Naselja!

Naselja
- prva naselja nastaju početkom neolita
- prelaskom iz pleistocena u holocen razvija se sjedilački način života zbog globalnog zatopljenja
- paralelno se s naseljima javlja ratarstvo – prva ljudska djelatnost
- prvi stanovnici su bili ratari pa su se zato seoska naselja javila prva, prije gradskih
- što razlikuje selo od grada:
o djelatnosti – ako se više od pola ljudi bavi poljoprivredom, naselje je selo, a ako manje od 50%, onda je grad

o ostali kriteriji – veličina, broj stanovnika, stupanj i način izgrađenosti

- prva naselja nastaju u žarištima prvih civilizacija

o Azija – doline Eufrata i Tigrisa (danas Irak), dolina Inda (Indija i Pakistan) i dolina Huang Ho i Yangtze (Kina)

o SI Afrika – dolina Nila (Egipat, očito)

1. ili Prethistorijska faza nastanka gradova

- traje od početaka do antike – sve skupa oko 6, 7 tisuća godina
- prvi grad – Jerihon – ~9000.g.pr.Kr.
- nema mnogo gradova – Ur, Uruk, Nipur, Lagaš, Eridu, Kiš, Mohenjo-Daro, Harappa…
- kako selo postane grad (u 1. fazi)
o 3 su sela, od kojih svako ima razl. djelatnosti (stočarstvo u planinama, ribarstvo kraj mora, ratarstvo u ravnicama)

o počinju se javljati tržišni viškovi – razmjenjuju ono čega imaju više za ono što im fali

o u početku je to naturalna izmjena, a ne novčana

o dogovaraju se da će se nalaziti negdje i tamo razmjenjivat robu  sajmišta, tržnice

o time nastaje druga ljudska djelatnost – trgovina

o ta nalaženja se prvotno odvijaju periodički – svaki tjedan, mjesec itd.

o s vremenom se oko sajmišta nastanjuju nakupci - sloj ljudi koji kupuju robu i preprodaju je (kupi jeftinije, prodaj skuplje)

2. ili Antička faza nastanka gradova

- nastaje najveći broj gradova
- period s najvećim intenzitetom nastanka gradova
- 2 razdoblja – helenističko i rimsko
Helenističko razdoblje
- nastaju gradovi države (polisi) – najjači Sparta i Atena
- žarište nastanka miče se sa Azije na Sredozemlje - Kreta, Peloponez, Mala Azija, SI Afrika (Aleksandrija)
- polisi su međusobno slični – dvije glavne ulice koje se sijeku na agori – cardo i decumanus
- Hrvatska – kolonizacija – srednja Dalmacija i srednjodalmatinski otoci – Salona, Tragurion, Faros, Issa, Korkyra…
Rimsko razdoblje
- na prostoru RC nastaje ooogroman broj gradova na čak 3 kontinenta (Europa, Azija, Afrika)
- u Europi gradovi nastaju južno od Dunava i zapadno od Rajne (i većina Velike Britanije)
- brojni današnji gradovi imaju rimsko porijeklo – (očito) Rim, Londinium (London), Lutetia Parisiorum (Pariz)
- rimski gradovi su i prostorno i stanovništvom puno veći od grčkih
- prva funkcionalna podjela gradova (orijentacija gradova prema nekoj djelatnosti)
 o svjetovni gradovi

o vojni gradovi – blizu limesa (granica s barbarskim područjima) na Dunavu i Rajni

- Hrvatska – najveći broj gradova je nastao na rimskim temeljima:

- provincija Dalmatia
o Salona – najveći grad na prostoru Hrvatske u rim. doba – imala je 60000 stanovnika i bila je središte provincije

o ostali gradovi: Parentium (Poreč), Pola (Pula), Tarsatica (Trsat), Senia (Senj), Iadera (Zadar), Aseria (Benkovac), Scardona

(Skradin), Salona, Narona (Vid), Epidaurus (Cavtat)

- provincija Panonia Savia
o Siscia - 10-15000 stanovnika, na nepogodnom močvarnom području (ušće Kupe u Savu), ali Rimljani su izgradili nasipe i

omogućili nastanak gradova – središte provincije

o ostali gradovi: Andautonia (Šćitarjevo) Aquae Issae (Varaždinske Toplice)

- provincija Panonia Inferior

o između Drave, Save i Dunava

o Mursa (Osijek), Cibale (Vinkovci) i Marsonia (Slavonski Brod)

3. ili Srednjevjekovna faza nastanka gradova

- srednji vijek traje od 5. do 15. stoljeća, ali srednjovjekovni val nastanka gradova tek od 10.-11. stoljeća nadalje
Europski tip grada
- srednjovjekovni gradovi su uglavnom mali i površinom i stanovništvom, na uzvisinama, omeđeni zidinama
- često ih krivo zovemo dvorcima – pravilno ime je burg
- 3 vrste gradova po funkcionalnoj podjeli
o svjetovni

o crkveni

o feudalni

- stroga klasna podjela između stanovnika tih gradova

- lošiji standard života nego u antici
- Zagreb – primjer za sva tri tipa  svjetovni (Gradec), crkveni (Kaptol) i feudalni (Medvedgrad)
Islamsko-orijentalni tip grada
- 15/16. stoljeće – većinu Europe osvajaju Turci – dolazi nova civilizacija i stvara se islamsko orijentalni tip grada
o slobodan u prostoru, širi se – usporedba Zagreb 4,000 st., a Sarajevo 70,000 st.

o stvaraju se prve poslovne zone – ulica u kojoj se odvija trg. i gosp. život grada

o u tim gradovima žive svi staleži, ali odvojeni po kvartovima

Kolonijalni tip grada

- 15/16. stoljeće – otkrivanje novih kontinenata – kolonizacija – stvaraju nove gradove uz već postojeće tamo (Inke, Maje…)
- koloniziraju Španjolci i Portugalci – donose stilove s Pirineja – nastaje kolonijalni tip grada
o veliki kvadratni trg u centru (imaju ga svi latino-am. gradovi) oko kojeg su sve važne institucije

o veliki utjecaj Crkve – mnogo crkvi

4. ili Suvremena faza nastanka gradova

- 2. polovica 19.stoljeća i početak 20.
- većinom gradovi u Sjevernoj Americi  snažna industrijalizacija Amerike
- otkriće – gradnja nebodera
- sve se više okreću antičkim uzorima  pravilna mreža ulica (pod pravim kutom) i jednostavnost
 o sve žele pojednostaviti – npr. čak su i imena ulica samo brojevi (u Njujorku)

- to su veliki gradovi bez prostornih barijera

- osim ove četiri faze, postoje i kulturno slojeviti gradovi

o svako novo razdoblje donosi novi dio grada

o svi stilovi gradnje

o primjer: Rim i ostali europski gradovi

o Zagreb također – dijelovi od 11. stoljeća do danas

- latinoamerički, angloamerički i australski gradovi nisu slojeviti – nema miješanja epoha, mladi su (200-300 godina)

Socijalna topografija grada

- podjela unutar gradova prema socijalnoj strukturi stanovništva
- podjela kvartova prema imovinskom stanju
- podjela na rezidencijalne zone (bogatije st.) i siromašne četvrti
- razlike su osobito vidljive u Sjevernoj i Južnoj Americi
o Sjeverna Amerika – getoizacija – odvajanje među gradskim stanovništvom zbog rasnih, vjerskih ili nacionalnih razlika

o Južna Amerika – jasno izražena socijalna podjela

 jedan dio grada se normalno razvija (prometnice, javni prijevoz, telefon)

 drugi dio grada je čak i fizički odvojen (zbog zaštite) – favelas – sirotinjska naselja – nastali usred velike imigracije iz
sela u grad
 Mexico City, Sao Paolo, Lima, Rio de Janeiro
- shematski prikaz angloam. i australskih gradova
1. središte – city
 poslovni centar grada
 drugo ime (američko) – CBD – Central Business District
 nitko tu ne živi, nego se tamo radi
 razlika između dana i noći – Londonski city (2x2 km) – danju milijun i pol ljudi, a noću par tisuća
2. centar – građevine s početka 20. st – trošne, stare, u njih dolaze siromasi iz provincije
3. proizvodni pogoni, industrija, skladišta
4. rubna zona grada ili predgrađe – tu živi bogato stanovništvo – obiteljske kuće
- europski gradovi nemaju ovakvu podjelu, nego su kulturno slojeviti – ispreplitanje staleža

Gradske regije - aglomeracija

- rast gradova – obuhvaćaju susjedna gradska ili seoska naselja koja su bila samostalna
- aglomeracije – gradovi koji su obuhvatili širu okolnu regiju
- administrativne granice grada – službeno prostiranje grada u prostoru
- stvarne granice grada – pomaknute dalje u periferiju
- primjeri su višemilijunski gradovi u nerazvijenim zemljama
- spajanjem gradova uslijed prostornog širenja uvjetovanog industrijalizacijom i urbanizacijom nastaju megalopolisi
o više gradskih cjelina spojenih u jednu urbanu cjelinu

o nalaze se u razvijenim državama

o Bowash – istočna obala SAD-a od Bostona do Washingtona

o Japan – jug Honšua – niz gradova od Tokija do Fukuoke – 200-300 km duljine – 40/50 milijuna stanovnika

o Njemačka – Sjeverna Rajna Westfalia – gradovi od Kölna do Dortmunda – 50ak gradova

 o San-San – zapadna obala SAD-a od San Francisca do San Diega

o tu su najveće koncentracije ljudi u svijetu

Urbanizacija i urbani sustavi

- urbanizacija – proces koji obuhvaća rast i razvoj gradova i povećanje broja gradskog stanovništva
- 20. stoljeće – najveći porast gradova
o pojava prvih višemilijunskih gradova (više od 10 mil. stanovnika)

o New York – 1950. – 12,3 mil. st.

o 19 gradova s više od 10 mil. st.

o stoljeće urbanizacije

- stupanj urbanizacije – udio gradskog st. u ukupnom stanovništvu (postotak)

o Japan, Z Europa, SAD – urbanizacija viša od 80%

- broj gradskog st. stalno raste – velike imigracije iz sela u gradove

- stupnjevi urbanizacije – S. Amerika 77%, J. Amerika 75%, Europa 75%, Australija 70%, Afrika 38%, Azija 37%
- u Hrvatskoj urbanizacija još traje – najveći porast iza 2. svjetskog rata za vrijeme industrijalizacije
- najbrži porast stanovnika je u gospodarski slabije razvijenim državama
o u takvim državama živi 1,94 milijarde gradskog st, sa prosječnim stupnjem urbanizacije od 40%

o broj ljudi će tamo još rasti, a pretpostavka je da će do 2030. stupanj urbanizacije porasti na 56%

o problemi zbog naglog rasta – prenapučenost, zagađenost, beskućništvo, sirotinjske četvrti

- u razvijenim državama urbanizacija je praćena gospodarskim razvojem

- rasterećenje gradova
o plansko razmještanje st. - gradnja satelitskih naselja oko velikih gradova s kojima su dobro prometno povezani (London)

o ili urbanizacija već postojećih sat. naselja – Zaprešić, Dugo Selo, Vl. Gorica

- urbani sustav – skup gradova međusobno povezanih funkcijama koji djeluju kao cjelina
o mogu biti lokalni, regionalni, nacionalni i internacionalni

- hijerarhija gradova – poredak gradova urbanog sustava po važnosti s obzirom na snagu njihovih funkcija
o postoje subregionalna, regionalna i makroregionalna (Zagreb) središta

- nacionalni urbani sustavi

o policentrični

 karakteristični za razvijene zemlje – Njemačka (prije bila rascjepkana  jednolik razvoj), Japan, SAD

 više podjednako velikih gradova

 ravnomjernija naseljenost, bolja organizacija i razvoj

 javljaju se konurbacije
o monocentrični

 nerazvijene zemlje u Africi, Aziji i Lat. Americi

 jedan grad, dobrog prometnog položaja (obala, ušće rijeka), dominira veličinom i funkcijama

 javlja se i kod nekih razvijenih zemalja koje su bile centralističke monarhije, gdje se snaga cijelog carstva
pokazivala kroz glavni grad – Francuska, Engleska, Mađarska, Portugal, Austrija
 Gospodarstvo svijeta
- skup ljudskih djelatnosti koje obuhvaćaju proizvodnju, razmjenu, potrošnju i uslužne djelatnosti
- razvijene i nerazvijene države razvrstavamo upravo po gospodarskom stanju
o takve su [(ne)razvijene] jer različiti prostori svijeta imaju različite prednosti i mane

- čimbenici razvoja gospodarstva

o prirodni čimbenici

 reljef – npr. kod poljoprivrede – viša nadmorska visina, manje mogućnosti za ratarstvo, ali veće za stočarstvo;
možemo gledati i prema petrološkoj (kamenje) strukturi pojedinih područja – neka su gola, a neka imaju bogastvo
ruda ili prirodnih energenata (nafta, ugljen, zemni plin)

 klima – npr. kod poljoprivrede – prostori iznad sjeverne polarnice onemogućavaju vegetacijski ciklus, a u
umjerenim ili monsunskim prostorima se barem pola godine može baviti poljoprivredom

 vegetacija

 voda

 tlo
o društveni čimbenici

 rad – osnova gospodarstva – ne možemo ništa proizvoditi bez radnika

 kapital – glavni pokretač gospodarskih aktivnosti – investicije omogućuju razvoj gospodarstva

 poslovna organizacija – tehnologija za proizvodnju i organizaciju posla bez koje ne možemo ništa stvoriti

 znanje – bez znanja kojeg akumuliramo cijeli vijek ne bismo sticali znanje koje prenosimo drugoj generaciji i ne bi
bilo inovacija, jer se poznavanjem tržišta stvaraju novi proizvodi koji zadovoljavaju uvjete tržišta (npr. mob. s
kamerom)

Sektori djelatnosti
I. Primarni sektor
 poljoprivreda (stoč. i rat.), ribarstvo i šumarstvo
 prve djelatnosti kojima se čovjek organizirano bavio (još u neolitu)
II. Sekundarni sektor
 industrija, rudarstvo, građevinarstvo, energetika i proizvodno zanatstvo
 nastale iza primarnih djelatnosti, većinom nakon prve industrijske revolucije
III. Tercijarni ili uslužni sektor
 promet, trgovina, turizam, ugostiteljstvo, financije, uslužno zanatstvo
 djelatnosti od kojih države stvaraju profit (ili stvaranjem proizvoda ili pružanjem usluga)
IV. Kvartarni sektor
 zdravstvo, sudstvo, obrazovanje, policija, vojska
 ne spada u profitabilne djelatnosti i državi ne stvara profit direktno ali je od presudne važnosti
 zapošljava veliki broj ljudi
 indirektno stvara profit – daje normalne uvjete za ostale djelatnosti

- zastupljenost nekog sektora se mijenjala kroz povijest

o 1,2,3 – agrarno društvo

 najviše je ljudi od početaka bilo zaposleno u primarnom sektoru, pa drugom, pa trećem

 još uvijek postoje države agr. društva – nerazvijene zemlje gdje se živi na selu,a poljoprivreda je za vlastite potrebe
 o 2,1,3 ili 2,3,1 (češće) – industrijsko društvo

 stvara se nakon promjena (industrijalizacije) u 19/20. stoljeću - industrija dobiva na značaju

 danas dosta država ima 2,3,1 raspored – one za koje ne možemo reći da su baš razvijene ili ne

 npr. Kina – brzo se razvija, ima 2,3,1 ali većina otpada na onu staru, prljavu, masovnu industriju, pa nije bogata drž.
o 3,2,1 – postindustrijsko društvo

 danas je najzastupljeniji raspored u svijetu upravo 3,2,1

 imaju ga manje razv. ali i najrazvijenije države (u njima, najveći broj ljudi radi u 3. sektoru) - Njem, Fra, SAD, VB

 „postindustrijsko“ – znači da industrija nije manje efikasna, samo ima manje zaposlenih u tom sektoru

- podjela prema ostvarivanju profita:

o primjer 1

 neka država ima 321 po udjelu zaposlenih, no ne mora imati isti raspored u smislu ostvarivanja profita

 najviše ljudi radi u 3. ali ako industrija donosi najviše novca, onda je raspored prema ostvarivanju profita 2,3,1
o primjer 2

 nerazvijena s 1,2,3 i razvijena s 3,2,1 (po udjelu zaposlenih) – logični zaključak je da ova nerazvijena ima veći profit
od poljoprivrede – ne mora biti, u njoj se ljudi mogu poljop. baviti samo iz osobnih razloga  malo trž. viškova

 nerazvijena može sa 50% ljudi u primarnom imati manji profit od razvijene koja u poljoprivredi ima 3-5% ljudi

- Hrvatska – 3, 2, 1
o po tom pravilu bi spadali u najrazvijenije, ali nismo – mi smo jedna čist oke srednje razvijena država u svijetu

o primarni sektor – u poljoprivredi zaposleno 10-15% - relativno velik broj, i to razlikuje naš 321 od 321 Velike Britanije

(s 3-5% zaposlenih u primarnom sektoru) – u VB i SAD-u malo ljudi obrađuje ogromne površine, jer imaju svu potrebnu
opremu, povoljne kredite, a i jer su sigurni da proizvedeno mogu prodati, dok kod nas to još nije tako
o sekundarni sektor – u posljednjih 20 godina industrija je prepolovila kapacitete – puno poduzeća je propalo, otpustilo

zaposlenike, nestalo nakon privatizacije – šteta, jer smo imali dobru industriju
o tercijarni sektor – raste cijeli sektor, ali najviše od svih turizam (! vrlo važan za nas !)

Poljoprivreda!
- zove se primarni sektor jer su to prve ljudske djelatnosti koje su se razvile i daju esencijalnu potrebu – hranu
- prirodni čimbenici
o klima

 temperatura zraka

 ograničava prostor prostiranja biljnih vrsta

 utječu nadmorska visina i geografska širina (ob.prop.) - što idemo više na S, manji je areal prostiranja vrsta

 padaline

 najznačajniji su količina, godišnji raspored i jačina evaporacije (isparavanja)

 količina – neke uspijevaju u sušnim, a neke u vlažnim krajevima

 godišnji raspored – bitno je da dosta padne u vegetacijskom periodu (3/4/5. mjesec)

 mi imamo sreću jer kod nas najviše pada upravo u tim mjesecima

 vjetar – bitan je raspored dominantnih vjetrova – negdje isušuje tlo, negdje donosi padaline

 vlaga u zraku
  snježni pokrivač – potreban jer on štiti biljke od mraza u hladno doba godine
o reljef

 nadmorska visina

 ekspozicija padina – na koju je stranu okrenuta padina – prisoj (J, veća insolacija) ili osoj (S, manja insolacija)

 nagib – prevelika nagnutost može dovesti do padinskih procesa

 vrste tla – ovdje spada i bogatstvo tla, naravno, najbolje je tlo s puno humusa
o voda

o utjecaj čovjeka

 pozitivan – navodnjavanje, odvodnjavanje, prirodna gnojiva

 negativan – utjecaj na genetske supstance biljaka (GMO – fuj!)

- društveni čimbenici
o vlasništvo nad zemljom

 privatno vlasništvo

 najčešće u razvijenim zemljama

 problemi – loš sustav nasljeđivanja u nekim državama (i Hrvatska) – svi potomci sudjeluju u nasljeđivanju 
cjepkanje zemlje  mala iskoristivost ako su male parcele

 no može se spasit, tako da oni nasljednici koji ne žele obrađivati daju zemlju u zakup – ipak ju netko obradi; ili

 ponovnom raspodjelom zemljišta – okrupnjivanje zemlje pod utj. države da bi se povećala produktivnost

 društveno vlasništvo

 ima ga i u kapitalističkim i u socijalističkim državama, kao što je bila Yu nakon 2. svjetskog rata

 Yu – nakon rata došlo je do podruštvljavanja zemljišta – država je držala većinu zemljišta  stvarani su
poljoprivredni kombinati – državne institucija gdje su ljudi radili da obrađuju tu javnu zemlju

 pozitivno je to što je zemlja ostala u većim parcelama

 negativna je ta planska privreda, gdje država određuje što će se radit na zemljištu, a ne osluškujući tržište,
pa tako gube velike novce (npr. svi siju pšenicu, mi isto – pada cijena pšenice – loše po nas)

 većina država s društvenim vlasništvom propada, ali ima iznimaka, npr. Kina – dio planski, dio kapitalistički, a
budući da ih je puno, u svakom slučaju im se isplati

 SAD – veliki okrupnjeni posjedi, privatno vlasništvo – poljoprivrednici raspolažu kapitalom (i zemljom), pa mogu
staviti zemlju pod hipoteku kad trebaju dići kredit

 Hrvatska – seljaci, siromašni – a, ono, bed… 

Oblici poljoprivrede i iskorištavanje zemljišta

- načini korištenja poljoprivrednih površina
o ratarstvo – uzgoj poljoprivrednih kultura na oranicama

o stočarstvo – u prostorima manje podobnima za ratarstvo, s jako višim ili nižim temp, većom vlažnošću/sušom, većim

nagibom padine ili većom nadmorskom visinom

o mješovita poljoprivreda – uzgoj biljaka i životinja – smanjuje novčani rizik i opasnost od manjka hrane za samoopskrbu

- autarkična (samoopskrbna ) poljoprivreda

o osigurava hranu za potrebe samih proizvođača ili manji dio (do 25%) usmjeruje na tržište

- tržišna (komercijalna) poljoprivreda

o sva proizvodnja namijenjena tržištu s ciljem veće zarade
- pokretna poljoprivreda
o brzo iscrpljivanje tla pa zatim traženje nove zemlje

o tropski i polupustinjski predjeli – nomadski stočari i sl.

- sjedilačka (sedentarna) poljoprivreda

o prevladava u svijetu

- intenzivna poljoprivreda – zbog velikih ulaganja  velik profit

 radno intenzivna – zahtjeva veliku količinu rada i malo novaca  kapitala

 kapitalom intenzivna – zahtjeva puno kapitala ali malu količinu rada

- ekstenzivna poljoprivreda – mala ulaganja (količina rada i kapitala), malen je i profit

 razlikuje se po ulaganju kapitala

Oblici autarkične poljoprivrede

1. lovačko-sakupljačka poljoprivreda

 prašume Amazonije, središnja Afrika, australske pustinje

2. nomadska poljoprivreda

 tzv. lutalačko stočarstvo – u područjima suhe klime

3. ekstenzivna samoopskrbna poljoprivreda

 zastupljena u tropskoj i umjerenoj zoni

 u tropskoj zoni se izmjenjuje pokretno sa sedentarnim ratarstvom

 slabi uvjeti i mehanizacija  mali prinosi  jedva za preživljavanje  karakteristična za nerazvijene zemlje
4. intenzivna samoopskrbna poljoprivreda

 zastupljena u jugoistočnoj aziji

 prinosi su visoki, ali manje od 25% je za tržište jer treba nahraniti velik broj ljudi

 skromna mehanizacija i mala zarada (puno rada, malo kapitala)

Oblici komercijalne poljoprivrede

1. ekstenzivna komercijalna poljoprivreda

 ekstenzivno komercijalno stočarstvo - rančevi u Australiji, Južnoj i Sjevernoj Americi i sl.

 ekstenzivna komercijalna proizvodnja žita – američke prerije, južnoameričke pampase, ukrajinske i ruske stepe i sl.

 nizak intenzitet ulaganja i prihoda

2. intenzivna komercijalna poljoprivreda

 većina Europe, istok SAD-a, južna Afrika i sl.

 kombinacija uzgajanja žitarica, krmnih kultura i stoke

 visok intenzitet ulaganja i prihoda

3. plantažna komercijalna poljoprivreda

 tropski pojas

 veliki posjedi na kojima se uzgaja za svjetsko tržište – kava, čaj, šećerna trska, banane, kaučukovac, duhan…

 većinom u vlasništvu stranih kompanija

 visoka ulaganja kapitala i brojna jeftina radna snaga

4. mediteranska poljoprivreda

 u uvjetima mediteranske klime, na ograničenim obradivim površinama

  uzgajaju se žitarice, krmne kulture, višegodišnje drveće ( smokve, masline, agrumi), povrće i vinova loza

Ribarstvo
- glavna podjela - morsko – zastupljenije, veći prihodi i slatkovodno
- ribe većinom žive u vodama. !!
- za razvoj ribarstva je važna količina fitoplanktona u morima – osnovna hrana riba i školjkaša
o fitoplanktona ima gdje i sunca, znači do 200 metara dubine, tj. u šelfovima – dio mora neposredno vezan uz kopno

- mora i oceani gdje se lovi fiš:

o najviše u Tihom oceanu (Pacifiku)

 60% ukupnog ulova ribe

 najviše između Azije i S. Am (sjeverni Pacifik) jer tamo ima dosta toplih i hladnih struja

 a najviše riba ima baš na tim mjestima di se izmjenjuju tople i hladne struje

 zato su Japan, Kina i SAD vodeće zemlje u ribarstvu

o sjeverni Atlantik

 25% ukupnog ulova

 između S. Amerike, Grenlanda i Europe

 s juga dolazi Golfska, a sa sjevera Labradorska struja

 najdevastiranije područje što se tiče izlova ribe – u 20. stoljeću, pog. u 2. polovici uništen riblji fond

 jer ljudi nisu poštivali zabranu o izlovu tijekom određenih razdoblja

 Velika Britanija, Norveška, Danska, Kanada – jako im dobro ide s tim ribetinama, o da!
o ostala mora - <25% - Indijski ocean, Sredozemno more, Arktički pojas

- marikultura
o (umjetni) uzgoj riba i morskih organizama (školjkaši, rakovi, alge)

o pretežito u Japanu i Kini, u zadnje vrijeme i drugdje

o ima i u Jadranskom moru

 ne puno, i to na našoj strani

 uzgoj tune za japansko tržište

 školjkaši – Malostonski zaljev i Limski kanal

o profitabilno jer u svijetu postoji malo ekološki prihvatljivih područja za uzgoj – dobar izvoz

o no i pridonosi zagađenju, pogotovo kod zatvorenih mora – slaba izmjena struja

Šumarstvo
- bavi se dobivanjem drva, ali i ekologijom i zaštitom šuma
o drva daju kisik, reguliraju plin u atmosferi, sprječavaju eroziju tla, važni su za izmjenu vode i zadržavanje vode temeljnice

- šume prekrivaju 40 milijuna km2 kopna ( 1/3 kopna svijeta)

- šuma ovisi o klimi
- vegetacijska podjela
o polovi

o tundra - nisko kržljavo travnato raslinje kratkog veg. perioda (2-3 ljet. mjeseca), prevladava permafrost (stalno smrz. tlo)
 o tajga ili borealne šume – Rusija, Skandinavija, Kanada – crnogorične šume nekvalitetnog mekog drva – za proizv. papira

o bjelogorične i mješovite šume – umjereni pojas (30-50°SZŠ), dosta toga iskrčeno, ostalo malo pravih šuma – hrast, javor

grab, brzorastuće šume (topola – nekvalitetna jer brzo raste)

o sredozemne šume

 ne samo na Sredoz. nego i drugdje gdje je sredoz. klima  Kalifornija, dio Kine, jug Afrike, JI Austral.

 hrast crnika, hrast plutnjak (kora za proizvodnju čepova – pluto), prije se puno upotrebljavalo za izradu kuća, mostova,
cesta, kućanskih potrepština, raznih posuda, ambalaža,pakiranja i žigica. Da, žigica. Ovo sa žigicama sam izmislio, ali ko da je važno…

EDIT: Kaj se tiče onog prokletog industrijskog grada kojeg on dekačima nije objasnio, evo onda ovako naknadno dodano
(Hvala Davidu iz 2.e za objašnjenje)

“
David says (23:28):
za vrijeme i nakon prve industrijske revolucije u 18. stoljeću
David says (23:28):
pored izvora ugljena
David says (23:29):
bi se napravio rudnik
David says (23:29):
pa bi radnici dolazili tu raditi
David says (23:29):
no to je proizvodilo velike troškove
David says (23:29):

„
pa su se počeli nastanjivat kod rudnika
David says (23:29):
i tako nastaje grad