8 - Troškovi Po Prirodnim Vrstama PDF

RAČUNOVODSTVO
ZA PODUZETNIKE
Mr. sc. Anastazija Vinković Kravaica,

viši predavač
Obuhvaćanje rashoda u financijskom
knjigovodstvu i internom obračunu
poslovanja
 u financijskom su knjigovodstvu obuhvaćene

sve vrste rashoda, neovisno o mjestu i svrsi
njihova nastanka
 razvrstava ih se sukladno njihovu utjecaju na

ostvareni ukupni rezultat poslovanja
Računovodstvo za poduzetnike 2
knjigovodstvu i internom obračunu poslovanja
 Cilj obuhvaćanja ukupnih rashoda:
 u financijskom knjigovodstvu - njihovo što
realnije vrednovanje i zaračunavanje pojedinom
obračunskom razdoblju, radi sučeljavanja s ukupnim
prihodima
 u internom obračunu poslovanja – cilj nije uvijek

bio jednoznačan - povijesno gledano, trebalo je u
različitim uvjetima privređivanja osigurati:
 obuhvaćanje i razvrstavanje troškova
 nadzor i tekuću kontrolu ekonomičnosti utrošaka
 pripremu i pružanje podataka za ocjenu budućih
stanja i promjena u poslovnom sustavu
knjigovodstvu i internom obračunu poslovanja
 u klasičnom računovodstvu - dovoljno

ostvariti prva dva cilja (a i b)
 upravljačko računovodstvo - najprije

osigurati ostvarivanje trećeg cilja, koji se
treba nadovezati na dva prethodna, s kojima
čini integralnu cjelinu (c)
Troškovi prema prirodnim vrstama te
financijski i ostali poslovni rashodi
u razredu 4 troškovi su
klasificirani prema financijski i ostali poslovni
prirodnim vrstama rashodi (skupine 44, 45, 46,
(skupine 40, 41, 42, 43) 47, 48)
• troškovi vrijednosnog
 materijalni troškovi usklađenja dugotrajne i
 troškovi usluga (ostali kratkotrajne imovine
vanjski troškovi ) • rezerviranja troškova i rizika
 troškovi osoblja – • ostali troškovi poslovanja
plaće • financijski rashodi
 troškovi amortizacije • ostali poslovni rashodi
Materijalni troškovi
model knjiženja “a”
Sirovine i materijal na zalihi

S° xxxx Materijalni troškovi
Zalihe rezervnih dijelova
S° xxxx
Zalihe sitnog inventara
S° xxxx
model knjiženja “b”
Obveze prema dobavljačima
Pretporez
model knjiženja “c”
Odgođeno plaćanje troškova Materijalni troškovi
Troškovi usluga
model knjiženja “a”
Troškovi usluga
Obveze prema dobavljačima
Pretporez
Troškovi usluga
model knjiženja “b”
Odgođeno plaćanje troškova Troškovi usluga
Troškovi usluga
model knjiženja “c”
Plaćeni troškovi budućeg razdoblja Troškovi usluga

S xxxx
Obuhvaćanje troškova po pojavnom
obliku – prirodnoj vrsti
najprije ih treba razvrstati prema njihovoj povezanosti
sa stvaranjem učinaka
 Prirodne vrste (pojavni oblici) troškova:

a) troškovi dugotrajne (stalne) imovine
b) troškovi kratkotrajne (tekuće) imovine
c) troškovi rada – plaće zaposlenih
d) troškovi tuđih usluga
Obuhvaćanje troškova po pojavnom obliku –
prirodnoj vrsti
 troškovi dugotrajne (stalne) imovine – uvjetovani

prirodom te imovine koja sudjelovanjem u poslovnim procesima ne
mijenja oblik, već sudjeluje samo svojim svojstvima
 troškovi kratkotrajne (tekuće) imovine - ovise o strukturi

utrošaka osnovnoga, pomoćnoga i režijskoga materijala, sitnoga
inventara, robe, poluproizvoda, energije, otpadaka i drugoga,
valoriziranih odgovarajućom razinom cijena
 troškovi rada – plaće zaposlenih - vrijednosno izražena

ulaganja umnih i fizičkih sposobnosti zaposlenih, tj. rada svih
kadrovskih potencijala angažiranih na stvaranju učinaka; visina ovisi
o kvantitativnim i kvalitativnim činiteljima vrednovanja uloženoga
rada; plaća - pojedinačni udio zaposlenih u rashodima rada
 troškovi tuđih usluga
TROŠKOVI AMORTIZACIJE
 pojam amortizacije (deprecijacije) -
ukupnost tehničkoga i ekonomskoga
rabaćenja elemenata dugotrajne imovine u
određenom poslovnom procesu,
kvantificiranih odgovarajućim sustavom
vrijednosti
• posebno mjesto u strukturi rashoda dugotrajne imovine

• svrha - zaračunavanje vrijednosti rabaćenja dugotrajne imovine u
cijenu učinaka, kako bi se od prihoda ostvarenih prodajom tih
učinaka osigurala pravodobna zamjena pojedinih dijelova stalne
imovine, kada se postojeća zbog dotrajalosti više ne bude mogla
koristiti
• izborom najpogodnije metode amortizacije osigurava se što realnije
iskazivanje troškova, te stvara osnovica za ponovne nabavke po isteku
amortizacijskoga vijeka trajanja
Proces nabave dugotrajne materijalne imovine
Materijalna Materijalna
Dobavljači imovina u pripremi imovina u uporabi
1) 2)
3)
Žiro - račun Pretporez Amortizacija

1) 4)
1) Primanje računa dobavljača (oblikovanje troška nabave, nabavne cijene)

2) Stavljanje imovine u uporabu
3) Plaćanje računa dobavljača
4) Obračunana amortizacija
Nabavna vrijednost
• zbroj fakturne vrijednosti i ovisnih
troškova nabave dugotrajne imovine
• vrijednost po kojoj se vodi dugotrajna
imovina u funkciji
Ovisni troškovi nabave

sva ulaganja koja prema ugovoru
Trošenje dugotrajne
snosi kupac oko preuzimanja i imovine
dopreme dugotrajne imovine od • evidentira se na kontu
ugovorenoga mjesta i vremena ispravka vrijednosti
preuzimanja do vlastitoga skladišta
(troškovi utovara, istovara, • vrijednost utroška
manipulacije, prijevoza, špedicije, dugotrajne imovine
osiguranja, troškovi kvantitativne i utvrđena odabranom
kvalitativne kontrole, troškovi metodom otpisa
uskladištenja, carinjenja i dr.)
Knjiženje ispravka vrijednosti
dugotrajne imovine:
Nabavna vrijednost Ispravak vrijednosti

D P D P D Troškovi amortizacije P
dugotrajne imovine dugotrajne imovine
PS° xxxx (1 1)
Nabavna vrijednost Smanjenje Povećanje troškova
opreme vrijednosti opreme amortizacije
Opis knjiženja:
(1) Troškovi amortizacije dugotrajne imovine za tekuće obračunsko razdoblje prema
planu (predračunu) amortizacije
Sadašnja vrijednost (neamortizirana,
neotpisana vrijednost) dugotrajne
imovine utvrđuje se kao razlika između
nabavne vrijednosti i ispravka
vrijednosti:
Neamortizirana vrijednost Trošak nabave Akumulirana

(neotpisana, sadašnja, = (nabavna - amortizacija
knjigovodstvena) vrijednost) (ispravak vrijednosti)
 troškovi amortizacije nastaju, sukladno odredbama
MRS, uporabom elemenata dugotrajne imovine:
 za koju se očekuje da će se koristiti dulje od
jednoga obračunskoga razdoblja
 koja ima ograničen koristan vijek trajanja
 koju poduzeće drži za uporabu u proizvodnji ili
prodaji robe i pružanju usluga, za iznajmljivanje
drugima ili za administrativne svrhe
 od obračuna amortizacije izuzimaju se šume i sl.

obnovljivi prirodni resursi, izdaci za istraživanje i
ekstrakciju minerala, nafte, prirodnog plina i sličnih
neobnovljivih generativnih resursa, izdaci za istraživanje i
razvoj, te umjetnička djela trajne vrijednosti
Godišnje amortizacijske stope
Redovne stope Ubrzane stope

Skupina dugotrajne imovine
amortizacije u % amortizacije u %
Građevinski objekti i brodovi veći od 1000 BRT 5 10
Osobni automobili, osnovno stado 20 40
Oprema, vozila (osim osobnih automobila),
25 50
mehanizacija
Nematerijalna imovina 25 50
Računala, računalna oprema i programi, mobilni
50 100
telefoni i oprema za računalne mreže
Ostala nespomenuta imovina 10 20
Metode obračuna amortizacije
• linearna (pravocrtna) metoda

• metoda opadajućega salda
(degresivna metoda)
• metoda rastućega salda
(progresivna metoda)
• funkcionalna metoda
Linearna (pravocrtna metoda)
 podrazumijeva da se vrijednost koju se amortizira

raspoređuje na jednake iznose tijekom vijeka uporabe
sredstva
 godišnja stopa amortizacije izračunava se primjenom
sljedeće formule:
Godišnja stopa 100%

=
amortizacije
vijek uporabe sredstva
 godišnji iznos amortizacije izračunava
se primjenom sljedeće formule:
Godišnji iznos Nabavna vrijednost Godišnja stopa

= x
amortizacije sredstva amortizacije
Pregled obračunane amortizacije
linearnom metodom
Sadašnja
Nabavna Stopa Osnovica Troškovi Akumulirana
Datum (neotpisana
vrijednost otpisa obračuna amortizacije amortizacija
vrijednost)
1.01.2009. 120.000,00
31.12.2009. 25% 120.000,00 30.000,00 30.000,00 90.000,00
31.12.2010. 25% 120.000,00 30.000,00 60.000,00 60.000,00
31.12.2011. 25% 120.000,00 30.000,00 90.000,00 30.000,00
31.12.2012. 25% 120.000,00 30.000,00 120.000,00 -
Metoda opadajućega salda
(degresivna metoda)
 podrazumijeva obračun troška

amortizacije na način da je
iznos obračunane amortizacije
viši na početku vijeka uporabe,
a zatim se kontinuirano
smanjuje
metodom opadajućega salda:
Sadašnja
Datum (neotpisana
vrijednost)
1.01.2009. 120.000,00
31.12.2009. 40% 120.000,00 48.000,00 48.000,00 72.000,00
31.12.2010. 30% 120.000,00 36.000,00 84.000,00 36.000,00
31.12.2011. 20% 120.000,00 24.000,00 108.000,00 12.000,00
31.12.2012. 10% 120.000,00 12.000,00 120.000,00 -
Metoda rastućega salda
(progresivna metoda)
 podrazumijeva obračun troška

amortizacije na način da je
iznos obračunane amortizacije
niži na početku vijeka uporabe,
a zatim se kontinuirano
povećava
metodom rastućega salda:
Sadašnja
Datum (neotpisana
vrijednost)
1.01.2009. 120.000,00
31.12.2009. 10% 120.000,00 12.000,00 12.000,00 108.000,00
31.12.2010. 20% 120.000,00 24.000,00 36.000,00 84.000,00
31.12.2011. 30% 120.000,00 36.000,00 72.000,00 48.000,00
31.12.2012. 40% 120.000,00 48.000,00 120.000,00 -
Funkcionalna metoda
 podrazumijeva obračun troška amortizacije ovisno o
intenzitetu uporabe sredstva
Primjer: Korisni vijek trajanja stroja nabavne vrijednosti

120.000,00 kn jest 4 godine. Radni kapacitet stroja definiran
je količinom od 100.000 jedinica učinka, i to u prvoj godini sa
25.000, u drugoj s 40.000, u trećoj sa 15.000 i u četvrtoj s
20.000.
Amortizacija će se obračunati primjenom sljedeće
formule:
Nabavna vrijednost 120.000,00

Amortizacija po 1,20 po jedinici
= = =
jedinici učinka učinka
Broj učinaka 100.000
funkcionalnom metodom:
Amortizacija Sadašnja
Nabavna Broj Troškovi Akumulirana
Datum po jedinici (neotpisana
vrijednost učinaka amortizacije amortizacija
učinka vrijednost)
1.01.2009. 120.000,00
31.12.2009. 25.000 1,20 30.000,00 30.000,00 90.000,00
31.12.2010. 40.000 1,20 48.000,00 78.000,00 42.000,00
31.12.2011. 15.000 1,20 18.000,00 96.000,00 24.000,00
31.12.2012. 20.000 1,20 24.000,00 120.000,00 -
TROŠKOVI SIROVINA I
MATERIJALA
 posebno mjesto u strukturi rashoda
kratkotrajne (tekuće) imovine
 to su ciljni rashodi nastali

utroškom toga dijela
kratkotrajne imovine
 čine značajnu komponentu u

strukturi cijene učinaka
 visina troškova materijala ovisi o vrsti
djelatnosti, ali i o načinu vođenja materijala
na zalihama
 sustav vrednovanja zaliha predstavlja

određivanje iznosa troška kojim se
određuje vrijednost zaliha, a koja će
posredno utjecati na vrijednost
iskazanog poslovnog rezultata
 to je vrijednost po kojoj se zalihe materijala
stigle iz okruženja valoriziraju ukupnošću
nastalih troškova u procesu nabave koji će se
moći nadoknaditi iz prihoda
 zalihe sirovina i materijala sagledava se
kao dio ukupnih zaliha u svrhu da utroška
u proizvodnom procesu ili djelatnosti
pružanja usluga, a može ih se vrednovati:
 po ukupnim troškovima
nabave
ili
 po neto utrživoj vrijednosti
 sukladno načelu opreznosti, u izvještajima

će biti iskazana ona vrijednost koja je u
vremenu izvješćivanja bila niža
VREDNOVANJE ZALIHA PO
UKUPNIM TROŠKOVIMA NABAVE
 način vrednovanja prema sustavu povijesnoga
troška
Vrijednost zaliha
uključuje troškove
Trošak zaliha obuhvaća: kupnje i druge troškove
• sve troškove kupnje,
vezane za pribavljanje i
• troškove konverzije i
čuvanje zaliha.
• druge troškove koji su
nastali u dovođenju zaliha
na sadašnju lokaciju i u
sadašnje stanje.
VREDNOVANJE ZALIHA PO NETO
UTRŽIVOJ VRIJEDNOSTI
 koristi se za iskazivanje zaliha u slučaju kada je
korištenjem sustava povijesnih troškova došlo do
precijenjenosti zaliha u odnosu na tržišne prilike
 neto utrživa vrijednost (vrijednost

koja se može realizirati)
– procijenjena prodajna cijena zaliha koje se
koriste u redovitom tijeku poslovanja iskazana
novčanim iznosima ili ekvivalentima novca koji
su plaćeni ili prema fer vrijednosti naknade
dane za nabavku u vrijeme njihova stjecanja
Neovisno o primijenjenom sustavu vrednovanja zaliha,
knjiženje procesa nabave i utroška materijala u
poslovnom procesu provodi se na sljedeći način:
Zalihe Troškovi
D Dobavljači P D P D P
materijala materijala
1) (1 3) (3 (4
D Žiro-račun P D Učinci P
S
2) 2) 4) (5
5)
 budući su ulazne nabavne cijene
različite, potrebno je utvrditi način
terećenja troškova, ovisno o načinu
vrednovanja zaliha i tržišnim prilikama
 izlaz osnovnoga materijala koji tereti

troškove unutar obračunskoga
razdoblja utvrđuje se primjenom
određenih metoda
METODE OBRAČUNA UTROŠKA ZALIHA
SIROVINA I MATERIJALA, REZERVNIH
DIJELOVA I SITNOGA INVENTARA
 tehnike mjerenja troška i metode obračuna troška koje je

dopušteno primjenjivati pri obračunu utroška zaliha
(MRS 2):
 Metoda standardnoga troška

 FIFO metoda
 Metoda specifične identifikacije
 Metoda prosječnoga ponderiranoga
troška
METODA STANDARDNOGA TROŠKA
 u proizvodnim djelatnostima se računovodstveni sustav

najčešće temelji na stvarnim troškovima proizvodnje
 u praksi se često događa da je takvo knjiženje neprikladno
zbog kašnjenja podataka u odnosu na potrebe
 npr. u masovnoj proizvodnji troškove proizvodnje obračunava se
mjesečno, a proizvodnja se odvija kontinuirano
 vrednovanje zaliha po standardnim troškovima

prihvatljivo je samo ako nema velike razlike
između standardnih i stvarnih troškova
 ako se kroz dulje razdoblje javljaju značajnija odstupanja
potrebno preispitati standarde
METODA STANDARDNOGA TROŠKA
 knjiženje zaliha sirovina i materijala u

sustavu standardnih troškova različito je od
knjiženja u sustavu stvarnih troškova
 zalihe se zadužuje i razdužuje po

standardnim, a ne po stvarnim troškovima
 razliku između stvarnih i standardnih

troškova knjiži se na poseban račun (npr.
konto 318 - Odstupanje od stvarne cijene
zaliha materijala)
Primjer knjiženja nabave i obračuna utroška
sirovina i materijala kada je
standardna cijena niža od stvarne –
negativno odstupanje
1. Trgovačko društvo nabavilo je 200 kg materijala po

cijeni od 250,00 kn/kg. Primljen je račun
dobavljača u iznosu od 62.500,00 kn (50.000,00 za
materijal + 12.500,00 kn za PDV). Materijal je
uskladišten po standardnoj cijeni od 240,00 kn/kg.
2. U proizvodnju je izdano 60% materijala. Obračun

utroška obavljen je po standardnoj cijeni od 240,00
kn/kg i proknjiženo je negativno odstupanje od
stvarne cijene materijala.
Knjiženje kroz glavnu knjigu:
3100 - Zalihe materijala 1400 - Pretporez po ulaznim računima od

(po standardnoj cijeni) 25%
1) 48.000,00 28.800,00 (2 1) 12.500,00
2200 - Dobavljači dobara 318 - Odstupanje od cijene zaliha

62.500,00 (1 1) 2.000,00 1.200,00 (2
400 - Troškovi sirovina i materijala 409 - Odstupanja od standardnog troška

2) 28.800,00 2) 1.200,00
Primjer knjiženja nabave i obračuna utroška
sirovina i materijala kada je standardna cijena viša
od stvarne –
pozitivno odstupanje
1. Trgovačko društvo nabavilo je 200 kg materijala

po cijeni od 230,00 kn/kg. Primljen je račun
dobavljača u iznosu od 57.500,00 kn (46.000,00
za materijal + 11.500,00 kn za PDV). Materijal je
uskladišten po standardnoj cijeni od 240,00
kn/kg.
2. U proizvodnju je izdano 60% materijala.

Obračun utroška obavljen je po standardnoj
cijeni od 240,00 kn/kg i proknjiženo je pozitivno
odstupanje od stvarne cijene materijala.
3100 - Zalihe materijala 1400 - Pretporez po ulaznim računima od

(po standardnoj cijeni) 25%
1) 48.000,00 28.800,00 (2 1) 11.500,00
2200 - Dobavljači dobara 318 - Odstupanje od cijene zaliha

57.500,00 (1 2) 1.200,00 2.000,00 (1
400 - Troškovi sirovina i materijala 409 - Odstupanja od standardnog troška

2) 28.800,00 2) 1.200,00
METODA SPECIFIČNE IDENTIFIKACIJE
 može se koristiti samo ako predmeti zaliha nisu

međusobno razmjenjivi i ako se specifični troškovi
mogu nedvojbeno pridodati identificiranim predmetima
zaliha
 specifična identifikacija troška znači da se specifični
troškovi pridodaju identificiranim predmetima zaliha
(npr. troškovi posebno odvojenih projekata)
 specifičnim jedinicama predmeta zaliha pridružuju
se njihovi stvarni povijesni troškovi
 rezultati metode se lako percipiraju i ne izazivaju
dvojbe u tehničkom smislu
METODA PROSJEČNOGA PONDERIRANOGA
TROŠKA (prosječne ponderirane cijene)
 temelji se na pretpostavci da će obračun utroška ili

prodaje zaliha biti izveden po prosječnoj
ponderiranoj cijeni zaliha raspoloživih za
potrošak
 prosječna ponderirana cijena utvrđuje se tako da

se ukupna vrijednost zaliha podijeli s količinom
na zalihama
 prednost: jednostavnost
 nedostatak: može se pojaviti u situacijama rasta

cijena jer će prosječne cijene biti niže od zamjenskih
troškova nabave zaliha
Kontinuirani obračun utroška zaliha prema
metodi prosječne ponderirane cijene
Datum Opis Količina C ijena Prosječna Vrijednost

U laz I zlaz Stanje cijena D uguje Potražuje Saldo
1 2 3 4 5 6 7(10:5) 8 9 10
01.01. Zalihe na poč. 40 40 200,00 200,000 8.000,00 8.000,00
18.01. N abava 50 90 210,00 205,555 10.500,00 18.500,00
14.02. Potrošak 70 20 205,555 14.388,85 4.111,15
10.03. N abava 65 85 207,00 206,661 13.455,00 17.566,15
08.04. Potrošak 45 40 206,661 9.299,75 8.266,40
12.05. N abava 20 60 205,00 206,107 4.100,00 12.366,40
08.07. Potrošak 25 35 206,107 5.152,68 7.213,72
13.09. N abava 70 105 208,00 207,369 14.560,00 21.773,72
14.11. Potrošak 75 30 207,369 15.552,67 6.221,05
03.12. N abava 20 50 212,00 209,221 4.240,00 10.461,05
31.12. Zalihe na kraju 265 215 50 209,221 54.855,00 44.393,95 10.461,05
Periodični obračun utroška zaliha prema metodi
prosječne ponderirane cijene
Početno stanje zaliha: 01.01. 40 kom. po 200,00 kn/kom. = 8.000,00 kn

Nabave tijekom razdoblja:
18.01. 50 kom. po 210,00 kn/kom. = 10.500,00 kn
10.03. 65 kom. po 207,00 kn/kom. = 13.455,00 kn
12.05. 20 kom. po 205,00 kn/kom. = 4.100,00 kn
13.09. 70 kom. po 208,00 kn/kom. = 14.560,00 kn
03.12. 20 kom. po 212,00 kn/kom. = 4.240,00 kn
Raspoloživo za utrošak (ili prodaju): 265 kom. = 54.855,00 kn
Prosječna ponderirana cijena (54.855,00:265) = 207,00 kn
Zalihe na kraju obrač. razdoblja (50 kom. x 207,00 kn) = 10.350,00 kn
Utrošene (ili prodane) zalihe (54.855,00 -10.350,00) = 44.505,00 kn
FIFO METODA (First In – First Out)
 temelji se na fizičkom tijeku ulaza, tj.

nabave zaliha bez obzira na visinu cijena tih zaliha i hoće
li one stvarno biti utrošene po tom redoslijedu
 zaliha koja je u fizičkom tijeku prva nabavljena biti

će prva terećena na troškove ili rashode
 visina troškova ili rashoda i zaliha na kraju razdoblja
primjenom FIFO metode ovisit će o tome da li troškovi
nabave zaliha rastu ili padaju
 efekti FIFO metode u uvjetima umjerene inflacije:

 na rashode će biti terećene jeftinije zalihe nabavljene
prve,
 u zalihama pri kraju ostat će zalihe po najvećim
cijenama
Efekti primjene FIFO metode na visinu troškova za
prodano (rashode) i vrijednost zaliha na kraju u
uvjetima umjerene inflacije
Utrošene zalihe terećene na troškove
Troškovi
zaliha
110 115 117
105
100 100 108 zalihe
na
kraju
Troškovi proizvodnje
100 + 105 + 110 + 108 + 115 = 538
Z1 Z2 Z3 Z4 Z5 Z6 količina
FIFO METODA
 jedan od ciljeva FIFO metode:

 aproksimirati fizički tijek zaliha koji bi se po prirodnom
redoslijedu trebao pojaviti, iako u stvarnosti u svakom
pojedinom slučaju utrošak zaliha ne mora nužno u
fizičkom smislu odgovarati obračunu troškova
 predmeti zaliha koji su prvi nabavljeni ne moraju u

stvarnosti biti i utrošeni, ali će ipak biti terećeni na
troškove ili rashode kroz FIFO obračun
 kod primjene metode FIFO važno je kad su

predmeti zaliha nabavljeni, ali nije važno
jesu li oni stvarno i utrošeni ili su utrošeni
predmeti koji su kasnije nabavljeni
FIFO METODA
 prednost: (u uvjetima umjerene inflacije)

– ona vrijednost zaliha na kraju reprezentira
najpribližnije tekućim troškovima nabave
zaliha, jer su one vrednovane po posljednjim
(višim) cijenama
 nedostatak: (u uvjetima umjerene inflacije)

– troškovi za prodano će u pravilu biti niži od
zamjenskih troškova zaliha, pa neće u
potpunosti biti nadoknađeni iz prihoda
 obračun zaliha po FIFO metodi moguće je

izvoditi kontinuirano i periodično – rezultati
obračuna su jednaki, pa je svejedno koji način
obračuna odabrati
Kontinuirani obračun utroška zaliha po
metodi FIFO
 prilikom svakog utroška provodi se obračun utrošenih zaliha

po redoslijedu i cijenama kako su nabavljene (prvi ulaz – prvi
izlaz) i odbije od raspoloživih zaliha
 nakon svakoga obračuna utroška moraju biti poznate

količine zaliha, po kojim cijenama i po kojem redoslijedu
ostaju za sljedeći utrošak
 postupak se ponavlja sve do kraja razdoblja
 neutrošene zalihe na kraju razdoblja trebaju odgovarati

zalihama utvrđenim popisom (inventurom) - te su zalihe
vrednovane po cijenama posljednjih nabava
 pojavi li se razlika između knjigovodstvenoga i inventurnoga
stanja, treba proknjižiti viškove ili manjkove zaliha, tj. uskladiti
stanja
Količina Vrijednost
Kalkulacija
Datum Opis Izlaz Stanje Cijena
Ulaz FIFO Duguje Potražuje Saldo
Uk. Poj. Uk. Poj.
01.01. Zalihe na početku 40 40 200,00 8.000,00 8.000,00
18.01. Nabava 50 90 210,00 10.500,00 18.500,00
Stanje po redoslijedu 40 200,00 8.000,00
18.01.
i cijenama 50 210,00 10.500,00
40 200,00 8.000,00
14.02. Potrošak 30 210,00 6.300,00
70 20 - 14.300,00 14.300,00 4.200,00
Stanje po redoslijedu
14.02. 20 210,00 4.200,00
i cijenama
10.03. Nabava 65 85 207,00 13.455,00 17.655,00
10.03.
i cijenama 65 207,00 13.455,00
20 210,00 4.200,00
08.04. Potrošak 25 207,00 5.175,00
45 40 - 9.375,00 9.375,00 8.280,00
08.04.
i cijenama 40 207,00 8.280,00
12.05. Nabava 20 60 205,00 4.100,00 12.380,00
12.05.
i cijenama 20 205,00 4.100,00
08.07. Potrošak 25 25 35 207,00 5.175,00 5.175,00 7.205,00
08.07.
i cijenama 20 205,00 4.100,00
13.09. Nabava 70 105 208,00 14.560,00 21.765,00
15 207,00 3.105,00
13.09. 20 205,00 4.100,00
i cijenama
70 208,00 14.560,00
15 207,00 3.105,00
20 205,00 4.100,00
14.11. Potrošak
40 208,00 8.320,00
75 30 - 15.525,00 15.525,00 6.240,00
14.11. 30 208,00 6.240,00
i cijenama
03.12. Nabava 20 50 212,00 4.240,00 10.480,00
03.12.
i cijenama 20 212,00 4.240,00
30 208,00 6.240,00
31.12. Stanje zaliha na kraju
20 212,00 4.240,00
UKUPNO: 265 215 50 10.480,00 54.855,00 44.375,00 10.480,00
Periodični obračun utroška zaliha po
metodi FIFO
 izvodi se na način da se utvrdi kolika je

vrijednost zaliha bila raspoloživa za
utrošak (ili prodaju) i od nje se odbije
vrijednost zaliha na kraju
 vrijednost zaliha raspoloživih za

potrošak (ili prodaju) utvrđuje se tako
da se zbroji početno stanje zaliha i sve
novonabavljene količine
 vrijednost zaliha na kraju utvrđuje se
inventurom; te se količine vrednuju na način
da se krene od posljednje nabavne cijene i
količine prema ranijim datumima
Vrijednost zaliha raspoloživih za potrošak:
početno stanje + novonabavljene količine
Početno stanje zaliha: 01.01. 40 kom. po 200,00 kn/kom. = 8.000,00 kn

Nabave tijekom razdoblja:
18.01. 50 kom. po 210,00 kn/kom. = 10.500,00 kn
10.03. 65 kom. po 207,00 kn/kom. = 13.455,00 kn
12.05. 20 kom. po 205,00 kn/kom. = 4.100,00 kn
13.09. 70 kom. po 208,00 kn/kom. = 14.560,00 kn
03.12. 20 kom. po 212,00 kn/kom. = 4.240,00 kn
Raspoloživo za utrošak (ili prodaju): 265 kom. = 54.855,00 kn
Vrijednost zaliha na kraju:
stanje utvrđeno inventurom – krenuvši od posljednje
nabavne cijene i količine prema ranijima
Zalihe nabavljene 03.12. 20 kom. po 212,00 kn = 4.240,00 kn

Zalihe nabavljene 13.09. 30 kom. po 208,00 kn = 6.240,00 kn
Zalihe na kraju razdoblja (31.12.) 50 kom. = 10.480,00 kn
Utrošene (ili prodane) zalihe:
Zalihe raspoložive za utrošak (ili prodaju) 54.855,00 kn
- Zalihe na kraju 10.480,00 kn
Vrijednost utrošenih (ili prodanih) zaliha: 44.375,00 kn
 vidljivo je da su rezultati obračuna utroška zaliha
prema metodi FIFO jednaki primjenom
kontinuiranoga i periodičnoga obračuna.
 vrijednost zaliha na kraju iznosi 10.480,00 kn, a

vrijednost potrošenih ili prodanih zaliha iznosi
44.375,00 kn
 potpuno je svejedno hoće li se primjenom metode

FIFO koristiti kontinuirani ili periodični način
obračuna utroška zaliha
TROŠKOVI SITNOGA INVENTARA
 onaj dio inventara poduzeća čiji je vijek

uporabe kraći od jedne godine, bez
obzira na trošak nabave, ali i onaj čija je
pojedinačna nabavna vrijednost
manja od 3.500,00 kn
 ovisno o značenju sitnoga inventara u
poslovnom procesu i utvrđenom vijeku trajanja,
moguće je primijeniti dvije metode otpisa:
 metoda jednokratnoga otpisa
(troška)
 metoda kalkulativnoga otpisa
(troška)
Metoda jednokratnoga otpisa (troška)
 najčešće se primjenjuje za otpis onoga dijela

sitnoga inventara koji ima manju
pojedinačnu vrijednost i kraći vijek
uporabe, pa ne postoji opravdanje za
njegovo postupno otpisivanje
 prosudbu donosi menadžment
 u bilančnom smislu, po ovoj se metodi ne

iskazuje stanje sitnoga inventara u
uporabi
 u trenutku stavljanja sitnoga inventara u

uporabu, kompletna nabavna vrijednost
prenosi se na troškove razdoblja
Metoda jednokratnoga otpisa
Sitan inventar na Troškovi sitnog

zalihi inventara
(1
S° 100.000,00 50.000,00 50.000,00
Opis knjiženja:
Sº Stanje sitnoga inventara na zalihama, vrednovanoga u sustavu troškova nabave
(1) 50% sitnoga inventara predano je u proces proizvodnje metodom jednokratnoga
otpisa (troška)
Metoda kalkulativnoga otpisa (troška)
 najčešće se primjenjuje za otpis onoga dijela sitnoga
inventara koji ima duži vijek uporabe ili veću
pojedinačnu vrijednost
 kriteriji za kalkulativno izračunavanje utroška sitnoga

inventara ovise o vrsti imovinskih dijelova, ali i o
intenzitetu njihova korištenja
 ista su polazišta koja se primjenjuju i kod

utvrđivanja kriterija otpisa dugotrajne imovine
 sitni inventar se sa zaliha predaje u uporabu, a

zatim postupno otpisuje primjenom odgovarajuće
stope otpisa, ovisno o procijenjenom vijeku
trajanja
Mjesečni iznos otpisa i % kalkulativnoga otpisa
sitnog inventara utvrđuje se na sljedeći način:
mjesečni iznos otpisa vrijednost sitnog inventara

=
sitnog inventara vijek trajanja u mjesecima
mjesečni iznos otpisa sitnog

% kalkulativnog otpisa inventara x 100
=
sitnog inventrara vrijednost sitnog inventara
Metoda kalkulativnoga otpisa:
350 - Sitan inventar na 360 - Sitan inventar u

zalihi uporabi
S° 100.000,00 50.000,00 50.000,00

(1
4040 - Troškovi sitnog 363 - Otpis

inventara sitnog inventara
5.000,00 5.000,00
(2
Opis:
Sº Stanje sitnoga inventara na zalihama, vrednovanoga u sustavu
troškova nabave
(1) 50% sitnoga inventara predano je u proces proizvodnje primjenom
metode kalkulativnoga troška – vijek trajanja sitnoga inventara u
uporabi procijenjen je na deset mjeseci
(2) Otpisuje se vrijednost sitnoga inventara za prvi mjesec (5.000,00)
Manjkovi i viškovi na zalihama
 uspoređivanjem stvarnoga stanja

zaliha utvrđenoga inventurom
(popisom) i knjigovodstvenog stanja
zaliha, može se pojaviti:
 manjak zaliha u skladištu
 višak zaliha u skladištu i
 manjak jedne vrste zaliha
uz istodobni višak druge
vrste zaliha
Manjkovi i viškovi na zalihama
 manjkove, s poreznoga gledišta, treba
podijeliti na dvije vrste:
a) neoporezivi manjkovi –
manjkovi na koje se ne plaća ni
PDV ni porez na dobit i
b) oporezivi manjkovi – manjkovi
na koje se plaća PDV i porez na
dobit ili samo PDV
 manjak sirovina i materijala na skladištu zahtijeva
složeniji računovodstveni tretman nego višak,
jer je manjak povezan s obvezom plaćanja PDV-a i
poreza na dobit
Neoporezivi manjkovi
 na takve manjkove ne obračunava se ni PDV ni porez na
dobit
 sukladno odredbama Zakona o porezu na dobit i
Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, neoporezivi
manjkovi su:
 manjak u okviru dopuštenja prema odlukama komore ili
poduzetnika
 manjak uslijed više sile
 manjak zbog neodgovarajuće kakvoće, proteka roka
trajanja, kala, rastepa, kvara, loma iznad dopuštenoga
(uz utvrđenje činjeničnog stanja ovlaštenog djelatnika
Porezne uprave)
Oporezivi manjkovi
 ako trgovačko društvo donese odluku da se

za manjak tereti odgovornu osobu na
temelju položaja, manjak je potrebno
podijeliti na dva dijela:
 manjak ispod visine utvrđene odlukom

HGK
 manjak iznad navedene visine
Oporezivi manjkovi
 s obzirom na to da u ovom slučaju odgovorna

osoba nije izravno prouzročila manjak, dio
manjka koji je niži od visine utvrđene odlukom
Komore knjiži se besporezno na teret društva
 na drugi dio manjka koji prelazi visinu

utvrđenu odlukom Komore (prekomjerni
manjak) potrebno je obračunati PDV (s
izuzetkom zaliha na koje se primjenjuje 0%
PDV-a)
 treba naglasiti da taj dio manjka uvećan za

PDV ne uvećava osnovicu poreza na dobit,
budući se nadoknađuje iz plaće odgovorne
osobe te se može izjednačiti s prodajom
Oporezivi manjkovi
 ako za prekomjerni manjak nije moguće utvrditi
nečiju osobnu odgovornost, vrijednost manjka
uvećana za PDV uvećava osnovicu poreza na
dobit
 na prekomjerni manjak mora se obračunati PDV i
ukupnim iznosom teretiti rashode
 ukupni iznos manjka uvećan za PDV uvećat će
osnovicu poreza na dobit jer se ne priznaje prihod
te se ne pojavljuje učinak kao u prodanih zaliha
Oporezivi manjkovi
 manjkovi koji terete izravno odgovorne osobe
ili one koje su ga same prouzročile te za koje
se donese odluka da ih moraju nadoknaditi iz
plaće, nisu podijeljeni na dopuštene i
prekomjerne
 takvi su manjkovi oporezivi PDV-om bez

obzira na njihovu visinu, a izuzetak su
samo manjkovi zaliha na koje se
primjenjuje 0% PDV-a
Primjer knjiženja
Neoporezivi manjak na zalihama sirovina i
materijala
1. Popisom (inventurom) utvrđeno je da je na zalihama šećera koji

se koristi kao sirovina zbog vlage nastao manjak od 100 kg.
Vrijednost manjka iznosi 1.500,00 kn, a budući ne prelazi okvire
dopuštenoga rastepa, knjižen je besporezno na teret poduzeća.
2. Tijekom vikenda počinjena je provala u skladište uredskoga
materijala i utvrđeno je da nedostaje dio zaliha. Pozvana je
policija koja je o provali sastavila zapisnik. Procjenom je
utvrđeno da je vrijednost manjka 5.000,00 kn i manjak je
besporezno knjižen na teret poduzeća.
3. Zbog kvara viličara, u skladištu je tijekom rukovanja razbijeno 30
m² stakla za ostakljivanje. Budući je šteta znatna i lom prelazi
dopuštenu količinu, pozvan je djelatnik Porezne uprave da
utvrdi štetu. Zapisnikom je utvrđeno da šteta zbog razbijenoga
stakla iznosi 10.000,00 kn. Manjak je besporezno knjižen na teret
poduzeća.
72 Računovodstvo za poduzetnike
4831 - Dopušteni manjkovi - kalo, 3100 - Zalihe sirovina i materijala

rastep, kvar i lom 1) 1.500,00
1) 1.500,00 3) 10.000,00
3) 10.000,00
3103 - Uredski materijal i pribor

4830 - Manjkovi uslijed više sile 2) 5.000,00
(provalna krađa)
2) 5.000,00
Primjer knjiženja
Oporezivi manjak na zalihama sirovina i materijala
na teret izravno odgovorne osobe
1. U skladištu je nastao manjak mlijeka koje se koristi

kao sirovina u iznosu od 300,00 kn.
2. Za manjak je izravno odgovoran skladištar te se
manjak nadoknađuje iz njegove plaće.
3. Popisom je utvrđen manjak materijala u skladištu.
Vrijednost manjka procijenjena je na 1.300,00 kn.
Iako je manjak u okvirima dopuštenoga kala, rastepa,
kvara i loma, usvojena je odluka da je skladištar
izravno odgovoran.
4. Nastali manjak skladištar mora nadoknaditi iz plaće.
3100 - Zalihe sirovina i materijala 4839 - Ostali manjkovi iz imovine

S° xxxx 300,00 (1 1) 300,00
1.300,00 (3 3) 1.300,00
1303 - Potraživanja za manjkove i 7838 - Prihodi za manjkove od

učinjene štete (s PDV-om) odgovornih osoba
2) 300,00 300,00 (2
4) 1.625,00 1.300,00 (4
2404 - Obveze za PDV s temelja

vlastite potrošnje
325,00 (4
TROŠKOVI RADA – PLAĆE
ZAPOSLENIH
 najveći i najznačajniji dio ciljnih rashoda rada koji
imaju obilježje troška
 iznos novca koju je poslodavac dužan
isplatiti zaposleniku u radnom odnosu za
obavljeni rad u definiranoj jedinici vremena
i odgovarajućem opsegu
 novčana naknada osobama koje nisu u radnom
odnosu s poslodavcem, nema karakter plaće
 može se isplaćivati u gotovini, bezgotovinskim
putem, a djelomično i vrijednosnicama (npr.
dionicama, obveznicama, vrijednosnim bonovima
i sl.)
TROŠKOVI RADA – PLAĆE ZAPOSLENIH
 rokovi u kojima se plaća isplaćuje zaposlenicima su

najčešće tjedan, pola mjeseca ili mjesec dana, a samo
izuzetno po isteku dužeg obračunskog razdoblja
 pod određenim okolnostima zaposlenici ostvaruju i pravo
na naknade
 bitna razlika između plaće za obavljeni rad i naknade
plaće jest u obilježju tih komponenti te učestalosti isplata
 plaće za obavljeni rad isplaćuju se tjedno, polumjesečno ili
mjesečno, a naknade samo u slučajevima kada zaposlenik
ostvari na njih pravo prema kriterijima propisanim
kolektivnim ugovorom
Shema knjiženja obračuna i isplate izravnih
plaća i plaća iz dobitka
Plaća za obavljeni rad Troškovi rada Učinci

4) 1) 1) 2) 2) 3)
Naknade plaće Plaće iz dobitka Žiro - račun

4) 1) 4) 3) 4)
Opis knjiženja:
1. Knjiženje troška plaća za obavljeni rad i naknade plaće koje imaju obilježje
troškova
2. Uračunavanje troškova u cijenu učinaka
3. Prodaja i naplata prodanih proizvoda
4. Isplata plaća sa žiro - računa u tekućem obračunskom razdoblju
OSOBNI ODBITAK -
dio dohotka kojega se ne
oporezuje sukladno
načelu pravednosti
• neoporezivi iznos povećava

• priznaje se na temelju
broj uzdržavanih članova
porezne kartice
obitelji i djece, te se tako
ispostavljene obvezniku
porezno opterećenje umanjuje
od strane nadležne
za porezne obveznike s više
Porezne uprave
djece, invalide, one koji žive na
područjima posebne državne
skrbi,…)
Pregled osobnih odbitaka:
Porezni obveznik, IZNOS OSOBNOG ODBITKA

FAKTOR
uzdržavani članovi i djeca mjesečno godišnje
Osnovni osobni odbitak 1 3.800,00 45.600,00
Uzdržavani član 0,7 1.750,00 21.000,00
Prvo dijete 0,7 1.750,00 21.000,00
Drugo dijete 1 2.500,00 30.000,00
Treće dijete 1,4 3.500,00 42.000,00
Četvrto dijete 1,9 4.750,00 57.000,00
Peto dijete 2,5 6.250,00 75.000,00
Dodatak za djelomičnu
0,4 1.000,00 12.000,00
invalidnost
Dodatak za 100% invalidnost 1,5 3.750,00 45.000,00

POREZNA OSNOVICA ►
dohodak umanjen za iznos
osobnoga odbitka
- na utvrđenu osnovicu obračunava

se POREZ primjenom
progresivnih poreznih stopa, u dva
porezna razreda
- na porez se obračunava i
PRIREZ ako je odlukom grada ili
općine mjesta prebivališta radnika
tako utvrđeno
• u Republici Hrvatskoj porez na dohodak od nesamostalnog rada
plaća se primjenom progresivne porezne tarife, što
podrazumijeva više poreznih stopa
• dvije porezne stope u okviru poreznih razreda
• osnovni osobni odbitak (trenutno 3.800,00 kn)
• razlomljena progresija
• Porez na dohodak obračunava se i plaća po stopama:
• 24% na poreznu osnovicu od 0,00 do 30.000,00 kn
• 36% na poreznu osnovicu od 30.000,01 do neograničeno kn
•Osnovica za obračun osobnoga odbitka za uzdržavane

članove obitelji iznosi 2.500,00 kn.
 Prirez porezu na dohodak obračunava se i
uplaćuje ako je grad ili općina donijela takvu
odluku
 dodatni porez koji služi za financiranje jedinica
lokalne samouprave
 prihod je proračuna jedinice lokalne samouprave u
kojoj porezni obveznik ima svoje prebivalište ili
uobičajeno boravište
 sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave, visinu prireza
određuje lokalna vlast, a njegova je osnovica
iznos poreza na dohodak
 općine i gradovi mogu uvesti prirez
porezu na dohodak prema sljedećim
kriterijima:
 općina po stopi do 10%
 grad s manje od 30.000 stanovnika po stopi
do 12%
 grad s više od 30.000 stanovnika po stopi
do 15%
 Grad Zagreb po stopi do 30%
NETO PLAĆA ►
dohodak umanjen za
porez (s prirezom)
UKUPAN TROŠAK PLAĆE ZA

POSLODAVCA JEST IZNOS BRUTO
PLAĆE UVEĆAN ZA DOPRINOSE NA
PLAĆE!
DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA
Stope doprinosa Obveznik Obveznik

Naziv doprinosa
IZ PLAĆE NA PLAĆU doprinosa uplate
· Za MIO 20%
- I. stup (generacijske solidarnosti) 15% radnik poslodavac
- II. stup (individualna kapitalizirana štednja) 5%
· Za zdravstveno osiguranje 16,5% poslodavac poslodavac
UKUPNO 20% 16,5%
Shema obračuna plaće
Shema obračuna plaće

1. Plaća (bruto)
2. Doprinosi za MIO
I. stup - 15%
II. stup - 5%
3. Dohodak (1 - 2)
4. Osobni odbitak
5. Porezna osnovica (3 - 4)
6. Porez na dohodak 24% (na iznos od 0,00 do 30.000,00kn)
Porez na dohodak 36% (na razliku iznad 30.000,00kn do
7.
neograničeno)
8. Ukupno porez (6 + 7)
9. Prirez ( r. br. 8 x stopa prireza)
10. Neto plaća (3 - 8 - 9)
Doprinosi na plaću
11. Doprinos za zdravstveno osiguranje (rd.br.1 x 16,5%)
Ukupno trošak plaće (1 + 11)

8 - Troškovi Po Prirodnim Vrstama PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

8 - Troškovi Po Prirodnim Vrstama PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

8 - Troškovi Po Prirodnim Vrstama PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

RAČUNOVODSTVO

Mr. sc. Anastazija Vinković Kravaica,

 u financijskom su knjigovodstvu obuhvaćene

 razvrstava ih se sukladno njihovu utjecaju na

 u internom obračunu poslovanja – cilj nije uvijek

 u klasičnom računovodstvu - dovoljno

 upravljačko računovodstvo - najprije

Sirovine i materijal na zalihi

Odgođeno plaćanje troškova Materijalni troškovi

Obveze prema dobavljačima

Odgođeno plaćanje troškova Troškovi usluga

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja Troškovi usluga

 Prirodne vrste (pojavni oblici) troškova:

 troškovi dugotrajne (stalne) imovine – uvjetovani

 troškovi kratkotrajne (tekuće) imovine - ovise o strukturi

 troškovi rada – plaće zaposlenih - vrijednosno izražena

 troškovi tuđih usluga

• posebno mjesto u strukturi rashoda dugotrajne imovine

Žiro - račun Pretporez Amortizacija

1) Primanje računa dobavljača (oblikovanje troška nabave, nabavne cijene)

Ovisni troškovi nabave

Nabavna vrijednost Ispravak vrijednosti

Neamortizirana vrijednost Trošak nabave Akumulirana

 od obračuna amortizacije izuzimaju se šume i sl.

Redovne stope Ubrzane stope

• linearna (pravocrtna) metoda

 podrazumijeva da se vrijednost koju se amortizira

Godišnja stopa 100%

Godišnji iznos Nabavna vrijednost Godišnja stopa

 podrazumijeva obračun troška

 podrazumijeva obračun troška

Primjer: Korisni vijek trajanja stroja nabavne vrijednosti

Nabavna vrijednost 120.000,00

 to su ciljni rashodi nastali

 čine značajnu komponentu u

 sustav vrednovanja zaliha predstavlja

 sukladno načelu opreznosti, u izvještajima

 neto utrživa vrijednost (vrijednost

 izlaz osnovnoga materijala koji tereti

 tehnike mjerenja troška i metode obračuna troška koje je

 Metoda standardnoga troška

 u proizvodnim djelatnostima se računovodstveni sustav

 vrednovanje zaliha po standardnim troškovima

 knjiženje zaliha sirovina i materijala u

 zalihe se zadužuje i razdužuje po

 razliku između stvarnih i standardnih

1. Trgovačko društvo nabavilo je 200 kg materijala po

2. U proizvodnju je izdano 60% materijala. Obračun

3100 - Zalihe materijala 1400 - Pretporez po ulaznim računima od

2200 - Dobavljači dobara 318 - Odstupanje od cijene zaliha

400 - Troškovi sirovina i materijala 409 - Odstupanja od standardnog troška

1. Trgovačko društvo nabavilo je 200 kg materijala

2. U proizvodnju je izdano 60% materijala.

3100 - Zalihe materijala 1400 - Pretporez po ulaznim računima od

2200 - Dobavljači dobara 318 - Odstupanje od cijene zaliha

400 - Troškovi sirovina i materijala 409 - Odstupanja od standardnog troška

 može se koristiti samo ako predmeti zaliha nisu

 temelji se na pretpostavci da će obračun utroška ili