SVEUČILIŠTE U SPLITU

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI

(Seminarski rad)

URBANIZACIJA I DIZAJN SPLITA-3

Kolegij: Teorija i povijest dizajna

Student: Mentor:
Nikola Kežić Ivana Meštrov, pred.

Split, 21. prosinca 2018.

Sadržaj:

Uvod ........................................................................................................................................... 2
1. Raspisivanje i uspjesi arhitektonskih natječaja ..................................................................... 3
2. Realizacija niskogradnje ........................................................................................................ 4
3. Realizacija visokogradnje ...................................................................................................... 5
3. 1. Stambene zgrade ............................................................................................................ 5
3. 2. Gospodarski centri .......................................................................................................... 9
3. 3. Turistički i rekreativni sadržaj...................................................................................... 10
3. 4. Crkveni objekti ............................................................................................................. 11
3. 5. Izgradnja sveučilišnog kampusa................................................................................... 12
Slikovni prilozi ......................................................................................................................... 16
Zaključak .................................................................................................................................. 18
Literatura .................................................................................................................................. 19

1
Uvod

Split je kao grad nakon Drugog svjetskog rata doživio naglu urbanizaciju od nekada
grada koncentriranog na uže gradsko područje od Velog Varoša, Palače, Dobroga i, eventualno,
tvrđave Gripe: stvaraju se novi natječaji, naglo se mijenja struktura stanovništva, imigriraju
stanovnici Dalmatinske zagore, Hercegovine i užeg dalmatinskog primorskog zaleđa. Ovakav
rast broja stanovništva uvjetovao je i naglu potrebu za širenjem gradske zone i stvaranjem novih
urbanih četvrti, koje obuhvaćaju cijelo područje poluotoka, od Marjana do Stobreča. Problem
splitske urbanizacije, zbog tolikog priljeva stanovništva, jest svakako i umetanje bespravnih
objekata i tzv. divlje gradnje u necertificiranim zonama.1 Tim više što je uz sve to trebalo riješiti
i stambeno pitanje pridošlih stanovnika, tj. kako svrstati sve veći broj ljudi u jednu usku gradsku
zonu.2

Među takvima je i novi urbani centar užeg gradskog područja, smješten na južnom
predjelu poluotoka, koji obuhvaća niz velebnih nebodera u ulici Matice hrvatske, ulici Ruđera
Boškovića (napose) i ostalih područja, poznat pod nazivom Split-3. Za takav urbani rast bilo je
potrebno raspisati brojne natječaje i prihvatiti urbanizacijske planove. U drugom nastavku
ciklusa knjiga Darovana Tušeka Arhitektonski natječaj u Splitu: 1945. – 1995. donesen je čitav
proceduralni sklop smještaja pojedinih objekata visokogradnje i niskogradnje, kao i pojavom
otvaranja novih trgovačkih centara u Ulici Ruđera Boškovića, koji danas omogućavaju stanov-
nicima kako novijih splitskih četvrti, tako i naselja i gradova u okolici Splita lakši i brži pristup
razmjeni dobara.

1
Klempić, Sanja: Razvoj stambenih naselja Splita nakon Drugog svjetskog rata, Hrvatski geografski glasnik, 95
(2004.), Split, 95-119., str. 96., te str. 112-114. u kojima objašnjava problem bespravne gradnje individualnih
stambenih jedinica u drugim, udaljenijim četvrtima, poput Brda, Neslanovca i Sirobuje.
2
Isto, str. 96-97.

2
1. Raspisivanje i uspjesi arhitektonskih natječaja

Godine 1946. osnovana je splitska podružnica Društva inženjera i arhitekata pod pred-
sjedanjem inženjera Hranka Smodlake, u okviru koje se osniva i Građevinsko-arhitektonska
sekcija.3 To je društvo potpisalo nekoliko pravilnika o urbanizaciji, dok je za Split-3 najvažniji
onaj iz 1968. godine, tj. Pravilnik o natječajima s područja arhitekture i urbanizma, u kojemu
su najbitnije stavke cijena idejnog projekta kao ukupni fond za financiranje izgradnje, te
usuglašavanje autora radova i raspisivača u objavi natječaja i sudjelovanju u istome.4 1960-tih
godina doneseni su zapravo najbitniji natječaji, a za Split-3 donesen je 1968. godine, nakon
objave natječaja za izgranju sućidarskih ''Deset tipova zgrada''.5 Termin Split-3 označava
područje ''trećeg gradskog rajona'', nakon Splita-1 i Splita-2, a odnosi se na urbanizacijski
projekt površine 330 ha, osmišljen za proširenje stambene zone na ciklus visokih nebodera koji
površinski mogu prihvatiti više od 30 tisuća novih stanovnika Splita.

Površinu determinira Balkanska ulica na sjeveru (današnja Vukovarska ulica), naselja

sv. Mande-Škrape (Blatine), Gripe i Lokve, groblje Lovrinac, te morska granica na jugu. Teme-
ljna načela urbanizacijskog koncepta predstavljena su ''Smjernicama za izgradnju Splita-3'', us-
vojenima na Savjetu za urbanizam 1968. Prema tome bi plan obuhvaćao vojni centar, turističko-
rekreacijske sadržaje na moru, školski centar, stambene jedinice i novi trgovački sklop.6
Natječaj je raspisan u studenom, kad je 11 članova ocjenjivačkog suda dalo suglasje, pritom
imenujući tri ekipe za sudjelovanje u istome: splitske (Berislav Kalogjera i Žarko Turket),
zagrebačke (Fedor Wenzler i Radovan Miščević iz ''Urbanističkog instituta Saveza Republike
Hrvatske'') i ljubljanske (Vladimir Mušič).

Projekt je uključivao orijentaciju zgrada prema jugu, obuhvaćao naselja Blatine, Visoka
(gdje je bilo manje gradsko naselje s kućama), Dragovode, Mertojak, Trstenik, Žnjan i Put Ra-
doševca, te njima pripadajuće osnovne škole, trgovačke centre, ugostiteljske i uslužne sadržaje,
kulturne ustanove, te vjerske objekte, poput novih župnih crkava.7 Predviđena je i izgradnja ho-
tela, zgrada Općinske skupštine, sud, banke, ambasada, privredna komora, kazalište, itd. U to
je uključen također i kompleks visokih škola, poput kemijsko-tehnološke, građevinske, prirodo-
slovno-matematičke, studentski centar i športski centar. Uključuje također i zdravstvene ''upot-

3
Tušek, Darovan: Arhitektonski natječaj u Splitu: 1945.-1995., Split: Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu,
Društvo arhitekata Splita, 1996., str. 25
4
Isto, str. 33
5
Isto, str. 163-174.
6
Isto, str. 182.
7
Isto, str. 184.

3
pune'' bolnicama, poput Medicinskog fakulteta i Zavoda za zaštitu zdravlja, koje bi odgovarale
radu Opće i Vojne bolnice, to jest Firule i Križine.8 Izvori ističu da je najveći broj raspisanih
natječaja proizašlo iz Slovenije, čak 5, dok je iz Beograda došlo njih 4, te još sa svake strane
bivših jugoslavenskih gradova. No ipak je kao pobjednički natječaj otišao ''Urbanističkom
institutu Slovenije'', to jest Vladimiru Mušiču, Marjanu Bežanu i Nives Starc 9, što je rezultira-
lo i kolektivnim prihvaćanjem sudionika natječaja. Uključivao je, dakako, okrenutost ka moru,
jasnoća i funkcionalnost, te sukladnost vremenu i razdoblju, integrirajući svaki pojedini dio kao
cjelovitu urbanu sredinu. Osim toga, često se naglašavala konfiguracija terena kao neizbježni
faktor organizacije ulica i zgrada, što je dovelo do stepenaste organizacije glavne ulice u smjeru
sjever-jug, no problem je što ona nije kontinuirano usmjerena do priobalne zone, već je preki-
nuta donjom cestom i divljim raslinjem preostalim od nekad posvema ruralnog Splitskog polja.

2. Realizacija niskogradnje

Svakako baza oko koje se centralni okvir urbanističkog plana Splita 3 vrti jest pješački
prohodna Ulica Ruđera Boškovića, koja kao da prati cardo Dioklecijanove palače, dok ostale
ulice prate kretanje istok-zapad.10 Urbani dio Boškovićeve ulice na sjeveru ograničava četvero-
kračna cesta Matice Hrvatske, nekada ulica Ružice Markotić, na čijem se pojasu nalaze visoki
Gotovčevi neboderi, a na sjevernoj strani ceste proteže se studentski kampus. Sve ostale ulice,
paralelne s Ulicom Ružice Markotić (Matice hrvatske) tvore paralelnu zonu usmjerenu na istok-
zapad, čime određuju pojas stambeno-poslovnih zona tog užeg gradskog rajona. Razvojem
ulica razvijaju se i zone parkova, igrališta, putova, klupskih zona, te se time razvija policentrični
sustav grada, s čvorištima glavnih puteva i prometnica.11

Ulice šireg centra, poput Ulice Dinka Šimunovića i Ulice Borisa Papandopula determi-
nirane su isključivo pješačkom zonom, koja je, na određenim dijelovima, opremljena parkov-
skom šetnicom ili igralištem. Ulica Šime Ljubića determinirana je pješačkim dijelom između
visokih i niskih nebodera, te kolno-pješačkim prolazom između obiteljskih kuća i nižih zgrada
s vrtnom terasom u prizemlju. Središnji plan Mertojaka zasniva se na parku u podnožju crkve
svetog Josipa, Doverske i Trondheinske ulice, opremljenim košarkaškim i nogometnim igrališ-
tem.

8
Tušek, Darovan: Arhitektonski natječaj u Splitu: 1945.-1995., Split: Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu,
Društvo arhitekata Splita, 1996., str. 184.
9
Isto, str. 185.
10
Isto, str. 188.
11
Grgić, Ana – Matijević-Barčot, Sanja: Tri primjera javnih prostora stambenih naselja Splita iz druge polovice
20. stoljeća, Prostor, 21 (2013.), Split, 68-79, str. 73.

4
 Potreba za pohranom automobila rezultirala je gradnjom parkirališta, uglavnom pod-
zemnog, iako i dandanas nailazimo na prostrana javna parkirališta, koja, na štetu prirode i
potencijalnih parkova, danas dominiraju u trgovačkoj sferi naselja. Primjer dobro iskorištenih
parkirališno-podrumskih zona jesu južne zone Papandopulove ulice s podrumskim parkirališ-
tem, sjever ulice Dinka Šimunovića, južni bok pastoralnog centra svetog Josipa, dok su i dan-
danas na nekim mjestima ostavljene divlje zelene zone neiskorištenih urbanih zona, primjerice
sjever Papandopulove ulice, jug Opskrbnog centra ''Dalme'' s neasfaltiranim parkirališnim pod-
ručjem. Bračka ulica ispod Osnovne škole Trstenik ostala je neuređena s neplanskim raspore-
dom stambenih zgrada, obiljem divljeg raslinja i poluraspadajućih stepenica.

Poneki stražnji dijelovi Getaldićeve ulice opremljeni su drvenim i željeznim klupama

koje su se nekad mogle naći na Splitskoj rivi, dok je svaki širi prostor van trgovinske sfere
iskorišten za dječje igralište i sportske terene. U novije vrijeme pozornost je privukla i kamena
fontana na križanju Getaldićeve i Boškovićeve ulice, koja je po projektu ''Parkova i nasada'' bila
pretvorena u veliki rasadnik, ''pitar'', što je izazvalo nezadovoljstvo kod arhitekta Damira Svar-
čića koji je takav podvig nazvao ''urbicidom''.12

3. Realizacija visokogradnje

Počeci visokogradnje vežu se uz 1970. godinu, a koordinator visokogradnje bilo je Po-

duzeće za izgradnju Splita, na čelu s Josipom Vojnovićem, kao i ''Udružena građevinska opera-
tiva Split'' koju čine građevinarske tvrtke ''Lavčević'', ''Konstruktor'' i ''Tehnogradnja'' skupa s
drugim urbanističkim službama.13 Kamen temeljac postavljen je 26. listopada 1970. pri čemu
započinje gradnja velebne ''Krstarice'' na početku Boškovićeve ulice.14

3. 1. Stambene zgrade

Stambeni prostor, dakle, obuhvaća kompleks zona Smrdečac, Trstenik/Križine, te Mer-

tojak, a korigiran je natječajnim planom rasporedbe projekta na način: objekt S-2/5 (odgovara
projektu ulice Mirka Kaliterne, danas Ulica biskupa Jurja Dobrile, a povjerena je arh. Danku
Lendiću iz ''Tehnogradnje''), objekt S-2/1 (ulica Ružice Markotić, tj. Matice hrvatske, povjerena
arh. Marjanu Ceraru iz UI Slovenije i ''Lavčeviću), objekt S-3/1 (izgradnja ''Krstarice'',

12
Više u članku na portalu Slobodne Dalmacije:
http://urednik.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/547845/fontana-na-splitu-3-pretvorena-u-veliki-
pitar-ugledni-arhitekt-zgrozen-to-je-urbicid-zbog-kotarskih-izbora-sunbspkorito-za-vodu-zatrpali-zemljom (20.
studenog 2018.)
13
Tušek, Darovan: Arhitektonski natječaj u Splitu: 1945.-1995., Split: Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu,
Društvo arhitekata Splita, 1996., str. 196.
14
Isto, str. 196.

5
povjerena arh. Frani Gotovcu i ''Konstruktoru''), te objekt S-3/4, (Ulica braće Borozan, danas
ulica Šime Ljubića, povjerena arh. Dinku Kovačiću i Mihajlu Zoriću iz ''Lavčevića''). Po istom
principu proveden je natječaj za izgradnju novih stambenih prostora po shemi: objekt S-3/3
(Ulica Dinka Šimunovića, povjerena ''Lavčeviću''), objekt S-3/2 (Ulica Henrika Žnidaršića,
danas Ulica Borisa Papandopula, povjerena Ivi Radiću i ''Urbanističkom zavodu Dalmacije''),
objekt S-2/2 (Ulica Mirka Kovačevića-Lale, danas Ulica Kroz Smrdečac, povjerena Gotovcu
iz ''Konstruktora''), objekt S-2/3 (Jeretova ulica) i objekt S-2/1 (Ulica Pavle Pape-Šilje, danas
Ulica Fausta Vrančića, povjerena Lendiću i ''Tehnogradnji'').15 Mertojak je nastao kao skup
objekata S-4 zone, različitih građevinskih poduzeća, dok su obiteljske kuće na Križinama
produkt Rožićevog projekta iz ''Urbanističkog zavoda Dalmacije''.16

Sedamdesetih godina intenzivno se grade naselja Smrdečac i Trstenik, a osamdesetih i

Mertojak, unutar četiriju ulica. No problem planiranja svakako se odnosi i na izgradnju pretjera-
no visokih zgrada u tim novim područjima, te način izgradnje pojedine zgrade, poput prevelikog
zatvaranja vanjske površine zgrada u Ulici Šime Ljubića zidnom masom, ili prekrivanje prirod-
nih površina parkirnim zonama, kao i nedostatak arhitektonske intervencije u divljim priobal-
nim zonama, danas ispod Klerikata, da se tako uzdužnost Boškovićeve ulice ograničila divljim
i nespretnim stepenicama na izlazu na Ulicu Put Trstenika.17 Neadekvatno raspoređena građe-
vna strategija uvjetovala je razliku prenapučene jedinice-neizgrađene divljine, zbog čega je i
dandanas Split grad nepremostivih urbanističkih razlika.

Već 90-tih godina Split je dobio ukupno 56 620 stanova, 58 763 kućanstva, a kvadratura
stanova, to jest opća površina stambene jedinice, od 70-tih do 90-tih godina bila je prosječno
60 m2, što je površina dvosobnog stana, koja se povećavala daljnjim projektima, no odgovarala
je višečlanim obiteljima koje su tu dolazile iz splitske okolice. 18 U ''Lavčevićevim'' nacrtima
stanova primjećuje se jača kvadratura u nižim nego u višim zgradama19, te su gotovo svi viši
stanovi imali balkon, a prizemni terasu s vrtom. Četvrti poput Trstenika i Sućidra u to doba
imale su najmlađi fond, što hoće reći da je u tim četvrtima postotak izgrađenosti stanova do 90-
tih godina bio veći od 50 posto. U nekim ulicama, poput one Ruđera Boškovića ili Borisa

15
Tušek, Darovan: Arhitektonski natječaj u Splitu: 1945.-1995., Split: Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu,
Društvo arhitekata Splita, 1996., str. 213.
16
Isto, str. 218.
17
Klempić, Sanja: Razvoj stambenih naselja Splita nakon Drugog svjetskog rata, Hrvatski geografski glasnik, 95
(2004.), Split, 95-119., str. 99-100.
18
Isto, str. 103.
19
Split 3/Lavčević, Brizić, Božena – Zorić, Mihailo – Egekherg, Joško (ur.), Kovačić, Dinko, Zorić, Mihailo
(proj.), Split: Lavčević d.o.o., 1971.

6
Papandopula (neparni brojevi) nailazimo na manje radne prostore, uglavnom uslužnog karak-
tera, poput frizerskog salona, dućana mode, trgovine, caffe-barova i ostalih.

Na predjelu Boškovićeve ulice i Ulice Kroz Smrdečac projektiranje za izgradnju stam-

benih nebodera vodi Frano Gotovac, član UGOS-a, koji je 1969. sklopio natječaj o urbanistič-
kom planu izgradnje visokih nebodera, koji bi imali vrhunsku stambenu opremu i glavno usmje-
renje bi bilo sjever-jug, da što više stanova ima osunčanje i, eventualno, pogled na more.20
Zgrade odišu likovnošću pročelja, autentičnošću ideje i dinamizmom strukture balkona i kato-
va. Prva takva, naslovljena ''Krstatica'', izgrađena je u smjeru carda Palače, ima 15 katova, ra-
jonski se proteže u smjeru sjever-jug, te je karakteristična po svojem ''brodskom'' izgledu. Može
se podijeliti na točno pet dijelova, kako je dijele vertikalne hodničke linije, a u prizemlju je op-
remljena trgovinama, salonima i drugim objektima. Prizemlje zgradi služi kao baza na kojoj
počivaju katovi, od kojih je svaki podijeljen na tri cjeline. Karakteristično je isto što svaka od
tih petina nema isti broj katova, pa na središnjem dijelu 13. i 14. kat oblikuju ''vijenac'' koji se
ističe pogledom sa sjeverne strane. Takav plan izgradnje imao je pozitivne odjeke japanskih
metabolističkih arhitekata, predvođenih Kenzom Tangeom, koji futurističku arhitekturu pred-
lažu upravo na fleksibilnom i dinamičnom planu kakav je ostvaren na ''Krstatici''.21 Ostale
zgrade u Boškovićevoj ulici slijede primjer ''Krstatice'', s izraženim paralelizmom i osobitom
dinamičnošću pročelnih struktura.

Kompleks zgrada Ulice Put Smrdečca i Getaldićeve ulice prostire se uz cestu koja dijeli
kampus i urbani kompleks, a karakteristične su po manjoj raščlambi prostora, ujednačenijem
rasporedu katova, stepenastoj konstrukciji ulice na kojoj počivaju, koja time određuje i njihovu
stepenastost u razini najviših katova. Volumen zgrade je trodijelan: baza, katovi i nadogradnje
na vrhu.22 Očita je granica baze i katova, s obzirom na gredu koja ih dijeli. Krajnji dijelovi zgra-
de na jugu su tretirani armiranim betonom, ponegdje su nizane i lođe, dok je jasna trodijelna
podjela očita nizanjem sjevernih prozora koji prate dinamiku dizala i stepenica. Gotovac, kako
tvrde Vesna Perković i Frane Dumandžić, manje aplicira ''metabolističku arhitekturu'' na ovim
zgradama, i zbog toga je eksperimentalnost u arhitektonskom smislu manje došla do izražaja.23

Zgrade u Ulici braće Borozan, danas Ulici Šime Ljubića, prate slijed i nizanih obiteljskih
kuća prema jugu, a okrenuta je u smjeru turističke jedinice Splita-3. Visoke zgrade na sjeveru

20
Perković Jović, Vesna – Dumandžić, Frane: Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca u Splitu 3, Prostor, 19
(2011.), Split, 228-239., str. 231.
21
Isto, str. 236.
22
Isto, str. 236.
23
Isto, str. 237.

7
pješačke zone imaju obično 7 do 12 katova, dok su zgrade na južnoj strani trokatne i pročeljem
gledaju na obližnje kuće, igralište i dječji vrtić ''Ružmarin''. Genijalno je primijetiti to lagano
stapanje između južne zone ulice koja u prizemlju ima stanove s vrtnom terasom, koji polagano
prelaze u ambijent privatnih kuća, čime se postiže sklad intimnog obiteljskog prostora i postmo-
dernih zgrada, kao spoj prošlosti i budućnosti.24 Problem postoji tek u konfiguraciji nižih zgra-
da, koje su na sjevernoj strani krenute pješačkoj zoni, gdje se igraju djeca, a nešto viši katovi
na sjeveru gledaju svoje susjede u višim zgradama, stvoren je osjećaj buke, te negativno
djelovanje mikroklimatskih prilika vjetra i jakih oscilacija sjene i osunčanja.25 Što se tiče dizaj-
na, odgovara terminologiji ''arhitekture orgulja'', jer koncept se zasniva na izmjeni punog
prostora pročelja i praznine s balkonskim prozorima i prozorima hodnika.26

Stambeni kompleks zgrade S-3/2 nekadašnje Ulice Henrika Žnidaršića, danas Ulice
Borisa Papandopula, unikatan je primjer vrhunske raščlambe fasade i začelja, te konfiguracije
dvokračne pješačke zone iste ulice. Ovakav primjerak djelo je pobjedničkog projekta Ive Radi-
ća na natječaju. Riječ je o posebnom tretmanu kontinuiranog toka balkonskih lođa koje istodob-
no i izvana i iznutra djeluju kao organska cjelina stana, dok se dinamizam istih postiže pomič-
nim balkonskim žaluzinama koje propuštaju sunce i omogućuju neometano prozračenje balko-
na s manjim udarom vjetra. Baza stanova počiva na samo 2 nosiva zida, što opet omogućuje
stanarima vlastitu kreativnost da pri uređenju stanova biraju modificiranje zidnih pregrada
prema vlastitim potrebama. Tušek tvrdi kako ''suptilna likovnost i permanentni dinamizam ove
fasade s oklopnim žaluzinama uspostavljaju razinu kreativnog standarda, kojeg je teško dosti-
ći.''27 Daljnja se ulična oprema zasniva na južnoj orjentaciji čitavog sadržaja, bilo zabavnog,
poput dječjeg igrališta, bilo hortikulturalnog, poput piramidalnih nasada na sredini ulice.

Ulicu Dinke Šimunovića odlikuju plastično oblikovane zgrade čija polikromija je izra-
žena na sjevernoj strani ciglenim umetanjem međuprostora između kuhinjskog i blagovaoni-
čkog prostora. Te su zgrade isturene balkonskim loggiama koje gledaju na more te izdignutim
konstrukcijama na posljednjim katovima. O ovim zgradama veže se i priča o šupljim kućicama
za vrapce načinjenima u bočnim šupljinama zidova.28

24
Grgić, Ana – Matijević-Barčot, Sanja: Tri primjera javnih prostora stambenih naselja Splita iz druge polovice
20. stoljeća, Prostor, 1/45, 21 (2013.), Split, 68-79, str. 74.
25
Isto, str. 75.
26
Split, arhitektura 20 stoljeća, vodič, Tušek, Darovan (ur.), Split: Građevinski fakultet, 2011., str. 107.
27
Isto, str. 115.
28
Kovačić, Dinko: Split 3: Što mu je prethodilo, što je bio, a što je danas?, esej, Art bulletin, Zagreb: Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti, 2016., 65-104, str. 95-96.

8
 Stambene ulice na Mertojaku imaju kaotičniji raspored sadržaja, obilat stepenicama,
strmijim prilazima, te slabijom organizacijom sadržaja. Zgrade u Odeskoj ulici ponavljaju kon-
cept arhitekture Ulice Dinka Šimunovića, dok Doverska s druge strane izmiče tzv. ''grozdastom''
strukturom balkonskih lođa koje streme u visinu.29 Na zgradi je prvi put upotrijebljena stakle-
na ograda balkona. Unutar Odeske ulice Mušič je napravio projekt tzv. Dječjeg trga, koji bi
sadržavao igrališni kompleks za djecu, no do toga nije došlo.30

3. 2. Gospodarski centri

U okviru poslovno-gospodarskih centara izdvajamo najbitnije arhitektonske jedinice

koje u ovoj gradskoj zoni predstavljaju najvažnije prostore radnog djelovanja Splićana. U pr-
vom redu izdvajamo robnu kuću ''Prima 3'', zatim upravnu zgradu ''Brodomerkura'', poslovni
objekt ''Monter'', te opskrbni centar ''Dalma'' u Ulici Dinka Šimunovića.

Robna kuća ''Prima 3'' kompleks je prodajnih centara na tri kata iznad zemlje i katom u
podrumu. Arhitekt je Ante Svarčić iz ''Tehnogradnje'', a za njenu gradnju investira tvrtka ''Jad-
rantekstil''. Prvi kat oslanja se na konstrukcije valjaka, uzdignut je nad ostakljenim prizeljem,
dok je donji kat prizemlja proširen na donji manji trg kojeg okružuju caffe-barovi i manje
trgovine.31 Gornje prizemlje nastavlja se na prostran trg povezan stepenicama s donjim trgom.
Zapadne stepenice natkrivaju još nekoliko trgovačkih i uslužnih prostora, čiji je zajednički
naziv ''Kaleta'', a aludiraju na rimske ''tabernae'' tek nešto međusobno razdvojene pregradnim
zidovima.

Nova zgrada Filozofskog fakulteta u Splitu nekad je bio upravni prostor tehničke tvrtke
''Brodomerkur'', čiji je projektant Danko Colnago iz ''Lavčevića'', a izgradila ju je sama tvrtka
''Lavčević'' 1990. godine. Konfiguracija zgrade odgovara usmjerenju toka Poljičke ceste, a broj
katova je dinamičan. Podrumski kat zapravo se očituje u donjem dijelu stepenica, koje paralelno
pješačkom ulicom Kroz Smrdečac vode do prodajnih centara. Zgrada je strogo geometrijska, s
uredima koncentriranima na jugu s čitavim dijapazonom prozora na jugu i sjeveru, izvana sla-
bo primijetnim odijeljenjem ureda, dok je vanjski neraščlanjeni prostor obložen crno-bijelim
mramornim pločama. Glavni ulaz određuju stupovi koji nose konstrukciju trećeg kata, čiji jedini
pristup iznutra omogućuju središnje stube.

29
Kovačić, Dinko: Split 3: Što mu je prethodilo, što je bio, a što je danas?, esej, Art bulletin, Zagreb: Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti, 2016., 65-104, str. 126.
30
Isto, str. 98.
31
Split, arhitektura 20 stoljeća, vodič, Tušek, Darovan (ur.), Split: Građevinski fakultet, 2011., str. 125.

9
 Opskrbni centar ''Dalma'' dvoetažni je sklop na sredini ulice Dinka Šimunovića koji vodi
prema Ulici Šime Ljubića. Projektant je Dinko Kovačić, a izgradila je tvrtka ''Lavčević''. Riječ
je širokom platou na manjoj strmini koja je u središnjem dijelu prohodna stepenicama, dok su
bočni krakovi trebali biti iskorišteni za kafić, restoran, banku i samoposlugu. Raščlamba pros-
tora omogućena je konzolama koje izbijaju iz konstrukcijske osnove.32 Prostor je tek slabo isko-
rišten, ali je omogućena širina terase s pogledom na more.33

3. 3. Turistički i rekreativni sadržaj

1958. započinje izgradnja hotelskog naselja na Trsteniku, s već formiranim autokam-

pom; u prvoj etapi gradi se motel sa 72 sobe, po projektu Mira Marasovića iz Zagreba. 1962.
raspisan je natječaj, koji je uključivao sklop pojedinih turističkih kućica, hotel s resto-ranom po
''Lavčevićevom'' projektu, a dobili su ga Berislav Kalogjera i Branko Franičević iz ''Urbanis-
tičkog biro-a'', a najbolje uvjete ponudila je splitska ''Tehnogradnja''.34 Radi se o dvoetažnoj
strukturi broj 1 s 42 kreveta, troetažnoj strukturi broj 2 s 130 kreveta, trećom strukturom sa 158
kreveta i proširenjem restorana. Projekt uključuje i natkrito parkiralište, pristupnicu do plaže i
glavne ceste, a sobe bi bile opremljene mini-barom, televizijom i sanitarnim čvorom, te balkon-
lođom.

Hotel je izgrađen 1962., a otvoren 1963., dok je 1991. bio proširen glavni prostor za
potrebe Svjetskog atletskog prvenstva u Splitu pod autorstvom Vladimira Alujevića.35 Na jugu
hotel je opremljen bazenom s pogledom na more. 1969. rađen je projekt za smještanje
turističkih kućica i bungalova, ali do te realizacije nije došlo36, osim otvaranja tzv. Češkog
kampa za češke turiste. Projekt preuređenja 2007. preuzima tvrtka Radisson Blu Resort, koja
hotel obnavlja do 2010. godine, dodajući novi restoran i bazen na zapadu, te otvarajući
pripadajuće objekte na moru, uključujući mini-restoran ''Mistral'', te novi smještajni paviljon na
mjestu nekadašnje praonice, koji je do danas ostao vidljivi neuspjeli pokušaj od armiranog
betona i žica.

32
Kovačić, Dinko: Split 3: Što mu je prethodilo, što je bio, a što je danas?, esej, Art bulletin, Zagreb: Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti, 2016., 65-104, str. 96.
33
Split, arhitektura 20. stoljeća, vodič, Tušek, Darovan (ur.), Split: Građevinski fakultet, 2011., str. 114.
34
Tušek, Darovan: Arhitektonski natječaj u Splitu: 1945.-1995., Split: Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu,
Društvo arhitekata Splita, 1996., str. 134.
35
Isto, str. 136.
36
Isto

10
3. 4. Crkveni objekti

Od župnih crkava naselja pripadnih zoni Split-3 izdvajamo župnu crkvu svetog Ivana
Krstitelja na Trsteniku, svetog Josipa na Mertojaku, Srca Isusovog na Visokoj i Klerikat splitske
franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Karakterizira ih postmoderan stil arhitekture,
jednostavna obrada pročelja i zvonika, stroge geometrijske forme u unutrašnjosti, nekonvencio-
nalan tlocrt (transverzalni tlocrt crkve svetog Josipa, tlocrt u obliku četvrtine kružnice u crkvi
Srca Isusova na Visokoj) i objedinjenost liturgijskog objekta i čitavog pastoralnog centra u
jedinstvenu strukturu.

1994. raspisan je natječaj za izgradnju pastoralnog centra i župne crkve svetog Josipa
na Mertojaku, čiji je položaj dominantan posed parka između Odeske i Doverske ulice. Natječaj
raspisuje Darovan Tušek s još nekoliko arhitekata, od kojih je najprihvaćenija verzija projekta
ona Nene Kezića i Eugena Širole.37 Sastojao se u iskorištavanju površine oko 300 m2 nad sklo-
ništem, karakterističnim po plastičnom i jednostavnom oblikovanju građevine s laganim zaobl-
jenjima, povučenima lagano naprijed u smjeru zapada, kako bi se sklonište moglo iskoristiti za
druge sadržaje38, a pristup crkvi bi bio omogućen stepenicama ili uzbrdicom, pored koje bi sta-
jalo parkiralište.

U starijem naselju s kućama, Visokoj, raspisuje se 1994. natječaj za novu župnu crkvu
na mjesto starije crkve. No moralo se pritom voditi računa i o lokaciji, s obzirom da se radi o
vrhu brda, na kojem počiva naselje, što je dalo maha u ispitivanju terena. Na kraju je teren
ocjenjen kao izvrstan, s obzirom da spaja zonu sa školom i domom zdravlja, koji se izdvajaju
od neplanski izgrađene stambene cjeline. Natječaj provodi gradsko Društvo arhitekata, a priku-
pljaju se i inozemne ideje, pri čemu stižu ukupno 22 rada, što iz Hrvatske, što iz inozemstva. 39
Natječaj dobiva Darijo Gabrić, koji za izgradnju predlaže četvrtkružni objekt za liturgijsko
slavlje, s naglaskom na širinu i centralnost, dok Madunić ističe puni kružni tlocrt teatralnog ras-
poreda klupa. Zvonik je povezan s pastoralnim centrom, kojemu je omogućen pristup s donje
strane, a sam pastoralni centar nadovezuje se na dom zdravlja.

2002. raspisan je natječaj za izgradnju Franjevačkog klerikata za bogoslove i profesore

splitske franjevačke provincije, koji bi poslužio kao ''ishodište aktivnosti za bogoslužje,

37
Tušek, Darovan: Arhitektonski natječaj u Splitu: 1945.-1995., Split: Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu,
Društvo arhitekata Splita, 1996., str. 435-436; slike str. 438, br. 429 i 430.
38
Isto, str. 436.
39
Isto, str. 440-441.

11
duhovne vježbe, seminare, skupove, predavanja i izložbe''40. Arhitektonska cjelina uključivala
bi smještajne jedinice (sobe za bogoslove, apartmane za odgojitelje i profesore, sobe za časne
sestre, sobe za goste, bolesničku sobu), prostorije za učenje, biblioteke, dvorane za predavanja,
kancelarije, prostorije za duhovne vježbe, vjerski tisak i, naravno, glavnu crkvu sa zvonikom.
Prihvaćen je natječaj Jerka Rošina, koji sklop odvaja od vanjskog svijeta, uključuje ga u mirnu
oazu na brijegu iznad mora, glavninu osi koncentrira na trg ispred ulaza u crkvu, te boravišni
dio radi u formi kvadratične palače s centralnim dvorištem, nasuprot koje, na lijevoj bočnoj
strani crkve, se nalaze predavaonice.41 Crkva je trobrodna, u strogim pravokutnim osima s
bočnim aksijalnim zvonikom. Gradnja započinje tek 2005., a dovršava se 2007.

3. 5. Izgradnja sveučilišnog kampusa

Područje splitskog Sveučilišta zahvaćalo je i zone van samog grada Splita, a njegove
sastavnice broje oko 22.000 studenata, iako je u samom gradu postojao izuzetno veliki problem
uvjeta studiranja, koji su bili izrazito loši u ostarjelim zgradama, kao i disperzija fakultetskih
sastavnica na veoma mnogo lokacija. S osnutkom splitskog Sveučilišta 1974., grade se i prvi
fakulteti, FESB, Kemijsko-tehnološki i Pravni fakultet42, dok je u Splitu nekadašnji Odjel za
stručne studije 2005. postao Filozofski fakultet, koji je tek donedavno imao problem lokacije.

2002. izrađen je plan o iskorištenju sjevernog boka Ulice Matice hrvatske, koji je od
ukupne površine cca. 200.000 m2 iskorišteno tek 60.000 m2. Prvi izgrađeni fakulteti bili su
Građevinski fakultet, FESB i novi Ekonomski fakultet, a ukupnom planu nadodani su još i Um-
jetnička akademija, knjižnica, sveučilišni hostel, pastoralni centar, rektorat, multimedijalni
centar... osim Katoličkog bogoslovnog fakulteta i stručnih studija.43 Medicinski studiji imaju
najbolje okruženje blizu bolnica, dok je u sastavnici bolnice Križine i 2007. godine izgrađeni
Fakultet stomatologije i medicinske struke.

Plan izgradnje izradio je Urbos d.o.o., a gradnja se dijelila u tri faze:

1. faza od 2003. do 2007. godine, nadogradnja FESB-a, Ekonomskog, Građevinskog i

Medicinskog fakulteta

2. faza od 2008. do 2011. predvđenoje proširenje kongresne zgrade Medicinskog

fakulteta, izgradnja PMF-a, KTF-a, Pomorskog fakulteta, te još nekoliko fakulteta, uz koje je

40
Tušek, Darovan: Arhitektonski natječaj u Splitu: 1996.-2005., Split: Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu,
Društvo arhitekata Splita, 2013., str. 156.
41
Isto, str. 156.-157.
42
Nadilo, Branko: Sveučilišni kampus u Splitu, Građevinar, 60 (2008.), Split, 713-726, str. 714.
43
Isto, str. 715.

12
predviđena i izgradnja infrastrukture koja se do danas nije ostvarila, poput pristupne ceste sa
Sućidra, ali jesu kanalizacija, vodovod, dovod elektične energije, te parkirna mjesta i garaže

3. faza od 2011. do danas, čime su se trebali izgraditi Kineziološki fakultet, kongresni

centri, hostel, rektorat, centar za studij mora, studij mediteranske poljoprivrede, itd., čija se
izgradnja i dandanas očekuje, ali je ostao veliki problem parcelizacije privatnog zemljišta na
sjeveru kampusa.44

Milijunski zajmovi, kako tvrdi prorektor za kapitalna ulaganja Sveučilišta u Splitu prof.
dr. sc. Željko Domazet, namijenjeni su za opću opremu zgrada sastavnica, poput klima uređaja,
bojanja zgrada, prozorske opreme, ugradnju sanitarnih čvorova, itd. Predviđeni su i istraživački
centri, kao i izgradnja velike menze i manjih menzi po fakultetima, s time povezan i čitav niz
prostorija prilagođenih tzv. bolonjskom planu i studijima na engleskom jeziku za strane studen-
te.45 Do danas je iskorišten dobar dio kampusa, no ostaje još terena za bolju konstrukciju,
primjerice onaj blizu Visoke, te na sjevernoj strani bliže Sućidru, gdje je ostao problem pristupa.

2006. izgrađena je i otvorena velika zgrada Građevinskog fakulteta s amfiteatrima,

popratnim sadržajem i knjižnicom na dva kata s velikom čitaonicom. Od iste godine na tom
polju djeluje i Ekonomski fakultet, te Medicinski fakultet, koji se proširuje uz nekadašnji
regrutni centar na Križinama, ali je zato bolji pristup kampusu. Najstariji je, svakako, FESB,
koji je tu djelovao i prije 80-tih godina prošlog stoljeća, te Građevinsko-arhitektonski fakultet
kojeg je izgradio Konstruktor d.o.o., a čiji sastav uključuje 7-katnu zgradu s podrumom koji
sadrži laboratorije, dizelski agregat, te telekomunikacijsko čvorište, a na čijim su katovima
različiti znanstveni zavodi, poput onoga za strojarstvo, elektrotehniku, matematiku i fiziku.
Velika knjižnica otvorena je 2008. godine, s ciljem smještanja više od 400.000 različitih
fondova i zbirki potrebnih za studijska istraživanja. Od te godine počinje sustavno uređenje
infrastrukture kampusa, kao i izgradnja Studentskog centra i Studentskog doma za smještanje
više od 20.000 studenata, kao i za studentsku prehranu, usluge privremenog zapošljavanja, te
sportsko-rekreacijski i ostali sadržaj namijenjen studentima iz splitske okolice i drugih gradova.
Posao je uspješno priveden kraju i do sad je barem dobar dio kampusa izgrađen.46

Vrlo je impozan primjer knjižnice, koju je izgradio Lavčević d.o.o., a koja arhivira i
neku od naše najstarije splitske literarne građe, poput Splitskog evanđelistara.47 Za njezinu

44
Nadilo, Branko: Sveučilišni kampus u Splitu, Građevinar, 60 (2008.), Split, 713-726, str. 715.
45
Isto, str. 716-717.
46
Isto, str. 718-722.
47
Isto, str. 723.

13
izgradnju natječaj je raspisan 2001., a njena izgradnja je bila planirana dvije godine kasnije, na
stotu godišnjicu osnutka prve javne knjižnice u Splitu.48 Međutim, radi neuspjelih dogovora,
gradnja je započela tek 2005, a knjižnica je bila otvorena tek 2008. 49 Sastoji se od dvokatnog
prostora u prizemlju i podrumu koji obuhvaća knjižnicu, čitaonicu te podzemnu garažu za
zaposlenike, dominantno staklene konstrukcije od šest katova koja služi kao kancelarij njenom
osoblju, te amfiteatrima i studijskim centrima posebno namijenjenim gostujućim predavačima.
Opremljena je klimatizirajućim dvjema konzolama, a prostrani trg na sjeveru omeđuje stakleni
zid nagnut u kutu od 63°. Čitaonica je opremljena kasetiranim krovom. Ukupna površina je
19.125 m2, što prostora u podrumima, što visoke katne konstrukcije.50

Zgrada triju fakulteta (PMF-a, KTF-a i Pomorskog fakulteta) smještena je na sjevernoj

strani iza Sveučilišne knjižnice, zauzima površinu 36.000 m2 i sastoji se od jedne podzemne i
dviju nadzemnih etaža. Zgrada ima konfiguraciju sjever-jug, tri prazna prostora omeđena
međukonstrukcijama koje povezuju dva glavna dijela, svaki od kojih se sastoji od armiranobe-
tonskih konstrukcija s međukatnim rebrastim pločama koje nose visinsku konstrukciju.
Dilatacije karakteriziraju tlocrtne pravilnosti, očitovane u pravokutnom obliku i kaskadnom na-
činu gradnje koji prati konfiguraciju terena. Projekt zgrade vodio je inženjering GAF-a na čelu
s Darijom Gabrićem, a gradi je Konstruktor-inženjering.51

Za studentski dom i Studentski centar natječaj se raspisuje 2002. godine, a predviđena

je izgradnja 270 dvokrevetnih i 60 jednokrevetnih soba s kupaonicama i lođom, profesorski
apartmani, kancelarije, ulazni hodnik s recepcijom, restoranom s 400 sjedećih mjesta, snack-
bar, kafić, slastičarnica, ambulanta, sportske dvorane i teretana, kapelica, višenamjenske dvo-
rane, te studentski servis. Prvu nagradu dobio je natječaj Nene Kezića i Emila Šverke, koji
uključuje paviljonski sustav paralelnih longitudinalnih lamela, sustav stupnjevane visine prema
konfiguraciji terena, a centar osi odnosi se na krov restorana i sportskog centra.52 Obuhvaća,
dakle, nakošenu konstrukciju sportskih dvorana, pravilan stambeni dio s izduženim neboderom,
te izlaznim dvorištem kao kosim trgom preko kojeg se pristupa studentskom centru. Gradnja
doma započeta je 2009., a dovršena 2011.53

48
Tušek, Darovan: Arhitektonski natječaj u Splitu: 1996.-2005., Split: Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu,
Društvo arhitekata Splita, 2013., str. 104.
49
Isto, str. 128.
50
Nadilo, Branko: Sveučilišni kampus u Splitu, Građevinar, 60 (2008.), Split, 713-726, str. 722-723.
51
Isto, str. 724-726.
52
Tušek, Darovan: Arhitektonski natječaj u Splitu: 1996.-2005., Split: Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu,
Društvo arhitekata Splita, 2013., str. 170.
53
Isto, str. 182.-183.

14
 Do dandanas ostali su nerealizirani natječaji više fakultetskih zgrada, od kojih izdvaja-
mo Umjetničku akademiju u Splitu,54 koja još uvijek koristi lokacije raspršene po gradu, Filo-
zofski fakultet koji je donedavno također održavao nastavu na više lokacija, pritom se preselivši
u bivšu upravnu zgradu Brodomerkura, Pravni fakultet,55 koji i danas djeluje na području
gradske općine te Kineziološki fakultet, koji koristi prostore u Osnovnoj školi Spinut. Da je
problem samog zemljišta pao bi dogovor oko parcelizacije, no nedostatak fondova i interesa
doveli su do propalih natječaja. Od ostalih propalih natječaja izdvajaju se crkva Gospe fatimske
na mjestu javnog parkirališta na križanju Poljičke ceste i Ulice Brune Bušića56, poslovni prostor
na sjevernoj strani Mertojaka57 i još neki, dok drugi natječaji čekaju realizaciju.

54
Tušek, Darovan: Arhitektonski natječaj u Splitu: 2006.-2010., Split: Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu,
Društvo arhitekata Splita, 2015., str. 421-439.
55
Isto, str. 265-289.
56
Tušek, Darovan: Arhitektonski natječaj u Splitu: 1945.-1995., Split: Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu,
Društvo arhitekata Splita, 1996., str. 402-408.
57
Tušek, Darovan: Arhitektonski natječaj u Splitu: 2006.-2010., Split: Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu,
Društvo arhitekata Splita, 2015., str. 91-109.

15
Slikovni prilozi

Slika 1: postavljanje kamena temeljca za Slika 2: Počeci izgradnje stambenog i trgo-

izgradnju Splita 3 vačkog kompleksa u Boškovićevoj ulici

Slika 4: Panoramski prikaz sveučilišnog

Slika 3: Panoramski prikaz 3. splitskog rajona kampusa u Splitu

Slika 5: zgrade u Getaldićevoj ulici Slika 6: sjeverna strana Boškovićeve ulice

16
Slika 7: Fontana u Boškovićevoj ulici, Slika 8: Prodajni centar ''Prima 3''
današnje stanje

Slika 9: Zgrada ''Krstatice'' Slika 10: Zgrade u Ulici Š. Ljubića

Slika 11: Zgrade u Odeskoj ulici Slika 12: Zgrade u Ulici B. Papandopula

17
Zaključak

Možemo vidjeti kako je Split i dandanas ostao grad nepremostivih razlika između viso-
kourbanih četvrti te gotovo posvema ruralnih sredina koje su neplanski organizirane. Ipak je
urbanizacijski podvig uzeo maha u svim građevinskim sektorima, no moramo navesti kako su
neki građevinski pothvati izuzetno pohvalni, tim više što se neki od njih čuvaju u inozemnim
muzejima kao unikatan primjerak dizajna, ponajviše stambene zgrade. Tim više što se nastojalo
organizirati onako pretrpane četvrti Splita na najuredniji mogući način smještajući stanovništvo
u smislene i sigurne objekte, koji se dodatno oplemenjuju uslužnim objektima kako bi više
naglasili tu urbanu notu grada. Ipak je veliki dio Splita 3 ostao samo skup neobrađenog i neoši-
šanog raslinja, te tim sukladno nezbrinute javne površine, a što se više približavamo moru,
razlike su očite. Grad je i dalje neorganiziran, mnoge su građevine neplanski izvedene, dok s
druge strane stilistički glavni punktovi i ulice predstavljaju inovativnost koja u potpunosti
odgovara vremenu i prostoru.

Ako ne organizacijom zemljišnih parcela, onda se možemo pohvaliti raznolikošću dizaj-

nerske kvalitete i projektiranja koje su izvršila vrlo pouzdana poduzeća i vrlo vješti arhitekti
koji su svoje ideje temeljili i na onim inozemnim oblicima i implementirali ih u ambijentalne
potrebe grada. Velika inovacija je i sami studentski kampus, čime se malo po malo rješava opća
raspršenost obrazovnih jedinica grada, a koji studentima omogućuje slobodniju komunikaciju i
kretanje, te mnoštvo sadržaja i poboljšanih uvjeta koji, još i dandanas, nisu maksimalno iskori-
šteni. Problem i dalje ostaje puno potencijala a slaba iskorištenost, dijelom zbog pomanjkanja
sredstava, dijelom zbog mentaliteta.

18
Literatura

1. Klempić, Sanja: Razvoj stambenih naselja Splita nakon Drugog svjetskog rata, Hrvatski
geografski glasnik, 95 (2004.), Split, 95-119.
2. Tušek, Darovan: Arhitektonski natječaj u Splitu: 1945.-1995., Split: Građevinski fakultet
Sveučilišta u Splitu – Društvo arhitekata Splita, 1996.
3. Tušek, Darovan: Arhitektonski natječaj u Splitu: 1996.-2005., Split: Građevinski fakultet
Sveučilišta u Splitu – Društvo arhitekata Splita, 2013.
4. Tušek, Darovan: Arhitektonski natječaj u Splitu: 2006.-2010., Split: Građevinski fakultet
Sveučilišta u Splitu, Društvo arhitekata Splita, 2015.
5. Split 3/Lavčević, Brizić, Božena –Zorić, Mihailo – Egekherg, Joško (ur.), Split: Lavčević,
1971.
6. Nadilo, Branko: Sveučilišni kampus u Splitu, Građevinar, 60 (2008.), Split, 713-726.
7. Klempić, Sanja: Razvoj stambenih naselja Splita nakon Drugog svjetskog rata, Hrvatski
geografski glasnik, 66/2, 95 (2004.), Split, 95-119.
8. Grgić, Ana – Matijević-Barčot, Sanja: Tri primjera javnih prostora stambenih naselja Splita
iz druge polovice 20. stoljeća, u: Prostor, 21 (2013.), Split, 68-79.
9. Perković Jović, Vesna – Dumandžić, Frane: Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca u
Splitu 3, Prostor, 19 (2011.), Split, 228-239.
10. Kovačić, Dinko: Split 3: Što mu je prethodilo, što je bio, a što je danas?, esej, Art bulletin,
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2016., 95-104.
11. Split, arhitektura 20. stoljeća, vodič, Tušek, Darovan (ur.), Split: Građevinski fakultet,
2011.
12. http://urednik.slobodnadalmacija.hr (20. studenog 2018.)

19