GRAĐENJE I ODRŽAVANJE CESTA – ODGOVORI

1.SUSTAVI SUVREMENIH KOLNIČKIH KONSTRUKCIJA

a)Definicija, namjena, podjela prema konstruktivnim svojstvima
-Kolničke konstrukcije su višeslojni sustavi koji se sastoje od slojeva različitih materijala ugrađenih
mehaniziranim načinom rada; prenošenje svih statičkih i dinamičkih prometnih opterećenja na
donji ustroj bez štetnih deformacija posteljice
-Prema konstruktivnim svojstvima dijele se na:
-savitljive (fleksibilne) – asfaltne, iako neke vrste (sa cementom stabiliziranim nosivim
slojevima) imaju i znatnu krutost, pa se nazivaju i polukrutim kolničkim konstrukcijama
-krute kolničke konstrukcije – betonske

b)Savitljive kolničke konstrukcije – skica, osnovne karakteristike i materijali

-Asfaltne kolničke konstrukcije su konstrukcije koje se sastoje od asfaltnog zastora i nosivih slojeva
vezanih nekim vezivom ili mehanički ugrađenih

-Kao što se vidi iz slike, konstrukcija ima asfaltni zastor, (habajući sloj) te nosive slojeve, od kojih
je najgornji izrađen od zrnatog kamenog materijala vezanog bitumenom, zatim slijedi sloj od
zrnatog kamenog materijala stabiliziranog hidrauličnim veznim sredstvima (najčešće cement) i
konačno sloj od zrnatog kamenog materijala (šljunak ili drobljeni kamen) zbijenog mehanički, bez
veznog sredstva
-To je općeniti sastav kolničke konstrukcije koji se primjenjuje za teže prometno opterećenje
-Novije su teženje da se kolnička konstrukcija izrađuje u potpunosti od materijala vezanih
određenim vezivima tako da nema nosivog mehanički zbijenog sloja
-Za lakše prometno opterećenje može izostati sloj stabiliziran cementom, pa bitumenski slojevi
dolaze neposredno na nosivi sloj od mehanički zbijenog zrnatog kamenog materijala
-Moguća su različita rješenja savitljivih kolničkih konstrukcija

-Kod asfaltnih konstrukcija znakovito je da je kakvoća materijala ugrađenih u konstrukciju većinom

bolja u višim slojevima, a slabija u nižim slojevima konstrukcije
-Dimenzije i značajke primijenjenih materijala daju kolničkoj konstrukciji određenu savitljivost pa
se takve konstrukcije zovu i savitljivim kolničkim konstrukcijama
-Ako se kolnička konstrukcija promatra u određenom kratkom vremenskom intervalu, može se
uzeti da je njeno ponašanje uglavnom elastično, tj. ona se pod opterećenjem kotača vozila savija, a
nakon odlaska kotača vraća praktički u prvobitni položaj i u prvobitno stanje
-Pri dugotrajnom opterećivanju prometom situacija nije ista – dolazi do umora materijala i

1
 postupnog nastanka određenih plastičnih deformacija i pukotina
c)Krute kolničke konstrukcije – skica, osnovne karakteristike i materijali
-Krute kolničke konstrukcije sastoje se od betonske ploče na podlozi od stabiliziranog i mehanički
zbijenog zrnatog kamenog materijala

-Najvažniji dio krute kolničke konstrukcije je betonska ploča

-Podloga nema veliko značenje glede prijenosa opterećenja ali mora biti izrađena iznimno dobro
kako tijekom vremena ne bi došlo do njene erozije i stvaranja šupljina što bi ugrozilo betonsku
ploču
-Debljina betonske ploče može biti od 16-25 cm; cementom stabilizirani sloj podloge debeo je
15-20 cm, a ako je stabiliziran bitumenom 8-10 cm; nevezani sloj podloge debeo je 20-40 cm, ali
može i izostati
-Modul elastičnosti betonske ploče znatno je veći nego modul elastičnosti asfaltnih slojeva, pa su i
progibi betonskih ploča pod opterećenjem mnogo manji od progiba savitljivih konstrukcija
-Betonske konstrukcije raspodjeljuju opterećenje na veliku površinu
-I ove konstrukcije rade elastično, opterećene se savijaju, a nakon rasterećenja se vraćaju u
prvobitni položaj; dugotrajno opterećivanje i kod njih uzrokuje umor koji se najviše očituje u
stvaranju pukotina

2.UTJECAJNI ČINITELJI NA KOLNIČKU KONSTRUKCIJU

a)Prometno opterećenje (vrste, načini djelovanja, standardna osovina)
-Prometno opterećenje nastaje od djelovanja vozila koja se kreću po njemu ili stoje na njemu, a
ovisi o vrsti vozila, opterećenju kotača (osovinsko opterećenje), vrsti osovinskog opterećenja,
ponavljanju opterećenja, raspodjeli prometa na kolniku i brzini kretanja vozila
-Opterećenje se na kolnik prenosi kotačima koji su različito opterećeni, a i različitih su obilježja
-Gotovo uvijek imaju pneumatike (gume) u kojima je stlačeni zrak; tlak zraka u pneumatiku se
zove inflacijskim tlakom, a on za pojedina vozila ovisi o vrsti i nosivosti vozila
-Površina pneumatika koja je u dodiru s površinom kolnika zove se dodirna površina; preko nje se
na kolnik prenosi cjelokupno opterećenje od vozila koje otpada na odnosni kotač; oblik te površine
je različit, a ovisi o značajkama gume, opterećenju koje se prenosi s vozila na kotač te o
inflacijskom tlaku

-Specifično opterećenje nije jednoliko podijeljeno na ovim površinama; u analizama i proračunima

uvedeno je pojednostavljenje po kojem se dodirna površina smatra kružnom površinom određenog
radijusa s jednoliko raspoređenim opterećenjem po njoj
2
 -Standardna osovina u RH iznosi 82 kN
b)Klimatski činitelji (temperatura, vlaga, problem smrzavanja)
-Materijali u kolničkoj konstrukciji različito se zagrijavaju i hlade; temperatura slojeva i ponašanje
materijala ovisi o nekim vanjskim i unutrašnjim faktorima
-Volumenske promjene u materijalima dovode do naprezanja konstrukcije; ukoliko materijali ne
mogu podnijeti takva naprezanja, dolazi do pukotina ili deformacija u kolničkoj konstrukciji, pa se
stvara potreba za projektiranjem takve KK koja će se moći oduprijeti takvim utjecajima
-Od vanjskih čimbenika najveći utjecaj ima temperatura zraka, ali i sunčana radijacija utječe na
temperaturu KK; temperatura na površini asfaltnog zastora KK je redovito viša od temperature
zraka – to se objašnjava sunčanom radijacijom, tj. upijanjem topline u crnu površinu asfalta
-Temperatura kolničke konstrukcije mijenja se tijekom dana i godine
-Temperatura utječe na mehanička i reološka svojstva svih materijala u KK; osobito velik utjecaj
temperatura ima na asfaltne slojeve
-Asfalt je materijal koji ima viskoelastična svojstva; na visokim temperaturama mu je ponašanje
pretežno viskozno, a na niskim pretežno elastično; i standardna svojstva asfalta se s promjenom
temperature mijenjaju – tako stabilnost asfaltnih mješavina s porastom temperature naglo pada
-Pri temperaturama od -10°C do -20°C može doći do pucanja bitumenskog filma kojim su
obavijena zrna kamene sitneži u asfaltnim mješavinama; time se oslabljuju unutarnje veze u
materijalu što uzrokuje oštećenja pod prometnim opterećenjem
-Najveća oštećenja niske temperature izazivaju kod prisustva vode u kolničkoj konstrukciji
-Vlaga je općeniti problem za stabilnost tla, a na kolničke konstrukcije ima posebno jak utjecaj,
jer se one grade u zoni u kojoj obično postoje jake varijacije količine vlage
-Kod građenja donjeg ustroja postizanje potrebnog stupnja zbijenosti i modul stišljivosti
nemoguće je ako vlažnost materijala prelazi kritičnu granicu za ugrađeni materijal – utrošena
energija zbijanja će bit veća kao i troškovi nego što bi to bilo u slučaju optimalne vlažnosti
-Pri eksploataciji ceste, utjecaj vode i vlage izražen je smanjenjem nosivosti posteljice što ima za
posljedicu nepovoljno ponašanje KK koje može dovesti i do raspadanja asfaltnih slojeva

-Utjecaj vlage (kapilarno penjanje) – u sitnozrnom tlu u međusobno povezanim porama; visina
penjanja ovisi o vrsti tla – što je sitnozrnatije, visina penjanja je veća
-Mogućnost procjeđivanja vode najviše ovisi o hidrauličkom gradijentu i koeficijentu
vodopropusnosti tla; količina vode koja se procjeđuje može nekada biti vrlo velika – zato ju treba
zaustaviti i prihvatiti drenažama te izvesti izvan trupa ceste
-Da bi se u tlu razvile ledene leće, moraju postojati 3 uvjeta: dovoljno niska temperatura da se
počne smrzavati voda u tlu, mogućnost pritjecanja vode u zonu smrzavanja, tlo u zoni smrzavanja
mora biti osjetljivo na smrzavanje
-Smrzavanje KK može prouzročiti izdizanje kolnika i smanjenje nosivosti kod odmrzavanja
-Povoljnije je ako smrzavanje nastupi naglo nego ako je postupno; pri naglom se smrzne samo
voda koja se već nalazi u sloju tla zahvaćenom smrzavanjem, dok postupno pogoduje kapilarnom
dotoku vode i povećanju ledenih leća, tj. nagomilavanju leda ispod konstrukcije
-Za konstrukciju je vrlo važna dubina smrzavanja tla koja ovisi o klimatskim okolnostima; o dubini
smrzavanja ovisi potrebna debljina KK, odnosno dubina do koje treba zamijeniti tlo osjetljivo
3
 prema smrzavanju sigurnim (tamponskim) materijalom
c)Utjecaj posteljice (karakteristike, ispitivanje)
-Značajke posteljice u velikoj mjeri utječu na KK; osnovna namjena kolnika je da preuzme
prometno opterećenje i da ga kroz kolničku konstrukciju prenese na posteljicu
-Bolja, nosivija posteljica (npr. od kamenog materijala) može podnijeti veće opterećenje, a slabija
(zemljana) manje; to je razlog zašto konstrukcija na posteljici koja ima veću nosivost može biti
slabija, i obratno
-Nosivost posteljice ovisi o vrsti tla, njegovoj vlažnosti i stupnju zbijenosti postignutom tijekom
građenja; može se mijenjati s vremenom kao rezultat promjene vlažnosti u tlu – takve su promjene
često povezane sa slabim održavanjem cesta i stoga nepredvidljive
-Nosivost posteljice određuje se (i izražava) na više načina – mjerenjem indeksa nosivosti CBR
(%), mjerenjem modula reakcije tla K (MN/m³), mjerenjem zbijenosti Sz po Proctoru (%) i
mjerenjem modula stišljivosti Ms

3.PROJEKTIRANJE KOLNIČKIH KONSTRUKCIJA

a)Što predstavlja projektiranje, koje su metode projektiranja?
-Projektiranje (dimenzioniranje) KK je postupak u kojem se određuje sastav i debljina kolničkih
konstrukcija na temelju mjerodavnih parametara za proračun
-Metode projektiranja – empirijske (CBR metoda, metoda Colorado, metoda Sjeverna Dakota,
Britanska metoda) i teorijske (Boussinesq-ova metoda, Burmisterova metoda)
b)Razlika empirijskih i teorijskih metoda projektiranja (dimenzioniranja)
-Empirijske – iskustvene, jednostavne i primjenjive, ne daju podatke o naprezanjima, pomacima
i deformacijama, svojstva primjenjenih materijala i sustava KK
-Empirijske metode dimenzioniranja se temelje na stečenim iskustvima i promatranjima ponašanja
određenih tipova kolničkih konstrukcija; uključuju rezultate terenskih (i laboratorij.ispitivanja);
nedostaci – promjena intenziteta prometa i struktura prometnog opterećenja, ograničavanje
primjene novih materijala
-Teorijske – inženjersko načelo: izračunavanje naprezanja i deformacija i usporedba s dopuštenima,
složene (upotreba računala), problemi proračuna konstrukcije, problemi poznavanja svojstava
materijala
-Prednost teorijskih metoda nad empirijskim sastoji se u cjelovitoj analizi činitelja koji utječu na
trajnost KK, a dimenzioniranje se obavlja grafički tablicama i nomogramima
c)AASHO Road test (ukratko opisati i navesti značaj testa)
-AASHO = Američko udruženje djelatnika javnih cesta
-Pokus je obuhvatio izradu mnogo različitih KK – savitljivih i krutih; izgrađena su 4 velika i 2
manja prstena s nekoliko stotina savitljivih ali i krutih konstrukcija
-Tlo na području dionica bila je glina; posteljica KK imala je indeks nosivosti CBR = 3%
-Promet se od 1958-1960 odvijao po prstenovima i to po 18 h dnevno, brzinom oko 56 km/h
-Svakodnevno su mjerene: pukotine, ulegnuća, kolotrazi, pumpanje materijala na razdjelnicama,
poprečni profili, promjene debljine slojeva, temperatura, vlaga, naprezanja u konstrukciji
-Osnovni cilj AASHO ROAD TESTA je bio da se uspostavi empirijski odnos između ponašanja
KK (izraženog pomoću indeksa vozne sposobnosti kolnika p), faktora opterećenja osovine L,
intenziteta prometa W, oblika opterećenja A (1-struke ili tandem osovine) i debljine slojeva D
-Dobiveni dijagrami bili su najvažnije dostignuće AASHO ROAD TESTA → ovisnost KK o
osovinskom opterećenju i intenzitetu

4
d)Metoda AASHO za dimenzioniraje AKK (ukratko opisati parametre), izračun
-To je jedna od empirijskih metoda, a priopćena je na 3.svjetskoj konferenciji o dimenzioniranju
savitljivih kolničkih konstrukcija
-Prometno opterećenje se izražava prosječnim dnevnim brojem ekvivalentnih 82 kN osovina ili
ukupnim brojem takvih osovina u projektnom razdoblju; ukupno opterećenje od vozila koja se
kreću cestom preračunava se na ekvivalentne osovine pomoću faktora ekvivalencije
-Indeks vozne sposobnosti kolnika p dobiva se ocjenom stanja površine kolnika na temelju
neravnosti, kolotraga, pukotina i površinskih oštećenja; njegova je veličina u rasponu od 5,0
za idealno ravan kolnik do 0 za potpuno nevozni kolnik
-Projektno razdoblje (razdoblje dimenzioniranja) znači broj godina nakon kojih treba obaviti prvo
veće presvlačenje (pojačanje) kolnika – uzima se vrijeme od 20 godina
-Regionalni faktor uključuje utjecaj klime (smrzavanje, voda); njegova je veličina od 0,5-5,0 pri
čemu su veće vrijednosti nepovoljnije
-Nosivost tla može se odrediti ispitivanjem pomoću CBR ili grupnog indeksa; za primjenu u
metodi, jedne ili druge vrijednosti svode se na veličinu «S» pomoću korelacijskog nomograma
-Debljina KK ovisi o upotrijebljenim materijalima – može biti tanja ako su materijali kvalitetniji, a
mora biti deblja ako se upotrijebe manje kvalitetni materijali; radi toga se debljina konstrukcije ne
može odrediti izravno, nego se određuje pomoću tzv. strukturnog broja (SN)
-Dimenzioniranje se obavlja pomoću odgovarajućih nomograma; nomogrami imaju skale za
nosivost tla «S», broj ekvivalentnih osovina W, regionalni faktor R, pomoćnu skalu za strukturni
broj SN (bez utjecaja regionalnog faktora) i strukturni broj SN
-Dimenzioniranje se obavlja tako da se pretpostavi neka konstrukcija i izračuna njen SNk koji se
usporedi s potrebnim SNp dobivenim iz nomograma
-Strukturni broj pretpostavljene konstrukcije računa se po formuli:

-Kolnička konstrukcija je dobro pretpostavljena ako zadovoljava uvjet:

-Ako uvjet nije ispunjen, treba promijeniti sastav pretpostavljene kolničke konstrukcije i
ponovno provjeriti iznose strukturnih brojeva
e)Metoda prema HRN UC4.012 (ukratko opisati parametre), izračun
-Kao osnova za izradu poslužila je metoda AASHO uz određena pojednostavljenja (konstantni
parametri: vozna sposobnost kolnika p=2,5 i regionalni faktor R=2)
-Posebna prednost je da se njome ne provjerava neka unaprijed predviđena konstrukcija, već se
potrebne debljine pojedinih slojeva određuju neposredno
-Predviđena je mogućnost za dimenzioniranje 3 tipa KK:

5
 -U postupku dimenzioniranja su uključeni parametri – projektno razdoblje (20 godina), prometno
opterećenje (82 kN osovina), nosivost posteljice (izražava se CBR-om), kvaliteta materijala u
konstrukciji (vrijednost materijala se određuje pomoću odgovarajućih koeficijenata zamjene)
-Dimenzioniranje se obavlja prema odgovarajućim dijagramima:
-dijagram za dimenzioniranje KK koje se sastoje od asfaltnih slojeva i nosivih slojeva od
nevezanih materijala (TIP 1 KK)
-dijagram za dimenzioniranje KK koje se sastoje od asfaltnih slojeva i nosivih slojeva od
cementom stabiliziranog materijala (TIP 2 i TIP 3 KK)
-Uz zadovoljenje uvjeta:

4.KOLNIČKA KONSTRUKCIJA
a)Posteljica od prirodnih i stabiliziranih materijala (definicija, kvaliteta materijala, način
izvedbe posteljice)
-Posteljica je završni sloj usjeka određene debljine ili sloj tla u usjeku određene dubine uređen
tako da odgovara traženim zahtjevima; može se raditi od prirodnih ili od poboljšanih
(stabiliziranih) materijala
-Na kvalitetu posteljice lakše je utjecati kod nasipa (odabir boljeg materijala) nego kod usjeka
(prirodno tlo)
-Prirodni materijali koji se predviđaju za izradu posteljice su: sitnozrni kohezivni materijali,
miješani kameni i zemljani materijali, kameni materijali
-Stabilizacija posteljice se predviđa na mjestima gdje je zbog slabog tla ili nepovoljnog stanja tla
(prevelike vlažnosti) potrebno poboljšati njegovu nosivost i smanjiti mu osjetljivost prema
oborinama
-Stabilizacija – mehanička stabilizacija, stabilizacija vapnom, stabilizacija cementom
-Posteljica se projektira i izvodi u nagibu min 4% (odvodnja); ravnost posteljice se mjeri letvom
dužine 4 m, a odstupanje smije iznositi 3 cm kod zemljanih materijala i 5 cm kod kamenih

6
 materijala; radovi na izradi posteljice ne smiju se obavljati kada je tlo smrznuto, odnosno kad na
trasi ima snijega i leda

b)Nosivi slojevi nevezani (opisati izradu sloja, navesti materijale za izradu)

-Primjenjuju se kao podloga u donjem dijelu asfaltnih kk kao i podloga kolničkih konstrukcija s
betonskom pločom
-Zbog jednostavne izrade i relativno niske cijene, ovi slojevi se često projektiraju i rade premda su
novija iskustva pokazala da imaju određene nedostatke: propusni su za vodu, nisu otporni na
gradilišni promet, velika debljina (često 50 cm i više) traži veliku količinu materijala
-Za izradu ovog sloja mogu se koristiti: prirodni pjeskoviti šljunak, drobljeni kameni materijal,
mješavina prirodnog šljunka i drobljenog kamenog materijala, pijesak
-Materijali moraju zadovoljavati zahtjeve u pogledu granulometrijskog sastava i zahtjeve u pogledu
fizičko-mehaničkih svojstava zrna

-Nevezani nosivi sloj izvodi se na prethodno izvedenoj i ispitanoj posteljici; mogu se primijeniti 2
tehnologije izrade (navoženje zrnatog materijala kiperima, istovar na hrpe, razastiranje i
poravnanje grejderom i zbijanje; razastiranje zrnatog materijala pomoću razastirača ili finišera i
zbijanje); regulira se vlažnost sloja; zbijanje sloja vibropločama, kompaktorima, vibracijskim
valjcima ili valjcima na kotačima s gumama; vrši se kontrola zbijenosti
-Nosivi sloj se ne smije ugrađivati na smrznutu podlogu niti od smrznutog materijala; poslije
obilnije kiše treba pričekati sa zbijanjem dok se suvišna voda ne ocijedi iz materijala

c)Nosivi slojevi stabilizirani (problem pukotina, način izvedbe, prednosti ovog sloja u KK)
-Zrnati kameni materijal stabiliziran hidrauličnim vezivima ili bitumenom
-Povećavaju nosivost kk, dobra podloga kolničkom zastoru, povećavaju otpornost kk na štetno
djelovanje smrzavice
-Karakteristike cementom stabiliziranog nosivog sloja – mali udio cementa 3-5% (12%), nepotpuna
obavijenost zrna cementnim mortom i velika poroznost, odgovarajuća čvrstoća i stabilnost i
poboljšana otpornost na smrzavicu, nedostatak je pojava pukotina
-Izrada cementom stabiliziranih nosivih slojeva – proizvodnja stabilizacijske mješavine u
postrojenjima za miješanje „mix in plant“, proizvodnja stabilizacijske mješavine postupkom „na
licu mjesta“ („mix in place“)
d)Asfaltni slojevi (materijali za izradu, proizvodnja asfaltne mješavine u asfaltnim bazama,
ugradnja asfaltnih mješavina, proizvodnja i ugradnja lijevanog asfalta)
-Materijali za asfaltne mješavine su: zrnati kameni materijal (kamena sitnež, pijesak, kameno
brašno), ugljikovodična veziva (bitumen, bitumenske prerađevine, katran)
-Proizvodnja asfaltne mješavine u asfaltnim bazama – postrojenje koje se sastoji od uređaja za
doziranje agregata, bubnja za sušenje agregata, miješalice sa dozatorom, kotla za grijanje veznog
sredstva, uređaja za mjerenje i sipanje kamenog brašna; postrojenja mogu biti diskontinuiranog i
kontinuiranog tipa
-Nezagrijano brašno se izmiješa sa pijeskom i sitneži koji dolaze iz bubnja za sušenje; dodaje se
zagrijano vezivo (165-190°C); miješa se 1-3 minute, uskladištenje u silosima; prijevoz do
gradilišta kamionima kiperima (kalijev sapun za dno) u roku 2 sata od proizvodnje mješavine
-Ugradnja asfaltne mješavine – ugrađivanje finišerima po toplom vremenu (preko 5°C za vezni i
nosivi sloj, a preko 10°C za habajući sloj), zatim zbijanje valjcima; temperatura mješavine na
mjestu ugradnje ovisi o vrsti upotrijebljenog bitumena (BIT90 min 135°C, BIT60 min 140°C,
BIT45 min 145°C)
-Lijevani asfalt sastoji se od kamenog brašna, kamene sitneži, pijeska i bitumena (plastičnost asfalta
dobiva se odabranim sastavom, nije potrebno valjanje, već ručna ugradnja); debljina zastora 4-5
cm, nanosi se u 2 sloja; miješanje bitumena i agregata traje 6-8 sati; razastire se na pripremljenu
podlogu i razmazuje drvenim gladilicama, površina se posipa pijeskom ili kamenom sitneži i uvalja

7
 ručnim valjkom
-Primjena – posebno u slučajevima gdje nije moguće valjanje, gradske ulice, mostovi, dvorišta,
pješačke staze, peroni, podovi radionica, skladišta…
e)Betonski zastor (svojstva, materijali, vrste razdjelnica)

-Betonski kolnici izvode se kao klasični betonski kolnici bez armature, armirani betonski kolnici,
besprekidno armirani betonski kolnici, prednapregnuti betonski kolnici
-Beton kolnika – agregat, cement, voda, dodaci
-Zbog sprječavanja nepredviđenog pucanja ploča od stezanja i temperaturnih promjena rade se
razdjelnice: poprečne (prostorne, prividne, radne) i uzdužne (prividne, radne)

f)Moždanici i sidra
-Za prenošenje opterećenja i osiguranje istog visinskog položaja i zajedničkog rada betonskih ploča
u zonama razdjelnica (moždanici kod pop.razdjelnica, sidra kod uzdužnih razdjelnica)
-Rade se od glatkog betonskog čelika promjera 22 mm, duljine min 50 cm, postavljaju se na
razmacima 30 (60) cm u sredini presjeka te se premazuju bitumenom ili sl. zbog sprječavanja
prionjivosti; moraju se zaštititi od korozije odgovarajućim sredstvima
-Sidra se rade od glatkog i rebrastog čelika i ne premazuju se, promjer sidra 12,5 mm, duljine 60-
110 cm, razmak 75-100 cm

g)Popločani zastori (osnovne karakteristike)

-Zastor od male kocke – za ceste sa teškim prometom, polažu se na podlogu od lomljenog kamena,
tučenca ili betona; kocka se polaže na sloj pijeska debljine 3 cm, zasipa se pijeskom i prska vodom;
reške između kocaka u dubini 5 cm (12 cm) se ispune cementnim mortom ili asfaltnom smjesom za
zalijevanje
-Zastor od velike kocke – za ceste sa teškim prometom, a polažu se na podlogu od kamena, tučenca,
betona, šljunka ili pijeska; kocka se polaže na sloj pijeska debljine 4 cm, zasipa se pijeskom i prska
vodom; reške između kocaka u dubini 6-12 cm se ispune cementnim mortom ili asfaltnom
smjesom

5.OŠTEĆENJE I ODRŽAVANJE CESTA

a)Vrste oštećenja asfaltnih zastora (nabrojati i ukratko opisati)
-PUKOTINE:
1)mrežaste – oblika mreže kod kojih je asfaltni sloj raspucan u male nepovezane dijelove; uzrok
nastanka je prekomjerno savijanje asfaltnog sloja pod prometnim opterećenjem zbog nedovoljne
nosivosti posteljice ili donjih slojeva kk; ukoliko je zahvaćena cijela površina radi se o kk koja je
poddimenzionirana (umor konstrukcije)
2)uzdužne pukotine u kolniku – uske pukotine paralelne s osi ceste; posljedica umora konstrukcije i
početak nastanka mrežastih pukotina
3)reflektivne – nastaju zbog diskontinuiteta koji se nalaze u nižim slojevima, a šire se kroz sloj
8
 asfalta do površine zbog pomaka kod pukotine, zbog: pukotina u donjim slojevima kk, posebno u
cementom stabiliziranim slojevima, pukotina ili razdjelnica u betonskom kolniku ispod, te kao
posljedica horizontalnih pomaka zbog promjene temperature
4)pukotine na spojevima – nastaju na „hladnim spojevima“ asfaltnih traka, kod uzdužnih i
poprečnih (radnih) spojeva; uzrok: nejednolika zbijenost s jedne i druge strane spoja, niska
temperatura asfaltne mješavine; vremenom se proširuju, propuštaju vodu u konstrukciju i mogu
dovesti do nastanka udarnih rupa
5)pukotine duž rubova kolnika – uzdužne ili mrežaste pukotine; uzrok: slabija nosivost rubnih zona
kolnika zbog prodiranja vode kroz bankine ili pomicanje od slijeganja ako je cesta bila proširivana
6)pukotine od klizanja asfaltnog sloja – polukružnog oblika, s vrhom u smjeru odvijanja prometa; u
područjima gdje vozila ubrzavaju, skreću ili koče; uzrok: slaba povezanost između habajućeg sloja
i sloja ispod njega tako da zbog djelovanja prometa dolazi do klizanja i horizontalnog povlačenja
asfalta
7)pukotine u obliku velikih blokova – razvijanje pukotina uzdužno i poprečno u obliku kvadrata
(3 m); uzrok: niske temperature i mali promet (bez dodatnog zbijanja mješavine – velik udio
šupljina)

-DEFORMACIJE:
1)kolotrazi – uzdužne deformacije koje se javljaju u tragovima kotača teških teretnih vozila; dubina
2-3 cm do 10 cm, velike dužine (nekoliko desetaka km); problem poprečne odvodnje; plastično
(nepovratno) deformiranje 1/više asfaltnih slojeva pri visokim ljetnim temperaturama; uzrok:
neodgovarajuća svojstva asfalta (prevelika količina bitumena, prevelika količina kamenog brašna,
prevelika količina oblih zrna u agregatu), slaba posteljica
2)valovi („guranje i boranje“) – nastaju kao posljedica plastičnih deformacija asfalta nastalih od
horizontalnih sila kočenja ili pokretanja vozila; dubina valova 3-6 cm, dužina deformirane trake
nije velika – zona od 10-ak m na kojoj je najintenzivnije kočenje; uzrok: neodgovarajući sastav
asfalta i/ili kolničke konstrukcije
-RASPADANJE – djelomični lom i propadanje kk obično zbog ispadanja pojedinih dijelova sloja
ili zbog razdvajanja veziva i agregata; iskazuje se krunjenjem, habanjem, skidanjem veziva s
agregata i udarnim rupama
1)krunjenje – postupno raspadanje asfaltnog sloja koje počinje od površine sloja i širi se prema
dolje zbog ispadanja zrna agregata; odvajanje zrna agregata ubrzava se sa slabljenjem veze između
agregata i veziva
2)ljuštenje veziva (trošenje) – sa zrna kamene sitneži habajućeg sloja se skida film veziva i
bitumenski mort tako da zrna ostaju ogoljena, počinje s donje strane asfaltnog sloja i širi se prema
gore; uzrok: slaba prionjivost veziva uz kamen, prašina na agregatu, neodgovarajuća odvodnja
kolnika, mali promet (parkirališne površine), slab i drobiv agregat
3)udarne rupe – oštećenja lokalnog karaktera kod kojih je potpuno uništen i odstranjen površinski
sloj, a često i dio donjih slojeva, na cestama s tankim slojevima asfalta (25-50 mm); rupa ima oštre
rubove i predstavlja neugodna oštećenja za vozila; uzrok: loša kvaliteta asfalta (slaba zbijenost),
nedostatak veziva ili segregacija, smrzavanje; pojava vezana uz razdoblja velikih kiša kada voda
prodire kroz pukotine i razmekšava donji nevezani sloj
4)zaglađivanje površine (gubitak otpora trenja) – koeficijent trenja pada ispod min vrijednosti koja
garantira sigurnost vožnje (mikro i makro tekstura); uzrok: upotreba neodgovarajuće kamene
sitneži u površinskom sloju asfalta; izbijanje bitumena na površinu (tzv. znojenje asfalta) –
prevelika količina bitumena koji po toplom vremenu izbija na površinu i stvara na njoj film veziva
b)Vrste oštećenja betonskih zastora (nabrojati i ukratko opisati)
1)uzdužne i poprečne pukotine – tanke pukotine koje nastaju na betonskoj ploči uslijed širenja i
skupljanja betona; obično se ne šire čitavom debljinom ploče; problem estetski do trenutka kad se
počinju širiti i omogućavati prolaz oborinskoj vodi (do 0,5 mm)
2)oštećenje rubova ploče kolnika – pukotine koje nastaju do 2 m od ruba ploče; prouzročene su
naprezanjima na rubu ploče i šire se čitavom debljinom ploče; odvajanje čitavih dijelova ploče,

9
 procjeđivanje vode u donje slojeve, problem ravnosti kolnika; uzroci: naprezanja prouzročena
ponavljanjem opterećenja, prijenos opterećenja između ploča
3)deniveliranje jedne ploče u odnosu na drugu ili na mjestu pukotine – visinska razlika između
ploča betonskog kolnika nastala pumpanjem materijala između razdjelnica (najčešće), slijeganjem
ili izvijanjem ploče; do 2,5 mm, problem ravnosti kolnika
4)ljuštenje betona na površini ploče – oštećenja površine (problem ravnosti, gubitak površine
kolnika); uzrok: smrzavanje kolnika, kvaliteta betonske ploče (loša izvedba), korodirani
moždanici, teško prometno opterećenje
c)Što je površinska obrada?
-Površinska obrada predstavlja uređenje površine kolnika, a čine ju tanke bitumenske presvlake
zastora koje služe da bi se poboljšala površinska svojstva zastora:
-prskanje površine bitumenskim vezivom
-razastiranje kamene sitneži
-lako valjanje (konačna stabilnost postiže se pod prometom)
-Zrna kamene sitneži moraju biti ujednačene veličine (idealan kockasti oblik zrna)
-Jednostruka i dvostruka površinska obrada

d)Kako se izrađuje reciklirani asfaltni kolnik i u čemu je prednost takve izvedbe?

-Recikliranje asfaltnog sloja vrši se vrućim postupkom – stari asfaltni zastor se posebnim
strojevima obrađuje i uz dodatak materijala za popravak njegovog sastava ponovno ugradi u ravan
i kompaktan sloj
-Zagrijavanje postojećeg asfalta, razrivanje i uklanjanje površine, miješanje s novim agregatom uz
dodatak veziva (ukoliko je udio starog agregata u mješavini > 20% potreban je dodatak – ulje za
sniženje viskoznosti bitumena), razastiranje i zbijanje nove asfaltne mješavine (uobičajena oprema
pri postupku zbijanja)
e)Redovito održavanje cesta (što predstavlja, nabrojati osnovne skupine)
-Redovito održavanje cesta predstavljaju radovi na cestama koji se obavljaju neprekidno tijekom
cijele godine
-Radovi na kolniku, na bočnim dijelovima ceste, na uređajima za odvodnju, održavanje vegetacije,
održavanje opreme ceste, održavanje građevina (mostovi, tuneli, podvožnjaci), održavanje cesta i
građevina zimi
f)Izvanredno održavanje cesta (definicija, nabrojati radove)
-Radovi većeg opsega koji imaju za cilj sačuvati prvotno stanje ceste ili objekta te radovi koji
nastaju kao posljedica nepredviđenih događaja
-Obnova ili zamjena istrošenih zastora, hrapavljenje glatkih površina kolnika i izravnavanje
valovitih površina, sanacija odrona i klizišta (izrada potpornih zidova, popravak dijela trase ceste i
sl.), popravak tehničkih elemenata ceste na mjestima čestih prometnih nesreća, zamjena postojeće
signalizacije zbog novih propisa ili promjene režima prometa, uređenje raskrižja u istoj razini
-Izvanredno održavanje objekata obuhvaća: zamjenu kolnika ili hidroizolacije, popravak ili
zamjenu rasponske konstrukcije, stupova i upornjaka, popravak ili zamjenu sustava za odvodnju,
popravak ili zamjenu ležajeva i prijelaznih naprava, antikorozivna zaštita ili zaštita betonskih
površina, popravak ili zamjena propusta i mostova do 10 m raspona, sanacija tunelske obloge,
sanacija i obnova zidova

6.OBNOVA CESTA S ASFALTNIM ZASTOROM I BETONSKIH CESTA

a)Skicirati i opisati po jedan način nadogradnje za asfaltne i betonske kolnike

10