Antoine de Montchretien:

Traktat o političkoj ekonomiji

1615. god.
Od političke ekonomije
do ekonomike

James Steuart : Alfred Marshall :

Istraživanje načela političke Načela ekonomike
ekonomije 1890. god
1767. god

Merkantilizam (16. - 18. stoljeće) - najpoznatiji predstavnici:

- Jean Bodin – kvantitativna teorija novca
- izdvaja ekonomsku teoriju iz okvira filozofske i
religiozne etike - Jean Baptiste Colbert - kolbertizam

- utjelovljenje bogatstva jest punovrijedni, zlatni i - Thomas Gresham – Greshamov zakon

srebrni novac
- Thomas Mun – pojedinačna i opća trgovinska
- izvor bogatstva, osim rudnika plemenitih metala, bilanca
jest vanjska trgovina (aktivna, pozitivna trgovačka
bilanca)

- intervencionističko učenje

1
 Benedikt Kotruljević : - Matija Vlačić – 16. stoljeće
O trgovini i savršenom
- Juraj Križanić – 17. stoljeće
trgovcu
1573. (1458.)

Fiziokratizam (1748. – 1780.) - teološki liberalizam – “laissez faire, laissez passer”

(pustite neka ljudi rade što hoće)
- pokazatelj su bogatstva materijalna dobra
- utemeljitelj fiziokratske škole je Francois Quesnay
- izvor bogatstva jest poljoprivredna proizvodnja
- poljoprivredna proizvodnja stvara “produit net” (čisti
proizvod)
- ljudskim društvom upravlja prirodni poredak
- prirodni je poredak izraz Božje volje, a ostvaruje se
posredstvom privatnog vlasništva i ekonomskih
sloboda

- Jacques Turgot – zakon opadajućih prinosa Klasična škola političke ekonomije

- Pierre Samuel Du Pont de Nemours - Adam Smith (1723. - 1790.)

- teorijski otac kapitalizma

2
 - izvor bogatstva jest proizvodnja uopće
Adam Smith
Istraživanje prirode i uzroka - doktrina nenamjernih posljedica – čovjekova
sebičnost, želja za isticanjem i stjecanjem je
bogatstva naroda posredstvom tzv. nevidljive ruke (tržišta) stavljena u
1776. god službu cjeline, javnog interesa

- ekonomski liberalizam – svakom čovjeku treba

“Bogatstvo naroda predstavljaju sve one vrijednosti
koje su stjecajem rada i prirode proizvedene u toku
jedne godine”
dopustiti da na svoj način slijedi privatni interes na
liberalnim osnovama jednakosti, slobode i pravde
- uloga države komplementarna i supsidijarna
- teorija troškova proizvodnje – trojstvo čimbenika
Prometna vrijednost = Plaća + Profit + Renta

David Ricardo, Načela političke ekonomije i John Stuart Mill, Načela političke ekonomije, 1848.
oporezivanja, 1817.

Marksistička politička ekonomija Neoklasična (marginalistička škola)

- Karl Marx (1818. - 1883.) - javlja se 1871. kao teorijska reakcija na pojavu
Marxovog “Kapitala”

- Alfred Marshall (1842. - 1924.)

Načela ekonomike, 1890.

- Kapital I, 1867.

- radikalna kritika kapitalističkog načina proizvodnje - uvodi novo ime ekonomske teorije
temeljena na Ricardovoj teoriji radne vrijednosti

3
“Ekonomika je proučavanje ljudskog roda u - Marshallova sinteza - miri klasičnu teoriju troškova
običnom toku života, ona istražuje onaj dio proizvodnje i teoriju granične korisnosti
djelatnosti pojedinca i društva koja je najuže
povezana sa stjecanjem i upotrebom materijalnih
stvari potrebnih za blagostanje.”

- ekonomika je znanost čista i primijenjena, kloni se

političkih problema koje praktični čovjek ne može
izbjeći i zato se bolje opisuje širokim izrazom
“ekonomika” nego užim izrazom “politička
ekonomija”

Ekonomika potražnje (demand side economics) - akcentira one makroekonomske politike koje utječu
na agregatnu potražnju

- sir John Maynard Keynes (1883. - 1946.) John Maynard Keynes

Opća teorija zaposlenosti,
- otac makroekonomike
kamate i novca
1936.

Monetarizam
- Keynesova fiskalna i monetarna politika nastoji
“popraviti” dva najveća grijeha kapitalizma –
- Milton Friedman
nezaposlenost i nejednaku raspodjelu
- svoju pozornost fokusira na problem inflacije

- deficitarno trošenje keynesijanske države izlaže

ekonomiju inflaciji

- monetarna politika mora biti obuzdana

(Friedmanovim) monetarnim pravilom, a fiskalna
politika ima biti vođena načelom uravnoteženog
proračuna

4

- vjera u tržište kao ponajboljeg branitelja
ekonomskih, a onda i političkih sloboda
Ekonomika ponude (supply side economics)
- Arthur Laffer – savjetnik Ronalda Regana
- akcentira one makroekonomske politike
utječu, prije svega, na agregatnu ponudu
- visoke granične porezne stope na dohodak od rada
i kapitala smanjuju motivaciju za rad i štednju
- smanjenje graničnih poreznih stopa ima povećati
angažman proizvodnih čimbenika i povećati
ukupnu proizvodnju – agregatnu ponudu
Što je ekonomika?
Ekonomika proučava kako ljudi koristeći
ograničene resurse pokušavaju zadovoljiti
svoje neograničene potrebe i želje.
Teorija javnog izbora (theory of public choice)
- James Buchanan
- državna intervencija ne mora uvijek i nužno biti
društveno korisna
- država (vlada) nije apriori dobronamjerni agent
kojemu su na umu isključivo interesi javnosti
- nesposobnost državne politike da ostvari društveno
dobro (goverment failure) jest posljedica činjenice
da vladu čine racionalni ljudi koji vode računa o
svojim interesima
Nova klasična škola – škola racionalnih
očekivanja
- Robert Lucas
koje
- racionalni ekonomski agenti u stanju su predvidjeti
mjere makroekonomske politike
- predvidivi potezi makroekonomskog autoriteta
nemaju nikakvog učinka na proizvodnju i
zaposlenost
5
 - granica između dostupne (moguće) i nedostupne
(nemoguće) proizvodnje

1. Krivulja proizvodnih
mogućnosti

Dobro A Dobro B

a) 0 25

b) 4 20

c) 7 15

d) 9 9

e) 10 0

- sve kombinacije dvaju dobara koje neka ekonomija

može proizvesti pod uvjetom da su svi njeni resursi
u potpunosti iskorišteni

- efikasna proizvodnja

- društvo nije u stanju povećati proizvodnju nekog

dobra bez istovremenog smanjenja proizvodnje
drugog dobra

6
- oportunitetni trošak – najbolja alternativa koju smo
propustili realizirati
5

- javlja se zbog ograničenosti resursa

4 1
=
5 x
5

4×x = 5 5

5
x=
4
5
Oportunitetni trošak jedinice dobra A je
jedinice dobra B 4
4 3

3 1 - s rastom proizvodnje nekog dobra nužno raste i

= njegov oportunitetni trošak
5 x
- zakon rastućih oportunitetnih troškova
3× x = 5

5 - upravlja oblikom krivulje proizvodnih mogućnosti

x=
3
5
Oportunitetni trošak jedinice dobra A je
jedinice dobra B 3

7
- ekonomski rast - osvajanje novih područja
proizvodnje

- udaljavanje krivulje proizvodnih mogućnosti od

ishodišta

- ekonomski rast omogućuju:

- akumulacija kapitala

- tehnološki napredak

8
 Potražnja

- odnos između cijene i potraživane

količine
2. Potražnja i ponuda
Zakon potražnje:
- nižoj cijeni nekog dobra, uz ostale
neizmijenjene uvjete, odgovarat će veća
potraživana količina istog dobra

- vrijedi i obrnuto

Potraživana
Cijena dobra
količina

a) 5 2
b) 4 4
c) 3 6
d) 2 8
e) 1 10

- individualna potražnja

- tržišna potražnja

9
- necjenovne odrednice potražnje:
- cijene drugih dobara
- dohodak potrošača
- stanovništvo
- ukusi potrošača
- očekivanja potrošača

Ponuda
Ponuđena
- odnos između cijene i ponuđene količine Cijena dobra
količina
Zakon ponude: a) 5 10
- višoj cijeni nekog dobra, uz ostale b) 4 8
neizmijenjene uvjete, odgovarat će veća c) 3 6
ponuđena količina istog dobra
d) 2 4
- vrijedi i obrnuto e) 1 2

10
Necjenovne odrednice ponude:
- cijene drugih dobara
- broj ponuđača
- cijene čimbenika proizvodnje
- tehnološki razvitak
- očekivanja proizvođača

Tržišna ravnoteža

Promjene ponude i potražnje

11
12

3. Elastičnost ponude i
potražnje
- koeficijent cjenovne elastičnosti
Postotna promjena potrazivane kolicine dobra A
Ec =
Postotna promjena cijene dobra A
- ukupni prihod - zbroj svih primanja nekog
poduzeća koje ono realizira prodajom svojih
dobara ili usluga
UP = C × K
Elastičnost potražnje
Cjenovna elastičnost potražnje
- istražuje reakcije potraživane količine nekog
dobra na promjene cijene istog dobra
a) Ec > 1 - elastična potražnja
- svako smanjenje cijene nekog dobra izaziva
takvo povećanje potraživane količine istog
dobra koje znači povećanje ukupnog
prihoda
- vrijedi i obrnuto
C K UP
13
b) Ec = 1 - jedinična ili stabilna elastičnost
potražnje

- svako smanjenje cijene nekog dobra izaziva

takvo povećanje potraživane količine istog
C K UP
dobra koje znači neizmijenjen ukupni prihod

- vrijedi i obrnuto

c) 0 < Ec < 1 - neelastična potražnja

- svako smanjenje cijene nekog dobra

izaziva takvo povećanje potraživane
količine istog dobra koje znači pad
C K UP
ukupnog prihoda

- vrijedi i obrnuto

d) Ec = 0 - savršeno neelastična potražnja e) Ec = ∞ - savršeno elastična potražnja

14
 Ec - uvijek pozitivan broj Cijena

ΔK
× 100 Početna cijena C0 = 9.5
Postotna promjena potrazivan e kolicine dobra A
Ec = = K
Postotna promjena cijene dobra A ΔC
×100
C Nova cijena C1 = 10.5

ΔK
×100 Količina
(K 0 + K 1 )
Ec = 2
ΔC Početna količina K0 = 41
×100
(C0 + C1 )
2
Nova količina K1 = 39

Cijena Količina

Početna cijena C0 = 9.5 Početna količina K0 = 41

Nova cijena C1 = 10.5 Nova količina K1 = 39

Promjena cijene DC = C1 - C0 = 1 Promjena količine DK = K1 - K0 = 2

(C 0 + C1 ) (K 0 + K1 )
Prosječna cijena C= = 10 Prosječna količina K= = 40
2 2
ΔC 1 ΔK 2
Postotna promjena cijene ×100 = × 100 = 10% ×100 = × 100 = 5%
C 10 Postotna promjena količine K 40

Ec =
Postotna promjena potrazivan e kolicine dobra A 5%
=
Dohodna elastičnost potražnje
= 0 .5
Postotna promjena cijene dobra A 10%

- neelastična potražnja - registrira promjene potražnje nekog dobra

koje izaziva promjena dohotka potrošača
UP1 = 9.5 × 41 = 389.5

UP2 = 10.5 × 39 = 409.5 - koeficijent dohodne elastičnosti

15
 ± Postotna promjena potrazivan e kolicine dobra A a) Ed > 1 - dohodna elastičnost
Ed =
± Postotna promjena dohotka
- normalna dobra

± ΔK b) 0 < Ed < 1 - dohodna neelastičnost

×100
(K 0 + K1 )
2 - normalna dobra
Ed =
± ΔD
×100
(D0 + D1 )
c) Ed < 0 – negativna dohodna elastičnost
2
- inferiorna dobra
- negativne predznake uzimamo u obzir

± Postotna promjena potrazivan e kolicine dobra A

Križna elastičnost potražnje Ek =
± Postotna promjena cijene dobra B

± ΔK A
- registrira promjene potražnje dobra A koje ×100
(K 0A + K1A )
izaziva promjena cijene dobra B 2
Ek =
± ΔCB
×100
- koeficijent križne elastičnosti (C0B + C1B )
2

- negativne predznake uzimamo u obzir

a) Ek > 0 - pozitivna križna elastičnost Elastičnost ponude

- supstituti
- istražuje reakcije ponuđene količine nekog dobra
b) Ek = 0 – savršena križna neelastičnost na promjene cijene istog dobra.
- nezavisna dobra

Koeficijent elasticnosti ponude (E p ) =

Postotna promjena ponudjene kolicine dobra A
c) Ek < 0 – negativna križna elastičnost Postotna promjena cijene dobra A

- komplementi ili komplementarna dobra

- pozitivan broj

16
a) Ep > 1 - elastična ponuda d) Ep = 0 - savršeno neelastična ponuda
- postotna promjena ponuđene količine veća
od postotne promjene cijene

b) Ep = 1 - stabilno elastična ponuda

- postotna promjena ponuđene količine
jednaka postotnoj promjeni cijene

c) 0 < Ep < 1 - neelastična ponuda

- postotna promjena ponuđene količine manja
od postotne promjene cijene

e) Ep = ∞ - savršeno elastična ponuda

17
 Teorija granične korisnosti

- marginalistička škola
- H.H. Gossen, C. Menger, S. Jevons, E.
4. Potrošačev izbor Böhm- Bawerk, F. Wieser, A. Marshall i
drugi
- koncept kardinalne (mjerljive) korisnosti
- temeljne kategorije:
- korisnost
- granična korisnost

- granična (marginalna, dodatna) korisnost:

- korisnost ili ukupna korisnost

- zadovoljstvo kojeg potrošaču pruža - korisnost izvedena iz potrošnje dodatne

potrošnja nekog dobra ili usluge jedinice nekog dobra ili usluge

- subjektivni fenomen - korisnost koju donosi potrošnja dodatne

jedinice nekog dobra ili usluge

Ukupna Granična
Količina dobra
korisnost korisnost
D Ukupna korisnost
Granicna korisnost = 0 0
D Kolicina 1 50
2 88
3 121
4 150
5 175
6 196
7 214
8 229
9 241
10 250

18
 Ukupna Granična
Količina dobra
korisnost korisnost
D Ukupna korisnost
Granicna korisnost = 0 0 D Ukupna korisnost
D Kolicina 1 50
2 88
3 121
4 150
5 175
6 196
7 214
8 229
9 241
10 250

Ukupna Granična
Količina dobra
korisnost korisnost
D Ukupna korisnost
Granicna korisnost = 0 D Kolicina
0 D Ukupna korisnost
D Kolicina 1 50
2 88
D Ukupna korisnost = 50 - 0 = 50 3 121
4 150
5 175
6 196
7 214
8 229
9 241
10 250

Ukupna Granična
Količina dobra
korisnost korisnost
D Ukupna korisnost
Granicna korisnost = 0 0
50
D Kolicina 1 50
2 88
D Ukupna korisnost = 50 - 0 = 50 3 121
4 150
D Kolicina = 1 - 0 = 1 5 175
6 196
50 7 214
Granicna korisnost = = 50 8 229
1
9 241
10 250

19
 Ukupna Granična
Količina dobra D Ukupna korisnost = 88 - 50 = 38
korisnost korisnost
0 0
50
1 50 D Ukupna korisnost
2 88
3 121
4 150
5 175
6 196
7 214
8 229
9 241
10 250

Ukupna Granična
Količina dobra D Ukupna korisnost = 88 - 50 = 38
korisnost korisnost
0 0
50 D Kolicina = 2 - 1 = 1
1 D Kolicina 50 D Ukupna korisnost
2 88
38
3 121 Granicna korisnost = = 38
4 150 1
5 175
6 196
7 214
8 229
9 241
10 250

Ukupna Granična Ukupna Granična

Količina dobra Količina dobra
korisnost korisnost korisnost korisnost
0 0 0 0
50 50
1 50 1 50
38 38
2 88 2 88
33
3 121 3 121
29
4 150 4 150
25
5 175 5 175
21
6 196 6 196
18
7 214 7 214
15
8 229 8 229
12
9 241 9 241
9
10 250 10 250

20
 Ukupna
korisnost Ukupna korisnost
250

200

150

100

Granična
korisnost
50

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
0.5 1.5 2.5 3.5 4.5 5.5 6.5 7.5 8.5 9.5

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Količina Količina

Potrošačeva ravnoteža
- s rastom potrošnje nekog dobra nužno
opada njegova granična korisnost
- situacija u kojoj potrošač uspijeva alocirati
svoj dohodak na način koji maksimalizira
- I. Gossenov zakon njegovu ukupnu korisnost

Različita dobra i usluge

- Carl Menger
I II III IV V VI VII VIII IX X

- cijene dobara iznose jednu novčanu jedinicu 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1

9 8 7 6 5 4 3 2 1 0
8 7 6 5 4 3 2 1 0
Granična korisnost

7 6 5 4 3 2 1 0
6 5 4 3 2 1 0
5 4 3 2 1 0
4 3 2 1 0
3 2 1 0
2 1 0
1 0

21
 Dobro A Dobro B
- potrošačeva ravnoteža Količina Ukupna korisnost Količina Ukupna korisnost

Granicna korisnost Granicna korisnost Granicna korisnost 0 0 0 0

= =. . .=
dobra I dobra II dobra X 1 50
2 88
3 121
4 150
5 175
6 196
7 214
8 229
9 241
10 250
1 30
2 57
3 81
4 102
5 122
6 141
7 159
8 176
9 192
10 207

Dohodak = 30 a) Troškovi

Cijena dobra A = 6 Dobro A Ukupni Dobro B

Cijena dobra B = 3 Količina Trošak trošak Trošak Količina

0 0 30 30 10
1 6 30 24 8
2 12 30 18 6
3 18 30 12 4
4 24 30 6 2
5 30 30 0 0

b) Korisnost Potrošačeva ravnoteža:

Dobro A Ukupni Dobro B - dvije jedinice dobra A

- šest jedinica dobra B
Količina Korisnost korisnost Korisnost Količina

0 0 207 207 10
1 50 226 176 8
2 88 229 141 6
3 121 223 102 4
4 150 207 57 2
5 175 175 0 0

22
- granična korisnost po novčanoj jedinici: - potrošačeva ravnoteža postoji kada je
izjednačena granična korisnost po novčanoj
jedinici različitih dobara i usluga
Granicna korisnost Granicna korisnost nekog dobra
po novcanoj jedinici = Cijena tog dobra Granicna korisnost dobra A Granicna korisnost dobra B
=
Cijena dobra A Cijena dobra B

- pravilo potrošačeve ravnoteže prema teoriji

granične korisnosti

- II. Gossenov zakon

Dobro A Dobro B Potrošačeva ravnoteža:

Granična Granična
- dvije jedinice dobra A
Količina
Granična
korisnost
korisnost po
novčanoj Količina
Granična
korisnost
korisnost po
novčanoj - šest jedinica dobra B
jedinici jedinici
50 15
0 - 10 5
1 38 8.33 8 17 5.67
2 6.33 6 6.33
3 33 5.5 4 19 7
4 4.83 2 9
29 21
5 4.16 0 0
25 27

Potrošačev probitak Cijena

7
6
- vrijednost dobra odnosno usluge
5
4
- cijena nekog dobra ili usluge Cijena
3
2
- potrošačev probitak - razlika između više Individualna
vrijednosti i niže cijene nekog dobra ili 1 potražnja

usluge 3 5 6
1 2 4
Količina

23
 = 25 Cijena
Vrijednost = 7+6+5+4+3
7
Cijena = 15 6
Potrošačev probitak = 10 5 Potrošačev
probitak
4
Cijena
3
2
Individualna
1 potražnja

1 2 3 4 5 6
Količina

Teorija krivulje indiferencije - crta proračuna

- povezuje sve kombinacije potrošnje dvaju

- koncept ordinalne (usporedive) korisnosti dobara koje u cijelosti iscrpljuju potrošačev
dohodak
- geometrijski prikaz potrošačeve ravnoteže

Cijena dobra A = 12 Dobro B

Cijena dobra B = 6

Dohodak potrošača = 60
Kombinacija
Dobro A Dobro B
potrošnje

a) 0 10
b) 1 8 Crta proračuna
c) 2 6
d) 3 4 Dobro A

e) 4 2

24
 Jednadžba proračuna Cijena dobra A Ca
Cijena dobra B Cb
- pokazuje kako se, pri danim cijenama Količina dobra A Ka
dobara i dohotku potrošača, mijenja Količina dobra B Kb
potrošnja jednog dobra (dobro B – zavisna Dohodak potrošača Y
varijabla) ukoliko raste ili pada potrošnja
drugog dobra (dobro A – nezavisna Y = Ca K a + C b K b / : C b
varijabla)

Y Ca
= × Ka + K b
Cb Cb

Cijena dobra A Ca = 12
Cijena dobra B Cb = 6
Y Ca
Kb = - × Ka
Količina dobra A Ka
Količina dobra B Kb
Cb Cb
Dohodak potrošača Y = 60
Y Ca
Kb = - Ka
Cb C b
60 12
Kb = - Ka
6 6
K b = 10 - 2K a

Ka = 0 K b = 10 - 2 × 0 = 10 Dobro B

Ka =1 K b = 10 - 2 ×1 = 8 10 A
9
8 B
Ka = 2 K b = 10 - 2 × 2 = 6 7
6 C
Ka = 3 K b = 10 - 2 × 3 = 4 5
D
4
3
Ka = 4 K b = 10 - 2 × 4 = 2 2 E
1 Crta prora čuna
F
Ka = 5 K b = 10 - 2 × 5 = 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Dobro A

25
 - pokazuje koliko jedinica nekog dobra
možemo kupiti za iznos vlastitog nominalnog
Y Ca dohotka
Kb = - × Ka
Cb Cb

- realni dohodak

Cijena dobra A Ca = 12
- ukoliko su cijene dobara fiksna veličina,
rast realnog dohotka povećava područje Cijena dobra B Cb = 6
dostupne potrošnje, odnosno udaljava crtu Količina dobra A Ka
proračuna od ishodišta koordinatnog Količina dobra B Kb
sustava Dohodak potrošača y = 72

Y Ca
Kb = - Ka
- vrijedi i obrnuto Cb Cb
72 12
Kb = - Ka
6 6
K b = 12 - 2K a

Dobro B
Ka =0 Kb = 12 - 2 × 0 = 12
Ka =1 Kb = 12 - 2 ×1 = 10
Ka =2 Kb = 12 - 2 × 2 = 8
Ka =3 Kb = 12 - 2 × 3 = 6
Ka =4 Kb = 12 - 2 × 4 = 4
Ka =5 Kb = 12 - 2 × 5 = 2
Ka = 6 Kb = 12 - 2 × 6 = 0
Dobro A

26
 - veličina relativne cijene ili oportunitetnog
troška određuje kut crte proračuna
Y Ca
Kb = - × Ka
Cb Cb

- relativna cijena dvaju dobara

- oportunitetni trošak

Cijena dobra A Ca = 12
Cijena dobra B Cb = 12 Ka = 0 K b = 5 - 1× 0 = 5
Količina dobra A Ka Ka = 1 K b = 5 - 1 ×1 = 4
Količina dobra B Kb
Dohodak potrošača y = 60 Ka = 2 K b = 5 - 1× 2 = 3
Y Ca Ka = 3 K b = 5 - 1× 3 = 2
Kb = - Ka
Cb C b Ka = 4 K b = 5 - 1× 4 = 1
Kb =
60 12
- Ka Ka = 5 K b = 5 - 1× 5 = 0
12 12
K b = 5 - 1K a

Dobro B - većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut crte

proračuna

- vrijedi i obrnuto

Dobro A

27
 Krivulja indiferencije Dobro B

Krivulja indiferencije

Dobro A

- krivulja koja povezuje sve one kombinacije Dobro B

potrošnje dobra A i dobra B koje potrošača
ostavljaju ravnodušnim

- ista ukupna korisnost Ukupna korisnost = 0

Dobro A

- granica između potrošnje koju potrošač Dobro B

preferira i potrošnje kojoj potrošač nije sklon

Preferirana, superiorna,
poželjna potrošnja

Nepreferirana, inferiorna,
nepoželjna potrošnja

Dobro A

28
 - karta preferencija:
- dobro A i dobro B savršeni supstituti:
Dobro B Dobro B
6

Dobro A
1 2 3 4 5 6
Dobro A

- dobro A i dobro B savršeni komplementi: Granična stopa supstitucije dvaju

dobara
Dobro B

- pokazuje koliko je jedinica nekog dobra

(dobra B) potrošač spreman žrtvovati kako
3 bi za jedinicu povećao potrošnju drugog
dobra (dobra A) i pri tome ostao ravnodušan
2

1 - određuje kut krivulje indiferencije u svakoj

njezinoj točki
1 2 3 Dobro A

Dobro B DK b
Granicna stopa supstitucije Smanjenje kolicine dobra B GSS =
= DK a
dvaju dobara Povecanje kolicine dobra A 10
9 10
8 GSS = =2
Granicna stopa supstituci je DK b 5
= 7
A
dvaju dobara DK a 6
KB 5
4
3
B
2
- pozitivan broj 1
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Dobro A
KA

29
 Dobro B DK b
GSS =
DK a
10 - većoj graničnoj stopi supstitucije odgovara
9 veći kut krivulje indiferencije
8
5 1
GSS = =
7 10 2
A - vrijedi i obrnuto
6
5
4
KB 3 - granična stopa supstitucije krećemo li se
B
2 niz krivulju indiferecije opada
1
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Dobro A
KA

Dobro B 12
Potrošačeva ravnoteža 11
10
9
8
7
6 A
5
4
3
2
1
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Dobro A

- potrošačeva ravnoteža određena je točkom

Granicna stopa supstituci je æ DK b ö Relativna cijena æ Ca ö
tangiranja krivulje indiferencije i crte çç ÷÷ = çç ÷÷
proračuna
dvaju dobara è DK a ø dvaju dobara è Cb ø

- izjednačeni kutovi crte proračuna i krivulje

- propozicija potrošačeve ravnoteže prema
indiferencije
teoriji krivulje indiferencije

30
 - propozicija potrošačeve ravnoteže prema
Teorija granične korisnosti i teorija krivulje teoriji granične korisnosti:
indiferencije - usporedba
Granicna korisnost dobra A Granicna korisnost dobra B
=
Cijena dobra A Cijena dobra B

- propozicija potrošačeve ravnoteže prema

teoriji krivulje indiferencije:

Granicna stopa supstituci je æ DK b ö Relativna cijena æ Ca ö

çç ÷÷ = çç ÷÷
dvaju dobara è DK a ø dvaju dobara è Cb ø

- isti rezultat

- teorije su srodne budući da se iza pojma

ravnodušnosti krije pojam ukupne korisnosti

31
 Poduzeće i njegovi oblici

“Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode

5. Proizvođačev izbor dobra i usluge na vlastitu pogibao
poduzetnika” (Blaž Lorković, 1889.)

“Poduzeće je ustanova koja kupuje ili

unajmljuje čimbenike proizvodnje i organizira
navedene resurse kako bi proizvela i prodala
dobra i usluge” (Parkin, 1990.)

- tehnološka i ekonomska efikasnost

- cilj poduzeća - maksimaliziranje profita

- tržišna i tehnološka ograničenja - tehnološka efikasnost - poduzeće nije u

stanju povećati output bez istovremenog
povećanja inputa
- tržišna ograničenja - uvjeti pod kojima
poduzeće kupuje inpute i prodaje outpute
- ekonomska efikasnost - ukupni trošak
proizvodnje nekog outputa sveden na
minimum

Oblici poduzeća
- ekonomska efikasnost uvijek znači i
tehnološku efikasnost ali ne vrijedi i obrnuto
a) Jednovlasničko ili inokosno poduzeće

- vlasništvo jedne osobe

- vlasnik za obveze poduzeća odgovara

neograničeno (cjelokupnom svojom
imovinom)

32
 b) Partnersko poduzeće
- poduzeće je fleksibilno – sve odluke
donosi vlasnik poduzeća
- vlasništvo dviju ili više osoba
- cjelokupni profit pripada vlasniku
poduzeća, ali on snosi i sav rizik - partnerskim sporazumom rješava se
poslovanja pitanje upravljanja nad poduzećem i
pitanje raspodjele profita
- profit se smatra dohodkom vlasnika
poduzeća

c) Dioničko društvo
- partneri snose zajedničku neograničenu
odgovornost za sve obveze poduzeća
d) Državno poduzeće

- profit se smatra dohotkom suvlasnika - vlasnik poduzeća je država

poduzeća - najčešće komunalna poduzeća

d) Neprofitno poduzeće

- posluje na načelu izjednačavanja

ukupnog prihoda i ukupnog troška

Dioničko društvo
- u Republici Hrvatskoj:
a) društva osoba
- javno trgovačko društvo “Korporacija ili dioničko društvo je genijalni
način realizacije individualnog profita bez
- komanditno društvo individualne odgovornosti.” (Wonnacott, 1990)
b) društva kapitala
- društvo s ograničenom odgovornošću
- dioničko društvo

33
- vlasnici poduzeća (dioničari) odgovaraju za - dioničko društvo može se osnovati na dva
obveze poduzeća ograničeno načina:

a) simultano – osnivači preuzimaju sve

- dionički kapital nastaje prodajom dionice društva
vrijednosnih papira - dionica
b) sukcesivno – dionice se nude javnosti
- dionica predstavlja pravnu potvrdu putem javnog poziva za upis dionica
suvlasništva u dioničkom društvu

- vrste dionica: b) povlaštene ili preferencijalne dionice

a) redovne ili obične dionice - prioritet prilikom isplate dividende

- daju pravo glasa na glavnoj skupštini
- prioritet pri isplati likvidacijske, odnosno
stečajne mase
- pravo na isplatu dividende
- daju pravo na unaprijed poznatu
- pravo na isplatu dijela likvidacijske,
dividendu
odnosno stečajne mase
- ne daju pravo glasa

- isprava o dionici: Cijena ili tečaj dionice

a) plašt Cijena dionice kao kapitalizirana dividenda

b) kuponski arak - svaki se dohodak koji je relativno stalan i

siguran može kapitalizirati

c) talon - kapitalizirati dohodak - podijeliti ga s

postojećom kamatnom stopom i pomnožiti
sa sto

34
 Dividenda = 100
dividenda Tržišna kamatna stopa = 5%
Cijena dionice = ×100
kamatna stopa
100
Cijena dionice = ×100
5
dividenda
Cijena dionice = ×100
k¢
Cijena dionice = 2000

- dividendna stopa - postotak dividende koji

nominalna vrijednos t dionice × d ¢
se odnosi na 100 novčanih jedinica Cijena dionice =
nominalne vrijednosti dionice k¢

dividenda
Dividendna stopa (d¢) = ×100
nominalna vrijednos t dionice

nominalna vrijednos t dionice × d¢

Dividenda =
100

Nominalna vrijednost dionice = 1000 - ažio (agio) - u postotku predstavljen iznos

koji se javlja kada cijena ili tečaj vrijednosnog
Dividendna stopa = 10%
papira premašuje njegovu nominalnu
Kamatna stopa = 5% vrijednost.

- ukoliko su cijena dionice i njezina nominalna

vrijednost jednake kažemo da su one al pari
1000 × 10
Cijena dionice = = 2000
5 - disažio (disagio) – u postotku predstavljen
iznos koji se javlja kada je cijena ili tečaj
vrijednosnog papira manja od njegove
nominalne vrijednosti

35
 Sadašnji iznos = 100
Cijena dionice kao eskontirana dividenda
Kamatna stopa = 10%
- eskontiranje - svođenje nekog budućeg Budući iznos (nakon godine dana) = ?
iznosa na njegovu sadašnju vrijednost ili
veličinu k¢
Buduci iznos = sadasnji iznos × (1 + r), gdje je r =
100
- sadašnja ili eskontirana vrijednost neke
buduće svote novca jest iznos koji uložen uz
10
odgovarajuću kamatnu stopu raste do Buduci iznos = 100 × (1 + ) = 100×1.1 = 110
veličine budućeg iznosa 100

- cijena dionice – eskontirana, na sadašnju

vrijednost svedena, očekivana dividenda
buduci iznos
Sadasnji iznos =
(1 + r ) Dividenda nakon godinu dana = 110
k’ = 10%
- nakon toga nema više dividendi

buduci iznos nakon " n" godina

Sadasnji iznos =
(1 + r )n dividenda (buduci iznos ) 110
Cijena dionice = = = 100
(1 + r ) 1,1

- očekuje se isplata određene dividende svake CD 10

=
godine
CD -
1,1 1,1 /×1,1
Dividenda = 10 1,1 × CD - CD = 10
Kamatna stopa = 10% 0,1× CD = 10
10 10 10 10 10
CD = + +
1,1 (1,1)2 (1,1)3
+ .......... . + +
(1,1)n -1 (1,1)n / :1,1 CD =
10
0,1
= 100

CD 10 10 10 10
= + + .......... . + +
1,1 (1,1)2 (1,1)3 (1,1)n (1,1)n +1 dividenda dividenda dividenda
CD = = = × 100
r k¢ k¢
100
- drugu jednadžbu oduzmemo od prve

36
 Proizvodnja u kratkom vremenskom Ukupni proizvod
razdoblju
- ukupno proizvedena količina nekog dobra
- kratko vremensko razdoblje - proizvođač u
stanju varirati veličinu tek nekih inputa (npr.
rad) dok su veličine ostalih inputa fiksnog ili
nepromjenljivog karaktera

- dugo vremensko razdoblje – svi su čimbenici

proizvodnje (rad, kapital, zemlja)
promjenljivog karaktera

- krivulja ukupnog proizvoda

Rad Ukupni proizvod
- pokazuje maksimalni output pod
0 0
pretpostavkom da se veličina kapitala i
1 4 zemlje ne mijenja, a raste veličina rada
2 10
3 13
4 15
5 16

Ukupni
proizvod
22 - veličine outputa koje se nalaze na krivulji
20 Ukupni ukupnog proizvoda znače tehnološku
18 Nemoguća proizvod efikasnost
16 proizvodnja
14
12
10
8 Moguća
6 proizvodnja
4
2

1 2 3 4 5 6
Rad

37
 Granični proizvod - granični proizvod rada:
D Ukupni proizvod
Granicni proizvod rada =
- granični (dodatni, marginalni) proizvod D Rad
nekog promjenjivog čimbenika proizvodnje - - granični proizvod kapitala:
proizvod dodatno angažirane jedinice tog
D Ukupni proizvod
varijabilnog čimbenika Granicni proizvod kapitala =
D Kapital

- promjena, odnosno povećanje, ukupnog - granični proizvod zemlje:

proizvoda uslijed jediničnog povećanja
D Ukupni proizvod
promjenljivog inputa Granicni proizvod zemlje =
D Zemlja

Ukupni
Rad
proizvod
0 0
1 4
2 10
3 13
Prosječni proizvod
Granični
proizvod rada - prosječni proizvod nekog čimbenika
4 proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici
6 istog čimbenika proizvodnje
3
2

4 15 1
5 16

Ukupni proizvod
Prosjecni proizvod rada =
Rad Granični Prosječni
Ukupni
Rad proizvod proizvod
proizvod
rada rada
Ukupni proizvod 4
Prosjecni proizvod kapitala = 0 0 -
Kapital 6
1 4 3 4
2 10 2 5
Ukupni proizvod
Prosjecni proizvod zemlje = 3 13 1 4.33
Zemlja
4 15 3.75
5 16 3.2

38
 Granični i7
Granicni
prosjecni
prosječni - kada je granični proizvod veći od
proizvod 6
rada prosječnog, prosječni proizvod raste
5
4.33
Prosječni
4 proizvod - kada je granični proizvod manji od
3.75
rada prosječnog, prosječni proizvod pada
3.2
3

2 Granični - u presjecištu krivulja graničnog i prosječnog

proizvod proizvoda, prosječni proizvod bilježi svoj
1 rada
maksimum
0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5 4 4.5 5 5.5 6
Rad

Zakon opadajućih prinosa 2. opadajući granični prinosi

- dvije važne ekonomske pojave - postoje kad je granični proizvod dodatno

angažirane jedinice promjenjivog čimbenika
proizvodnje manji od graničnog proizvoda
1. rastući granični prinosi
prethodne jedinice istog čimbenika
- postoje kada je granični proizvod dodatno
angažirane jedinice promjenjivog čimbenika - ova pojava dominira kratkim vremenskim
proizvodnje veći od graničnog proizvoda razdobljem
prethodne jedinice istog čimbenika
- zakon opadajućih prinosa

TROŠKOVI - fiksni trošak:

Ukupni trošak - trošak svih fiksnih inputa

- trošak svih upotrebljenih inputa proizvodnje - trošak čija veličina ne ovisi o veličini
ukupnog proizvoda
- ukupni trošak:
- potpuno je neosjetljiv na promjene
- fiksni trošak ukupnog proizvoda

- varijabilni trošak - postoji i kada je ukupni proizvod jednak nuli

39
- varijabilni trošak:
- proporcionalni
- trošak svih varijabilnih inputa proizvodnje
- progresivni
- trošak čija veličina ovisi o veličini ukupnog
proizvoda
- degresivni
- kada je ukupni proizvod jednak nuli
varijabilni trošak je također jednak nuli

Ukupni Fiksni Varijabilni Ukupni

Rad
proizvod trošak trošak trošak

0 0 25 0 25
1 4 25 25 50
2 10 25 50 75
3 13 25 75 100
4 15 25 100 125
5 16 25 125 150

Granični trošak
Ukupni proizvod Ukupni trošak Granični trošak
- trošak proizvodnje dodatne jedinice nekog
dobra 0 25 6.25
4 50 4.17
- promjena ili povećanje ukupnog troška kao 10 75 8.33
posljedica jediničnog povećanja ukupnog 13 100 12.5
proizvoda
15 125 25
D Ukupni trosak 16 150
Granicni trosak =
D Ukupni proizvod

40
 Prosječni trošak
- prosječni varijabilni trošak:

- trošak po jedinici ukupnog proizvoda

Varijabilni trosak
Prosjecni varijabilni trosak =
Ukupni proizvod
- prosječni fiksni trošak:

Fiksni trosak
Prosjecni fiksni trosak =
Ukupni proizvod

Prosječni Prosječni Prosječni

Ukupni Fiksni Varijabilni Ukupni
- prosječni ukupni trošak: proizvod trošak trošak trošak
fiksni varijabilni ukupni
trošak trošak trošak

0 25 0 25 - - -
Ukupni trosak
Prosjecni ukupni trosak =
Ukupni proizvod 4 25 25 50 6.25 6.25 12.5

10 25 50 75 2.5 5 7.5

13 25 75 100 1.92 5.77 7.69

Prosjecni ukupni trosak = Prosjecni fiksni trosak + Prosjecni varijabilni trosak
15 25 100 125 1.67 6.67 8.35

16 25 125 150 1.56 7.81 9.37

Prosječni GT
troš kovi, 12 MIN. PUT - s rastom ukupnog proizvoda prosječni fiksni
granič ni 11 PUT
trošak
10
trošak bilježi stalan pad
9 PVT
8
7 PFT - krivulje prosječnog ukupnog i prosječnog
6
varijabilnog troška su karakterističnog “U”
5
4
oblika – prvo padaju, a potom rastu
MIN. PVT
3
2
PFT
1 PFT

2 45 7 10 11.513141516 Ukupni
proizvod

41
- kad je granični trošak manji od prosječnog Dugo vremensko razdoblje
(varijabilnog, ukupnog) prosječni trošak
opada
- poduzeće u stanju varirati veličine svih
- kad je granični trošak veći od prosječnog angažiranih čimbenika proizvodnje
(varijabilnog, ukupnog) prosječni trošak raste
- istovremena i u istom postotku izvršena
- krivulja graničnog troška siječe krivulje promjena svih inputa znači promjenu
prosječnog varijabilnog i prosječnog razmjera poduzeća
ukupnog troška u njihovim minimumima

- rastući prinosi razmjera; ekonomija razmjera;

- prinosi razmjera economy of scale
- povećanje ukupnog proizvoda uslijed - postotno povećanje ukupnog proizvoda veće
istovremenog i jednakog postotnog od postotnog povećanja svih inputa
povećanja svih inputa poduzeća

- stalni ili konstantni prinosi razmjera - opadajući prinosi razmjera; disekonomija

razmjera; diseconomy of scale
- postotno povećanje ukupnog proizvoda
jednako postotnom povećanju čimbenika - postotno povećanje ukupnog proizvoda
proizvodnje manje od postotnog povećanja svih inputa

42
 Prosječni ukupni trošak Prosječni
ukupni
trošak
- krivulja prosječnog ukupnog troška u dugom
vremenskom razdoblju - slijedi minimalni
PUT 1
prosječni ukupni trošak kratkih vremenskih PUT 2 PUT 4
razdoblja PUT 3

Prosječni ukupni trošak

u dugom vrmenskom razdoblju

Ukupni
proizvod

Prosječni
ukupni
trošak
PUT

GT<PUT GT=PUT GT>PUT

Ekonomija Stalni Disekonomija
razmjera prionsi razmjera
razmjera

Ukupni
proizvod

43
 - proizvodnja uz najmanji ukupni trošak

- maksimaliziranje profita – ultimativni cilj

6. Ekonomski efikasna
tehnika proizvodnje - tehnološka efikasnost

- ekonomska efikasnost

- grafički prikaz

Crta izotroška
Ukupni trošak = 100
Cijena rada = 25
- povezuje sve kombinacije inputa (rada i
Cijena kapitala = 25
kapitala) koje znače isti ukupni trošak

Kapital
6

5
Ukupni
Kapital Rad 4 A
trošak
3 B
Crta izotroška
a) 4 0 100 2 C
b) 3 1 100 1 D
c) 2 2 100 E
d) 1 3 100 1 2 3 4 5 6
Rad
e) 0 4 100

44
 Jednadžba izotroška - pomoću jednadžbe izotroška u stanju
smo odrediti sve kombinacije inputa
- pokazuje kako se, uz dani ukupni koje znače isti ukupni trošak
trošak i cijene čimbenika proizvodnje,
mijenja input kapitala (zavisna varijabla)
ukoliko raste ili pada angažman rada
(nezavisna varijabla)

Cijena rada Cr UT = C r × R + C k × K / : C k
Cijena kapitala Ck
Količina kapitala K UT C r × R
= +K
Količina rada R Ck Ck
Ukupni trošak UT
UT C r
K= - ×R
Ck Ck

Ukupni trošak = 100 - relativna cijena inputa:

Cijena rada = 25
Cijena kapitala = 25 Cr
Ck
100 25
K= - ×R
25 25

K = 4 - 1× R

45
 Ukupni trošak = 100 Ukupni trošak = 100
- veličina relativne cijene određuje kut
Cijena rada = 25 Cijena rada = 50
crte izotroška Cijena kapitala = 25 Cijena kapitala = 25

- većoj relativnoj cijeni odgovara veći kut 100 25 100 50

crte izotroška
K= - ×R K= - ×R
25 25 25 25

- vrijedi i obrnuto K = 4 - 1× R K = 4 - 2×R

C r 25 C r 50
= =1 = =2
C k 25 C k 25

Kapital Kapital
6 6

5 5

4 4

3 3

2 2
1 1

1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6
Rad Rad

Karta izotroškova Kapital 6

5

- karta izotroškova - serija crta izotroška 4

koje su paralelne, ali različito udaljene
UT =1 5

3
od ishodišta
=1 00
U
T

25

2
U T=5 5
T=
U

- udaljenost crte izotroška od ishodišta 1

UT

0
=2

koordinatnog sustava određuje veličina

ukupnog troška 1 2 3 4 5 6
Rad

46
 Izokvanta – krivulja istih količina

- krivulja koja povezuje sve kombinacije Tehnika

Rad Kapital
čimbenika proizvodnja (rada i kapitala) proizvodnje
koje znače isti ukupni proizvod
a 1 4
b 2 2
c 4 1

Kapital 6 - duž cijele krivulje istih količina, odnosno

5 izokvante, vrijedi pravilo da je promjena
A ukupnog proizvoda jednaka nuli
4

3
B D Ukupni proizvod = 0
2
C
1
Izokvanta

1 2 3 4 5 6
Rad

Granična stopa supstitucije kapitala

radom DK
- izračunava se kao kvocijent
DR
- pokazuje koliko je jedinica kapitala
proizvođač spreman žrtvovati po
jediničnom povećanju inputa rada, a da - pozitivan broj
pri tome njegov ukupni proizvod ostane
neizmijenjen

47
 Kapital6
- GSS kapital radom određuje kut DK 5
izokvante u svakoj njezinoj točki 5 GSS = = =2
DR 2.5
4
- većoj stopi odgovara veći kut A
3
izokvante K
2
- vrijedi i obrnuto B
1

1 2 3 4 5 6
Rad
R

Kapital6 Karta izokvanti

DK 2,5 1
5 GSS = = =
DR 5 2
4
- niz krivulja istih količina
A
3 - svaka od njih predstavlja drukčiju
2 veličinu ukupnog proizvoda
K B
1
- različito su udaljene od ishodišta
1 2 3 4 5 6
Rad
R

Kapital 6
Pravila ekonomski efikasne tehnike
5 proizvodnje
4

3
- ekonomski efikasna tehnika proizvodnje
određena je točkom tangiranja
2 UP3
izokvante i crte izotroška
UP2
1 UP1

1 2 3 4 5 6
Rad

48
 Kapital 6
- u točki tangiranja izjednačeni su kutovi
5 crte izotroška i izokvante
A
4 Ekonomski efikasna
tehnika proizvodnje
3 Granična stopa
Relativna cijena
B supstitucije kapitala =
2 inputa
radom
C
1 Izokvanta ΔK C r
=
1 2 3 4 5 6
ΔR C k
Rad

DUkupni proizvod
Granicni proizvod rada = DUkupni proizvod = Granicni proizvod rada × DRad + Granicni proizvod kapitala × DKapital
DRad

DUkupni proizvod = 0
DUkupni proizvod = Granicni proizvod rada × DRad
- Granicni proizvod kapitala × DKapital = Granicni proizvod rada × DRad / DRad

DUkupni proizvod
Granicni proizvod kapitala = Granicni proizvod kapitala × DKapital
DKapital DRad
= Granicni proizvod rada / Granicni proizvod kapitala

DUkupni proizvod = Granicni proizvod kapitala × DKapital DKapital Granicni proizvod rada
+ =
DRad Granicni proizvod kapitala

Granicni proizvod rada C

= r Granicni proizvod rada Granicni proizvod kapitala
Granicni proizvod kapitala C k =
Cr Ck

Granicni proizvod rada C

= r /× Granicni proizvod kapitala
Granicni proizvod kapitala C k

C r × Granicni proizvod kapitala

Granicni proizvod rada = / : Cr
Ck

49
 - četiri tržišne strukture
- okruženje u kojem djeluju kupci i
prodavatelji nekog dobra
7. Tržište dobara
- savršena konkurencija
- monopol
- monopolistička konkurencija
- oligopol

- postojanje velikog broja proizvođača

istog dobra

7.1. Savršena - postojanje velikog broja kupaca

konkurencija
- savršena obaviještenost kupaca i
proizvođača o svim relevantnim
tržišnim podacima

- ničim ograničena mobilnost svih - neznatni dio ukupnog outputa sektora

resursa
- savršeni konkurent ne posjeduje tržišnu
- neosobna konkurencija moć

- tržište nameće cijenu, a savršeni

konkurenti je prihvaćaju, preuzimaju

50
 Cijena
- “price taker” – preuzimatelj cijene

- potražnja - savršeno elastična

Potražnja

Potrazivana
Potra živana koli
kolicina
čina

Ukupni, granični i prosječni prihod - granični prihod

savršenog konkurenta
- prihod koji donosi dodatno prodana
jedinica dobra
- ukupni prihod

D Ukupni prihod
Ukupni prihod = Kolicina × Cijena Granicni prihod =
D Kolicina

- savršeni konkurent - svaku dodatnu - prosječni prihod

jedinicu outputa može realizirati po istoj
cijeni kao i svaku prethodnu
- ukupni prihod po jedinici prodanog
dobra
DUkupni prihod = DKolicina × Cijena

Ukupni prihod
Prosjecni prihod = = Cijena
Granicni prihod savršenog konkurenta =
D Kolicina × Cijena
= Cijena
Kolicina
D Kolicina

51
- u uvjetima savršene konkurencije vrijedi
Tržiste Savršeni konkurent
da je cijena dobra jednaka graničnom i
prosječnom prihodu savršenog Tržiš na ponuda

konkurenta
Cijena
Cijena GP=PP

Cijena = Granicni prihod = Prosjecni prihod Tržiš na potražnja

Količina dobra Količina dobra

Količina dobra Ukupni prihod Ukupni trošak Profit

Maksimaliziranje profita
0 0 25 -25
1 25 49 -24
- nije u stanju kontrolirati cijenu 2 50 69 -19
3 75 86 -11
4 100 100 0
- može manipulirati veličinom svoga 5 125 114 11
6 150 128 22
outputa
7 175 144 31
8 200 163 37
- svoj output će stabilizirati na onoj razini 9 225 185 40
koja znači maksimalni profit 10 250 212 38
11 275 246 29
12 300 300 0
13 325 360 -35

Količina dobra Ukupni prihod Ukupni trošak Profit

0 0 25 -25 - prijelomna točka (break even point),

1 25 49
I. prijelomna točka -24 prag rentabilnosti - jednakost ukupnog
2 50 69 -19
prihoda i ukupnog troška
3 75 86 -11
4 100 100 0
5
Profitno max.
125 114 11 - poduzeće ne realizira ni profit, ali ni
6 150 Maksimalan
128 22 gubitak
output
7 175 profit
144 31
8 200 163 37
9 225 185 40
10 250 II. prijelomna212
točka 38
11 275 246 29
12 300 300 0
13 325 360 -35

52
 Ukupni
prihod,
ukupni
Ukupni
troš ak Granični prihod, granični trošak i profit
trošak

Ukupni
Prijelomna točka prihod

- granični prihod - prihod koji donosi

dodatno utržena jedinica dobra
Maksimalni profit

- granični trošak - trošak proizvodnje

dodatne jedinice dobra
Prijelomna točka

Količina dobra

- GP>GT - savršeni konkurent ima - maksimalizirati profit u uvjetima

razloga povećavati svoj output savršene konkurencije znači proizvoditi
onaj output pri kojem je cijena dobra
(granični prihod) jednaka graničnom
- GP<GT - savršeni konkurent ima trošku
razloga smanjivati svoj output

C (GP) = GT

Količina Ukupni Granični Ukupni Granični

Profit
dobra prihod prihod trošak trošak

0 0 25 25 24 -25
1 25 25 49 20 -24
2 50 25 69 17 -19
3 75 25 86 14 -11
4 100 25 100 14 0
5 125 25 114 14 11
6 150 25 128 16 22
7 175 25 144 19 31
8 200 25 163 22 37
9 225 25 185 27 40
10 250 25 212 34 38
11 275 25 246 54 29
12 300 25 300 60 0
13 325 360 -35

53
 Količina dobra Ukupni trošak Prosječni ukupni trošak

0 25 -
1 49 49
2 69 34.5
3 86 28.7
4 100 25
5 114 22.8
6 128 21.3
7 144 20.57
8 163 20.4
9 185 20.55555556
10 212 21.2
11 246 22.4
12 300 25
13 360 27.7

Prijelomna točka
- pad cijene na razinu minimalnog
prosječnog ukupnog troška

- točka maksimaliziranja profita postaje

prijelomna točka

- optimalni output - određen presjecištem

krivulja graničnog prihoda i graničnog
troška

Točka minimaliziranja gubitka

- pad cijene ispod razine minimalnog

prosječnog ukupnog troška

- pri svim veličinama proizvodnje -

gubitak

- minimalni gubitak - određen

presjecištem krivulja graničnog prihoda
i graničnog troška

54
 Prekidanje proizvodnje
Gubitak = Fiksni trošak
- pojava gubitka
Ukupni prihod = Varijabilni trošak
- pitanje:
Cijena (prosječni = Minimalni PVT
- nastaviti proizvoditi s gubitkom prihod)

- prekinuti proizvodnju - poduzeće je ravnodušno glede pitanja

prekidanja proizvodnje

- poduzeće će nužno prekinuti proizvodnju: Krivulja ponude savršenog

konkurenta
Gubitak > Fiksni trošak
- pokazuje promjene optimalnog (glede
Ukupni prihod < Varijabilni trošak poslovnog rezultata) outputa uslijed
promjene cijene dobra

Cijena (prosječni < Minimalni PVT - optimalni output - određen presjecištem

prihod) krivulja graničnog prihoda (cijene) i
graničnog troška

Grani čni
prihod,
granični
troš ak Granični - svakim porastom cijene povećava se
trošak
ponuđena količina, a vrijedi i obrnuto

GP3
- krivulja ponude savršenog konkurenta -
C3
GP2
identična s njegovom krivuljom
C2

C1
GP1 graničnog troška

K1 K2 K3 Količina dobra

55
 Grani čni
trošak,
Cijena Granični Dugoročna ravnoteža u uvjetima
trošak,
Ponuda savršene konkurencije
C>PVT

C3

C2

C1

C<PVT

K1 K2 K3 Količina dobra

Tržiste Savršeni konkurent - u dugom vremenskom razdoblju profit

GT privlači nove konkurente
Tržiš na ponuda
PUT

Cijena
Cijena GP,PP - povećanje tržišne ponude i pad cijene i
Profit
profita, a moguća je i pojava gubitka

Trž iš na potra žnja

K k

- dugoročna ravnoteža na tržištu Tržiste Savršeni konkurent

savršene konkurencije jest ostvarena Tržiš na
GT
ponuda0 Tr žišna
kada nestane motiv za ulaz odnosno ponuda1 PUT
izlaz sa tržišta
C0
GP,PP
C1
- dugoročna ravnoteža na tržištu
savršene konkurencije znači da je Tr žišna potražnja
cijena jednaka minimalnom PUT
K0 K1 k1 k0

56
I.
- ekonomski profit savršenih konkurenata
jednak nuli, ali postoji normalni profit
- ekonomski profit - pozitivna razlika
između ukupnog prihoda i ukupnog
troška
- normalni profit postoji i kada je ukupni
prihod jednak ukupnom trošku
- ukupni trošak moguće je podijeliti na
eksplicitni i implicitni trošak
- eksplicitni ili računovodstveni trošak -
trošak svih inputa koji nisu vlasništvo
poduzeća
- implicitni trošak je trošak svih onih
inputa koje posjeduje vlasnik ili vlasnici
poduzeća

- implicitni trošak je trošak alternativne

uporabe vlasnikovih inputa te ga Ukupni Ukupni Eksplicitni Implicitni
prihod
=
trošak ( trošak
+
trošak )
nazivamo i oportunitetni trošak

Normalni
profit

- normalni profit predstavlja onaj dio

ukupnog prihoda koji pokriva implicitni
trošak

II. III.

- C = GT - C = min. PUT

- alokacijska efikasnost - dugoročno savršeni konkurenti koriste

upravo svoje kapacitete
- dugoročna ravnoteža na tržištu
savršene konkurencije znači - koristiti kapacitet znači proizvesti onaj
alokacijsku efikasnost output koji minimalizira prosječni ukupni
trošak

57
 Pojam i oblici

- postojanje jednog proizvođača -

7.2. Monopol ponuđača jedinstvenog dobra koji je, na
ovaj ili onaj način, zaštićen od pojave
potencijalne konkurencije

a) zakonski monopol b) prirodni monopol

- nastaje na osnovi zakonom utvrđenih - monopoliziranje prirodnih resursa od

povlastica (koncesije, licence, patenti) jednog poduzeća

- ekonomija razmjera:
- neprekidno obaranje prosječnog
ukupnog troška
- potiskivanje konkurenata sa tržišta

Ukupni, granični i prosječni prihod - krivulja tržišne potražnje - krivulja

monopola prosječnog prihoda monopola

- jedini ponuđač nekog dobra - granični prihod monopola - manji od

- potražnja s kojom se on suočava -
tržišna potražnja
- krivulja tržišne potražnje - opadajućeg
oblika
prosječnog prihoda (cijene)
- manipulirajući veličinom svoga outputa
određuje cijene dobra
- “price maker”

58
- granični prihod monopola – razlika - pozitivan granični prihod:
između:
- povećanja ukupnog prihoda uslijed - ukupni prihod monopola raste
povećanja realizirane količine dobra –
učinak outputa - tržišna potražnja - cjenovno elastična
- smanjenja ukupnog prihoda uslijed
smanjenja cijene – učinak cijene

GP < PP (C)

- granični prihod jednak nuli: - negativan granični prihod:

- ukupni prihod monopola maksimalan - ukupni prihod monopola opada

- tržišna potražnja - stabilno elastična - tržišna potražnja - cjenovno
neelastična

Cijena Potraživana količina Ukupni prihod Granični prihod

20 0 0 18
18 1 18 14
16 2 32 10
14 3 42 6
12 4 48 2
10 5 50 -2
8 6 48 -6

6 7 42 -10
4 8 32
2 9 18 -14
0 10 0
-18

59
 - profitno maksimalirajući output:

- unutar onog segmenta tržišne

potražnje koji znači rast ukupnog
prihoda, pozitivan granični prihod i
cjenovno elastičnu potražnju

Maksimaliziranje profita Potraživana Ukupni Ukupni Ekonomski

Cijena
količina prihod trošak profit
Ukupni prihod, ukupni trošak i profit
20 0 0 20 -20
18 1 18 21 -3
16 2 32 24 8
14 3 42 30 12
12 4 48 40 8
10 5 50 55 5
Profitno max. output Max. ekonomski profit

Granični prihod, granični trošak

i profit

- monopol će maksimalizirati svoj profit

proizvodeći onaj output pri kojem je
granični prihod jednak graničnom
trošku

60
 Potraživana Ukupni Granični Ukupni Granični
Cijena
trošak Prosječni
količina prihod prihod trošak Količina Ukupni trošak
ukupni trošak

20 0 0 18 20 1
0 20 -
18 1 18 14 21 3 1 21 21
16 2 32 10 24 6 2 24 12

14 3 42 6 30 3 30 10
10
2 4 40 10
12 4 48 40
15 5 55 11
10 5 50 55
Profitno max. output

Cijena, - profitno maksimalizirajući output:

GT, GP,
PUT - presjecište krivulja graničnog prihoda i
GT PUT
graničnog troška
C
Profit
- u dugom vremenskom razdoblju
monopol može realizirati ekonomski
profit
PP
GP - ekonomski profit koji monopolist
K Potraživana ostvaruje naziva se monopolskim
količina
profitom

Prijelomna točka u uvjetima monopola Cijena,

GT, GP,
PUT
GT PUT
- smanjenje tržišne potražnje
C

- pri optimalnom outputu, određenom

jednakošću graničnog prihoda i
graničnog troška, krivulja potražnje
PP
tangira krivulju prosječnog ukupnog
GP
troška
K Potraživana
- monopol realizira tek normalni profit količina

61
 Točka minimaliziranja gubitka u Cijena,
GT, GP,
uvjetima monopola PUT PUT
GT
Gubitak
C
- pri svim razinama proizvodnje prosječni
ukupni trošak veći od prosječnog
prihoda
- pojava gubitka PP
GP
- minimaliziranje gubitka - granični prihod K Potraživana
jednak graničnom trošku količina

Monopol i krivulja ponude - monopol, u različitim tržišnim

- monopol nema krivulju ponude
- krivulja ponude pokazuje jedinstveni
odnos između cijene nekog dobra i
ponuđene količine i to na način da viša
cijena, ceteris paribus, znači veću
ponuđenu količinu, a vrijedi i obrnuto
situacijama nastoji proizvesti onu
količinu dobra koja znači jednakost
graničnog prihoda i graničnog troška
- ovakovo ponašanje monopola dovodi u
pitanje postojanje jedinstvenog odnosa
između cijene i ponuđene količine

Cijena,
- jedna te ista cijena, u uvjetima GT, GP,
monopola, može značiti različite
GT
ponuđene količine
C

Potražnja 2
Potražnja 1
GP 2
GP 1
K1 K2 Potra živana
količina

62
 Cijena
Usporedba savršene konkurencije i
monopola Trž išna ponuda,
granični tro šak
Cm

Ck

Trž išna
potraž nja

Granični
prihod

Km Kk Količina
dobra

- monopolska cijena jest veća od cijene - monopolska cijena jest veća od

koju odbacuje savršena konkurencija graničnog troška

- monopolski output jest manji od - cijena formirana u uvjetima savršene

konkurencijskog outputa konkurencije je jednaka graničnom
trošku

- ekonomija razmjera i ekonomija cilja u

određenim slučajevima mogu:
- monopolski output učiniti većim od
onog konkurencijskog
- monopolsku cijenu učiniti nižom od
konkurencijske
- ekonomija cilja(economy of scope) jest
smanjenje prosječnog ukupnog troška
kao posljedica povećanja broja različitih
dobara koja poduzeće proizvodi
- isti se inputi koriste za proizvodnju
većeg broja dobara

63
 Cijena
- ekonomija razmjera i/ili ekonomija cilja Trzišna
obaraju prosječni ukupni trošak ponuda
Granični
Ck troš ak
Cm

Tržiš na
potražnja
Granič ni
prihod
Kk Km Količ ina
dobra

- monopolska cijena je niža od

konkurencijske

7.3. Nesavršena
- monopolski output veći je od
konkurencija
konkurencijskog

- sve to se događa unatoč tomu što nije

ostvarena alokacijska efikasnost

- stvarna tržišta - podvrgnuta nesavršenoj
konkurenciji
- nesavršena konkurencija - postojanje većeg
ili manjeg broja ponuđača od kojih svaki
posjeduje određenu tržišnu moć
- tržišna moć - sposobnost da se variranjem
outputa utječe na cijenu dobra
Monopolistička konkurencija
- monopolistička konkurencija - tip tržišta na
kojem veliki broj poduzeća međusobno
konkurira proizvodeći ne identično već slično
dobro
- diferencijacija dobra
- dobra nisu savršeni supstituti

64
- opadajuća krivulja potražnje Kratko vremensko razdoblje

- monopolistički konkurent dominira jednim

segmentom tržišta - monopolistički konkurent poštuje isto pravilo
maksimaliziranja profita kao i monopol
- u mogućnosti je kontrolirati cijenu svog
dobra - on proizvodi onaj output pri kojem je granični
prihod izjednačen s graničnim troškom
- monopolistička konkurencija ne postavlja
nikakve zapreke onima koji žele ući ili izaći
sa tržišta

Cijena, Dugo vremensko razdoblje

GT, GP,
PUT
GT PUT
- slobodno pojavljivanje novih konkurenata na
C tržištu
Profit

- ekonomski profit - privlači nove konkurente

PP
- potražnja za proizvodima “starosjedilaca” se
smanjuje
GP
K Potraživana
količina

- ekonomski profit se smanjuje Cijena,

GT, GP,
PUT
- moguća pojava gubitka GT PUT

C
- iseljavanje poduzeća sa tržišta

PP
GP
K Potraživana
količina

65
1. Ekonomski profit = 0
- postoji normalni profit
2. C > GT
- nema alokacijske efikasnosti
Oligopol
- nekoliko (mali broj) proizvođača
- ista ili slična dobra
- diferencirani oligopol - slična dobra
- čisti oligopol - isto dobro
- relevantna tržišna moć svakog oligopolista
- oligopolist traga za cijenom vodeći računa o
postupcima svojih konkurenata
- “price searcher” – na suptilan način koristi
tržišnu moć
3. C > min. PUT
- pojava suvišnog, neiskorištenog kapaciteta
- razlozi formiranja oligopola:
- ekonomija razmjera
- potreba za izuzetno velikim (financijskim)
kapitalom
- insuficijentne zalihe sirovina
- patenti
- itd.
- strategijska interakcija
- oblik međusobne ovisnosti poduzeća u
oligopolu koja nalaže takvo ponašanje koje
vodi računa o očekivanim postupcima i
reakcijama svih konkurenata
66
 Scenariji oblikovanja cijene - ukoliko oligopolisti sklope ovakvu vrstu
sporazuma, te ukoliko ga se pridržavaju,
posljedice (cijena i output) mogu biti iste
1. Tajno dogovaranje: kao da je riječ o monopolu
- najčešće ilegalno
- tako formirana cijena - monopolska
- prednosti sporazuma: smanjena
nesigurnost, povećani profit i zaštita od
pojave eventualne konkurencije

- sporazumi najčešće nisu dugog vijeka 2. Rat cijenama

- zakon ih zabranjuje, a i krši ih se iznutra

- jedno ili više poduzeća počinje kršiti

sporazum snizujući cijenu ispod
dogovorene, povećavajući output iznad
dogovorene kvote

3. Vodstvo u cijenama: 4. Stabilne cijene

- jedno poduzeće, najčešće ono najveće,

preuzima vodstvo u cijenama 5. Ograničavanje ulaza

- ono određuje i mijenja cijenu, a ostali ga u

tome slijede
- i vodeće poduzeće i poduzeća koja ga
slijede proizvode output koji znači
jednakost graničnog prihoda i graničnog
troška

67
 Teorija igara Zatvorenikova dilema

- utemeljitelji: John von Neumann i Oscar

Morgenstern (Teorija igara i ekonomsko
ponašanje, 1944.)
- analizira donošenje odluka u situacijama u
kojima postoji sukob interesa
- Alf i Bob - uhićeni prilikom pokušaja provale
- istraga - Alf i Bob vjerojatni počinitelji niza
provala u proteklih nekoliko mjeseci

- sudionici u igri nastoje promovirati vlastiti

interes - nema čvrstih dokaza

- načini igre – strategije

- Alf i Bob u različitim prostorijama - ukoliko niti jedan ne prizna ranije počinjene
provale - zbog nedostatka dokaza mogu biti
osuđeni samo za posljednju provalu
“Ukoliko priznaš ranije počinjene provale, a to
tvoj partner odbije učiniti, dobit ćeš zatvorsku - u tom slučaju obojicu očekuje kazna od dvije
kaznu u trajanju od jedne godine, a partnera, godine zatvora
budući da je odbio priznati čeka zatvorska
kazna od 10 godina. Ukoliko obojica priznate
bit ćete osuđeni na četiri godine zatvora.”

- Alf i Bob ne mogu komunicirati - matrica isplata - pokazuje rezultate svih

mogućih strategija obaju igrača
- Alf i Bob vjerojatno nemaju puno razloga
vjerovati jedan drugomu Alf strategije
- mogući su sljedeći ishodi: Ne priznati Priznati

1. Oba igrača priznaju

2. Niti jedan zatvorenik ne prizna Alf 2 god. Alf 1 god.
3. Alf prizna, Bob ne prizna Bob 2 god. Bob 10 god.
Ne
4. Alf ne prizna, Bob prizna priznati
Bob
strategije

68
- na koji način razmišlja zatvorenik Alf?
“Ukoliko Bob ne prizna, tada se meni isplati
priznati jer ću u tom slučaju biti kažnjen tek
jednom godinom zatvora, a Bob s punih deset
godina.”
“Ukoliko, pak, Bob prizna, tada i ja moram
priznati kako bih izbjegao deset godina
zatvora.”
“Dakle u svakom slučaju, bez obzira što učinio
drugi zatvorenik, meni se isplati priznati.”

- u potpuno je istoj situaciji i na isti način - nesuradnička ili Nash-ova ravnoteža

rezonira zatvorenik Bob
- svaki je igrač odigrao igru, vodeći računa
- i njemu se isplati priznati isključivo o vlastitom interesu

- konačni rezultat, odnosno ravnoteža ove igre - ravnoteža zatvorenikove dileme -

jest priznanje obaju zatvorenika dominantna strategijska ravnoteža

Igra u duopolu
- dominantna strategijska ravnoteža - oba
igrača na raspolaganju imaju dominantnu - dva poduzeća
strategiju
- poduzeća su tajno podijelila tržište i
- dominantna strategija - strategija koja ostaje dogovorila cijenu
ista bez obzira kakvu akciju poduzeo drugi
igrač - poduzećima su na raspolaganju dvije
strategije:
- izigravati sporazum
- pridržavati se sporazuma

69
- mogući su slijedeći ishodi:
Poduzeće A strategije
1. Oba poduzeća ne varaju
2. Oba poduzeća varaju Ne varati Varati
3. Poduzeće A vara, poduzeće B ne vara
4. Poduzeće A ne vara, poduzeće B vara A +3 A +6
Ne B +3 B -4
- varati - pokušati sniženjem cijene ispod varati
dogovorene zauzeti veći dio tržišta te Poduzeće
realizirati, na račun konkurenta, veći B
A -4 A 0
ekonomski profit strategije
Varati B +6 B 0

- zatvorenici - svoju igru mogli odigrati samo

- dominantna strategijska, ali i Nash-ova ili
jednom
nesuradnička ravnoteža ove igre znači da
će oba poduzeća uči u rat cijenama i
ostvariti tek normalni profit - poduzeća A i B svoju igru mogu ponavljati

- njihov ekonomski profit - jednak nuli

- mogućnost da se druga strana kazni za
nekorektno ponašanje
- privatni interes nadmašio zajednički interes

- “milo za drago” strategija (tit-for-tat strategy) Savršena

konkurencija
Monopolistička
konkurencija
Oligopol Monopol

Veliki broj Veliki broj Nekoliko

Jedno poduzeće
- odigravanje u sadašnjoj rundi onog što je poduzeća poduzeća poduzeća

drugi igrač odigrao u prethodnoj rundi Identično dobro

Diferencirano Identično ili Jedinstveno
dobro diferencirano dobro dobro

- suradnička ravnoteža - oba poduzeća tijekom Svršeni konkurent

Monopolistički
Oligopolist ima
konkurent ima Monopol određuje
vremenu naučila surađivati nema utjecaja na
cijenu
određen utjecaj na
značajan utjecaj na
cijenu
cijenu
cijenu

Dugoročna ravnoteža

Normalni profit Normalni profit Ekonomski profit Monopolski profit

70
 - ekonomska teorija poznaje četiri inputa
odnosno čimbenika proizvodnje:

8. Tržište čimbenika - rad

proizvodnje - kapital

- zemlja

- poduzetništvo

- rad
- fizičke i psihičke sposobnosti ljudskih bića
koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje
različitih outputa
- kapital
- sva proizvedena dobra koja se mogu
upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara
- zgrade, strojevi, alati, uređaji, oprema, zalihe
gotovih proizvoda, poluproizvoda i sirovina
(realni kapital)

- zemlja ili uopće prirodni resursi - poduzetništvo

- dar prirode - sposobnost stvaranja novih, razvijanja

postojećih dobara i usluga, ali i organiziranja
- ne samo zemlja kao takva već i sva prirodna proizvodnje dobara i usluga
bogatstva kao što su šume, rudna bogatstva,
- poduzetnik – “risk taker”
vode itd.

71
- vlasnici čimbenika proizvodnje realiziraju Formiranje cijene i dohotka čimbenika
odgovarajuće dohotke: proizvodnje

- vlasnik rada ostvaruje plaću

- ponuđena količina nekog inputa bit će veća
- vlasnik kapitala ostvaruje kamatu ukoliko je veća njegova cijena

- vlasnik zemlje ostvaruje rentu - vrijedi i obrnuto

- poduzetnik nastoji realizirati profit

- potraživana količina nekog inputa bit će veća

ukoliko je manja njegova cijena

- vrijedi i obrnuto

- tržište inputa određuje i dohodak vlasnika

čimbenika proizvodnje

- umnožak cijene inputa i utržene količine

Dohodak = C × K

72
- u pravilu dohodak se vlasnika čimbenika
- transferna zarada je onaj dio dohotka koji je
proizvodnje sastoji od dvaju dijelova:
dostatan za induciranje, izazivanje ponude
nekog čimbenika proizvodnje
- transferne zarade i

- ekonomske rente - ekonomska renta je dio dohotka koji vlasnik

čimbenika prima povrh transferne zarade

Potražnja za čimbenikom proizvodnje

- izvedena, derivirana potražnja

- izvedena iz potražnje za dobrima ili

uslugama koje je taj čimbenik u stanju
proizvoditi

73
 - maksimalna cijena koju je poduzeće
spremno platiti za dodatnu jedinicu bilo kojeg
inputa jednaka je graničnom prihodu
proizvoda tog istog inputa

- krivulja potražnje poduzeća za čimbenikom

proizvodnje jednaka je krivulji graničnog
prihoda proizvoda tog čimbenika proizvodnje

DUkupni prihod
- granični prihod proizvoda čimbenika Granicni prihod proizvoda rada =
D Rad
proizvodnje

- promjena ili povećanje ukupnog prihoda kao DUkupni prihod

Granicni prihod proizvoda kapitala =
posljedica jediničnog povećanja istog D Kapital
čimbenika
DUkupni prihod
Granicni prihod proizvoda zemlje =
D Zemlja
DUkupni prihod
Granicni prihod proizvoda cimbenika =
D Cimbenik

- granični prihod proizvoda čimbenika jednak
je umnošku njegovog graničnog proizvoda i
graničnog prihoda
Granicni prihod proizvoda rada = Granicni proizvod rada × Granicni prihod
- granični trošak nekog čimbenika proizvodnje
- promjena ili povećanje ukupnog troška tog
inputa kao posljedica jediničnog povećanja
istog čimbenika

Granicni prihod proizvoda kapitala = Granicni proizvod kapitala × Granicni prihod DUkupni trosak cimbenika
Granicni trošak cimbenika =
D Cimbenik
Granicni prihod proizvoda zemlje = Granicni proizvod zemlje × Granicni prihod

74
 DUkupni trosak rada - prosječni trošak nekog čimbenika
Granicni trosak rada =
D Rad proizvodnje

- ukupni trošak čimbenika po jedinici istog

DUkupni trosak kapitala čimbenika
Granicni trosak kapitala =
D Kapital

- prosječni trošak inputa - jednak cijeni inputa

DUkupni trosak zemlje
Granicni trosak zemlje =
D Zemlja
Ukupni trošak cimbenika
Prosjecni trošak cimbenika = = Cijena cimbenika
Cimbenik

Ukupni trosak rada Profitno maksimalizirajući input

Prosjecni trosak rada = = Cijena rada
Rad

- profitno maksimalizirajuća količina inputa

Ukupni trosak kapitala
Prosjecni trosak kapitala = = Cijena kapitala jest ona koja znači jednakost graničnog
Kapital
prihoda proizvoda čimbenika proizvodnje i
njegova graničnog troška
Ukupni trosak zemlje
Prosjecni trosak zemlje = = Cijena zemlje
Zemlja
Granicni prihod proizvoda Granicni trosak
cimbenika proizvodnj e = cimbenika proizvodnj e

Granični
- u uvjetima savršene konkurencije (tržište
Granični Ukupni Granični
Rad
Ukupni
proizvod
proizvod
rada
Ukupni
prihod
Granični
prihod
prihod
proizvoda
Cijena
rada
trošak
rada
trošak
rada
Profit outputa) granični prihod proizvoda čimbenika
rada
proizvodnje se transformira u vrijednost
5 4 20 10 graničnog proizvoda čimbenika proizvodnje
0 0 0 10 0 -
4 4 16 10
1 5 20 10 10 10 Granicni prihod proizvoda rada = Granicni proizvod rada × Granicni prihod
3 4
12 10
2 9 36 10 20 16
2 4 Vrijednost granicnog proizvoda rada = Granicni proizvod rada × Cijena dobra
8 10
3 12 48 10 30 18
1 4
4 10
4 14 56 10 40 16

75
 Cijena rada,
granični prihod
Monopson
proizvoda rada

20
18 - tržište na kojem postoji samo jedan kupac
16
14 Granič ni trošak rada, - ukoliko poduzeće - kupac inputa - ima
prosječni trošak rada,
12 cijena rada,
ponuda rada određenu tržišnu moć, monopsonsku moć,
10
8 ono se sučeljava sa rastućom krivuljom
6 ponude određenog inputa - GTi>Ci(PTi)
4
2
- varirajući količine kupljenog inputa ono
1 2 3 4 5 Rad određuje cijenu istog inputa.
Profitno maksimalizirajući input

Granični
Cijena Ukupni Granični Prosječni prihod
Rad
rada trošak rada trošak rada trošak rada proizvoda
rada
10 60
0 - 0 20 - 50
1 10 10 30 10 40
2 15 30 40 15 30
3 20 60 50 20 20
4 25 100 25
5 30 150 30

- u monopolu cijena dobra veća od graničnog

- monopsonist nema krivulje potražnje za
troška
inputom
- u monopsonu cijena inputa manja od
njegovog graničnog prihoda proizvoda

- monopson - manja zaposlenost čimbenika i

niža cijena čimbenika od one koja se formira
na savršeno konkurentom tržištu čimbenika

76
 Pravila maksimaliziranja profita –
output i input analiza

Output analiza

- onaj output pri kojem je izjednačen granični

prihod proizvođača s njegovim graničnim
troškom osigurava proizvođaču maksimalni
profit

Granični prihod = Granični trošak

- u uvjetima savršene konkurencije: Input analiza

- onaj input pri kojem je izjednačen granični

Cijena = Granični trošak
prihod proizvoda nekog čimbenika s
graničnim troškom istog čimbenika
osigurava proizvođaču maksimalni profit

Granični prihod proizvoda čimbenika = Granični trošak čimbenika

- i tržište inputa i tržište outputa podvrgnuto

- tržište outputa podvrgnuto savršenoj
savršenoj konkurenciji :
konkurenciji:

Vrijednost graničnog proizvoda čimbenika = Cijena čimbenika

Vrijednost graničnog proizvoda čimbenika = Granični trošak čimbenika

77
 - država odnosno vlada ima u ekonomskom
životu nekoliko važnih funkcija:

1. država osigurava i održava zakonski

okvir u kojem i pomoću kojeg ekonomija
9. Država i tržište funkcionira.

2. država realocira resurse.

Država i realokacija resursa

3. država obavlja preraspodjelu dohotka.

4. država nastoji stabilizirati poslovni - tržište nije u stanju osigurati alokacijsku

ciklus, ona intervenira kako bi smanjila efikasnost ili Pareto optimalnu alokaciju
nezaposlenost i inflaciju. resursa

- stvarna tržišta - Pareto suboptimalna

- Pareto optimalna alokacija resursa
- uzroci tržišne neefikasnosti:
- ne postoji alternativni način alokacije koji bi
omogućio veću proizvodnju makar i jednog 1. nesposobnost tržišta da proizvodi javna
dobra ili usluge, a da pri tome veličina dobra
proizvodnje ostalih dobara i usluga ostane
neizmijenjena i koji bi omogućio povećanje 2. pojava eksternalija
nečijeg blagostanja bez smanjenja
blagostanja svih ostalih 3. pojava monopola

78
 Javna dobra - isključivost – kupac takvog dobra stiče
ekskluzivno, isključivo pravo njegove
- privatno dobro - dobro ili usluga koje troši potrošnje
jedna osoba
- osnovna obilježja privatnog dobra su:
- suparništvo – povećanje nečije potrošnje
određenog dobra, ceteris paribus, znači
smanjenje potrošnje istog dobra od strane
druge osobe

- čisto javno dobro: - problem slobodnog jahača (slijepog putnika)

- dobro čija proizvodnja zahtjeva – “free rider problem”
sudjelovanje i doprinos većeg broja - “free rider” je osoba koja besplatno, ne
članova neke zajednice sudjelujući u njegovoj proizvodnji, koristi
javno dobro
- jednom kada je proizvedeno na
- tržište nije u stanju osigurati proizvodnju
raspolaganju je svima, a ne samo onima
javnih dobara ili je posredstvom tržišta
koji su sudjelovali u njegovoj proizvodnji
proizvedena količina javnog dobra manja od
one koja znači alokacijsku efikasnost
- korištenje odnosno potrošnja ne smanjuje
njegovu ponudu - država - realokator

Ukupna i granična korist javnog dobra - rastom razine opskrbljenosti javnim dobrom
granična korist opada
- ukupna korist javnog dobra - ukupni novčani
iznos kojim neka osoba procjenjuje danu - ukupna društvena korist – zbroj svih
razinu opskrbljenosti tim javnim dobrom individualnih koristi

- granična korist javnog dobra - novčani iznos - granična društvena korist – zbroj svih
koji je pojedinac spreman platiti za dodatnu individualnih graničnih koristi
jedinicu tog javnog dobra

D Ukupna korist
Granicna korist =
D Kolicina

79
 Alf Bob Analiza troškova i koristi
Količina Ukupna Granična
javnog društvena društvena
dobra Ukupna Granična Ukupna Granična korist korist
korist korist korist korist - cost-benefit analiza
0 0 0 12 0 - alokacijski efikasna količina javnog dobra ili
14 26
1 14 12 26 optimalna razina opskrbljenosti javnim
2 24 10 22 10 46 20 dobrom:
3 30 30 60 - maksimalna neto korist
6 8 14
4 32 36 68
2 6
5 30 40 70
-2 4 8
2

- jednakost granične društvene koristi i Ukupna Granična

Količina
Ukupni Granični
graničnog troška javnog društvena društvena trošak trošak
Neto korist
dobra korist korist

26 8
0 0 0 0
20 14
1 26 8 18
Granična 14 20
Granični 2 46 22 24
društvena = 8 26
trošak 3 60 42 18
korist 2 32
4 68 68 0
5 70 100 -30
Optimalna razina Max. neto korist
opskrbljenosti javnim dobrom

Država i eksternalije

- eksternalija - trošak ili korist koju osjećaju

oni koji nisu neposredno uključeni u
ekonomsku transakciju koja ih izaziva

80
- eksterni trošak - netko svojom proizvodnjom
ili potrošnjom troškom opterećuje “susjednu
stranu”
- prosuti trošak
- negativna eksternalija
- eksterna disekonomija
- slobodno, neregulirano tržište nije u stanju
izići na kraj sa eksternalijama
- cijene ne reflektiraju činjenicu da postoje
eksternalije
- negativne eksternalije – neefikasnost u
smislu prevelike proizvodnje
- pozitivne eksternalije – neefikasnost
smislu nedovoljne proizvodnje
- granični privatni trošak - trošak koji
neposredno opterećuje proizvođača nekog
dobra ili usluge
- granični društveni trošak jest zbroj graničnih
privatnih i graničnih eksternih troškova
- svi troškovi trebaju biti razmotreni i uključeni
u odluke o alokaciji resursa
- eksterna korist - netko svojom proizvodnjom
donosi korist “susjednoj strani”
- prosuta korist
- pozitivna eksternalija
- eksterna ekonomija
Porezi i alokacijska efikasnost
- na nereguliranom tržištu eksterni se trošak
ne nalazi u kalkulaciji onih koji ih generiraju
svojom proizvodnjom
- tržište primorava proizvođače i potrošače da
vode računa jedino o privatnom trošku
u
- država može oporezovati proizvodnju
opterećenu negativnim eksternalijama
(Pigouvijanski porez)
- točka alokacijske efikasnosti - određena
presjecištem krivulje granične koristi i krivulje
graničnog društvenog troška
81
 Subvencije i alokacijska efikasnost

- granična privatna korist - korist koju

neposredno uživa potrošač nekog dobra

- granična društvena korist - zbroj graničnih

privatnih koristi i graničnih eksternih koristi

- subvencija - oblik transfernog plaćanja koje

služi za pokriće troškova kako bi se
omogućila proizvodnja određenih proizvoda
ili usluga
- transferno plaćanje jest prijenos dohotka s
jednog subjekta na drugi bez tekuće
protučinidbe
- točka alokacijske efikasnosti - određena
presjecištem krivulja graničnog troška i
granične društvene koristi

- i u slučaju pojave pozitivnih i u slučaju

pojave negativnih eksternalija država - Coaseov teorem – (Ronald Coase)
uspijeva internalizirati eksternaliju
- tržište može internalizirati eksternaliju
- internalizirati eksternaliju znači: ukoliko postoji mali broj zainteresiranih
stranaka čija su vlasnička prava jasno,
- učiniti eksternaliju dijelom tržišne ponude i neupitno definirana
potražnje
- ugraditi eksternaliju u kalkulacije
proizvođača i potrošača i učiniti je
relevantnim dijelom njihovih poslovnih
odluka

82
 Država i (prirodni) monopol

- ukoliko je prirodni monopol posljedica

ekonomije razmjera razbijanje monopola nije
najbolje rješenje

- gubitak pozitivnih posljedica ekonomije

razmjera
- potrebno je regulirati cijenu njegovog dobra
ili usluge

Država i preraspodjela dohotka - uloga države - pronaći pravu mjeru između

- dohoci vlasnika čimbenika proizvodnje ovise
o količini inputa kojima raspolažu, te
cijenama čimbenika proizvodnje
- raspodjela čimbenika proizvodnje, odnosno
raspodjela vlasništva nad njima nejednaka -
nejednaka je i raspodjela dohotka
- tržišna raspodjela - neujednačena
savršeno jednake raspodjele i tržišne
raspodjele
- Lorenzova krivulja – prikazuje raspodjelu
dohotka i bogatstva
- dohodak je ono što zaradite, bogatstvo ono
što posjedujete
- bogatstvo - novčana vrijednost cjelokupne
imovine umanjene za obveze

Kumulativni Kumulativni Kumulativni

postotak postotak postotak
obitelji dohotka bogatstva

20 5 0
40 15 0
60 35 5
80 60 15
100 100 100

83
- otklon aktualne raspodjele dohotka (i - uzroci razlike u dohocima:
bogatstva) od savršeno jednake
raspodjele - nejednaka raspodjela čimbenika
- obrazovanje
- što je Lorenzova krivulja bliže crti - nejednaka distribucija sposobnosti
savršene jednakosti - raspodjela
dohotka i bogatstva ujednačenija - nejednaka raspodjela šansi
- mjesto življenja
- veća udaljenost crte jednakosti i
- sreća
Lorenzove krivulje - veće nejednakosti
u raspodjeli dohotka.

- siromaštvo - ona veličinu dohotka koji nije u Raspodjela nakon poreza i transfera
stanju pokriti troškove života na
egzistencijalnoj razini
- tržišna raspodjela dohotka - raspodjela bez
- granica siromaštva četveročlane obitelji u ikakvog državnog uplitanja i korekcija
SAD:
- država korigira raspodjelu dohotka
(trošak jednog obroka x 3 obroka x 4 osobe x 365 dana) x 3 posredstvom poreza i transfernih plaćanja

- raspodjelu po obavljenoj državnoj korekciji

nazivamo raspodjela nakon poreza i
transfera

84
 Inflacija

- inflacija - rast prosječne razine cijena u

10. Osnovni nekom društvu
makroekonomski
pojmovi - deflacija - pad prosječne razine cijena u
nekom društvu

- stopa inflacije - postotna promjena odnosno

- indeks potrošačkih cijena – “Consumer povećanje prosječne ili opće razine cijena
Price” Indeks – CPI
Razina cijena u tekucoj godini - Razina cijena u prosloj godini
Godisnja stopa inflacije = × 100
- kvocijent vrijednosti standardne košare Razina cijena u prosloj godini

dobara u tekućem razdoblju i vrijednosti iste

košare u baznom razdoblju pomnožen sa sto
CPI u tekucoj godini - CPI u prosloj godini
Godisnja stopa inflacije = × 100
CPI u prosloj godini

Vrijednost kosare dobara tekuce godine

Indeks potrosacki h cijena = × 100
Vrijednost iste kosare u baznoj godini

- godišnja stopa inflacije u šestoj godini:

Godina Vrijednost košare dobara CPI - u odnosu na baznu godinu:

137,5 - 100
Godisnja stopa inflacije = × 100 = 37,5%
1. 18000 75 100

2. 20000 83,3
3. 24000 100
- u odnosu na prethodnu godinu:
4. 27000 112,5
137,5 - 122,9
Godisnja stopa inflacije = × 100 = 11,88%
122,9
5. godina – bazna
- treća 29500
godina 122,9

85
- deflator bruto nacionalnog proizvoda - kvocijent nominalnog i realnog bruto
nacionalnog proizvoda
- mjera inflacije koja registrira promjene cijena
Nominalni bruto nacionalni proizvod
svih dobara i usluga koji čine bruto GNP deflator = × 100
Realni bruto nacionalni proizvod
nacionalni proizvod

- bruto nacionalni proizvod (GNP) - novčana
vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje
neka ekonomija proizvede tijekom, u pravilu,
jedne godine
- nominalni GNP - mjeri vrijednost outputa u
cijenama tekuće godine
- realni GNP - mjeri vrijednost outputa u
stalnim, odnosno cijenama baznog razdoblja

Tekuća godina Bazna godina 16012

Količin GNP deflator = × 100 = 104,65
Dobro 15300
a
Cijena Ukupno Cijena Ukupno

A 4240 1,05 4452 1 4240

Realni GNP × GNP deflator
Nominalni GNP =
100
B 50 210 10500 200 10000

C 1060 1 1060 1 1060 Nominalni GNP × 100

Realni GNP =
GNP deflator
Nominalni Realni
Ukupno: 16012 15300
GNP GNP

- objašnjenje uzroka inflacije: Kvantitativna teorija novca

- troškovna inflacija - uzroci inflacije su u
rastu plaća i/ili drugih troškova proizvodnje - monetaristi - inflacija monetarni fenomen

- inflacija potražnje - uzrok inflacije je - količina novca u optjecaju najvažniji je uzrok

prevelika potražnja od strane kupaca u inflacije
odnosu na ponudu
- teorija je nastala u 16. stoljeću
- strukturna inflacija - stariji zagovornici teorije - Hume i Ricardo

- psihološke teorije inflacije - najpoznatiji suvremeni zagovornik Milton

Friedman

86
- prosječna razina cijena ovisi o količini novca - Q fiksna veličina
u nekoj ekonomiji
- povećanje količine novca dovodi do
M razmjernog povećanja razine cijena, a vrijedi
P= i obrnuto
Q

P - prosječna razina cijena

M - količina novca u optjecaju
Q - realni GNP

- brzina novca – prosječni broj godišnje - Q i v fiksne veličine – “sirova” kvantitativna

uporabe novčane jedinice (v) teorija novca

- jednadžba prometa: - Friedman će ustvrditi da su Q i v stabilne i

predvidive veličine te je M i dalje presudna
P×Q = M× v varijabla glede promjena cijena

- Cambridge-ska jednadžba glasi:

- povećanje količine novca izaziva povećanje
M×v razine cijena, a vrijedi i obrnuto
P=
Q

- radna snaga - ukupni radni potencijal neke

Nezaposlenost ekonomije - zbroj zaposlenih i nezaposlenih
radnika
- zaposlenost - broj onih odraslih osoba koje
imaju posao - stopa nezaposlenosti jest postotak
nezaposlene radne snage:
- nezaposlenost - sve odrasle osobe koje
nemaju posao i koje aktivno tragaju za njim
Nezaposleni
Stopa nezaposlenosti = × 100
- obeshrabreni radnici – osobe koje nemaju Radna snaga
posao, žele raditi ali prestale su aktivno
tražiti zaposlenje

87
- oblici nezaposlenosti: - strukturna nezaposlenost
- frikcijska nezaposlenost - javlja se zbog nepodudaranja potražnje i
ponude radne snage
- osobe koje prvi puta traže zaposlenje

- osobe koje su izgubile ili napustile stari - ciklička nezaposlenost

posao, pa su u potrazi za novim
- javlja se u kontrakcijskoj ili recesijskoj
zaposlenjem.
fazi poslovnog ciklusa
- sezonska nezaposlenost
- pad agregatne potražnje
- javlja se zbog sezonskih promjena

- puna zaposlenost – kada ne postoji Bruto nacionalni proizvod

nezaposlenost koju uzrokuje cikličko
kretanje realnog GNP-a (ciklička - novčana vrijednost svih finalnih dobara i
nezaposlenost) usluga koje neka ekonomija proizvede
tijekom određenog razdoblja
- prirodna stopa nezaposlenosti
- najčešće tijekom jedne godine

- finalna dobra i usluge - dobra i usluge koje - bruto nacionalni proizvod se izračunava kao
nemaju karakter inputa, koja se ne koriste u umnožak proizvedene količine finalnih
proizvodnji drugih dobara i usluga i koje dobara i usluga i njihovih cijena
kupuje njihov krajnji potrošač
GNP = K1 × C1 + K 2 × C 2 + K 3 × C 3 + L + K n × C n
- intermedijarna dobra i usluge - dobra i usluge
koje se, kao inputi, korite u proizvodnji drugih
dobara i usluga

- prilikom izračunavanja GNP-a vrijednost

intermedijarnih dobara se ne uzima u obzir

88
- potencijalni bruto nacionalni proizvod - Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda
dugoročni trend realnog bruto nacionalnog
proizvoda

- vrijednost finalnih dobara i usluga koje neka

ekonomija može proizvesti pod
pretpostavkom da postoji puna zaposlenost

- pristup trošenja - pristup trošenja

- bruto nacionalni proizvod - zbroj svih - bruto nacionalni proizvod - zbroj svih
trošenja učinjenih radi kupovine novih trošenja učinjenih radi kupovine novih
finalnih dobara i usluga finalnih dobara i usluga

Bruto Bruto
privatne Državna Neto privatne Državna Neto
GNP = Potrošnja + + + GNP = Potrošnja + + +
domaće potrošnja izvoz domaće potrošnja izvoz
investicije investicije

GNP = C + I + G + (Ex-Im) GNP = C + I + G + (Ex-Im)

- potrošnja (C) - sve kupovine finalnih dobara
i usluga od strane domaćinstava neke
ekonomije
- kupovine novih kuća i stanova od strane
domaćinstava
- zalihe gotovih proizvoda, poluproizvoda i
sirovina

- bruto privatne domaće investicije (I) -

nabavka realnog kapitala ili kapitalnih dobara

- kupovine kapitalnih dobara od strane

poduzeća

89
 - državna potrošnja (G) - nabavka različitih
- ako od bruto privatnih domaćih investicija
finalnih dobara i usluga od strane države
oduzmemo amortizaciju dobit ćemo neto
privatne domaće investicije
- neto izvoz (Ex-Im) - razlika između
vrijednosti izvezenih dobara i usluga (Ex) i
- privatne investicije - isključeno državno vrijednosti uvezenih dobara i usluga (Im)
investiranje

- domaća investicija - nabavka domaćih

kapitalnih dobara

- pristup dohotka - amortizacija i neizravni porezi – nedohodne

- bruto nacionalni proizvod - zbroj svih komponente
dohodaka koje tijekom određenog razdoblja
realiziraju domaćinstva neke ekonomije - amortizacija nije dio profita - namijenjena je
nadoknadi utrošenog realnog kapitala

GNP = Plaća + Renta + Kamata + Profit + Amortizacija +

Neizravni - neizravni porezi - porezi koje potrošači
porezi
plaćaju prilikom kupovine dobara i usluga

- plaća, renta, kamata i profit – dohodne - dohodak države

komponente

- načini korištenja zarađenog dohotka: - alternativni način korištenja pristupa

- potrošnja dohotka:

- štednja
GNP = C + S + T
- oporezivanje
Raspoloživi dohodak
C - potrošnja
S - štednja
T - neto porezi (bruto porezi – transferna
plaćanja)

90
 Od bruto nacionalnog proizvoda do - Gross domestic product – GDP – bruto
raspoloživog dohotka domaći proizvod mjeri vrijednost finalnog
outputa proizvedenog u nekoj zemlji

- Gross national product – GNP – novčana - GDP mjeri vrijednost finalnog outputa
vrijednost finalnog outputa koji neka proizvedenog čimbenicima koji su locirani u
ekonomija proizvede tijekom jedne godine nekoj zemlji bez obzira tko ih posjeduje
- GNP – vrijednost finalnog outputa
proizvedenog čimbenicima proizvodnje koji
su vlasništvo neke zemlje i njezinog
stanovništva (bez obzira gdje oni bili locirani)

- razlika između GNP-a i GDP-a - neto

GNP - Amortizacija = NNP
investicijski dohodak

- profiti i dividende koje stanovnici neke - neto nacionalni proizvod - samo ono
zemlje primaju iz inozemstva umanjeni za investicijsko trošenje koje znači stvarno
profite i dividende koje zemlja plaća stranim povećanje zalihe realnog kapitala
investitorima

Neto
GDP ± investicijski = GNP
dohodak

Neizravni
NNP - = NI Zarađeni, ne i
porezi Transferna
NI - primljeni + = PI
plaćanje
dohodak
- nacionalni dohodak - onaj dio GNP koji se
sastoji samo od njegovih dohodnih - osobni dohodak - od nacionalnog dohotka
komponenti oduzmemo zarađene, ali ne i primljene
dohotke, te mu dodamo nezarađene, ali
primljene dohotke

91
 Poslovni ciklus
PI - Izravni porezi = DI
- usporedba realnog i potencijalnog bruto
nacionalnog - ciklička narav ukupne
- raspoloživi dohodak - onaj dohodak kojim ekonomske aktivnosti
domaćinstva raspolažu i koji mogu namijeniti - poslovni ciklus predstavlja periodične ali i
potrošnji i štednji nepravilne fluktuacije realnog bruto
nacionalnog proizvoda i ostalih
makroekonomskih veličina kao što su
zaposlenost i cijene

- četiri faze: ekspanzija, vrh, kontrakcija i dno

- ekspanzija - realni bruto nacionalni proizvod

raste
- vrh - realni bruto nacionalni proizvod najviši
u odnosu na potencijalni

- kontrakcija - realni output (GNP) bilježi pad

- recesija – razdoblje od najmanje dva

uzastopna tromjesečja u kojima realni GNP
bilježi pad
- depresija – snažniji oblik kontrakcije od
recesije

- dno - realni bruto nacionalni proizvod ima - poslovni ciklus i nezaposlenost:

najveći otklon od onoga što je moguće
- ekspanzija - stopa nezaposlenosti bilježi
proizvesti
pad
- otklon (pozitivni ili negativni) realnog bruto - realni bruto nacionalni proizvod jednak
nacionalnog proizvoda u odnosu na potencijalnom - puna zaposlenost
potencijalni predstavlja jaz bruto
- vrh poslovnog ciklusa – zaposlenost je
nacionalnog proizvoda ili GNP-jaz
veća od pune zaposlenosti
- kontrakcija - stopa nezaposlenosti raste
- dno poslovnog ciklusa - najveća stopa
nezaposlenosti

92
 - poslovni ciklus i inflacija:
- Okunov zakon (Arthur Okun) - svakih 2%
pada realnog bruto nacionalnog proizvoda u - u pravilu, tijekom vremena, postoji
odnosu na potencijalni znači povećanje signifikantna veza između inflacije i faze
stope nezaposlenosti za 1% poslovnog ciklusa
- ekspanzija - viša stopa inflacije

- kontrakcija – niža stopa inflacije

- stagflacija - istovremeno postojanje
stagnacije i inflacije
- slampflacija - pad realnog bruto
nacionalnog proizvoda i visoka inflacija

93
 Agregatna potražnja
- odnos između agregatne potraživane
količine i razine cijena
11. Agregatna potražnja i
- agregatna potraživana količina dobara i
agregatna ponuda usluga:
- planirano realno trošenje tipa C+I+G+(Ex-
Im) pri danoj razini cijena
- veličina realnog GNP-a koji su kupci voljni i
u mogućnosti kupiti uz danu razinu cijena

- krivulja agregatne potražnje pokazuje GNP-

-deflator
promjene agregatne potraživane količine,
mjerene realnim bruto nacionalnim
proizvodom, uslijed promjene razine cijena,
mjerene GNP-deflatorom

Realni GNP

- opadajuća krivulja - učinak realnog bogatstva

- rast razine cijena - smanjenje kupovne
- višoj razini cijena odgovara manja agregatna moći stanovništva
potraživana količina odnosno manja
potraživana količina realnog GNP-a, a vrijedi - smanjenje količine realnog novca kojim
i obrnuto stanovništvo raspolaže
- realni novac - količina dobara koju
- tri razloga zbog kojih je krivulja agregatne određeni novčani iznos može kupiti
potražnje opadajućeg oblika - pad kupovne moći, ceteris paribus, izaziva
smanjenje agregatne potraživane količine,
a vrijedi i obrnuto

94
- učinak realne kamatne stope
- rast cijena, ceteris paribus, smanjuje
količinu realnog novca i obara kupovnu
moć stanovništva
- manja ponuda kredita i njihova veća
potražnja - rast realnih kamatnih stopa
- visoke kamatne stope izazivaju smanjenje
potrošnje domaćinstava i investicijskog
trošenja
- pad potraživane količine realnog bruto
nacionalnog proizvoda
- vrijedi i obrnuto
- promjene agregatne potražnje – pomicanje
krivulje agregatne potražnje
- veličina stanovništva
- očekivana inflacija
- očekivani profit
- državna potrošnja
- porezi
- transferna plaćanja
- novčana masa ili količina novca u
optjecaju
- krivulja agregatne ponude pokazuje
promjenu agregatnog finalnog outputa,
mjerenog realnim GNP-om, pod utjecajem
promjena razine cijena, predstavljene GNP-
deflatorom
- učinak vanjske trgovine
- rast razine cijena u nekoj zemlji
- domaća dobra skuplja u odnosu na strana
- supstituiranje skupljih domaćih dobara
jeftinijim inozemnim dobrima
- pad izvoza, rast uvoza
- smanjenje potraživane količine realnog
GNP-a
- vrijedi i obrnuto
Agregatna ponuda
- odnos između agregatne ponuđene količine
i razine cijena
- agregatna ponuđena količina - količina
realnog GNP-a ponuđena od strane
proizvođača u nekoj ekonomiji pri danoj
razini cijena.
- dugoročna agregatna ponuda
- odnos između agregatne ponuđene količine i
razine cijena koji pretpostavlja punu
zaposlenost
- krivulja dugoročne agregatne ponude -
okomiti pravac jednak krivulji potencijalnog
bruto nacionalnog proizvoda
- savršeno neelastična - u dugom
vremenskom razdoblju postoji značajna
varijabilnost i prilagodljivost cijena finalnog
outputa i cijena inputa
95
 - kratkoročna agregatna ponuda

- odnos između agregatne ponuđene

količine i razine cijena koji pretpostavlja
da su cijene inputa stalne veličine

- krivulja kratkoročne agregatne ponude -

registrira promjenu ponuđene količine
realnog GNP-a uslijed promjene GNP-
deflatora

- u kratkom vremenskom razdoblju - cijene

inputa gotovo fiksnog karaktera

- rast cijena finalnih dobara i usluga, u takvoj

situaciji, izaziva povećanje proizvodnje i
smanjenje nezaposlenosti

- promjene dugoročne i kratkoročne - čimbenici koji utječu na promjene i

agregatne ponude kratkoročne i dugoročne agregatne ponude:

- jednako i istovremeno pomicanje krivulja i - radna snaga

dugoročne i kratkoročne agregatne
- zaliha kapitala
- sirovine
- tehnološki napredak
- klima
- promjene sastava realnog GNP-a

96
 - promjene kratkoročne agregatne ponude

- dva čimbenika:
- cijena rada
- rast plaća, ceteris paribus, povećava
ukupni trošak proizvođača i smanjuje
njihov output pri svim razinama cijena,
a vrijedi i obrnuto

- cijene sirovina

- pad cijena sirovina, ceteris paribus,

smanjuje troškove proizvodnje i
povećava kratkoročnu agregatnu
ponudu, a vrijedi i obrnuto

Makroekonomska ravnoteža
- makroekonomska ravnoteža ne mora značiti
ravnotežu na svim tržištima
- jednakost agregatne ponuđene količine i
agregatne potraživane količine - u prosjeku agregatna ponuđena količina
- presjecište krivulja kratkoročne agregatne odgovara agregatnoj potraživanoj količini
ponude i agregatne potražnje

97
- makroekonomska ravnoteža u uvjetima pune
zaposlenosti

- ravnotežni realni GNP jednak

potencijalnom GNP-u

- stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj

stopi nezaposlenosti

- makroekonomska ravnoteža u uvjetima

zaposlenosti veće od pune zaposlenosti
- ravnotežni realni GNP veći od
potencijalnog GNP-a, odnosno od
dugoročne agregatne ponude

- inflacijski GNP jaz (inflacijski jaz bruto

nacionalnog proizvoda)

- makroekonomska ravnoteža u uvjetima

nezaposlenosti
- ravnotežni realni GNP manji od
potencijalnog GNP-a, odnosno od
dugoročne agregatne ponude

- recesijski GNP-jaz

98

- pad agregatne potražnje
- plaće i cijene ostalih inputa ne opadaju
dovoljno brzo kako bi omogućili
uspostavu makroekonomske ravnoteže
u uvjetima pune zaposlenosti
- državna intervencija može biti:
- neposredna – povećanje (smanjenje)
državne potrošnje (G)
- posredna – smanjenje (povećanje)
poreza kako bi se iniciralo povećanje
(smanjenje) privatnih komponenti
agregatne potražnje – potrošnje (C) i
investicija (I)
- ekonomika potražnje
- Keynesijansko objašnjenje makroekonomske
ravnoteže
- cijene inputa nefleksibilne
- cijene nisu u stanju reagirati na činjenicu
da su inputi nezaposleni odnosno
prezaposleni
- samokorigirajuće snage tržišta nisu u
stanju samostalno realizirati punu
zaposlenost
- rast agregatne potražnje
- plaće i cijene ostalih inputa ne rastu
dovoljno brzo kako bi omogućili
uspostavu makroekonomske ravnoteže
u uvjetima pune zaposlenosti
- potrebna je državna intervencija kako bi se
spriječile negativne posljedice, prije svega,
pada agregatne potražnje
99
- klasično objašnjenje makroekonomske
- prirodne snage tržišta su u stanju
ravnoteže
ekonomiju (bez državne asistencije) uvijek
- ekonomija gotovo uvijek funkcionira na iznova vraćati u punu zaposlenost
razini pune zaposlenosti
- plaće i cijene ostalih inputa fleksibilne
- prilagodljive cijene inputa u stanju su
osigurati punu zaposlenost

- učinak smanjenja agregatne potražnje

- makroekonomska ravnoteža pri punoj
zaposlenosti biva poremećena zbog pada
agregatne potražnje
- pojava nezaposlenosti
- pad cijena inputa
- rast kratkoročne agregatne ponude
- rast realnog GNP-a
- ponovna uspostava pune zaposlenosti

- učinak povećanja agregatne potražnje

- makroekonomska ravnoteža pri punoj
zaposlenosti biva poremećena zbog rasta
agregatne potražnje
- pojava zaposlenosti veće od pune
zaposlenosti
- rast cijena inputa
- smanjenje kratkoročne agregatne ponude
- pad realnog GNP-a
- ponovna uspostava pune zaposlenosti

100
 - kako promjena realnog bruto nacionalnog
proizvoda utječe na sastavnice agregatnog
trošenja?
12. Sastavnice
agregatnog trošenja

Potrošnja
- najveći i najstabilniji dio agregatnog trošenja
- sve kupovine (osim kupovina kuća i
stanova) finalnih dobara i usluga od strane
domaćinstava neke ekonomije
- na potrošnju domaćinstava utječe čitav niz
čimbenika (kamatne stope, budući dohodak,
dob itd.)
- najvažnija odrednica potrošnje (ali i štednje)
jest raspoloživi dohodak

Funkcija potrošnje i funkcija štednje

- granična sklonost potrošnji - potrošnja koja
- funkcija potrošnje - pozitivan odnos između proizlazi iz dodatne novčane jedinice
potrošnje i raspoloživog dohotka raspoloživog dohotka

- promjena, odnosno povećanje, potrošnje

- prosječna sklonost potrošnji - pokazuje kao posljedica jediničnog povećanja
prosječni udio potrošnje u novčanoj jedinici raspoloživog dohotka
raspoloživog dohotka
D Potrosnja
Prosjecna sklonost potrosnji =
Potrosnja Granicna sklonost potrosnji =
D Raspolozivi dohodak
Raspolozivi dohodak

101
- funkcija štednje - odnos između štednje i - prosječna sklonost štednji - prosječni udio
raspoloživog dohotka štednje u novčanoj jedinici raspoloživog
dohotka
- štednja - razlika između raspoloživog
dohotka i potrošnje
Stednja
Prosjecna sklonost stednji =
Raspolozivi dohodak
S = DI - C

- granična sklonost štednji - štednja koja Prosječna Prosječna

proizlazi iz dodatne novčane jedinice Raspoloživi
Potrošnja Štednja sklonost sklonost
dohodak
raspoloživog dohotka potrošnji štednji

- promjena, odnosno povećanje, štednje kao

0 7 -7 - -
posljedica jediničnog povećanja
raspoloživog dohotka 10 14 -4 1,40 -0,40
20 21 -1 1,05 -0,05
D Stednja 30 28 2 0,93 0,07
Granicna sklonost stednji =
D Raspolozivi dohodak 40 35 5 0,87 0,13
50 42 = 0,78; GSŠ =0,84
GSP 0,3 0,16

- zbroj potrošnje i štednje jednak je - rast raspoloživog dohotka izaziva pad

raspoloživom dohotku prosječne sklonosti potrošnji i rast prosječne
sklonosti štednji
- dodatna novčana jedinica raspoloživog
C + S = DI / :DI
dohotka može biti ili ušteđena ili potrošena
æCö æ S ö
Prosjecna sklonost potrosnji ç ÷ + Prosjecna sklonost stednji ç ÷ = 1
è DI ø è DI ø GSP + GSŠ = 1

GSP = 1 - GSŠ

GSŠ = 1 - GSP

102
 - pravac pod kutom od 45 stupnjeva povezuje
sve točke u kojima je potrošnja jednaka
raspoloživom dohotku

- dio potrošnje postoji i kada je dohodak

jednak nuli
- autonomna potrošnja (Ca)

- funkcija potrošnje

C = C a + GSP × DI

C = 7 + 0.7 × DI

- funkcija štednje Potrošnja i realni GNP – funkcija agregatne

potrošnje
S = - C a + GSS × DI
- agregatna potrošnja je funkcija agregatnog
S = - 7 + 0.3 × DI raspoloživog dohotka, ali i realnog GNP-a

- odnos između realne potrošnje i realnog

- GSP određuje kut pravca funkcije potrošnje
GNP jest funkcija agregatne potrošnje

- GSŠ određuje kut pravca funkcije štednje

103
 D Realna potrosnja 0,4
Realni
Realni
Realna Realna GSPGNP = = = 0,4
T raspoloživi D Realni GNP 1
GNP potrošnja štednja
dohodak
- svaka dodatna jedinica realnog GNP-a znači
1 0,5 0,5 0,4 0,1 dodatnu realnu potrošnju od 0.4 novčane
jedinice
2 0,5 1,5 0,8 0,7
D Realna stednja 0,4
3 0,5 2,5 1,2 1,3 GSSGNP = = = 0,6
D Realni GNP 1
4 0,5 3,5 1,6 1,9
5 0,5 4,5 2 2,5 GSSGNP + GSSGNP = 1

C = C a + GSPGNP × GNP Realni

Realni Realna Realna
T raspoloživi
GNP potrošnja štednja
dohodak
C = 0 + 0,4 × GNP

1 0,5 0,5 0,4 0,1

2 1 1 0,8 0,2
3 1,5 1,5 1,2 0,3
4 2 2 1,6 0,4
5 2,5 2,5 2 0,5

D Realna potrosnja 0,4

GSPGNP = = = 0,4 C = C a + GSPGNP × GNP
D Realni GNP 1
C = 0 + 0,4 × GNP
D Realna stednja 0,1
GSSGNP = = = 0,1
D Realni GNP 1

GSSGNP + GSS GNP + t = 1

104
 Investicije

- kupovine kapitalnih dobara (zgrada, strojeva,

opreme), te promjene zaliha (gotovih
proizvoda, poluproizvoda i sirovina)

- krivulja potražnje za investicijama - odnos

između realne kamatne stope i potraživane
realne količine investicija

- veličina realne kamatne stope determinira

potraživanu količinu investicija

- povećanje ili smanjenje potražnje za

investicijama neovisno o veličini kamatne
stope:
- poslovna očekivanja
- veličina amortizacije

- kapitalna dobra se često koriste na način koji

znači pojavu neiskorištenih kapaciteta
- zbog toga povećanje realnog GNP-a ne mora
značiti i rast investicija
- odnos između investicija i realnog GNP-a
izuzetno složen i teško predvidljiv
- zadovoljavamo se tvrdnjom da investicije ne
ovise o veličini realnog GNP-a
- investicije su zbog toga što ne ovise o veličini
GNP-a autonomna komponenta agregatnog
trošenja

105
 Državna potrošnja

- državnu potrošnju (i državni proračun)

određuju političke odluke nadležnih
skupština

- autonomna komponenta agregatnog trošenja

Neto izvoz - odrednice izvoza:

- inozemni realni GNP

- razlika između izvoza i uvoza neke zemlje
- odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili
sličnih proizvoda
- tečajevi

- autonomna komponenta neto izvoza -

autonomna funkcija (domaćeg) realnog
GNP-a

- odrednice uvoza:

- domaći realni GNP

- odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili
sličnih proizvoda
- tečajevi

106
 Funkcija neto izvoza

- funkcija neto izvoza - odnos između realnog

neto izvoza i domaćeg realnog GNP-a

- neto izvoz (razlika između izvoza i uvoza) je

funkcija realnog bruto nacionalnog proizvoda

107
 Funkcija agregatnog trošenja

- odnos između realnog GNP-a i agregatnog

13. Agregatno trošenje i trošenja pri danoj razini cijena
makroekonomska
- agregatno trošenje - zbroj svih sastavnih
ravnoteža dijelova agregatnog trošenja (C+I+G+Nx)

- komponente agregatnog trošenja možemo

podijeliti u dvije skupine:
Državna Neto Agregatno
Realni Potrošnja Investicije Izvoz Uvoz
GNP (C) (I)
potrošnja
(G)
(Ex) (Im)
izvoz
(Nx)
C+I+G+Ex trošenje
(C+I+G+Nx)
- autonomno trošenje – investicije, državna
potrošnja, izvoz i autonomni dio potrošnje
1 1.0 0.5 0.7 0.45 0.15 0.30 2.65 2.5
- veličina tih trošenja ne ovisi o veličini
2 1.65 0.5 0.7 0.45 0.30 0.15 3.30 3.0 realnog GNP-a
3 2.30 0.5 0.7 0.45 0.45 0 3.95 3.5
- inducirano trošenje – inducirani dio
4 2.95 0.5 0.7 0.45 0.60 -0.15 4.60 4.0
potrošnje i uvoz
- veličina tih trošenja ovisi o veličini
5 3.6 0.5 0.7 0.45 0.75 -0.30 5.25 4.5 realnog GNP-a

108
 D Realna potrosnja 0.65
Granicna sklonost potrosnji = = = 0,65
D Realni GNP 1 - razlika između granične sklonosti potrošnji i
granične sklonosti uvozu - granična sklonost
- granična sklonost potrošnji određuje kut trošenju domaćih dobara i usluga
C+I+G+Ex krivulje

- granična sklonost uvozu predstavlja dio Granična sklonost trošenju

domačih dobara i usluga
= Granična sklonost potrošnji – Granična sklonost uvozu
dodatnog realnog GNP-a koji društvo
namjerava utrošiti na uvoz

D Uvoz 0.15 Granična sklonost trošenju

Granicna sklonost uvozu = = = 0.15 domačih dobara i usluga
= 0,65 – 0,15 = 0,5
D Realni GNP 1

- granična sklonost trošenju domaćih dobara i Makroekonomska ravnoteža – ravnotežno

usluga predstavlja dio dodatnog realnog agregatno trošenje
GNP-a koji društvo namjerava utrošiti na
domaća dobra i usluge - planirano agregatno trošenje (C+I+G+Nx)
jednako realnom bruto nacionalnom
D Inducirano trosenje 0.5 proizvodu
Granicna sklonost t rosenju = = = 0.5
D Realni GNP 1

- određuje kut C+I+G+Nx krivulje, odnosno

krivulje agregatnog trošenja

Makroekonomska ravnoteža – neplanirana

promjena zaliha

109
 Neplanirana
promjena Neplanirana
Planirano zaliha promjena
Neplanirana zaliha
Realni GNP agregatno
promjena zaliha
trošenje

1 2.5 -1.5
2 3.0 -1.0 Realni GNP
Ravnotežni
3 3.5 -0.5 realni GNP

4 4.0 0
5 4.5 0.5
6 5.0 1.0

- neplanirano smanjivanje zaliha: - neplanirano povećanje zaliha:

- poticaj proizvođačima za veću proizvodnju - poticaj proizvođačima za manju proizvodnju

- rast realnog GNP-a - pad realnog GNP-a

- realni GNP će rasti sve dok se ne - realni GNP će padati sve dok se ne
izjednači s agregatnim trošenjem izjednači s agregatnim trošenjem

Promjene agregatnog trošenja i Agregatno trošenje i autonomno trošenje

ravnotežnog realnog GNP-a
- pomicanje krivulje agregatnog trošenja
- veličinu agregatnog trošenja određuju dva
čimbenika: - ne mijenja se kut krivulje agregatnog trošenja

- autonomno trošenje

- granična sklonost trošenju domaćih dobara

i usluga

110
 I = 0.5 I=1

Autonomno Agregatno Autonomno Agregatno

Realni Inducirano trošenje trošenje trošenje trošenje
GNP trošenje
0 0 1 1

1 0.5 2 2.5 2.5 3

2 1 2 3 2.5 3.5
3 1.5 2 3.5 2.5 4
4 2 2 4 2.5 4.5
5 2.5 2 4.5 2.5 5
6 3 2 5 2.5 5.5

- rast autonomnog trošenja povećava Agregatno trošenje i granična sklonost

agregatno trošenje i pomiče krivulju trošenju
agregatnog trošenja ulijevo i prema gore
- veličina granične sklonosti trošenju domaćih
- vrijedi i obrnuto dobara i usluga određuju sljedeći čimbenici:
- granična sklonost potrošnji

- granična sklonost uvozu

- granična porezna stopa

- granična porezna stopa pokazuje udio - povećanje granične porezne stope (t)
poreza u dodatnoj novčanoj jedinici GNP-a
- veći udio poreza u dodatnoj novčanoj jedinici
realnog bruto nacionalnog proizvoda
DPorez
Granicna porezna stopa (t ) = - manji raspoloživi dohodak
DRealni GNP
- manja GSP i GST

- manji kut krivulje agregatnog trošenja

111
 Paradoks štednje

- štedeći, pojedinac ili domaćinstvo povećava

svoj dohodak

- na razini ekonomije:
- rast štednje
- rast GSS
- pad GST
- manji kut krivulje agregatnog trošenja

- rast štednje, ceteris paribus, ima za

posljedicu pad agregatnog dohotka
odnosno ravnotežnog realnog GNP-a

- paradoks štednje

- do paradoksa ne bi došlo kada bi rast

štednje bio praćen odgovarajućim rastom
investicijskog trošenja

GSŠ2 > GSŠ1 → GST1 > GST2

Multiplikator autonomnog trošenja

- kvantitativan odnos koji postoji između

promjene autonomnog trošenja i promjene
ravnotežnog realnog bruto nacionalnog
proizvoda

112
 D Ravnotezni realni GNP
Multiplikator =
- multiplikator je broj kojim valja pomnožiti D Autonomno trošenje
promjenu autonomnog trošenja kako bi se
izračunao tzv. multiplikatorski učinak, D Ravnotezni realni GNP = D Autonomno trošenje × Multiplika tor
odnosno promjena ravnotežnog realnog
GNP-a
1
Multiplika tor =
1 - GST

Multiplikator autarkičnog gospodarstva Multiplikator otvorenog gospodarstva

- u zatvorenom (autarkičnom) gospodarstvu GSP + GSŠ = 1

granična sklonost uvozu jednaka je nuli
(GST + GSU) + GSŠ = 1
- u takvom će gospodarstvu vrijediti da je
GST=GSP i da je GSP+GSŠ=1 GSŠ = 1 - GST - GSU

1 GSŠ + GSU = 1 - GST

Multiplikator =
1 - GSP
1
Multiplikator =
1 Multiplikator =
GSS 1 - GST

1 Fiskalna politika
Multiplikator =
GSS + GSU
- pokušaj države da ublaži fluktuacije
agregatnog trošenja posredstvom promjena
državne potrošnje i promjena poreza

- državna potrošnja - komponenta autonomnog

trošenja
- promjene državne potrošnje izazivaju iste
posljedice po ravnotežni realni GNP kao i
promjene ostalih komponenti autonomnog
trošenja

113
 Porezni multiplikator
- broj kojim se treba pomnožiti promjenu
- država na veličinu realnog GNP-a može
autonomnih (paušalnih) poreza kako bi se
ujecati i promjenom poreza
izračunala promjena ravnotežnog realnog
bruto nacionalnog proizvoda
- paušalni,autonomni porezi - negativan broj
- smanjenje poreza izaziva rast raspoloživog
- inducirani porezi dohotka, rast autonomne potrošnje (Ca) i
rast agregatnog trošenja; vrijedi i obrnuto
- rast Ca nije jednak smanjenju autonomnog
poreza – on ovisi o GSP i stoga...

Multiplikator i granična porezna stopa

1
Porezni multiplikator = - × GSP - država može mijenjajući veličinu granične
1 - GST
porezne stope, odnosno varirajući veličinu
induciranih poreza, utjecati na veličinu
GSP multiplikatora autonomnog trošenja
Porezni multiplikator = -
1 - GST
1
Multiplika tor =
D Ravnotezni realni GNP = D Autonomni porezi × Porezni multiplikator 1 - GST

GST + GSU + GSS + t = 1

GSU + GSS + t = 1 - GST

1
Multiplikator =
GSS + t + GSU

114