of Sultan Selim I (1512-1520)
northern Dalmatia in the above period. The numismatic (cat. no. 203) and a mangir of Sultan Suleiman II (1687-
collections analysed here suggest that the signiicant 1691) (cat. no. 204) were found in Vrana. Although rare,
circulation of money in northern Dalmatia started to- Turkish money illustrates the long Ottoman rule in a
wards the end of the early medieval period. Coins from large part of the Zadar hinterland. The small amount of
the Byzantine monetary system dominate (cat. no. 2-8) Turkish money is probably a consequence of the harsh
but money of Western origin also circulated to a lesser conditions in the area bordering Venice’s possessions in
degree at that time, as evidenced by the denarii of Otto I Dalmatia. Overall, two-thirds of the 204 analysed coins
(962-973) (cat. no. 45) and Otto III (983-1002) (cat. no. belong to the Venetian monetary system (cat. no. 49-
46). These silver coins were minted in Pavia and are the 181). This is logical and to be expected because a large
irst inds of their kind in northern Dalmatia. There is also part of our coast was irmly linked with Venice up to
rare coinage from the period of the Arpads. Only a few its fall. The occasional appearance of Habsburg money
coins were found, solely of Hungarian-Croatian King (cat. no. 193-201) heralds a new era in which northern
Coloman (1095-1116). A denarius from Nin also belongs Dalmatia would come under Viennese rule.
236

Ilkic Vukusic Libre PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Ilkic Vukusic Libre PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ilkic Vukusic Libre PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prilog poznavanju optjecaja novca

u srednjem i ranom novom vijeku

U arheološkim istraživanjima koja su posljednjih za bolje poznavanje numizmatičke topograije, te su

1. Justinijan (527.-565.), polusilikva (250 numa),

2. Konstantin VII. (913.-959.), folis, vrsta 5, Kon-

3. Roman III. Argir (1028.-1034.), nomizma hista-

4. Anonimni folis, skupina A2, (976.?-1030/35.),

5. Anonimni folis, skupina A2, (976.?-1030/35.),

6. Anonimni folis, skupina C (1042.?-c. 1050.),

7. Anonimni folis, skupina C, (1042.?-c. 1050.),

8. Anonimni folis, skupina D, (c. 1050.-c. 1060.),

9. Aspron trahej, neodređen (12.-13. st.), 21,5 mm,

11. Split, dinarić, 13. st., 13 mm, 0,34 g, Dolenec

12. Split, dinarić, 13. st., 12 mm, 0,24 g, Dolenec

13. Split, dinarić, 13. st., 11,5 mm, 0,24 g, Dolenec

14. Split, dinarić, 13. st., 12 mm, 0,63 g, Dolenec

15. Split, dinarić, 13. st., 12,9 mm, 0,34 g, Dolenec

16. Split, dinarić, 13. st., 12 mm, 0,24 g, Dolenec

17. Split, dinarić, 13. st., Dolenec 1993., br. 130,

18. Split, dinarić, 13. st., Dolenec 1993., br. 130,

20. Split, dinarić, 1327.-1357., 14,5 mm, 0,27 g, Do-

21. Bagatin kovan za Šibenik pod Venecijom, kraj 15./

22. Bagatin kovan za Šibenik pod Venecijom, kraj

23. Zadar, folar (oštećen), kovan za vladavine Lu-

25. Akvileja, patrijarh Antonio II. Panciera (1402.-

26. Akvileja, patrijarh Antonio II. Panciera (1402.-

27. Krivotvoreni denar akvilejskog patrijarha Anto-

28. Krivotvoreni denar akvilejskog patrijarha Anto-

29. Krivotvoreni denar akvilejskog patrijarha An-

30. Akvileja, patrijarh Lodovico II. di Teck (1412.-

31. Akvileja, patrijarh Lodovico II. di Teck (1412.-

32. Bologna, papa Urbano VIII. (1623.-1644.) ili

33. Gorica, soldo, 1757., kovan za vladavine Marije

34. Gorica, soldo, 1760., kovan za vladavine Marija

35. Gorica, soldo (probušen), kovan za vladavine

36. Macerata, papa Benedikt XII. (Jacques Fournier)

37. Mantova, anonimni biskupi (1150.-1256.), obolo

38. Mantova, Carlo II. Gonzaga Nevers (1637.-

39. Milano, Galeazzo Maria Sforza (1466.-1476.),

40. Napulj, Filippo III. (1598.-1621.), tornese, CNI

41. Republika Padova (1271.-1328.), denaro piccolo

42. Republika Padova (1271.-1328.), denaro piccolo

43. Republika Padova (1271.-1328.), denaro piccolo

44. Padova, Francesco I. da Carrara (1355.-1388.),

45. Pavia, Otto I. (962.-973.), denar, 17 mm, 0,85 g,

46. Pavia, Otto III. (983.-1002.), denar, 17,2 mm,

47. Recanati, autonomno kovanje, 15. st., quattrino,

48. Reggio, Ercole II d,Este (1534.-1559.), bagattino,

49. Venecija, dužd Orio Malipiero (1178.-1192.), de-

50. Venecija, dužd Enrico Dandolo (1192.-1205.),

51. Venecija, dužd Lorenzo Tiepolo (1268.-1275.),

52. Venecija, dužd Lorenzo Tiepolo (1268.-1275.),

53. Venecija, dužd Lorenzo Tiepolo (1268.-1275.),

54. Venecija, dužd Giovanni Dandolo (1280.-1289.),

55. Venecija, dužd Pietro Gradenigo (1289.-1311.),

56. Venecija, dužd Pietro Gradenigo (1289.-1311.),

57. Venecija, dužd Francesco Dandolo (1329.-1339.),

58. Venecija, dužd Francesco Dandolo (1329.-1339.),