Priprema za čas br.

1: Čitanje/Ključne ideje i detaljiRazred: V

Ishod učenja:
Pažljivo čita ili sluša tekst u cilju razumijevanja i donošenja logičkih
zaključaka: citiranje konkretnih tekstova pri pisanju i govoru u svrhu
argumentovanja zaključaka donesenih na temelju teksta.
Pokazatelj razreda koji se pohađa:
Postavlja pitanja i odgovara na pitanja kako bi pokazao/la razumijevanje
pozivajući se na tekst.
Uvod u učenje:
Kako ćete pobuditi interesovanje učenika/ca i nadograditi njihovo
prethodno znanje da biste ih uveli u sadržaj ovog časa, ciljeve učenja i
aktivnosti?
Aktivnost 1.
Strategija: „Šetnja kroz muzej riječi“.
Na zidu učionice zalijepiti plakat na kome se nalaze poruke. Zadatak
učenika je da pročitaju poruke i da se grupišu pored one poruke koja im se
najviše dopada, nakon čega ćemo razgovarati o razlozima zbog čega su se
odlučili za neku od poruka. Svaka grupa prezentira drugim grupama
iznoseći svoje mišljenje o tome zašto ime se baš ta poruka najviše svidjela.
Učenicima skrećem pažnju na sliku drveta, koja se nalazi između napisnih
poruka i pitanjima ću ih navoditi da otkriju koje je to drvo, čemu služi i
kako nam može pomoći lipov cvat.
Slijedi najava nastavne jedinice:
Reći da ćemo na današnjem času čitati i razgovarati o priči Lipov cvat koju
je napisao Aleksa Mikić.
Naziv zajedno sa slikama stabla i cvata lipe bit će prikazan na slajdu
prezentacije.
Kratko izlaganje o piscu.
Kroz učenje:
Koje nastavne aktivnosti će učenici/ce realizirati da bi izgradili/le svoje
znanje, vještine i razumjevanje i tako ostvarili/le ciljeve časa?
Aktivnost 2.
Strategija: Vođena aktivnost čitanja, slušanja i mišljenja (čitanje s
predviđanjem) i „Zid riječi“
STRUKTURA AKTIVNOSTI:
1. Nastavnik čita dio priče, učenici pažljivo slušaju
2. ZID RIJEČI: Kroz aktivan razgovor sa učenicima nastavnik objašnjava
nepoznate riječi i njihova kontekstualna značenja
3. Analiza sadržaja kroz razgovor vođen pitanjima nastavnika i
pitanjima učenika.
DETALJAN OPIS TOKA AKTIVNOSTI:
Učenicima ću objasniti da ćemo čitati dio po dio priče te da tokom čitanja
pažljivo slušaju.
Nakon pročitanog prvog dijela , kratko ćemo razgovarati o sadržaju
pročitanog, kao i o nepoznatim riječima koje su uočili dok sam čitala dio
teksta
Nepoznate riječi zapisujem na panou.
Pitanja za prvi dio:
1. Šta se dešavalo u kući dječaka?
2. Opiši!

Prije nego što nastavim čitanje drugog odlomka priče, učenici će imati
zadatak da predvide šta će se po njihovom mišljenju dalje dešavati u priči.
Svaki učenik navedenu aktivnost predviđa za sebe, svoje predviđanje
zapisuju u tabelu i kolonu koju sam im podijelila.
Nakon što u jednoj rečenici zapišu svoje predviđanje, reći će zašto misle da
će se upravo tako razvijati radnja priče.
Nakon svakog čitanja učenici popunjavaju kolone i prilikom popunjavanja
istih mogu se služiti tekstom, tj. dijelom teksta.
Slijedi čitanje drugog dijela priče i razgovor nakon pročitanog.
Postavljam slijedeća pitanja:
1. Kako ste se osjećali dok sam čitala drugi dio priče? Zašto?
2. Ima li ovaj dječak svoje snove i želje? Koje?
3. Gdje odlazi dječak?
4. Kakav je Markov stav i ton dok su razgovarali?
5. Šta na taj način otkriva o sebi?
6. Uporedi dječake u priči: Marka i Ivana.

Slijedi predviđanje, upisivanje u kolone, te nakon razgovora o onom što su

napisli, tj. predvidjeli, slijedi čitanje trećeg odlomka. Prethodno ćemo
razgovarati i o nepoznatim riječima, zapisujući ih.
Pročitavši i treći odlomak pitam učenike:
1. Zašto je dječaku prijateljeva pomoć bila toliko dragocjena?
2. Šta je pametnije: misliti samo na sebe i svoje zadovoljstvo ili kako
ćemo ono što znamo i možemo dijeliti sa drugima? Zašto?
3. Kojim postupkom je dječak riješio tešku situaciju u svom domu? Šta
je dječak naučio?
4. Posebno je dirljiv i lijep zadnji dio priče. Neko od učenika će pronaći
taj dio, pročitati ga, nakon čega tražim od učenika da obrazlože i
kažu zašto je otac zaplakao.
5. Da li bi vi pomogli nekome kome je potrebna pomoć i kako?

Aktivnost 3.
Strategija: „Misli, upari, razmijeni“.
Učenici imaju zadatak da samostalno napišu po dva pitanja za oca i po dva
pitanja za dječaka.
Pitanja razmjenjuju u paru na način da jedni drugima postavljaju i
odgovaraju na pitanja.
Analizom onog što se u priči desilo zajedno dolazimo do teme priče, tj.
uočavanja glavnog događaja u priči. U nastavku časa, pročitanu priču
upoređujemo sa drugim tekstovima sličnog tematskog sadržaja.
(U priči se govori o teškom životu dječaka i njegove porodice.)
NAKON UČENJA
Kako ćete pomoći učenicima da rezumiraju i primjene naučeno ili da
postave ciljeve za slijedeći čas? Šta će učenici/e uraditi da vježbaju i prošire
znanje o ovome što su učili na ovom času?
Pohvaljujem aktivnost učenika.
Aktivnost 4.
Učenici indivdualno rješavaju zadatke sa nastavnog listića.
Domaća zadaća:
Da li ti se desilo da ti prijatelj ili prijateljica pomognu u teškom trenutku
tvog života?
Napiši nekoliko rečenica o tome.
Objasni kako prijatelji uljepšavaju naš život kada nam je teško?
Kako je dječak Jovan Petrov pomogao dječaku? Napiši poruku dječaku
Marku.
Formativna procjena za čas:
Praćenje učeničke aktivnosti, postavljanje pitanja i davanje odgovora.
- Nastavni listić
Medij: tekst iz čitanke, plakati sa porukama, slika lipe, nastavni listići na
kojima su napisani odlomci iz testa, pano na kojem se zapisuju nepoznate
riječi, nastavni listić za aktivnost br.4.

Razmišljanje nakon časa:

Šta je na ovom času bilo dobro za učenike?
Koje promjene biste preportučili za:
a) Naredni čas
b) Poboljšanje ovog časa?

Tabela za formativnu procjenu: Čitanje

KRITERIJI 1 2 3 4
 ISPOD PRIBLIŽNO STANDARDNI IZNAD
STANDARDA NIVOU NIVO STANDARDA
STANDARDA
Postavljanje Uz poticaj i Na postavljena Postavlja i Postavlja
pitanja i podršku pitanja daje odgovara na pitanja vezana
davanje nastavnika kratke pitanja kako bi za tekst i daje
odgovora daje kratke odgovore a i pokazao potpune
odgovore na sam postavlja razumijevanje odgovore, vrši
jednostavnija jednostavnija pozivajući se usporedbu s
pitanja. pitanja. na tekst. drugim
tekstovima.
Uočava glavni
događaj u
priči.

POSLOVICE (PORUKE):
1. Čovjek se na čovjeka, a drvo na drvo oslanja.
2. Test hrabrosti nije kukati, već pokušati riješiti problem.
3. Prijatelji uljepšavaju naš život i onda kad nam je najteže.
4. I najslabiji čovjek može pameću pobijediti jakog.